Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/9474">Đorđe Milićević</a>

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije

Govori

Pravo na repliku narodni poslanik Vjerica Radeta.
Pravo na repliku narodni poslanik Aleksandra Tomić.
Zahvaljujem.
Pravo na repliku, narodni poslanik Vjerica Radeta.
Zahvaljujem.
Na član 93. amandman je podneo narodni poslanik Filip Stojanović.
Da li neko želi reč? (Da)
Kolega Stojanoviću, izvolite.
Na član 97. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Da li neko želi reč? (Da)
Izvolite, kolega Jojiću.
Po Poslovniku, reč ima narodni poslanik Vladimir Orlić. Izvolite.
Gospodine Orliću, smatram da nisam povredio navedeni član Poslovnika.
Da li želite da se Narodna skupština izjasni u danu za glasanje? (Ne)
(Petar Jojić: Replika.)
Nemate pravo, bila je povreda Poslovnika.
Kolega Jojiću, bila je i povreda Poslovnika i ni u jednom trenutku nije spomenuo ni vašu diskusiju, ni vašu političku stranku. Koliko sam primetio, govorio je o nekim bivšim režimima koji trenutno ne učestvuju u radu Narodne skupštine.
(Petar Jojić: Hteo sam neke stvari da podržim.)
Biće prilike i sutradan.
Pošto smo završili pretres o amandmanima, zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.
Ovim bismo završili sa današnjim radom.
Nastavljamo sutra u 10.00 sati.
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
Prema redosledu narodnih poslanika, prema prijavama za reč, u zajedničkom načelnom pretresu, o predlozima zakona iz tačaka 1. i 2. dnevnog reda, reč ima narodna poslanica Danijela Stojadinović.
Molim vas da se prijavite, koleginice.
Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice Stojadinović.
Reč ima narodni poslanik Prof. dr Marko Atlagić.
Izvolite, profesore.
Zahvaljujem, prof. Atlagiću.
Reč ima narodni poslanik Miletić Mihajlović.
Izvolite, kolega Mihajloviću.
Zahvaljujem, kolega Mihajloviću.
Reč ima narodni poslanik prof. dr Vladimir Marinković.
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Jelena Vujić Obradović. Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice Vujić Obradović.
Reč ima predstavnik predlagača Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Izvolite, ministre.
Zahvaljujem, ministre Šarčeviću.
Reč ima narodni poslanik Dubravko Bojić.
Izvolite, kolega Bojiću.
Zahvaljujem.

Poštovano predsedništvo, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SPS, naravno, podržaće sva četiri sporazuma, jer najpre je reč o dve države koje, kao što ste rekli, ministre, u uvodnom izlaganju, nikada nisu donele odluku o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije.

Reč je o državi Surinam, koja je najpre 2009. godine, čini mi se, donela odluku, a potom povukla odluku o priznanju nezavisnosti KiM i reč je o Dominikanskoj Republici, koja jeste donela odluku o priznanju nezavisnosti KiM, samoproklamovane države Kosovo, ali nakon vaše posete 2018. godine, razgovora koje ste vodili, kako su oni tada definisali istorijske posete, oni su država koja je glasala protiv ulaska samoproklamovane države Kosovo u međunarodnu organizaciju Interpol. To su suštinski razlozi zbog kojih će SPS podržati sva četiri sporazuma.

Gospodine Dačiću, mi smatramo da su spoljnopolitički prioriteti Srbije, a to želimo da čujemo i od vas, naravno, u ovoj raspravi, naime, mi smatramo da su spoljnopolitički prioriteti Srbije u ovom trenutku najpre nastavak jedne odlučne, kontinuirane i principijelne borbe za odbranu nacionalnih i državnih interesa, zatim, nastavak pregovaračkog procesa sa EU u cilju punopravnog članstva Srbije u EU, zatim, vojna neutralnost, ali i jačanje odnosa sa tradicionalno prijateljski orijentisanim državama. Tu, pre svega, kada govorimo o jačanju, ne mislim samo na bilateralne, već i na sveukupne, svestrane odnose, odnosno ekonomske i trgovinske odnose.

Tačno je da je strateško opredeljenje Srbije i jedan od ključnih spoljnopolitičkih ciljeva Srbije članstvo u EU, ali je tačno i da Srbija, takođe kao jedan od ključnih spoljnopolitičkih ciljeva ima, kao što sam rekao, i jačanje prijateljstva sa tradicionalno orijentisanim državama. Dakle, EU da, ali uz poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

U tome se mi kao poslanički klub razlikujemo od onih kojih danas, nažalost, nema u sali, jer pre nekoliko dana, gospodine Dačiću, imali smo prilike da razgovaramo sa predsednikom Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta, gospodinom Mekalisterom. Za razliku od opozicije, koja se sve vreme trudila, kada gospodin Mekalister kaže da je Srbija konstruktivan partner EU, stiče se utisak od strane opozicije da se opozicija sve vreme trudila da predstavi da Srbija nije konstruktivan partner, a ima i onih opozicionih poslaničkih grupa koji kažu – mi smo za EU bez ikakvog ali.

Opšte je poznat stav Srbije o nepromenljivosti i nepovredivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije. Na to nas obavezuje i Ustav Republike Srbije, ali na to nas obavezuje i Povelja UN, na to nas obavezuje i Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1244 Saveta bezbednosti UN.

Sa državama koje poštuju teritorijalni integritet i suverenitet Srbije mi smatramo da treba jačati ne samo bilateralne, već kao što sam rekao, i ekonomske i trgovinske odnose. Sa ovakvim državama treba graditi istinske prijateljske i bratske odnose, treba graditi odnose poverenja, poštovanja, podržavanja, ali i sveukupne i svestrane saradnje.

Te države, znate, kroz takav odnos pre svega manifestuju sebe kao čuvare i graditelje jednog pravednijeg međunarodnog poretka, zasnovanog na međunarodnom pravu, uz poštovanje svih onih opštih principa, načela i ciljeva koji su sadržani u Povelji UN.

Dozvolite da kažem da se i, vi me ispravite ako grešim, ali da se i Republika Srbija u cilju očuvanju međunarodnog mira, stabilnosti i bezbednosti, a uz poštovanje međunarodnog prava, zalaže za opšte principe i načela ravnopravne saradnje na međunarodnoj sceni, bez uvođenja sankcija kao sredstava prinude.

Danas je veoma teško braniti Srbiju. Danas je veoma teško braniti interese Srbije i to mogu samo iskreni, hrabri i odlučni borci za odbranu nacionalnih i državnih interesa, kakav ste vi kao ministar spoljnih poslova, predsednik Srbije i, naravno, celokupna Vlada Republike Srbije. Ali, valjda je obaveza svih nas, obaveza svih narodnih poslanika, svih nas koji smo dobili legitimitet i poverenje građana, jer, parlament je glas naroda, valjda je obaveza svih nas da štitimo interese Republike Srbije, da štitimo nacionalne i državne interese Republike Srbije?

I da, naravno da nije lak period pred nama. Pred nama je veoma težak period po pitanju Kosova i Metohije, ali, bez obzira koliko je taj put težak i bez obzira koliko se taj put nama i, na neki način, emotivno ne sviđao, mi taj put svakako moramo da nastavimo.

Nažalost, kao što sam maločas rekao, postoji jedan deo političkih partija iz redova opozicije koji smatraju da je jednostrano proglašena nezavisnost KiM nepovratan proces. Postoji jedan deo političkih partija, takođe iz redova opozicije, za koje je jednostrano proglašena nezavisnost Kosova prihvatljiva. Ali, opet, gledajte, sa druge strane imate albanske ekstremiste koji ma koliko se politički razlikovali, ma koliko se navodno politički sukobljavali, imaju potpuno identičan stav po jednom pitanju, a to je po pitanju nezavisnosti Kosova.

Zato kada govorimo o ovoj temi, pa makar to bilo i kroz ove sporazume, moramo da imamo pre svega jedan odgovoran i ozbiljan odnos prema ovom pitanju. Jer, znate, pitanje Kosova i Metohije za nas nije dnevno-politička tema, nije tema na kojoj se ubiraju jeftini politički poeni. Pitanje KiM je pitanje budućnosti Srbije, i ne samo pitanje budućnosti Srbije, već pitanje budućnosti svakog građanina Srbije. I nema tu više skrivanja iza političkih parola. Nije dovoljno da kažete - Kosovo je Srbija i da smatrate da ste rešili problem.

Sa druge strane, ne možete da zabijate glavu u pesak. Jer, ako zabijete glavu u pesak i pustite da vreme prolazi, vreme će prolaziti i ovo pitanje će postajati sve teže. I ključna stvar - nemamo to pravo da ovo pitanje ostavljamo da reše generacije koje dolaze.

Ne očekujem ja da će rezultate svega onoga što ste postigli vi, kao ministar spoljnih poslova, što je postigao predsednik Republike Srbije, Vlada Republike Srbije, pozdraviti, ni Boško Obradović, ni Dragan Đilas, ni Vuk Jeremić, ali očekujem da će tu hrabrost i odlučnost znati da cene pre svega generacije koje dolaze.

Gospodine Dačiću, malo čas sam rekao da je važno da imamo odgovoran i ozbiljan odnos prema ovom pitanju, jer to od nas očekuju pre svega građani Srbije. I zato je važno, kada govorimo, ponavljam, pa makar i kroz ove sporazume, o ovoj temi, da pokušamo da izgradimo što širi konsenzus svih relevantnih političkih stranaka.

Gospodine Dačiću, maločas ste rekli - zapadne zemlje insistiraju i vrše pritisak da prestanete sa diplomatskim aktivnostima, da prestanete sa, kako oni kažu, lobiranjem. Na drugoj strani albanski separatisti takođe insistiraju na tome, jer, navodno, to ih iritira, jer, navodno, to je nešto što sputava i koči dijalog, a kada oni lobiraju da države, neke od ovih država, prihvate njihovu jednostrano proglašenu nezavisnost onda je to sasvim i potpuno u redu i onda nema reakcije. Međutim, ne zabrinjavaju mene zapadne zemlje, njihovi mentori, ne zabrinjavaju mene njihovi separatisti, mene brinu političke partije i političke opcije koje dolaze ovde iz Srbije i koje su dobile legitimitet i poverenje građana Srbije. Izvinite, svi smo legitimitet i poverenje dobili da bi branili, ponavljam, interese Srbije, valjda je to naša osnovna obaveza.

Nažalost, gospodine Dačiću, naročito nakon poslednje sednice Saveta bezbednosti UN, čini mi se da kreće jedna lavina napada na vas od strane pojedinih opozicionih političkih opcija, i to od onih opozicionih političkih opcija koje imaju najmanje prava na to, onih političkih opcija koje su imale svoju priliku, svoju šansu da, onda kada su vodili spoljnu politiku ove države, reše ovo pitanje, pa nisu učinili ništa, jer da je bilo malo više odgovornosti, ne bi bilo toliko propuštenih šansi. Kada nemaju šta da kažu, kažu – pa, da, ministar spoljnih poslova na sednici Saveta bezbednosti UN nije rekao da Srbija neće prihvatiti jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije. Zamislite pitanje. Možda su takve dileme postojale onda kada su oni vodili spoljnu politiku. Ova Vlada Republike Srbije ima jasan put, jasan stav i jasan pravac.

Kažu – nije etički i nije u skladu sa međunarodnim pravom vaša diplomatska aktivnost, i to što radite da određeni broj zemalja i najveći mogući broj zemalja povuče odluku o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova i Metohije. Nije etički i nije u skladu sa međunarodnim pravom, a bilo je etički to da sve vreme slušamo i EU i Kosovo, pa onda dođe do jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, 90 država istog trenutka, ispravite me ako grešim, mislim da je bilo 90 država, prihvata jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije i to je u skladu sa međunarodnim pravom. Etički je to što je predsednik Srbije u tom trenutku, kada je proglašena jednostrana nezavisnost Kosova i Metohije, imao važnija posla u Rumuniji, a onaj drugi deo vladajuće koalicije, salonskih političara iz fotelja ovde u Beogradu, onako čvrsto i hrabro branio Srbe na Kosovu kroz saopštenja za javnost. Etički je to i moralno je to što su sve vreme krili granične prelaze.

Dajte, gospodine Dačiću, molim vas, očekujem odgovor od vas na ovo pitanje, pošto smo mnogo puta ovde razgovarali sa medijima, ali i u parlamentu oko graničnih prelaza, vi jeste kao premijer Vlade Republike Srbije potpisali odluku i sporazum o graničnim prelazima, ali dozvolite – da li je tačno da su 2011. godine parafirani bili svi sporazumi, a onda se godinu dana ćutalo, zašto se ćutalo? Ćutalo se jer se znalo da će 2012. godine biti parlamentarni izbori i da to može naškoditi rejtingu političke stranke koja je tada vodila Vladu Republike Srbije i koja je tada vodila spoljnu politiku. Naravno da će naredna Vlada, da bi sačuvala i zaštitila svoj kredibilitet i kredibilitet Srbije, nastaviti da preuzima obaveze i odgovornosti i nastaviti da realizuje one obaveze koje je imala prethodna Vlada, Vlada Republike Srbije.

Kažu – niste diplomatski postupili nakon, nije u skladu sa diplomatijom način na koji ste odreagovali nakon sednice Saveta bezbednosti UN. Smeta im vaša emotivna reakcija, jer ste iskren i hrabar borac za odbranu nacionalnih i državnih interesa, a ne smetaju im beskrupulozne laži i sve ono što je Fjora Čitaku izgovorila tokom sednice Saveta bezbednosti UN.

Sada se ovde postavlja jedno pitanje – da li im zaista smeta vaša reakcija ili im smeta to što ste odreagovali onda kada je Fjora Čitaku bila u društvu predstavnika SAD i Ujedinjenog Kraljevstva? To sve čine oni, govore o vokabularu, čiji je vokabular odavno prevazišao granice neke normalne političke komunikacije i nekih normalnih okvira političkog vokabulara.

I kada na kraju nemaju apsolutno ništa da kažu, kada nemaju da ponude nijednu ideju, nijedan predlog, jer oni znaju samo jedno, a to je da su protiv, a nikakve ideje, predloga, rešenja nema, niti ga nude, niti ga imaju, svi ovako okupljeni zajedno, oni po starom onom dobro oprobanom scenariju, ali to više ne prolazi među građanima Srbije, vraćaju se na one političke floskule i politički marketing o nekakvim navodnim aferama. O nečemu što smo slušali milion puta, baš te 2012. godine.

Ja ću da vas podsetim, te 2012. godine, vi nerado govorite i ne želite često da govorite o tome, ali te afere navodne koje oni spominju, pa ništa tu nije bilo tajno. Sve je bilo javno. Tajno je bio jedini snimak, koji su oni napravili, a čemu je trebao gospodine Dačiću da posluži taj snimak?

Da li da vas i SPS te 2012. godine uceni, da drugačije razmišlja, kada je reč o postizbornim koalicijama i da napravi drugačiju postizbornu koaliciju nakon 2012. godine? Danas nam kažu, ili fer i demokratske izbori, ne razumem šta znači fer i demokratski izbori, pa valjda su fer i demokratski izbori, jer mi nismo menjali izborne procedure. Izborne procedure su oni definisali. Oni su definisali ovo izborno zakonodavstvo, ništa tu nije promenjeno. Ili, kažu revolucija.

Pa nismo ih se plašili ni te 2000. godine, a što se tiče ovih navodnih afera, znaju kao koliko smo se uplašili te 2012. godine, pa zar misle da ih se plašimo ove 2019. godine?

Na drugoj strani, Priština pored agresije i pritisaka koje svakodnevno vrši na srpski narod koji živi na prostoru KiM sada ima nove političke floskule. Jedna od tih političkih floskula je da su falsifikat note o povlačenju jednostrano proglašene nezavisnosti KiM. Pazite, falsifikat note o povlačenju jednostrano proglašene nezavisnosti KiM.

To je klasičan odraz nemoći i potvrda da prosto doživljavaju politički krah na svakom koraku, da polako gube političko tlo i da polako gube politički kompas i mislim da i njihovi mentori, oni čije su oni čedo, shvataju da su odavno prešli nekakve crvene linije, jer crvene linije ipak moraju postojati.

Kada kažem da su prešli crvene linije, naravno mislim i na takse koje su uveli, mislim i na zabranu slobode kretanja, mislim i na Rezoluciju kojom su želeli, narod koji su pred proterali, srpski narod koji su proterali sa prostora KiM, 250 hiljada Srba da proglase genocidnim i da Srbiju proglase genocidnom državom. Dakle, teroristi i krvnici bi sada želeli da sude.

I naravno, kada govorimo o broju zemalja i o navodno njihovim navodnim, kako oni kažu falsifikatima, činjenice i brojke su neumoljive. Od 2013. godine do 2019. godine 15 država je povuklo odluku o jednostrano proglašenoj nezavisnosti KiM, 2013. godine je povukla jedna država, a u periodu od kada ste vi ministar spoljnih poslova 14 država, stalnih članica Ujedinjenih nacija je povuklo odluku o jednostrano proglašenoj nezavisnosti KiM.

Ja sam potpuno ubeđen da će te vi realizovati cilj koji ste postigli, a to je da ta cifra bude ispod 97. Ne takmičimo se mi ovde u ciframa, suština je u tome da konačno stavimo do znanja da stvar nije rešena i da je Srbija deo kompromisa, da je Srbija deo rešenja, i da bez Srbije nema rešenja i da je Srbija neko, konačno ko se nešto pita, a ne samo da gleda kako joj nešto otimaju.

A tih 117 zemalja koji su stavljeni na svoju listu, vi ste o tome već govorili. Od tih 117 zemalja, tri zemlje nikada nisu, Nigerija, Urugvaj i Mali nikada nisu priznali jednostrano proglašenu nezavisnost KiM. Dve zemlje kao što ste rekli, Egipat i Peru imaju zamrznut status. Petnaest država je povuklo i moram da kažem da imate našu punu podršku u nastavku vaše diplomatske ofanzive i diplomatske aktivnosti.

Srbija je demokratska, nezavisna i slobodna država i vodi samostalnu spoljnu politiku u najboljem interesu svojih građana.

Srbija ulaže velike napore i ima miran i konstruktivan pristup da iznađe kompromisno pravično rešenje kroz dijalog, jer smatramo da diplomatija kao sredstvo i dijalog nemaju alternativu, da kroz dijalog dođemo do kompromisnog i pravičnog rešenja koje će biti prihvatljivo za obe strane.

Potpuno je jasno, za nastavak dijaloga, za to što nema dijaloga nije odgovorna Srbija, već samoproklamovana država Kosovo koja je uvela takse od 100% na proizvode koji poreklom dolaze iz Srbije. To je osudila i EU i Međunarodna zajednica, ali znate šta gospodine Dačiću, dosta više tih formalnih i deklarativnih osuda, očekujemo i od EU da nešto konačno konkretno uradi. Vrlo je jednostavno, narušen je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, povucite takse, dajte šansu dijalogu, jer smatramo da je moguće razgovarati, moguće je iznađi kompromis, moguće je razgovarati i sa Albancima, sve dok mi na tome insistiramo i dok nastavimo sa odlučnom borbom u odbrani nacionalnih i državnih interesa.

Na samom kraju, pošto mi vreme ističe, samo jedno pitanje za vas. Znate, naš Poslovnik o radu je takav, opet, taj Poslovnik o radu nije donela ova vladajuća koalicija, a najčešće kritike dolaze od onih koji su definisali ove i ovakve procedure Poslovnika o radu, a taj Poslovnik o radu nalaže da svakog poslednjeg četvrtka u mesecu poslanici imaju mogućnost da predstavnicima Vlade Republike Srbije postave pitanje. Negde smo mi, koji imamo veći broj poslanika oštećeni kroz to, jer gotovo nekada ili nikada ne stižemo da postavimo pitanje, ni kolege iz SRS, ni SNS, ali zato ove manjinske partije koje menjaju jedan, drugi, treći poslanički klub, one su uvek prve u postavljanju poslaničkih pitanja.

Pitanje koje sam želeo da vam postavim to poslednjeg četvrta, postaviću vam danas, a reč je o tome da ste imali razgovore sa predstavnicima američke administracije, imali ste razgovore sa specijalnim izaslanikom SAD. Evidentno da je tu došlo do promene određen, evidentno je da je tu došlo do određenog pristupa, ne mislim da ćemo mi imati isti stav i to što su svrstali Kosovo i Metohiju kao jedan od spoljno-političkih ciljeva mislim da nam upravo zbog svega toga sledi jedan težak period u narednom vremenskom periodu, u periodu koji je pred vama, ali želim da o svemu tome i o stavu SAD u ovom trenutku čujem vaše mišljenje. Još jednom hvala.