Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/9474">Đorđe Milićević</a>

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije

Govori

Zahvaljujem.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 13, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 127, od ukupno prisutnih 140 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Da li narodni poslanik Nikola Savić želi reč? (Da.)
Izvolite, kolega Saviću.
Zahvaljujem.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – devet, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 133, od ukupno prisutnih 142 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila Predlog.
Narodni poslanik Nikola Savić na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koji je podneo Narodnoj skupštini 28. marta 2019. godine.
Da li narodni poslanik Nikola Savić želi reč? (Da.)
Izvolite.
Zahvaljujem.

Stavljam na glasanje ovaj predlog.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – devet, protiv – niko, uzdržanih –nema, nije glasalo – 133, ukupno - 142 narodna poslanika.

Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.

Narodni poslanik Miroslava Stanković Đuričić, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine predložila je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, koji je podnela Narodnoj skupštini 14. marta 2019. godine. Da li narodni poslanik Miroslava Stanković Đuričić želi reč? (Da.)

Reč ima narodna poslanica Miroslava Stanković Ćuričić.

Izvolite.
Zahvaljujem koleginice.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – osam, protiv – niko, uzdržan – nema, nije glasalo – 133, ukupno - 141 poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Aleksandar Stevanović, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmeni Zakona o javnom redu i miru, koji je podneo Narodnoj skupštini 16. oktobra 2018. godine.
Da li narodni poslanik Aleksandar Stevanović, želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: niko nije pristupio glasanju.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Đorđe Komlenski, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom - Predlog odluke o obrazovanju komisije za istragu i utvrđenje broja žrtava agresije NATO pakta 1999. godine, koji su Narodnoj skupštini podneli narodni poslanici Đorđe Komlenski, Marijan Rističević, Ana Karadžić i Bojan Torbica 10. maja 2019. godine.
Da li narodni poslanik Đorđe Komlenski želi reč? (Da.)
Reč ima Đorđe Komlenski. Izvolite.
Zahvaljujem, kolega Komlenski.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za - osam, protiv - niko, uzdržan - nema, nije glasalo - 133, ukupno - 141 narodnog poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Marijan Rističević, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije, radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za proglašenje lažne države Kosovo, uticaja koji je na to imalo mišljenje Međunarodnog suda pravde, te povodom toga odgovornosti bivšeg ministra inostranih poslova Vuka Jeremića, koji je podneo narodnoj skupštini 27. marta 2018. godine.
Da li narodni poslanik Marijan Rističević želi reč? (Ne)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – šest, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 136 od ukupno prisutna 142 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila predlog.
Narodni poslanik Marijan Rističević, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanje činjenica i okolnosti vezanih za posete Narodnoj skupštini Republike Srbije određenih ekstremističkih organizacija i pojedinaca, koji je podneo Narodnoj skupštini 27. marta 2018. godine.
Da li narodni poslanik Marijan Rističević želi reč? (Ne)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – devet, protiv – niko, uzdržanih – nema, nisu glasala 133 od ukupno prisutna 142 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila predlog.
Narodni poslanik prof. dr Miladin Ševarlić, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog deklaracije o genetički modifikovanim organizmima i proizvodima od GMO, koji je podneo Narodnoj skupštini 5. maja 2017. godine.
Da li narodni poslanik prof. dr Miladin Ševarlić želi reč? (Da)
Reč ima narodni poslanik prof. dr Miladin Ševarlić. Izvolite.
Zahvaljujem, kolega Ševarliću.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – dva, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 141 od ukupno prisutna 143 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila predlog.
Narodni poslanik Marijan Rističević, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za poslovanje kablovskih operatera, emitovanja prekograničnih kanala, emitovanje domaćih reklama u sadržajima prekograničnih kanala i ostalih nepravilnosti vezanih za elektronske medije i kablovske operatere koje kontrolišu Dragan Đilas, Dragan Šolak i Dejvid Petreus, koji je podneo Narodnoj skupštini 12. aprila 2019. godine.
Da li narodni poslanik Marijan Rističević želi reč? (Da)
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević. Izvolite.
Zahvaljujem, kolega Rističeviću.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 16, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 128 od ukupno prisutnih 144 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Predlog za spajanje rasprave.
Narodni poslanik Maja Gojković, na osnovu člana 92. stav 2. i člana 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine predložila je da se obavi prvi zajednički načelni pretres o: Predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu, koji je podnela Vlada; Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, koji je podnela Vlada; Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost, koji je podnela Vlada.
Drugi zajednički načelni pretres o: Predlogu zakona o kontroli državne pomoći, Predlogu zakona o računovodstvu, Predlogu zakona o reviziji, koji je takođe podnela Vlada.
Treći zajednički načelni pretres o: Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranja depozita, Predlogu zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, koji je podnela Vlada i Predlogu zakona o alternativnim investicionim fondovima, koji je takođe podnela Vlada.
Da li narodni poslanik, Maja Gojković, želi reč? (Ne)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 129, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 15 narodni poslanika od ukupno prisutnih 144 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda i o predlogu za spajanje rasprave, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 131, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 11 od ukupno prisutnih 142 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Druge sednice redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2019. godini u celini.
D n e v n i r e d:
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu, koji je podnela Vlada;
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, koji je podnela Vlada;
3. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost, koji je podnela Vlada;
4. Predlog zakona o kontroli državne pomoći, koji je podnela Vlada;
5. Predlog zakona o računovodstvu, koji je podnela Vlada;
6. Predlog zakona o reviziji, koji je podnela Vlada;
7. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, koji je podnela Vlada;
8. Predlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, koji je podnela Vlada;
9. Predlog zakona o alternativnim investicionim fondovima, koji je podnela Vlada.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu sednice.
Obaveštenje o pozvanim na sednicu.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju svi članovi Vlade, Jelena Tanasković i Slavica Savičić, državni sekretari u Ministarstvu finansija, Dragan Demirović i Darko Komnenić, vršioci dužnosti pomoćnika ministra finansija, Milesa Marjanović, načelnik u Ministarstvu finansija, Vera Radojčić Savatović, Ivan Prvulović, Olivera Ružić Poparić i Irena Injac, viši savetnici u Ministarstvu finansija, Dunja Tepavac, savetnik u Ministarstvu finansija i Luka Tomić, šef Kabineta Ministarstva finansija.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda pod tačkama od 1, 2. i 3, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa podsećam vas da shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da je ovo vreme raspoređeno na poslaničke grupe srazmernom broju narodnih poslanika, članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika član 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine.
Saglasno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički i načelni pretres o: Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu; Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost.
Poštovani narodni poslanici, sada saglasno članu 90. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da na osnovu član 101. stav 4. Poslovnika prekidam rad ove sednice.
U skladu sa članom 101. stav 5. Poslovnika, obaveštavam vas da će Druga sednica Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2019. godini biti nastavljena odmah nakon održavanja Dvadeset šeste posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu, koja će početi za par minuta, te vas molim da ostanete u sali. Zahvaljujem.
(Posle pauze)
Zahvaljujem, uvaženi potpredsedniče.

Ne bih se ljutio ni da ste koleginici Vjerici dali reč, ali, nismo vam zamerili i nemojte shvatiti ozbiljno.

Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici ministarstva, malo čas je gospodin Marković napravio jednu digresiju, pre nego što započnem priču o onome što jeste tema današnjeg dnevnog reda, ali započeo je jednu priču o kojoj smo govorili i tokom jučerašnjeg dana ovde u parlamentu.

Mi želimo samo jednu poruku jasnu da vam pošaljemo kao poslanički klub, da nastavite odgovorno, ozbiljno i posvećeno da radite svoj posao. A, ono što se dešava na Rektoratu i što se dešavalo na Rektoratu, tu se postavlja pitanje jel to akademsko ili političko pitanje? Jer, ministre, koliko je nama poznato, biraju poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a poslanike biraju građani, a ti koji su blokirali taj Rektorat su građani. Oni su predstavnici neke političke opcije.

Mi smatramo da su oni promašili i mesto i vreme. Nisu oni trebali da blokiraju Rektorat. Oni su trebali da blokiraju prostorije svojih političkih opcija, jer oni su krivi, njihovi politički lideri su krivi zašto su toliko nesposobni i ne mogu da predstave alternativu vladajućoj koaliciji u ovom trenutku u Srbiji i ne mogu čak ni da politički prežive, pa se hvataju za floskulu bojkota.

Sve je to, gospodine ministre, već viđeno, i protesti i bojkot i tužakanje države u inostranstvu i u kratkoročnom smislu, čak ni u kratkoročnom smislu to ne može da im donese političke poene. Ali, loše je to što u trenutku kada se rešavaju ključna pitanja od izuzetne važnosti za nacionalne i državne interese Srbije, šalje se jedna loša slika javnosti iz Srbije. Štete interesima građana Srbije.

Vratiću se, a vi, naravno, nastavite da obavljate samo odgovorno, ozbiljno i posvećeno, kao i do sada, posao za koji ste preuzeli odgovornost i dolazite u Skupštinu uvek sa ovakvim rezultatima.

Kada je reč konkretno o rebalansu budžeta o kojem danas ovde govorimo, potpuno je jasno da je Srbija na dobrom putu i da su vidljivi i prepoznatljivi pozitivni trendovi, da je vidljiv i prepoznatljiv napredak, boljitak u svakom sektoru, u svakoj sferi društva, ali ono što je suštinski jako važno - boljitak koji je zasnovan na zdravim osnovama.

Dakle, važno je sada da sačuvamo ona teško stečena dostignuća iz oblasti ekonomije i finansija i da posao, proces koji je započet, reformski kurs Vlade Republike Srbije, čiji su temelji postavljeni 2014. godine usvajanjem budžeta za 2014. godinu, privedemo kraju.

Zapravo, najvažnije je da na pravi način sačuvamo teško stečena fiskalna dostignuća, i to je ono što se čini i radi predloženim rebalansom budžeta, da na pravi način koristimo benefite iz toga u budućnosti i to je, takođe, nešto što se čini i radi predloženim rebalansom budžeta i da prihvatimo sve inicijative i podsticaje koji vode ka rastu i razvoju. To je, takođe, nešto što je između ostalog sadržano u rebalansu budžeta o kojem danas govorimo, jer Srbija mora da ostane na putu koji je upravo trasiran 2014. godine. Kao i uvek, samo tri ključne reči mogu biti sinonim takve ekonomske i finansijske politike, a to su reforme, rast i razvoj.

Mi danas govorimo o rebalansu budžeta, ne zato što imamo povećanje rashoda, o tome su maločas kolege govorile, već zato što imamo povećanje prihoda i to povećanje prihoda koje je daleko veće od očekivanog.

Dakle, važno je sada da imamo, pri tome, naravno, vodi se računa o interesima građana, o javnim interesima i vodi se računa na koji način sačuvati teško stečena fiskalna dostignuća. Zadržati fiskalnu disciplinu, unapređeni su uslovi poslovanja, to je nešto o čemu ste govorili, pojačan i ojačan privredni rast i privredni razvoj i to je nešto što donosi prihode u budžetu Republike Srbije.

Dakle, u ovom trenutku racionalno, odgovorno i ozbiljno se raspolaže, domaćinski se raspolaže sa onim što se zaradilo. Šta je ovde za nas suštinski najvažnije? Dakle, rashodi neće ugroziti stabilnost Srbije. Imamo u kontinuitetu pad javnog duga BDP, vi ste o tome govorili tokom uvodnog izlaganja. Rekli ste 52% je u ovom trenutku učešće javnog duga u BDP, što je veoma dobro. Mislim da smo kroz reformske procese trajno rešili dva pitanja, a to je trajno smanjenje javnog duga u BDP i trajno smanjenje deficita.

Imamo stabilnu i sigurnu stopu inflacije i imamo siguran kurs dinara. To je ono što je suštinski u ovom trenutku za nas najvažnije kada govorimo o rebalansu budžeta. Javne finansije su, dakle, po prvi put sigurne i stabilne i mi smo se danas sastali da sa optimizmom kroz postignute rezultate gledamo u budućnost.

Naravno da podržavamo i pozdravljamo nameru da ovaj pozitivan rebalans jednim delom bude usmeren na ono što jeste interes građana, na poboljšanje životnog standarda i interese građana, jer prošlo se kroz jedan jako težak vremenski period, a da drugi deo bude usmeren u ono što je, takođe, podjednako važno, a to je infrastrukturni projekti. Jer mi, znate, smatramo da nema ekonomskog bez infrastrukturnog razvoja, a kroz infrastrukturne projekte i kapitalne investicije nastavićemo da rešavamo uspešno ono pitanje o kojem je maločas bilo reči, a to je stopa nezaposlenosti. Dakle, sa stope nezaposlenosti koja je 2013. godine bila 25,9%, danas je pala na 10,3%. Nova minimalna cena rada je daleko povećana u odnosu na 2018. godinu za 8,6%.

Kada govorimo o kapitalnim investicijama, želim da podsetim da smo mi budžetom za 2019. godinu opredelili 220 milijardi dinara za kapitalne investicije i da je to 30% više u odnosu na prethodnu godinu, u odnosu kada govorimo o budžetu za prethodnu godinu.

Samo u poslednjih pet godina, vi me ispravite ako grešim, to su neki podaci do kojih smo mi došli, samo u poslednjih pet godina otvoreno je 300 kilometara puteva, oko 200 fabrika, zaposleno 60.000 ljudi, investicije u vrednosti od 2,5 milijarde evra. Što se tiče stranih direktnih investicija, u prvih sedam meseci došlo se do cifre od 2,32 milijarde evra, što je za 43% veće u odnosu na isti period 2018. godine.

Dakle, Srbija je postala svetski lider u privlačenju stranih investicija, iako neko postavlja pitanje zašto? Pre svega, zato što Srbija u ovom trenutku ima i političku i ekonomsku stabilnost i, pre svega, što Vlada ima subvencije koje nudi potencijalnim investitorima i, pre svega, što smo mi ovde u Narodnoj skupštini na predlog Vlade Republike Srbije usvojili sistemske zakone koji omogućavaju i bržu birokratiju, izdavanje dozvola, sve ono što je neophodno za uspešno poslovanje, kada govorimo o direktnim stranim investicijama.

Dakle, mi danas imamo suficit u budžetu od 46,4 milijarde, a to je 60 milijardi bolje od onoga što je očekivano, što je zaista izvanredan rezultat. Može deo opozicije, znate, da kritički govori, jedan deo opozicije koji ni danas nije u sali, može kritički da govori o ovom budžetu, činjenice i podaci su, znate, uvek neumoljivi, a one nikako nisu, na njihovu žalost, na njihovoj strani.

Imali smo mi prilike mnogo puta, i vi se toga sećate, da razgovaramo ovde u sali, kada su bili prisutni, da razgovaramo o budžetu, o rebalansu budžeta. Izdvajam namerno ova dva zakona, ne umanjujem važnost i značaj ostalih zakona, ali budžet je život. Ako imate nerealan budžet, imate nerealan život. Imali smo mi prilike da vodimo raspravu sa predstavnicima tada tog dela opozicije i šta smo čuli? Čuli smo uvek samo kritiku zarad kritike, unapred naučene recitacije, ali nismo čuli ni jednog trenutka da li postoji neka druga alternativa, da li postoji neki drugi put kojim Srbija treba i mora da ide u narednom vremenskom periodu, a da taj put bude garant i većeg privrednog rasta i novih radnih mesta i više fabrika koje će biti otvorene u Srbiji i naravno boljeg životnog standarda.

Takve inicijative, odnosno takvog predloga ja nisam čuo ili nisam imao prilike da čujem od predstavnika tog dela opozicije, osim samo jedne stvari, a to je da su bili apsolutno protiv svega što je činila i radila vladajuća koalicija.

Ukupno, dakle, iz budžeta za Moravski koridor 120 miliona evra. Mi smatramo da je ovo izuzetno važan i značajan projekat. Opet, taj deo opozicije vidim ima nekakve kritike. Ja im predlažem, konkretno, da odu kod građana Ćićevca ili Trstenika ili Vrnjačke Banje ili Kraljeva ili da posete bilo koju opštinu u raško, rasinskog, moravičkog okruga i da pitaju građane šta misle o ovom projektu i o značaju ovog projekta.

Drugi deo, kada govorimo o infrastrukturnim projektima, auto-put "Miloš Veliki", deonica Čačak-Požega, jedna od najznačajnijih i najvažnijih, rekao bih, deonica.

Takođe, gospodine ministre, podržavamo nameru i vaš predlog da kroz povećanje prihoda jedan deo usmerite ka interesima, kao što sam malo pre rekao, građana ka poboljšanju životnog standarda građana i u potpunosti se slažemo, daleko najveće povećanje plata će biti, koliko smo mi mogli da vidimo, u medicinskom sektoru. Medicinsko osoblje i tehničari - 15%, lekari - 10%.

Mi smatramo da treba svi zajedno da se potrudimo da kroz kontinuirano povećanje plata zadržimo medicinsko osoblje u Srbiji. To treba i mora da bude naš zajednički zadatak i, naravno, nastavite kao i do sada. Milijardu evra vidim da je izdvojeno za izgradnju infrastrukturnih projekata, kada je reč o kliničko-bolničkim centrima, kada je reč o bolnicama. Naravno, to u potpunosti podržavamo.

Isto tako, naravno, ništa od ovoga ne bi bilo, kao što ste rekli u uvodnom izlaganju, da te 2014, zapravo decembra 2013. godine, kada smo usvajali budžet za 2014. godinu, nisu postavljeni temelji jednog reformskog kursa Vlade Republike Srbije. Tada to jeste bilo politički nepopularno i tada to jeste bilo teško, ali i izuzetno hrabro i odlučno. Tada je Vlada vrlo jasno stavila do znanja da nije ovde da bi stranke, koje čine vladajuću koaliciju, ubirale političke poene i rejting, već je ovde zbog građana Srbije.

Zahvaljujući tim i takvim merama, mi danas imamo zdrav sistem koji je zasnovan na zdravim osnovama. Dakle, ne sistem koji je zasnovan na politikanstvu i na spisku lepih želja, na onome što, ako bi realizovali u praksi, bi vodilo ka političkom krahu i političkom bankrotu, već na sistemu koji je zasnovan na životu i na ekonomiji.

Zato danas imamo osnov za povećanje, ispravite me ako grešim, 9% plata za zaposlene u prosveti, sudije i tužioci, kao i zaposlene u sudovima i tužilaštvima, ustanovama socijalne zaštite, pripadnici bezbednosti i bezbednosnih snaga. To je sve nešto što u potpunosti ima podršku poslaničke grupe SPS.

Kada je reč o predstavnicima najstarije populacije, penzionerima, naravno da su podneli najveći teret perioda koji je iza nas. Kada neko kaže, vrlo često smo slušali pojednostavljeno sagledavanje tog dela opozicije, otimate nekome nešto, ne otimamo mi nikome ništa, iz krize se ne izlazi popularnim, već nužnim merama. Mi smo sve vreme govorili o merama koje su usmerene ka spasu srpske ekonomije i merama koje se tiču svakog građanina Srbije i budućnosti svakog građanina Srbije. Upravo, zahvaljujući tim merama, mi danas imamo mogućnost, vi ste rekli, već u decembru 5.000 dinara jednokratna pomoć za penzionere, povećanje penzija u januaru 5%. Pokušajte da bude nešto veće, ukoliko budete u mogućnosti.

Znate, kada kažu, vrlo često slušamo to, ne ovde, oni više vole te političke monologe ovde u skupštinskom holu, nego demokratsko sučeljavanje mišljenja, jer nemaju snagu u tom demokratskom sučeljavanju mišljenja, pa kada kroz taj politički monolog čujete – premalo se izdvaja za penzionere… Znate šta? Mi imamo povećanje, da li je tako, imamo povećanje plata, imamo povećanje penzija i imamo plus u državnoj kasi. Neodgovorno i neozbiljno bi bilo da imamo daleko veće povećanje, da daleko više novca i sredstava zahvatamo iz budžeta, jer evo, zaboga, izbori su tu, pa da bi održali socijalni mir, pa da bi podigli rejting političkih stranaka, mogli smo da izdvojimo daleko više sredstava i da usmerimo više ka penzionerima i ka javnom sektoru i ka medicinskom osoblju, ali to bi bilo krajnje neodgovorno i krajnje neozbiljno. Na takav način se ova Vlada Republike Srbije nikad nije i neće ponašati.

Britanski list „Fajnešel tajms“, rekli ste, po drugi put je proglasio Srbiju za svetskog lidera u privlačenju stranih investicija. Sada kad slušamo ovaj pokušaj da od Vlade naprave nekakav aferaški karakter, napade kroz afere i da Vladu predstave kao nekakav simbol korupcije, pa zar strani investitori dolaze tamo gde je prisutna korupcija? Naravno da ne. To im vrlo jasno kaže i „Fajnešel tajms“, i to vrlo jasno kaže i jedan od najvećih svetskih rejting agencija „Fič rejtings“, koja je povećala, kao što ste rekli, kreditni rejting naše zemlje, i to jeste potvrda uspešnosti reformi i dodatni impuls u domaćoj ekonomiji koja teži da postane konkurentna u svetskim okvirima.

Takođe, ono o čemu je maločas kolega govorio, u potpunosti podržavamo da jedan deo pozitivnog budžeta bude usmeren ka rešavanju problema koji naši građani imaju kada je reč o zaduženju u švajcarskim francima. Znate, to je problem koji je godinama neko gurao pod tepih i godinama ka ostavljao po strani, a gurali su ga pod tepih i ostavljali po strani upravo oni koji su uništili bankarski sistem u Srbiji, upravo oni koji su u Narodnu banku Srbije ulazili sa dugim cevima, upravo oni zbog kojih mi danas ne znamo gde su budžetske rezerve Srbije nestale od tog vremenskog perioda, to su isti oni koji su otpustili nekoliko stotina ljudi iz Narodne banke Republike Srbije, pa su ti isti ljudi morali da se vrate na posao nakon sudskog postupka i država je morala to da plati. Oni nemaju pravo da komentarišu ovo.

Na ovaj način Vlada pokazuje jedan odgovoran i ozbiljan odnos prema građanima Srbije, Vlada pokazuje da vodi aktivnu politiku, ide u susret problemima i rešava ih. Naravno, podržavamo i ovaj deo koji se tiče izdvajanja sredstava za naplatu štete usled elementarnih nepogoda za obnovu objekata javne namene.

Dakle, naravno, pozdravljamo ciljeve, podržavamo ovaj rebalans, jer podržavamo ciljeve koji se žele postići rebalansom budžeta, a to je, pre svega, interes građana. Kada kažem interes građana, mislim na poboljšanje životnog standarda građana i na onaj drugi deo koji podjednako smatramo važnim, a to je ulaganje u infrastrukturu, jer, ponoviću, nema ekonomskog bez infrastrukturnog razvoja.

Još samo jedna stvar, uvaženi ministre, jedno pitanje. Naime, mi smatramo da je, pored svega ovoga o čemu smo govorili i o čemu je već bilo reči tokom današnje rasprave, privatni sektor budućnost. Mislim da privatni sektor jeste važan za državu, jer država živi od poreza koji ubira iz dobiti preduzeća, ali privatni sektor je važan jer otvara nova radna mesta. Mislim da u narednom vremenskom periodu akcenat treba staviti na privatni sektor, na olakšice koje će biti usmerene ka privatnom sektoru, kako bi privatni sektor postao stub srpske ekonomije. Zahvaljuje.
Zahvaljujem kolega Vujiću.

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.

Zahvaljujem, kolega Arsiću.

Reč ima narodni poslanik Dejan Radenković.

Izvolite, kolega Radenkoviću.
Hvala gospodine Radenkoviću.

Reč ima narodni poslanik Milija Miletić.

Izvolite, gospodine Miletiću.
Hvala, gospodine Miletiću.

Reč ima narodni poslanik Momo Čolaković.

Izvolite, gospodine Čolakoviću.
Hvala vama, gospodine Čolakoviću.

Sada reč ima narodna poslanica Olivera Pešić. Izvolite.
Zahvaljujem, uvažena predsednice.

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pitanje postavljam Vladi Republike Srbije, a ona će proceniti koje će ministarstvo dati odgovor, mislim da se konkretno odnosi na Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali jednim delom i na Ministarstvo prosvete.

O čemu se radi? Mi smatramo da je Srbija, zapravo Srbija i jeste slobodna i demokratska država, u kojoj svako ima pravo da protestuje, u kojoj svako ima pravo da donese odluku o bojkotu, da na taj način izražava svoj politički stav, sve dok takva vrsta protesta ili takva vrsta bojkota ne ugrožava pravo drugih i ne ugrožava funkcionisanje države.

Svakako ja ne sporim da jedan deo opozicije može da ima politiku oličenu u mržnji, u nasilju, u pretnjama, ali sa druge strane ta njihova politika nikako ne sme, ne može i ne treba da postane osnovni modalitet društvenog ponašanja u Srbiji.

O čemu se radi? Mislim konkretno na tri stvari. Prva stvar, sloboda medija, sloboda mišljenja, sloboda govora i sloboda izražavanja su osnovni postulati jednog demokratskog društva kakva Srbija i jeste. Mediji imaju autonomno pravo da se bave uređivačkom politikom.

Upravo taj deo opozicije je i izradio i definisao strategiju o privatizaciji medija. Da li je normalno da lideri jednog dela opozicije dozvole sebi da prete glavnom i odgovornom uredniku jednog dnevnog lista i njegovim novinarima samo zato što im se ne sviđa način na koji oni izveštavaju i na koji rade svoj posao?

Da li novinari treba da brinu za svoju bezbednost, naročito nakon dešavanja ispred televizije „Pink“? Podsetiću vas, gde su pristalice jednog od tih lidera opozicije i fizički nasrnule na novinarku. Da li je logično da lideri te opozicije vrlo otvoreno na konferenciji za novinare, kaže, parafraziraću – ja vam obećavam kada dođem na vlast, bukvalno vaša televizija neće postojati?

Da li je to ta demokratija na delu za koju se zalažu? Na njihovu veliku žalost ni u daljoj ni u bližoj budućnosti to se neće desiti. Samo pre nekoliko dana, podsetiću vas, jedan od dnevnih listova je na svojoj naslovnoj strani objavio da su Aleksandar Vučić i Ivica Dačić partneri ratno-huškačke politike. Pa da li je neko iz SNS i SPS odreagovao na način kako je odreagovao ovaj deo opozicije, da li je pretio bilo kojem novinaru, da li je ušao u bilo koju redakciju? Naravno da nije, jer poštujemo slobodu medija.

Ja samo insistiram da nadležni organi i nadležne institucije rade svoj posao, jer smatram da mediji moraju biti nezavisni, moraju biti slobodni i moraju biti oslobođeni svake vrste pritiska.

Druga stvar, da li je logično da 15 studenata blokira rad jednog Rektorata, da 15 nazovite studenata ne dozvoli rektorki univerziteta da obavlja svoj posao? Da li je to akademsko ili političko pitanje?

Koliko je meni poznato, ministra u Vladi Republike Srbije biramo mi poslanici, a nas poslanike biraju građani, a ti koji su bili, njih 15 ili koliko ih je već bilo, su građani, predstavnici jedne od političkih opcija. I opšte je poznato i dobro je poznato koje političke opcije. Dakle, klasična zloupotreba dece u političke svrhe i to je nešto što smo već videli, znate? To je bleda kopija onog nekadašnjeg DOS-a.

I na kraju da li je logično da oni koji protestuju dođu ispred kuće nekoga ko samo obavlja svoj posao, bez obzira iz koje političke partije dolazio? Ne dolazi iz SPS, dolazi iz SNS, reč je o zameniku gradonačelnika Goranu Vesiću. Da li je logično i normalno da dođu nekome ispred kuće i da mu prete? Pa šta je to što mi svi treba da očekujemo u narednom vremenskom periodu, da nam dođu na prag, da nam uđu u kuće? Pa da li naša deca mogu da se osećaju sigurno?

Dakle, na osnovu svega ovoga mi samo insistiramo na reakciji nadležnih organa i nadležnih institucija. Hvala.
Zahvaljujem, koleginice Maraš.
Reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe SRS, narodni poslanik Vjerica Radeta. Izvolite.