Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Jelena Kalajdžić

Govori

Ja ću biti jako kratka.

Želim samo da se osvrnem na izlaganje od prethodne koleginice Tomić Aleksandre. Zaista ne mogu da ostanem imuna na reči koje je ona rekla, a to je, evo citiraću – da je u poljoprivredi situacija nikad bolja.

Znači, moramo da razjasnimo jednu stvar. Ni u jednom momentu ne možemo reći da je u poljoprivredi dobro. Vi možete da kažete da se velika sredstva izdvajaju za poljoprivredu, možete govoriti o subvencijama u poljoprivredi, možemo govoriti i o podsticajima, ali da je u poljoprivredi dobro, to ovde ne može niko da kaže.

Kada govorite o blagostanju u poljoprivredi, evo imamo u 2023. godini blagostanje, prosipanje jagoda po putu zbog niske cene. Zatim, imamo brojne proteste poljoprivrednika širom Republike Srbije 2023. godine. Zatim, imamo prazne štale, zato što se smanjuje broj stoke u Republici Srbiji, isto 2023. godine.

Takođe, imamo još blokada tokom 2023. godine poljoprivrednika. Imamo prosipanje maline zbog niskih cena, takođe, prosipanje kupine, ukoliko je brana, međutim, nije brana, dešavalo se da je poljoprivrednim proizvođačima ostajalo i 30 tona neobrane kupine zbog jako niske cene. Imamo afričku kugu, gde se svinje nalaze u kontejnerima, verovali ili ne. I na kraju imamo i prosipanje mleka. Tako da, možete govoriti o subvencijama, možete govorite o e-agraru, zaista se nešto dešava. Međutim, da je situacija u poljoprivredi dobra, to verujte da apsolutno nije.

Kada pominjete famoznu 2012. godinu, iako nije uporedivo uopšte, ali s obzirom da potencirate 2012. godinu, cena pšenice 2012. godine 22 dinara, ove godine je dosta manja, iako su svi imputi poskupeli. Kukuruz 2012. godine 20 dinara, ove godine 12 dinara, suncokret 51 dinar 2012. godine, ove godine 38 dinara, šljiva 50 dinara 2012. godine, ove godine 30 dinara, višnja 110, ove godine 40, 50 dinara. Znači, toliko o blagostanju u poljoprivredi.

Ja vas molim da birate reči kada govorite o poljoprivredi da li je dobro ili nije. Blagostanje nije u poljoprivredi i pitanje je kako će to tzv. blagostanje poljoprivrednicima pomoći da prežive ove zime. Hvala lepo.
Može replika?
Samo da razjasnimo jednu stvar.

Prvo, što se tiče malina, tu ministarka apsolutno niste u pravu. Jagoda tačnije. Jagode nije samo bacao jedan proizvođač i vi verujem da to vrlo dobro znate, ali sada da ne upadam u dublju diskusiju.

Sa druge strane, vi imate samo jedan ugao gledanja i od toga ne odstupate. To da odstupaju cene i da konstantno pričate da je to vezano sa Ukrajinom nije to samo ove godine. Ministarstvo poljoprivrede treba da se bavi i tržištem, i to vrlo dobro znate. To piše i u Zakonu o ministarstvima.

Vrlo rado ću vam pojasniti i reći o tome sve šta znam i predstaviću vam u stvari gde je problem. Vi očito ne želite o tome da čujete, jer vi imate jedan ugao i to je to.

Sa druge strane, kada govorite o malini, cena maline jeste bila prošle godine 600 dinara, ali nisu poljoprivredni proizvođači tražili 600 dinara. Ko je rekao u predizbornoj kampanji da će biti cena maline 600 dinara i znate da je to bio problem poljoprivrednih proizvođača koji nisu bili isplaćeni dugo, dugo vremena. Oni su ušli u novu sezonu bez novca koji je trebao da bude isplaćen.

Isto tako, ako već toliko radite u Ministarstvu poljoprivrede treba da napravite proračun za svaku poljoprivrednu kulturu, da tačno zanate koliko jednog poljoprivrednog proizvođača košta jedan hektar maline, jedan hektar kupine, jedan hektar borovnice. Ne znam da li znate, ali treba da verujete u to što kažem, da su ove godine malinari bili u minusu, jako puno i da sledeće godine oni trebaju da prežive i da odvoje od svojih sredstava da opet ulože u narednu godinu. Ista situacija je bila i sa malinom i sa kupinom ove godine koja je bila 80, 90 dinara.

Ja vam kažem zato što znam. Ja sam sa tim ljudima svaki dan, a da ne pričam o ratarstvu, ali šljiva, jagoda, malina, kupina, ti zasadi više neće postojati. Ako još jedna godina bude ovakva, jagodaste voćne vrste više neće biti. Hvala lepo.
Evo jednu stvar ću vam reći.

Na Odboru za poljoprivredu, na nekoliko sednica tražila sam da gorivo za poljoprivrednike kada je bilo 170 dinara i kada je bio problem sa agro karticama, rekla sam da poljoprivrednim proizvođačima treba da se odobri gorivo bez akcize. Vi ste meni u tom momentu rekli da je to skupljanje jeftinih političkih poena.
Hvala, predsedavajući.

S obzirom na loše cenu pšenice u Srbiji, na lošu cenu maline, na lošu cenu višnje kada je druga klasa u pitanju, s obzirom na nedostatak prerađivačkih kapaciteta, na nedostatak radne snage, na nedostatak struke na terenu koja bi potpomogla da se nagomilani problemi u poljoprivredi reše, ja ću postaviti nekoliko pitanja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Naime, situacija u poljoprivredi je krajnje alarmantna. Cena pšenice za ovogodišnji rod iznosi 20 dinara po kilogramu. Negde na terenu kažu da će iznositi i između 18 i 20 dinara, a prinosi su dosta niži u odnosu na prethodnu godinu.

Ako uzmemo primer Mačve, prosečan prinos po hektaru je pet tona. Po ceni od 20 dinara, dohodak iznosi svega 100.000 dinara po hektaru. Za jedan hektar pšenice, kada se uključi gorivo, kada se uključe sredstva za zaštitu bilja, semenska pšenica, zatim, zakup zemljišta, odnosno arenda, kada se uključi vrša, proizvođač treba da izdvoji čak 160.000 dinara, što znači da su naši poljoprivrednici, kada je pšenica u pitanju, u minusu 60.000 dinara za jedan hektar.

Ništa bolja situacija nije ni u Sremu, ništa bolja situacija nije ni u Banatu. Poljoprivrednici su na protestima tražili da se cena pšenice u našoj zemlji uskladi sa cenom pšenice na relevantnim evropskim berzama, gde je 27 do 28 dinara.

Moje pitanje glasi – šta će Ministarstvo poljoprivrede uraditi po ovom pitanju? Da li će reagovati robnim rezervama i pomoći poljoprivrednicima da bar tako pokriju troškove proizvodnje?

Drugo pitanje – da li su se postigli dogovori, kada je malina u pitanju, između proizvođača, otkupljivača i hladnjačara?

Cena maline, koliko sam videla, po nekom dogovoru je 240 dinara, ali ja moram da obavestim da je cena na mnogim otkupnim mestima 180 dinara, što znači da su i u ovom slučaju naši poljoprivredni proizvođači, kada je malina u pitanju, u minusu.

O ovom problemu sam govorila dosta ranije u skupštinskoj raspravi, pre nekoliko meseci. Govorila sam da će do ovoga doći i ko je hteo, mogao je to odavno da vidi, a sad kad su malinari nezadovoljni, priča se da protestuju, jer oni zapravo hoće da ruše Vladu. To nije tačno. Ljudi protestuju zato što su očajni.

Moram nešto da naglasim, da se konačno kaže, to što je resorno ministarstvo poslalo zahtev Narodnoj banci da odobre moratorijum kredita za prethodnu godinu za neisplaćenu malinu kako bi hladnjačari platili ono što su ostali dužni proizvođačima, ministarstvo ništa nije uradilo za proizvođače. Proizvođači malina su samo dobili svoj novac za prošlogodišnji rod. Oni su te pare trebali da dobiju dosta ranije. Tako da, molim ministarstvo da prestane da se hvali ovim potezom zato što su ljudi samo dobili svoj novac koji su trebali da dobiju još prošle godine.

Sledeće pitanje – kako mislite da rešite problem sa oblačinskom višnjom? Najveći deo ovog roda je druga klasa, a cena druge klase iznosi 37, 38 dinara.

Kada mislite da uključite struku kako bi se poboljšao prinos i kako bi se poboljšao kvalitet plodova?

Da li imate u planu da povećavate prerađivačke kapacitete koji predstavljaju usko grlo kada je višnja u pitanju?

Kada ćete početi da radite u službi poljoprivrednika? Kada ćete početi da ispitujete tržište i da konačno stabilizujete tržišta kada je poljoprivreda u pitanju?

Ako je već neisplativo gajiti malinu, gajiti višnju, sejati pšenicu, recite to ljudima, da lepo iskrče svoje zasade i da prodaju zemlju. Neka bar znaju na čemu su.

Na kraju, građani Srbije treba da znaju to što resorno ministarstvo ne radi svoj posao nije problem poljoprivrednika, već je to problem svih građana u Republici Srbiji. To ide iz našeg džepa. Toga će se građani Srbije setiti kada odu u prodavnicu ili kada odu na pijacu, kada plate jedan kilogram šargarepe 200 ili 250 dinara, kada kilogram luka plate 150 dinara, kada kilogram mesa plate više od 1.000 dinara i kada znaju da je inflacija kada su osnovne namirnice u pitanju više od 100%. Hrana u Srbiji je skuplja nego u Grčkoj, skuplja je nego u Španiji, skuplja je nego u Nemačkoj. Hrana je resurs budućnosti.

Molim ministarstvo da se uozbilji po ovom pitanju, da donese neke sistemske promene, da donese neke hitne mere kako bi naša poljoprivreda konačno profunkcionisala.

Stranka Zajedno ima jasan plan koji se ogleda u pogledu hitnih mera, u pogledu sistemskih mera, po pitanju PIO fonda, po pitanju profesionalnih poljoprivrednika, po pitanju robnih rezervi i po pitanju strategije kako da našu poljoprivredu podignemo konačno na noge. Hvala.
Hvala, predsedavajući. Poštovanje svima.

Imam nekoliko pitanja za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Prvo pitanje jeste da li se rešio problem cene ovogodišnjeg roda maline? Ako nije, kada se i kako to planira? Da li će proizvođači maline uspeti nešto da zarade na ovogodišnjem rodu, kako bi uspeli nekako da prežive ovu godinu i imali za svoju egzistenciju ili će ipak biti prepušteni sami sebi?

Što se tiče maline, malina predstavlja našu najvažniju jagodastu voćnu vrstu i Republika Srbija je najveći izvoznik zamrznute maline u svetu. Međutim, tržište maline nije rešeno i o tome nam govore ogromne oscilacije u ceni maline iz godine u godinu. Došlo se do toga da je dosta stabilnije i sigurnije igrati „Loto“ nego imati zasade maline u Republici Srbiji.

U Zakonu o ministarstvima jasno piše da je Ministarstvo poljoprivrede dužno da analizira tržište, što naše Ministarstvo poljoprivrede ne radi. Zbog toga mi nije bilo teško da uđem na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i pogledam da je poslednji izveštaj kada je malina u pitanju, iz 2020. godine, odnosno Izveštaj za rod iz 2020. godine. Za 2021. i 2022. godinu ne postoje izveštaji, kada je malina u pitanju.

Kada su u pitanju neke detaljnije analize o tržištu maline, poslednje neke detaljnije analize rađene su pre pet godina, što znači 2018. godine. Toliko se država zalaže za crveno zlato. Znači, vama je malina bitna samo kada dolaze neki funkcioneri iz inostranstva i onda se hvalite našim crvenim zlatom.

Zbog toga hoću da postavim takođe pitanje – kako se onda kreira politika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kada nemamo osnovne analize tržišta kada je malina u pitanju?

Pre nekoliko dana ministarka poljoprivede bila je dole u Ivanjici i rekla je da je početna cena maline 200 dinara i da je to samo početna cena, da će biti viša. Međutim, ja moram da obavestim da u Mačvi početna cena maline nije 200 dinara, početna cena maline je bila 150 dinara, 180 dinara i tek sada je 200 dinara. Ovo nije početak berbe, malina je u jeku berbe u Mačvi. Molim Ministarstvo da konačno počne da rešava probleme malinara.

Moraju znati u Ministarstvu, ako hoće, da proizvođača jedan kilogram maline košta 230 dinara i da su naši proizvođači trenutno u velikom minusu. Zbog toga tražim da se što hitnije uradi analiza tržišta i da se osnuju neke radne grupe i da se ovom problemu pristupi ozbiljno.

Takođe, još jedno pitanje vezano je za žitarice. Naime, imam nezvanične informacije da je Republika Srbija uvezla, pored punih naših silosa, da smo uvezli određenu količinu žitarica iz inostranstva. Zbog toga sam u martu mesecu postavila poslaničko pitanje i pitala da mi dostave podatke koliko je uvezeno žitarica, za svaku kulturu posebno, u Srbiju, iz koje zemlje i po kojoj ceni, u periodu od 1. juna 2022. godine zaključno sa martom mesecom. To poslaničko pitanje uputila sam Ministarstvu trgovinu, ministru Momiroviću, Ministarstvu poljoprivrede. Zamislite koje sam odgovore dobila pre nekoliko dana. Kaže – Ministarstvo trgovine ne zna da li se uvoze žitarice u Srbiju, ni po kojoj ceni i zbog toga su ga prosledili Ministarstvu poljoprivrede. Zamislite opet odgovor Ministarstva poljoprivrede – da ni nemaju podatke, ni oni ne znaju da li uvozimo žitarice iz inostranstva, pored punih naših silosa, i prosledili su me na Ministarstvo finansija. Ministarstvo finansija, naravno, ne odgovara, kao i nikada do sada.

Zbog toga molim ministarstvo koje je nadležno za ovo moje pitanje kada su u pitanju žitarice, zato što imamo pune silose i ogromne probleme, da mi dostave podatke koliko je uvezeno žitarica za svaku kulturu posebno u Srbiju, iz koje zemlje i po kojoj ceni, od juna meseca 2022. godine zaključno sa današnjim danom. Hvala.
Hvala, predsedavajući. Poštovanje svima.

Moje pitanje upućeno je Ministarstvu prosvete i glasi – gde se nalazi pisana odluka kojom skraćuje školska godina i završava se 14 dana pre zvaničnog završetka godine? Zašto takve odluke nema u „Službenom glasniku“? Zašto nije objavljena na sajtu Vlade? Zašto se ne nalazi na Ministarstvu prosvete?

Takođe, ono što me zanima jeste i – ko je doneo takvu odluku? Da li je takvu odluku doneo neki pojedinac, jedan jedini čovek koji se nečega uplašio, i onda je to Vlada izglasala? Nastavnici, roditelji i učenici bili su obavešteni o tome da se školska godina završava iz tabloida. Bili su obavešteni iz „Informera“.

Da li vi znate da postoje neki psiholozi, da postoje pedagozi, da postoje nastavnici u školama, da postoje neki sindikati prosvetara, koji bi takođe mogli da se pitaju da li je potrebno završiti 14 dana ranije školsku godinu? Da li je moguće da vi o tome nemate ništa da kažete i da se o tome ovde nije rekla nijedna jedina reč?

Ono takođe što hoću da naglasim jeste da je možda školska godina trebalo da se obustavi, na primer, nakon tragedije koja nas je zadesila. Možda su tada trebali neki ljudi da kažu – hajde da sačekamo, pošto smo svi bili u stanju šoka šta nas je zadesilo. Možda su tada trebali da kažu – obustavljamo na 10 dana, pa ćemo nakon toga da nastavimo.

Onda vidim neke vaše ljude koji gostuju po emisijama i, na primer, kada se priča o smeni REM-a, kada se priča o smeni rukovodstva RTS-a, molim vas samo da utišate malo…

Dalje, onda pričate o nekim procedurama. Onda pričate da ne može to tako, kakvi su naši zahtevi, da mora da prođe 30 dana, pa mora da prođe 60 dana, a kada je škola u pitanju, kada je obrazovanje u pitanju tada može. Tada jedan čovek kaže – e, obustavljamo školu i završava se školska godina.

Vi ste dužni da, po Ustavu Republike Srbije, obezbedite deci kvalitetno obrazovanje. Vi to ne radite. Ovo je treća uzastopna godina koja se neregularno završava. Pričala sam sa prosvetnim radnicima srednjih škola i osnovnih škola. Tamo je rasulo. Kažu da Ministarstvo stalno šalje kako treba da se radi, pa svaka škola radi kako misli da je najbolje. Onda na kraju se čudite otkud protesti. Evo, građani, otkud protesti. Dogorelo je do nokata. Ovo su poslednji vapaji svih mladih ljudi, pre nego što spakuju kofere i odu iz zemlje.

Ne može ovako. Ne može se prekidati školska godina kada jedan čovek o tome odluči. Ne mogu se ljudi preusmeravati, na primer, u privatne klinike, zato što doktori kažu da će se doći brže na red i da je tamo sigurnije. Ne mogu nam kriminalci biti u jutarnjim programima. Ne smemo živeti u strahu da ćemo odvesti dete u školu i da će ono tamo doživeti vršnjačko nasilje ili, ne daj bože, nešto gore. Mi moramo da se izborimo za bolju Srbiju. Ljudi, ne može se školska godina prekidati kada to kaže jedan čovek u državi. To se tako ne radi.

Zbog toga, pozivam sve mlade ljude, pozivam prosvetare, pozivam nastavnike osnovnih škola, pozivam profesore srednjih škola, univerzitetske radnike, da se izborimo za bolju Srbiju, za dostojanstvenu Srbiju. Nama obrazovanje treba da bude jedno od glavnih strateških i bitnih ciljeva. Nama je obrazovanje svedeno na nulu.

Znate šta kažu deca sada kada pitaju profesori da li hoće da se popravljaju ocene ili neće? Kažu – pa nema potrebe, šta će nam obrazovanje, svakako ćemo kupiti diplome, svakako ćemo se zaposliti putem stranke. Molim vas, ovo mora da prestane.

Zbog toga pozivam sve građane da izađu na protest u petak ispred Narodne skupštine i da se borimo za dostojanstvenu Srbiju, za dostojanstvene ljude i za dostojanstven rad. Hvala.
Hvala predsedavajući.

Žao mi je što ministarka ima preča posla nego da bude ovde i da pričamo o Predlogu zakona o podsticaju u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Podnela sam, to jest moja poslanička grupa podnela je amandman gde tražimo da premija za mleko bude 15 dinara umesto da bude 10. Zašto? Zato što dok Ministarstvo donese uredbu kojom se povećava premija za mleko od 15 dinara, naši mlekari moraju da prospu jednu tonu do dve litara mleka, da odu u Ministarstvo po nekoliko puta, da kažu svoje probleme i onda posle jedno šest, sedam meseci dobiju ono što su tražili, a za to vreme nam se isprazne štale i negde imamo manje oko sto hiljada krava.

Kada ovde pričamo o poljoprivredi, kada slušam pojedine poslanike, mislim da nam cveta cveće, međutim, moram da kažem da je situaciju u poljoprivredi mnogo drugačija. Ovo što je prethodni poslanik malo pre pričao o tome da se opet neki hladnjačari štite, ja za to ovde apsolutno moram da reagujem. Problem sa malinama i sa višnjama je ogroman problem, a vi ovo što radite, ja ne mogu da shvatim ko na ovaj način, jer vi štitite opet hladnjačare umesto da štitite naše proizvođače malina i proizvođače višanja.

Takođe, kada govorimo o istim tim malinama, ko je rekao da prošle godine treba da bude cena šest eura? Bivši ministar je pričao u predizbornoj kampanji da će cena malina biti šest eura. Gde je sada taj ministar kada imamo probleme sa malinama i kada nam se malinjaci krče? Isto tako, otkupljivači kada su davali cenu, odnosno kada su prodavali malinu po šest eura u inostranstvu, a našim proizvođačima davali dvesta dinara, zašto tada niste stali na stranu naših proizvođača malina. Tada je sve bilo u redu, a sad se opet pomaže otkupljivačima. Dajte malo da se usredsredimo na probleme i da počnemo da ih rešavamo na pravi način. Hvala lepo.
Hvala, predsedavajući.

Našim amandmanom predložili smo da se u članu 17. tačka 2) izmeni podtačka 1, tako da se uvede još kvalitetne priplodne mlečne krave simentalske rase. Kada je stočarstvo u pitanju u Srbiji, možemo ovde pričati šta hoćemo, mada svi smo svedoci da se stočarstvo gasi.

Od 2018. godine do danas broj mlečnih krava smanjio se za 50%. Godine 2018. prema zvaničnim podacima, imali smo oko 400 hiljada mlečnih krava, a sada, prema nezvaničnim podacima imamo manje od 200 hiljada. Moramo svi ovde da se zamislimo šta nam to govori. Da li je to dobra politika koju vodi ministarstvo? Da li su to dobre mere? Da li se te pare, ukoliko postoje, prosleđuju na dobar način i da li dolaze do pravih ljudi ukoliko nam za 50% opada mlečno govedarstvo?

Nama ukoliko se stočarstvo uništi poljoprivredu više nećemo imati. Ratarstvo, povrtarstvo i ostala biljna proizvodnja u velikoj meri zavise od stočarstva. Ja molim stručne ljude koji sede u ministarstvu da se uozbilje konačno i da počnu da rešavaju jedan po jedan problem koji se nalazi u našoj poljoprivredi. Jedino tako smatram da može možda doći do nekog poboljšanja.

Hvala lepo.
Hvala.

Naš amandman vezan je za povećanje podsticaja kada je u pitanju biljna proizvodnji. Trenutni podsticaji za biljnu proizvodnju su 6.000 dinara plus 3.000 dinara za gorivo do 20 hektara. Mi smo tražili da to bude značajno veće. Stranka Zajedno traži 200 evra po hektaru za ratarstvo, a za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtarstvo tražimo i 300 evra.

Smatramo da trebaju podsticaji biti mnogo veći. Što vam to kažem? Trenutno imamo podsticaje za biljnu proizvodnju, kao što sam rekla, 6.000 plus 3.000 osim za šećernu repu. Za šećernu repu je 35.000 dinara do 500 hektara, dok je za ostalu biljnu proizvodnju, kao što sam rekla, 6.000 plus 3.000.

Kada ovde govorite o neke 32 mere, mi smatramo da te 32 mere treba preispitati, da vidimo gde idu te pare i koje su to mere. Po ovome što ja vidim, jeste da se ovde subvencionišu bogati da postanu još bogatiji, a ljudi koji se bave poljoprivredom da postanu socijalni slučajevi. Tako imamo u najavi jednu meru gde je od 100.000 evra do milion, gde će se vraćati 50%.

Ja ovde hoću da postavim pitanje – ko to ima milion evra da uloži u poljoprivredu? Da li mislite da su stvarno naši srpski domaćini toliko bogati da mogu da ulože milion evra a da im se vrati 50%?

Takođe, kada je u pitanju subvencionisano gorivo, ja sam rekla da se to tako ne radi i da mora da se radi na drugačiji način. Međutim, ministarstvo je nemo na naše predloge i apsolutno ništa ne želi da sluša. Hvala.
Hvala predsedavajuća.

Naš amandman vezan je za e-agrar gde tražimo da se odredi prelazni period u roku od trajanju od godinu dana ili najkraće zaključen sa 31.12.2023. godine.

Kako je neki poslanik malopre rekao - mi smo spali sada na to da molimo poljoprivrednike da pređu na e-agrar, da se prijave, jer su oni dragoceni za našu Srbiju, dragoceni su za unapređenje naše zemlje, jer ako ne pređu na e-agrar oni ne mogu da dobiju podsticaj.

Pa evo, ako ljudi nisu prešli na e-agrar zašto nam odbijate ovaj amandman? Hajde prihvatite lepo naš amandman da imaju taj neki prelazni period od 31.12. Nemojte da molite ljude. Šta je problem, evo mi imamo ovde predstavnike ministarstva, molim vas recite mi šta je problem da bude taj prelazni period gde mogu ljudi i u papirnoj formi da dostave svoju dokumentaciju, da ostvare podsticaje. Želela bih zaista od svih vas da čujem ovde zašto nam odbijate amandman.

Dalje, neki kolega je rekao da se sada poljoprivreda stavlja na neke stabilne noge, da li su vaše stabilne to što imamo za 200.000 hiljada manje muznih krava od 2018. godine. Da li su to stabilne noge u poljoprivredi?

Kada govorimo o struci i nauci, slažem se, ima mnogo pametnih ljudi koje vi apsolutno ne slušate. Mi imamo hitne mere koje govorimo još od kampanje, 300 evra po hektaru kako bi poljoprivredi bilo bolje. Prepakujte budžet, obezbedite to. Gorivo bez akcize i bez PDV, regres za đubrivo i agronom u svakom selu, kako bi se konačno struka počela pitati. Hvala lepo.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovanje svima. Meni je žao sad što je ministarka izašla, jer moje obraćanje trenutno biće vezano za Predlog o izmeni i dopuni Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Kako smo malopre čuli, ono što je sada pričano u vezi poljoprivrede, imam utisak da nama, kada je poljoprivreda u pitanju, teče med i mleko i, kako je sada ovde objašnjeno, sad svi treba da se pokupimo, ja mislim, i da odemo na selo i da se bavimo poljoprivredom. Iskreno da vam kažem, situacija je mnogo drugačija od toga kako predstavljaju predstavnici ministarstva.

Na samom početku treba da se postavi pitanje da li država uopšte želi da se ozbiljno bavi razvojem poljoprivrede i ruralnim razvojem u Srbiji? Ovo što se trenutno radi i ovaj zakon koji je danas u Skupštini o kom se priča, apsolutno predstavlja jednu kozmetiku i ja ne mogu da verujem da je nama u poljoprivredi najveći problem eAgrar i da je nama najveći problem krava dojilja.

Ja smatram da u poljoprivredi ima mnogo, mnogo, mnogo problema o kojima treba da se diskutuje, a sada ću vam navesti neke od tih problema.

Kada govorimo o ruralnom razvoju, prema zvaničnim podacima, u Srbiji ima negde oko 4.700 sela, od toga u 200 sela apsolutno nema ljudi. Znači, to je naš ruralni razvoj, to su naša sela po Srbiji. Jedna četvrtina od ukupnog broja sela ima manje od 100 ljudi. Pedeset hiljada kuća u Srbiji je napušteno. U 86% sela opada natalitet, a čak u 173 škole ide samo jedan učenik. To je, dragi moji ljudi, poslanici, kolege, naš ruralni razvoj, to su naša sela.

Danas sam čula od neke poslaničke grupe kako se dele kuće. Pa, ne treba da se dele kuće, treba da se obezbede uslovi na selima da ljudi dođu, da ljudi žele da žive u tim kućama. Zaista bih volela da vidim, da posetimo te neke ljude kojima su te kuće dodeljene, da vidimo da li ljudi i dalje tamo žive. Zaista želim da verujem da oni žive tamo, ali da li je situacija takva kakva jeste?

Znači, trebamo obezbediti uslove ljudima da žele da se vrate na selo. Gde smo sada? Mi u većini sela nemamo domove zdravlja, nemamo pošte, nemamo apoteke. Znate, postoje neka mesta koja su čak između Beograd i Novog Sada. Postoji selo Čortanovci. Verovatno je neko čuo za to mesto. Tamo su komarci kao rode do Šekspirovog festivala, odnosno do polovine jula meseca, kada se održavaju Šekspirovi dani. Tada se vrši tretiranje zato što dolaze glumci i političari.

Takođe, u istoj toj opštini Inđija postoji selo Krčedin, koje je prošle godine u julu mesecu, kada su bile temperature 40 stepeni, sedam dana ljudi nisu imali vodu. Nikakvu vodu. Nisu mogli da se okupaju. Ndisu mogli da okupaju decu, da ne pričam da nisu mogli da operu stvari, da nisu mogli da napoje stoku. E tako se vi borite za ruralni razvoj. Tako se borite za sela.

Dalje, kada je poljoprivreda u pitanju, sada ću vam objasniti da tu situacija nije ništa bolja nego kada su u pitanju naša sela.

Kada govorimo o javnom slušanju, moram da pohvalim javno slušanje. Odlično, ali trebalo je da bude javno slušanje mnogo ranije. Mi smo insistirali na javnom slušanju još prošle godine, kada su usledili problemi, kada su mlekari počeli da prosipaju mleko. Niko ništa. U avgustu, u septembru tražili smo da dođu ljudi da kažu šta imaju.

Javno slušanje šest sati je trajalo. U tih šest sati jedan jedini pozitivan komentar nije bio kada je u pitanju poljoprivreda. Da li vam to nešto govori o situaciji u poljoprivredi ako za šest sati ne nađemo jednu pozitivnu stvar koja se odnosi n a poljoprivredu?

Ja vama apsolutno ništa ne zameram, jer ste vi apsolutno novi. Da ste hteli da pokvarite situaciju u poljoprivredi, niste imali vremena. Ovo je situacija ovakva u prethodnih deset godina i to mora da se menja.

Gde se nalazi naša poljoprivreda? Naša poljoprivreda je takva da nosioci poljoprivrednog gazdinstva prosečno imaju godina 63. Znači, to su jako stari ljudi. Iz tih podataka, nama se, gospodo, poljoprivreda gasi. Možete vi pričati šta hoćete, ali ovo su podaci i oni su takvi.

Možemo sada pričati da li su tačni ili nisu tačni, ja sam to našla na zvaničnom sajtu Republičkog zavoda za statistiku.

Dalje, kada govorimo o tome koliko hektara ima, nama su usitnjeni posedi. Imamo do tri hektara, a pre nekoliko dana čujem neke predstavnike ministarstva koji govore da ko ima do tri hektara to neće biti rentabilno. Pa, ako neće biti rentabilno, znači 80% naših gazdinstava neće biti rentabilno.

Kada govorimo o ulaganjima o poljoprivredu, u redu, imamo kao neko ulaganje. U prethodnih deset godina mi smo kao imali nešto, jer smo mi poboljšali. Nama je ekstenzivna poljoprivreda, nama su niski prinosi.

Kada govorimo o stočarstvu, možete pričati šta hoćete, nama se stočarstvo gasi. Ljudima koji su se nekad bavili stočarstvo su prazne štale. Kaže, stočarstvo je dobrovoljna robija. Kaže – nisam više lud da imam krave, kada nemam ništa od njih.

Ja ne znam o kakvoj snažnoj poljoprivredi se ovde često polemiše, ali ako mislite da je snažna, ja vas pozivam, ajte sa mnom da posetite mesta u koja ja idem. Ajte sa mnom u Ribare, ajte sa mnom u druge delove Mačve, u Mrđanovce, u zapadnu, u južnu, u centralnu Srbiju, da vidimo probleme tih ljudi. Ovo nije politika, ovo su činjenice, ljudi.

Dalje, kada govorimo o mleku, nije problem mleka nastao od juče. Mi o problemu mleka govorimo od maja meseca. Prošle godine u maju mesecu poljoprivredni proizvođači su na novosadskom sajmu za poljoprivredu prosipali mleko. U istom tom momentu na istom tom sajmu najveća mlekara je dobijala nagradu za najbolje poslovanje.

Dalje, što se tiče mleka, ovde imamo grafikon, zvanični podaci koliko se uvezlo mleko. To vam ništa nije govorilo. Znači, naši domaći proizvođači, naši proizvođači mleka prosipaju mleko, septembar. Mi smo uvezli duplo više mleka, nego u avgustu i julu. To vam ništa ne govori? U oktobru duplo više nego u septembru. Novembar isto tako, decembar. Prevlemani tek u februaru.

Šest meseci je bilo potrebno da ustanovimo da imamo problem u mleku. Pozdravljam prelevmane, ali su trebali biti ranije. Šest meseci, od jula meseca, problemi sa mlekom. Prelevmani, sredinom februara. Pa, dajte, ljudi, malo… Ako imamo probleme poljoprivrednika, hajde da ih slušamo. Hajde da vidimo šta ćemo sa tim.

Dalje, kada govorimo o snažnoj poljoprivredi, o izvozu, evo, ja ću da kažem o uvozu. Uvozimo crni luk. Sto devedeset dinara je crni luk na pijacama. Ja ne znam da li neko od vas ide na pijacu? Ja idem na pijacu i 190 je crni luk. Uvozimo beli luk, uvozimo pasulj, uvozimo krompir, uvozimo ćurke iz Danske, uvozimo mleko iz Poljske. Pa, da li je Srbija spala na to da uvozimo hranu? Srbija, koja je izvoznik hrane, koja ima ogroman potencijal, mi uvozimo. Ljudi, dajte malo da se uozbiljimo svi zajedno ovde i ako hoćemo da pokušamo da pomognemo tim ljudima.

Dalje, puni silosi žitarica, pune hladnjače malina. Kada god nešto kažemo, e pa to je tržište. Hajde da vidimo da li možemo da otvorimo neko novo tržište. Ne znam da li vi znati koliko je teško ubrati jedan kilogram malina na temperaturi od 40 stepeni? Ja znam, ja ih imam.

Kada je u pitanju cena, ko je rekao da treba malina da bude 600 dinara prošle godine? Jel bivši ministar pominjao i govorio kolika će biti cena maline? A sad kad je problem, njega nigde nema. Mi ćemo uništiti malinu. Ljudi, to je naše crveno zlato, kako smo ga zvali. Mi nećemo imati maline. Evo, krče se malinjaci po zapadnoj Srbiji.

Niste vi krivi, ja vas uopšte ne krivim, kriva je čitava situacija u prethodnim godinama. Kad je malina u pitanju, u prethodnoj godini.

Podsticaji po hektaru. Mi smatramo da treba da budu veći podsticaji po hektaru. Mi imamo najmanje podsticaje po hektaru u Evropi. Bosna ima veće podsticaje nego mi!

Moramo prepakovati taj budžet da bude bolji po ljude.

Gorivo. Ja sam pisala za subvencionisano gorivo, pisala sam, mislim, ministarka, i vama, pisala sam Vladi, pisala sam ministru Momiroviću, da pitam kako može da bude subvencionisano gorivo 179 dinara nezavisno od cene koja je u stvari na pumpama? Znači, 179 dinara je, bez obzira da li je na pumpi 182 ili je 220. Ljudi, dajte malo razuma, to se tako ne radi. Hajde da kažemo – manje za 30%. Ili, kako je naša stranka predložila – bez akciza i bez PDV ove godine. Šta je problem da ljudima obezbedimo gorivo da mogu da poseju svoje njive? Nije rentabilno? Hoćemo da pričamo o tome šta je rentabilno? Možemo i o tome da pričamo, šta je rentabilno a šta nije rentabilno.

Dajte da malo pomognemo. Bila je sušna godina, navodnjavanje 3%. U Srbiji navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta 3%! To je najmanje u Evropi. I mi govorimo o intenzivnoj poljoprivredi! Dajte da pomognemo malo tim ljudima, dajte neke širine.

Kad se govori o merama, da imamo 30 i nešto mera, imamo podsticaje za šećernu repu. Pazite ovo sad, podsticaji po hektaru su inače 6.000 dinara plus 3.000 za gorivo. Za šećernu repu 35 hiljada. Ovamo podsticaji za biljnu proizvodnju, znači, ako nije šećerna repa, onda je maksimum do 20 hektara, a ako je šećerna repa, do 500. Pa, ko je proizvodi tu šećernu repu na 500 hektara? Molim vas, ko proizvodi šećernu repu za maksimalno do 500 hektara? Meni je to malo sumnjivo. Molim vas, ako možete da mi objasnite zašto za šećernu repu do 500 hektara, a za ostalu biljnu proizvodnju 6.000 plus 3.000 do 20 hektara? O čemu se tu radi?

Pomoć poljoprivrednicima. Imamo sad novu meru – ko uloži od 100 hiljada evra do milion, vraća mu se 50%. Sećate se da sam na početku rekla da su naši poljoprivrednici 63-64 godine, do tri hektara, pa ko ima para, evo, bilo ko od vas ili od tih poljoprivrednika, koji su to poljoprivrednici koji imaju da ulože milion? Ko ima da uloži milion, jel treba da mu se vrati 500 hiljada evra? Jel takve mi treba da subvencionišemo? Dajte malo razuma.

Isto je bila mera za mlade. Pozdravljam, odlična mera, da vratimo mlade. U pokrajini se vraća 90%, u Republici se vraća 75%. Međutim, pogledajte Pravilnik, ja sam pisala, ja mislim i Pokrajini, kaže – uslov da konkuriše je neko ko nema poljoprivredno gazdinstvo ili ima od 1. aprila 2023. godine. Zašto diskriminišete ljude koji imaju, na primer, poljoprivredno gazdinstvo od prošle godine a koji nemaju, znači, taj uslov treba da bude da imaju pravo svi mladi ljudi do 40 godina koji do sada nisu ostvarili nikakva prava na podsticaje.

Da vam objasnim na plastičnom primeru, kako bi vama bilo jasnije. To je kao da kažete da ima prava da se zaposli neko ko je na birou od aprila, a onaj ko je od marta, on ne može, ne ispunjava uslove. Onaj od aprila može, on može da dobije podsticaje, ovaj ne može. E, to je naša poljoprivreda.

Na kraju, da se osvrnem na taj famozni E-agrar. Kada su bile e-konsultacije, ja sam pričala o E-agraru i mislim da sam tamo imala nekih sugestija, neke primedbe, ali ništa to nije usvojeno.

Međutim, ono što ste usvojili i za šta želim da vam kažem – svaka čast, jeste ograničenje, odnosno premija za mleko, gde sam rekla da treba da se ukine, ja mislim da je stav 3, gde je 3.000 litara, i to ste ispunili. Isto tako sam predložila da treba da bude prelazni period od godinu dana. Zašto? Zato što E-agrar, jednostavno, nekim ljudima je potrebno više, imamo ogromne redove. Evo, na primer, za podsticaje po hektaru, ja sam čula tamo u mom mestu da je čovek tri dana išao zbog iste stvari. Znači, tri dana su mu propala u redovima da bi prijavio podsticaje. U redu, sve su to noviteti, to je potrebno, ali treba da postoji prelazni period.

Na kraju, nama su potrebne hitne mere i sistemske mere. Sistemske mere su nam u ovom momentu čak i potrebnije. Mi nudimo sistemske mere. Mi smatramo da podsticaji mogu biti 200 evra i 300 evra po hektaru, kako bismo omogućili ljudima da mogu da rade svoj posao. Treba preispitati te mere, te 32 mere, koje su te mere, koje treba ukinuti i da pare idu na pravu stranu. Hvala.
Hvala, predsedavajuća.

Jako mi je malo dva minuta da bih mogla da odgovorim na sve ovo, pa nećemo ništa, u pravu ste. Znate šta? Ja sam mislila da postoji neka šansa da se nešto menja i da bude bolje i mislila sam da hoćete da sagledate sve uglove kako je poljoprivrednicima, kako je i vama u Ministarstvu, kako je i vama u stručnim službama, da čujemo struku, ali izgleda da vi to ne želite.

Mislim, vi ako govorite da ja iz odbora u odbor nešto pričam, a vama nešto nije jasno, ja stvarno ne znam kako tu da vam pomognem. Ja sam rada da pomognem ako ikako mogu da poljoprivrednicima bude bolje.

Sa druge strane, vi govorite da javno slušanje je bilo to ko je došao. Da li treba da pričamo o tome da su bili neki ljudi pozvani koji inače ne bi trebali da budu tamo ili su, to mi nije jasno šta ste time hteli da kažete?

Onda kažete da problem postoji i da država daje, ali neće da se bave ljudi poljoprivredom. Šta, sad ne valja narod? Da li ne valjaju ljudi što neće da se bave poljoprivredom? Možda vi dajete, ja ne kažem, ali vi ne znate koliko su imputi, vi ne znate koliko su sredstva za zaštitu bilja, vi ne znate koliko su semena. Bilo šta da se proizvede, naš poljoprivrednik u većini slučajeva je na nuli, u najboljem slučaju pozitivna nula.

Koliko dajete? Ja sa vama ne mogu više da se raspravljam, ali ja vama kažem da je loše, jer da je dobro poljoprivreda bi bila bolja, ali nije, to su činjenice i to i vi znate. Tako da, to je to.
Hvala, predsedavajući.

Ja ću koristiti vreme poslaničke grupe. Želim da se nadovežem na izlaganje od poslanika koje je bilo malopre, samo da se osvrnem na situaciju u poljoprivredi gde je on rekao da je situacija trenutno loša.

Situacija u poljoprivredi nije trenutno loša, situacija u poljoprivredi je loša prethodnih nekoliko godina. Mi o tome pričamo jako dugo, a o tome ko sedi u Odboru za poljoprivredu znamo jako dobro i ne vidim problem sada što sedi još jedna devojka koja je inače i završila Poljoprivredni fakultet i zna dosta o tome. Takođe, ukoliko ja nisam član Odbora, međutim na svakom prisustvujem i mislim da svako od poslanika može da dođe i da prisustvuje i da kaže šta ima.

Ono o čemu pričamo na Odboru za poljoprivredu, jeste trenutna situacija koja je jako loša i poljoprivrednici su inače bili na protestu juče na dva lokaliteta, odnosno u Mrčajevcima i u Šapcu. Stranka „Zajedno“ već duže vreme predlaže neke sistemske mere. Trenutno se pokreću neke hitne mere, međutim one su nedovoljne i neće rešiti situaciju. To da li će neko ići na teren da se uveri, koji nije stručan, zbog toga nam tako i jeste. Nema potrebe da neki političari idu na teren koji ne znaju ništa o poljoprivredi. Treba da pričaju o poljoprivredi ljudi koji znaju nešto.

Takođe, ovde se ljudi ograđuju i pričaju - ja sam poljoprivredni proizvođač. Lako je biti poljoprivredni proizvođač kada primate poslaničku platu. Treba da pitamo poljoprivrednike koji stvarno žive od toga kakva je trenutna situacija.

Stranka „Zajedno“ ima sistemske mere i milion puta je govorila šta treba da se radi. Ja sam na prethodnoj sednici Odbora za poljoprivredu pričala o agro-karticama, šta treba da se uradi, jer dolazi setva ratarima.

Ono što sam dobila, pitala sam – zašto neki poljoprivrednici već devet meseci čekaju na agro-kartice? Rekli su mi, kaže: „Zloupotreba je ogromna tih agro-kartica i sipa se subvencionisano gorivo u džipove“. Ja moram da pitam, kako jedna država može da dozvoli da se sipa gorivo u džipove?

Znači, Ministarstvo je tu da da gorivo poljoprivrednim proizvođačima za njihovu setvu. Znači, oni ne rade svoj posao. Ja sam predložila Ministarstvu meru kako gorivo za poljoprivrednike treba da se obezbedi. Ne može se davati na taj način kako trenutno radi i zbog toga se vrši zloupotreba tih kartica.

Međutim, niko ne želi da nas čuje. Niko ne želi da nas čuje zato što poljoprivreda apsolutno nije ne glavna tema, već uopšte tema u ovoj zemlji, a poljoprivrednici su im skroz nebitni ljudi. Hvala.
Biću samo jako kratka.

Kao prvo da kažem da sam ja tražila salu, ovde malu salu da dovedemo poljoprivrednike, da se otvori javna rasprava o tome, da se diskutuje u stvari kako je poljoprivrednicima. Međutim, nama kao strancima to nije dozvoljeno.

Samo nešto da kažem, ako je već toliko dobro u stočarstvu, mene čudi kako je tamo za dve trećine manje muznih krava nego što je to bilo pre deset godina. Nama se poljoprivreda gasi. Vi možete pričati šta god hoćete, možemo pričati ovde nek brojke, računice i tako dalje. Međutim, teren pokazuje to da nam se sela gase. Nama trebaju sistemske promene. Mi imamo sistemske promene. Mi iznosimo šta treba da se radi. Međutim, niko ne sluša. Znači, apsolutno vas ne zanimaju poljoprivrednici.

Mora se uključiti struka, moraju se pitati poljoprivredni proizvođači i mora se naći najbolje rešenje. Ne može svako pričati o poljoprivredi. Ni lekari ne pričaju o poljoprivredi. Isto tako svako mora da priča o onome što zna. Kad to počnemo da sledimo tada će i biti bolje. Hvala lepo.