Dame i gospodo narodni poslanici, na današnjem dnevnom redu imamo nekoliko tačaka. Ja ću se u svom izlaganju danas osvrnuti na izborne zakone, ali i na Predlog zakona o finansiranju političkih aktivnosti.
Kao predstavnici manjinskog naroda, odnosno manjinskih naroda, prihvatili smo učešće u međustranačkom dijalogu sa ciljem preduzimanja konkretnih koraka ka uspostavljanju fer uslova i slobodnih demokratskih izbora, SDA Sandžaka je sa svojim predlozima i zahtevima učestvovala u svim nivoima dijaloga, od Fakulteta političkih nauka, pa do poslednjeg sastanaka međustranačkog dijaloga, gde smo pokušali da napravimo neki iskorak.
Međutim, sudeći po onom što danas imamo ovde, dakle, te preporuke i zaključci nisu ispoštovani do kraja. Danas ćemo ovde govoriti o izbornim uslovima, o izbornim zakonima, o raspisivanju izbora. U Priboju smo nedavno imali jednu veoma zabrinjavajuću situaciju. Situaciju sve učestalijih pretnji, širenja nacionalne i verske mržnje, netrpeljivosti, a pored toga dešava nam se i da državni organi čiji je zadatak da osiguraju i slobodu i bezbednost, da osiguraju slobodne i demokratske izbore, policija nam upućuje genocidne pretnje, podstiče na nove ratne zločine, a tužilaštvo svojim ćutanjem i nečinjenjem legalizuje to krivično delo.
Mi sa ove govornice upozoravamo na ove opasne pojave već nekoliko puta. Tražimo sankcionisanje lica koje ciljano pred izbore upućuju genocidne pretnje, tražimo da Srbija i njeni građani prestanu da budu taoci ove ratnohuškaške retorike, ali u svojim zahtevima ostajemo usamljeni. Sada i pod takvim okolnostima treba da se sprovode izbori. Izbori koji bi trebalo da budu slobodni, fer, demokratski. Slavljenje, veličanje genocida postaje dominantna tema na početku izborne kampanje, nametajući tako predizbornu atmosferu.
Kada govorimo o predloženim izbornim zakonima, pri tom uzimajući u obzir i obim predloženih izmena, kao i to da je ostalo samo nekoliko dana do raspisivanja izbora, postavlja se pitanje kako će ove predložene izmene, kakav će efekat imati i kako će ovaj obim izmena uspeti da se primeni.
Kroz učešće u međustranačkom dijalogu pod posredstvom evropskih parlamentaraca izneli smo niz zahteva kojim bi se očuvao integritet izbornih procesa, te omogućili korektni izborni uslovi za sve učesnike u ovom procesu. Jedan od naših zahteva koji smo istakli, bio je da se za podnošenje izborne liste političkih subjekata manjinskih naroda broj potpisa smanji, što je i predviđeno ovim Predlogom zakona o izboru narodnih poslanika, pa je umesto dosadašnjih 10.000 potpisa, ovim predlogom zakona predviđeno 5.000 potpisa za izborne liste manjinskih naroda.
Mi ćemo neke nedostatke i propuste koje smo uočili pokušati da ispravim amandmanima. Takođe, još jedan od zahteva bio je i smanjenje izbornog jemstva za političke subjekte manjinskih naroda. Smatram da nikako ne mogu uživati isti tretman politički subjekti koji predstavljaju manjinske narode i koji deluju na regionalnom nivou u odnosu na one koji deluju na republičkom nivou.
Ovo je bio jedan od zaključaka sa poslednjeg sastanka međustranačkog dijaloga koji nije ispoštovan i ne nalazi se u ovom Predlogu zakona o finansiranju političkih aktivnosti, koji smo mi obuhvatili amandmanom.
U predlogu zakona o lokalnim izborima predviđeno je takođe da se izbornom listom nacionalne manjine na lokalnim izborima smatraju izborne liste samo onih nacionalnih manjina čiji pripadnici ne čine više od 50% stanovništva u datoj jedinici lokalne samouprave. Baš nasuprot ovom mišljenju smatram da status nacionalne manjine ne može utvrđivati na nivo jedinice lokalne samouprave, pogotovo ukoliko su pripadnici nacionalne manjine na državnom nivou prepoznati kao manjina. Ne postoji osnov da se ovaj status dodeljuje selektivno, u zavisnosti od udela u stanovništvu na teritorijama jedinica lokalnih samouprava.
Na osnovu ovog predloga, političke stranke nacionalnih manjina gube status liste nacionalnih manjina i to će bitno uticati na raspodelu mandata za lokalne odbornike. Ovim predlogom bi samo političke stranke Roma bile u nekoj prednosti i na nekom dobitku, ali to ovu normu čini diskriminatorskom, jer uvodi dvostruke standarde prema manjinama. Zato smatram da je neophodno brisanje ove odredbe.
Kod Predloga zakona o lokalnim izborima, takođe i Zakona o izboru narodnih poslanika, smatram da je neophodno brisanje teksta, citiram – ako dostavljeni zapisnik o radu biračkog odbora nisu potpisala najmanje tri člana biračkog odbora. dakle, ovo ne potpisivanje zapisnika od tri člana biračkog odbora može imati karakter sabotaže, karakter zloupotrebe, što će svakako doprineti i ponavljanju izbora na ovim mestima, kao i mogućim zloupotrebama, što svakako ne smatram primerom dobre prakse i smatram da je neophodno da se izbriše i ovaj član.
Kod Zakona o lokalnim izborima smatram da je definisanje odredbe – proizvoljnošću, da nosilac može, ali i ne mora da bude istovremeno kandidat odbornika na toj izbornoj listi, kao i da nosilac liste ne mora imati prebivalište na toj jedini lokalne samouprave na kojoj se sprovode izbori. Dakle, ovo može u određenoj meri dovesti u zabludu birače, zbog čega smatram da je važno da nosilac liste bude kandidat za odbornika na istoj.
Ukoliko postoji volja da se javni interes stavi iznad političkog, odnosno stranačkog, predložena rešenja mogu u kratkom periodu doprineti izgradnji poverenja u izborni integritet. Međutim, do raspisivanja izbora nije ostalo još mnogo vremena i opravdano se javlja zabrinutost u pogledu nedostatka vremena da se svi učesnici, prvenstveno organi za sprovođenje izbora adekvatno pripreme i obuče, pa se i ovog puta javlja ona loša praksa iz 2020. godine koja je suprotna međunarodnim standardima, dakle menjanje pravila izbornih procesa pred sam početak izborne kampanje.
Pozivam vas da usvojite amandmane koje smo predložili, jer su oni korektivni faktor ovih zakona, a ujedno i deo dogovora i preuzetih obaveza koje smo postigli na poslednjem međustranačkom dijalog. Hvala.