| 02.11.2025. | Zakon o posebnim postupcima radi realizacije projekta revitalizacije i razvoja lokacije u Beogradu između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske |
usvojen
|
| 18.11.2024. | Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika |
usvojen
|
| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
Hvala vam, predsednice parlamenta.
Javio sam se i malopre, želeći da kroz nekoliko rečenica ukažem javnosti Srbije na to da je prethodna govornica učinila medveđu uslugu Tužilaštvu za organizovani kriminal, zato što je ovde iznela papire koji su stroga tajna, odnosno izjave određeni svedoka, što pokazuje da iz tog tužilaštva cure informacije, dostavljaju se neovlašćenim licima, a onda se ovde u parlamentu to zloupotrebljava u smislu kriminalizovanja predsednika Republike Srbije i navodnog podnošenja usmenih krivičnih prijava. Da nije tužno, bilo bi čak i smešno.
Ovo što je gospođa narodna poslanica uradila je zapravo i krivično delo nadripisarstva i krivično delo lažnog prijavljivanja, ali je tu potpuno u pravu gospodin Jovanov kada kaže da ona to čini usmeno, bez potpisa, bez dokumenta, bez pečata o prijemu u tužilaštvo, da bi na taj način izbegla tu krivičnu odgovornost, ali zato uspeva da već više godina unazad kriminalizuje predsednika Republike, pričajući, nudeći nešto kao dokaz, što zapravo apsolutno nije nikakav dokaz.
21/1 JJ/MJ 13.25 – 13.35
Ovo što smo čuli i što su pročitane neke stranice, ne postoji ni jedan jedini dokaz niti potvrđuje bilo koji bitni element krivičnog dela za koji se navodno podnosi usmena krivična prijava.
Još strašnije od svega jeste da je govornica rekla jedno saznanje koje može da ima samo tužilac koji postupa u ovom predmetu, a to je da je iskasapljena optužnica sa 116 stranica zapravo prepolovljena. Pitam otkud to saznanje, otkud to neko dobija informaciju, ko to čini iz ovog Tužilaštva za organizovani kriminal?
Zato bih predložio gospodinu Mrdiću, pošto mu je krenulo ovako i raspisao se i dobio volju da zaista radi na tome, da sledeći set zakona bude vezan za Tužilaštvo za organizovani kriminal, za koji su nas ovde lažno optuživali i poslanici i ove medijske trovačnice da smo podneli izmene i dopune zakona vezano za Tužilaštvo za organizovani kriminal iako na dnevnom redu apsolutno se ne nalazi taj predlog. Zato, gospodine Mrdiću samo nastavite.
Mi moramo da nakon ove propale revolucije učinimo jednu kontrarevoluciju, ali ta kontrarevolucija mora da bude u ovom parlamentu mirno, glasanje, davanjem amandmana, davanjem objašnjenja zašto to činimo, pa sam ja dao jedan amandman da bih pomogao iz svog nekog stručnog dela na ovaj član 1. da bi potpuno pojasnio i bilo svima na uvid da se ukida ovaj Treći osnovni sud, a zapravo on će biti nadležan za Novi Beograd, a Četvrti osnovni sud će biti nadležan za Zemun i Surčin.
Hteo bih da objasnim zašto je ovaj Treći osnovni sud toliko opterećen. Oni imaju na hiljade tzv. bankarskih predmeta, imaju kancelarije koje su pune i prepune tih predmeta i bitno je i važno je rasteretiti taj sud, podeliti ga po nadležnosti da on bude samo za Novi Beograd, a ovo stoga što većina banaka ima svoje centrale na Novom Beogradu, pa se na taj način ta mesna nadležnost zasniva. Što se tiče Četvrtog suda on će biti zadužen za Zemun i Surčin.
Ovo će naići na odobravanje građana ovog dela Srbije, to znači da će dobiti pravdu koja će biti vrlo efikasna i moći će da je ostvare u najmanjem vremenskom roku. Zbog toga se i zahvaljujem što je ovaj amandman na član 1. strane Odbora za pravosuđe i predlagača prihvaćen i na tome se takođe zahvaljujem.
Hoću da kažem, teško da ćete uspeti da Srbiju zaustavite lažima, teško da ćete uspeti ovakvim izmišljotinama da kriminalizujete čoveka koji radi 20 sati dnevno dok vi radite sat ili dva, odete popijete kafu ili odete u ovaj kafić ovde, nadgornjavate se, objašnjavate kako ste vi najpametniji, a svi smo ovde kriminalci. Kad se okrenem oko sebe i kad vidim ovaj sastav poslaničke grupe ja sam preponosan na sve ove ljude. Svi ovi ljudi su se dokazali u svojoj profesiji, u svojoj porodici, u svojoj ulici, u svom gradu, svi su prepoznatljivi i nisu lažov kao što su mnogi preko puta i ja očekujem da u danu za glasanje usvojimo ove izmene i dopune zakona. Hvala vam.
Gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, imali smo više sastanaka Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, i tamo smo prošli set predloženih zakona, od strane gospodina Mrdića, a onda smo od opozicionih poslanika , a takođe i na Odboru za zakonodavstvo, kanonadu priče kako mi hoćemo da izvršimo revoluciju u pravosuđu, kako mi hoćemo da stavimo pravosuđe pod našu šapu. Imali smo takve komentare koji su na nivou uličarskog prepucavanja uz ogromno nepoznavanje materije ljudi, koji i u tom delu nisu stručni, ali su stručni za ispaljivanje parola koje njihove stranke koriste u borbi protiv vladajuće koalicije, pogotovo protiv SNS, protiv predsednika Aleksandra Vučića. Od čitavog tog revolucionarnog delovanja koje ćemo mi sprovesti i tu staviti pod šapu i pravosuđe, mi u ovoj Skupštini, raspravljamo samo o dva segmenta pravosuđa. Jedan je segment ovaj o kome smo pričali, a radi se o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, što podrazumeva, a ovo pričam zbog javnosti da Treći osnovni sud dobija u nadležnost teritorijalnu nadležnost Novi Beograd, a Četvrti koji će biti formiran on će imati pokriveno Surčin i Zemun. Ovo smo učinili da bismo rasteretili Treći osnovni sud, da bismo ga doveli u situaciju da može zbog zagušenja koje ima, zbog ogromnog broja predmeta i priliva, tzv. bankarskih kredita i sporova koji se vode u ogromnom broju, zbog toga što su banke naplaćivale sastavljanje tih ugovora, i naravno to je protivno zakonu. Da bismo mogli da funkcionišemo na nivou Novog Beograda, Treći osnovni sud zadržava stvarnu nadležnost, zadržava mesnu nadležnost, nad Novim Beogradom i nad svim onim što se na toj teritoriji bude događalo, da li je to u oblasti krivičnog prava, da li je to u oblasti obligacionih odnosa i svega ostalog što se njih tiče.
Znači, nikakve promene ne činimo ni na republičkom nivou, niti po nekoj vertikali, radi se o osnovnim sudovima opšte nadležnosti koji rade kao u svim ostalim opštinama i gradovima.
Novi Beograd po mom saznanju, je najbrojnija opština u republici Srbiji i ona u svakom slučaju zaslužuje i zavređuje da ima osnovni sud koji će se ticati samo te teritorije, kako bismo mogli više da priđemo građanima, kako bi oni mogli da efikasnije i brže ostvare svoja prava.
Četvrti osnovni sud će biti formiran sa teritorija opština Surčin i Zemun, na taj način ćemo i tehnički opremiti ta dva suda, preuzeće se kompletna dokumentacija, preuzeće se svi zaposleni koji su tamo i u tom smislu je predviđeno stvaranje komisije, koja će o tome odlučivati, napraviti raspored, a konačno će ministar pravde doneti odluku o tome što mu bude komisija predložila. To su te revolucionarne promene.
39/1 GD/LjL 17.25-17.35
Drugo što se tiče pravosuđa, ono što je predloženo, Predlog zakona o izmenama Zakona o sudijama, tu je samo jedan član. Piše - U članu 77, stav 1. reči: "bez mogućnosti ponovnog" zamenjuju se rečima: "sa mogućnošću još jednog" izbora predsednika suda. To u praktičnom smislu znači sledeće.
Mislim da je 2023. godine, kada su vršene one izmene protiv kojih sam ja bio, i politički i profesionalno, u oblasti pravosuđa, one čuvene ustavne promene, tada smo doneli odluku da predsednik suda može biti samo u jednom mandatu. Mislim da je to bila fatalna greška, zbog toga što jedan mandat nije dovoljan da neko ko upravlja sudom, ko odlučuje o rasporedu sudija, ko odlučuje o zaposlenima u sudu, ko obezbeđuje materijalna sredstva, ko se brine za higijenu tog suda, ko se brine za administraciju u tom sudu, zašto mu ne dati još jedan mandat?
Predsednik suda ne može da utiče ni na kog sudiju, ni na koji način, u njegovom meritornom odlučivanju. Čak ne može da ga pozove i da ga pita za određeni predmet, zašto je i kako doneo odluku. Može samo da utiče na njega, ukoliko postoji intervencija, da se zakaže suđenje, ukoliko nije u roku u kom bi trebalo da bude, nije u roku koji je primeren i onaj čuveni razumni rok. Samo u tom delu može da interveniše predsednik suda.
Dakle, to su kompletne promene u pravosuđu Republike Srbije. Znači, ne pričam o tužilaštvu, ne pričam o setu zakona koji se tiče tužilaštva, jer o tome danas još uvek ne debatujemo, još uvek nemamo te zakone na dnevnom redu, odnosno amandmane koje su određene poslaničke grupe dale, ali većina tih predloga amandmana su potpuno besmisleni. Većina tih amandmana jesu - briše se, a onda svako od poslanika priča ono što je agenda njegove poslaničke grupe, njegove stranke, gde on objašnjava da smo mi svi sa ove strane kriminalci, kako će da nas jure, kako će da nas bacaju u reku, kako ćemo da plivamo, kako će da nas mažu katranom, perjem, kako će da nas šutiraju, jer mi nismo ljudi, čak ne zaslužujemo ni da idemo u zatvor, nego će neka gospođa koja je juče, urlajući, ja ne znam, ono nije za sud, ono nije za tužilaštvo, ono je više za neki medicinski tretman, ono što smo juče čuli.
Ljudi su u Srbiji zaista zgroženi ovakvim ponašanjem i ove opozicije koja je u parlamentu, ali i onih ljudi koji su na ulici i koji koriste svaki trenutak da bi sprečili dalji razvoj Srbije, koji su nas blokirali godinu dana, koji su svaki nesrećni slučaj koristili da bi napravili od toga čitavu aferu.
Danas je spominjana više puta Zagorka Dolovac. Ja sam 2015. godine bio u ovom parlamentu i glasao sam za njen izbor. Ona je radila ono što zna, više ono što ne zna, ali ono što je fatalna njena greška, to je da 1. novembra 2024. godine, kao vrhovni tužilac, je morala da bude u Novom Sadu, da preuzme istragu koja je izazvala lavinu nezadovoljstva, da spreči tužioca koji je postupao u tom predmetu da sav dokazni materijal skloni sa lica mesta, koja je morala da bude tu i da izda obavezujuće naloge šta se sme a šta se ne sme, jer u čitavoj toj istrazi je sve urađeno traljavo a najefikasnije u urađeno sklanjanje dokaza i dokaznog materijala.
Sada se na taj način stvara sumnja da mi kao vladajuća stranka kontrolišemo tužilaštvo, da smo ih mi kontrolisali, da smo učestvovali u njihovom izboru, da oni sad nama nešto duguju. Ja ću sada da vam kažem, pošto sam savremenik od 2012. godine, kako smo tada odlučili da se pošteno odnosimo prema pravosuđu, zapravo tada i prema tužilaštvu.
Tada je odlučeno da se napravi pravilnik o kriterijumima i merilima za izbor sudija. Formirana je komisija koja je ispitivala stručnost, obučenost i dostojnost svih kandidata za sudijske i tužilačke funkcije. Tada smo tražili mišljenje, ne od opštinskih odbora vladajućih stranaka, kao što je to bilo do 2012.
39/2 GD/LjL
godine, kao što je to bilo u 2009. godini na 2010. godinu, kada smo iz Vlasotinca dobijali i slučajno došli do tog dokumenta gde opštinski odbor Demokratske stranke hvali nekog ko bi trebalo da bude izabran za neku funkciju, tako što kaže da je blizak DS, da je njegov sin član DS i da se on obavezao da će, kad bude neki trenutak, da pomogne, da uzvrati tu pažnju koju su mu oni posvetili.
Mi se nismo time služili. Mi smo ovde od Visokog saveta sudstva, to se tako tada zvalo, i tužilaštva dobijali gotove predloge, od toga što su oni u toj komisiji vršili intervju sa svim kandidatima, ispitivali su ih, od toga kako su položili pravosudne ispite, uglavnom su svi položili sa odlikom, uglavnom su svi bili poznavaoci engleskog ili nekog drugog stranog jezika, dakle, ljudi koji su se posvetili tom znanju. Dobijali smo mišljenje od državnih organa, da li su to bila tužilaštva, sudovi ili neki drugi državni organ, kako su se oni tamo ponašali, da li su bili zainteresovani za posao ili nisu i tek ovde smo taj predlog koji smo dobijali usvajali.
Ja se sećam da smo samo u jednom slučaju odlučili da ne izaberemo, iako je Visoki savet sudstva tada to predložio, jednu damu iz Kragujevca ili Kraljeva, nemojte da me držite za reč, za koju smo definitivno doznali da je, da bi dopunila prihode, išla povremeno u Italiju i tamo igrala po nekim klubovima na šipkama i znate već šta. Znači, to je jedina osoba koju ovaj parlament pod vođstvom SNS nije izabrao.
Mi ni na koji način nismo hteli da učestvujemo u tom stručnom delu, nismo se mešali u to. Ali, po meni, možda je i trebalo, jer smo promenili sistem 2022. godine, ali smo ostavili one iste ljude koji su 2010. godine na volšeban način, preko žutog preduzeća, ušli, uskočili u te funkcije, ostali spavači, bili mirni i čekali kada će da dođe taj pravi trenutak kada oni mogu da pokažu svoje pravo lice.
Evo, dočekali smo. Zadnjih godinu dana imamo stotine apsurda, da izvršioci teških krivičnih dela bivaju pušteni, pre podne hapšeni od policije, popodne puštani. Čak se desilo da 48 sati, ono rešenje koje se donosi o zadržavanju i koje je nešto što je obavezuje kada zateknete, uhapsite izvršioca krivičnog dela do njegovog saslušanja kod tužioca, čak se dešavalo i da to rešenje bude ukinuto, što je presedan u Srbiji. Ja sam skoro 40 godina u ovom poslu i nikada se to nije desilo, ali, evo, i to smo doživeli.
I onda se neko čudi zašto mi sad hoćemo da nešto menjamo, zašto mi hoćemo da vratimo taj sud, to tužilaštvo, po čitavoj vertikali, u ruke građana Srbije, odnosno nas, narodnih poslanika, koji smo predstavnici građana Republike Srbije.
40/1 MT/JG 17.35 – 17.45
Ne može gospođa Zagorka Dolovac na poziv Odbora za pravosuđe da ne dođe na sednicu Odbora za pravosuđe i državnu upravu. Ne dođe na tu sednicu opravdavajući se time da ona ima zakazane neke dalje razgovore, da bi sutradan odlepršala, odletela u Hag da tamo traži pomoć, podršku, spas.
Znači, nas koji smo je birali, koji smo je izabrali je nipodaštavala time što nije došla, ali je sutradan odlepršala u Hag, da bi nakon toga sa britanskim ambasadorom imala sastanak, da bi onda, i to je vrhunac, neki dan imala sastanak sa ambasadorkom Nemačke u Srbiji koja je izrazila zabrinutost za stanje u pravosuđu Srbije. Ambasador Nemačke izražava zabrinutost zbog stanja pravosuđa u Srbiji.
Trebala bi ona da bude zabrinuta za stanje u Nemačkoj, a ja sam ovde i svi ovi poslanici smo zabrinuti, zaista, i to vrlo ozbiljno, za stanje u pravosuđu, pogotovo u tužilaštvu. Pogotovo u tom otetom, pokradenom od građana Srbije, državnom organu.
Taj državni organ mora da radi po Ustavu, mora da radi po Zakonu o javnom tužilaštvu i ne sme da pravi selektivnu pravdu.
Ne mogu neki koji su potpisali dokumenta za Železničku stanicu u Novom Sadu, direktno najodgovorniji, koji su garantovali sigurnost ne budu ni saslušani. Pa, kada je javnost skočila onda su oni pozvani, ali bez advokata branioca, koji bi tu došli da postave pitanja, da usmere tu istragu u odnosu na te ljude, da oni kažu – jesu li potpisali, šta su uradili i kako su garantovali. Ne, to za njih apsolutno nije bilo bitno.
Ono što hoću da kažem, i to je negde kraj onoga što ja kao i svako od nas ovde koje emotivan mora da kaže – da građani Srbije traže pravdu, traže pravdu koju će da donose sudije, traže samostalne tužioci koji neće biti pod uticajem bilo koga, pogotovo ne stranog faktora i traže da u ovoj državi zavlada pravda.
Ovi što će pasti ničice pred gospodinom Toninom Piculom za neke dan, ja bih im poručio da mu postave pitanje, jer je on bio u nekoj specijalnoj jedinici „Crne mambe“ koje su čistile teren nakon „Oluje“. Koliko je on srpskih kuća upalio prilikom tog čišćenja? Koliko je srpskih nejakih ljudi, starih Srba i Srpkinja koji su nemoćni i ostali u kućama ubio? Pa, kada se grlite sa njima, ono što mi malopre reče gospođa Ana Brnabić, to govori o vama, ne o nama.
Dakle, ovaj predlog seta pravosudnih zakona koji je gospodin Mrdić nama predložio, ja sam i na Odboru za pravosuđe rekao da su ovo kozmetičke promene. Ovo su promene koje su početak onoga što mi moramo da uradimo, a to je da dubinski izmenimo stanje pravosuđa u Srbiji, stanje u tužilaštvima, da se oslobodimo onih koji rade protiv Republike Srbije, da se oslobodimo ljudi koji hoće da zaustave ovu Srbiju u njenom daljem razvoju kriminalizujući sve vreme jednog čoveka, a to je Aleksandar Vučić, shvatajući da samo udarajući u jednu tačku, a ta tačka je najjača u Srbiji, a to je predsednik Republike, ako njega sklone računaju skloniće sve nas, zaustaviće Srbiju, a onda Bog neka nam je svima u pomoći.
Mi kao poslanici to nećemo dozvoliti, usvojićemo sve ove zakone koji su predloženi i ja očekujem i od Ministarstva pravde, kao i od ostalih poslanika koji su zabrinuti za stanje u pravosuđu i u tužilaštvu Srbije da dobijemo još set, više setova zakona koji će pravdu vratiti u Srbiju.
Hvala vam.
Gospođo predsednice parlamenta, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, mi smo na kraju jednog procesa koji će dovesti do toga da izaberemo petoro časnih, poštenih sudija Ustavnog suda Republike Srbije, koje je predložio ovlašćeni čovek i prvi čovek ove Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić. Dakle, po sopstvenoj savesti ćemo od desetoro kandidata izabrati petoro.
Od deset kandidata koje je predložila gospođa Ana Brnabić, a nakon usaglašenog predloga četiri opozicione liste koje su se udostojile da poštuju ovaj visoki dom i poštuju Ustavni sud koji je krovna institucija našeg pravosuđa, mi ćemo takođe usvojiti taj predlog u celini i uputiti ga predsedniku Republike, da bi on sa te liste imenovao petoro kandidata koji će činiti Ustavni sud Republike Srbije. Drugih pet ili trećih pet kandidata izabraće opšta sednica Vrhovnog suda Srbije.
14/1 JJ/CG 12.15 – 12.25
Ovo je zakonska procedura. Dati su predlozi od ovlašćenih predstavnika i nema zamerke na bilo čiju ličnost u smislu njihove stručnosti, obučenosti, spremnosti da se uhvate u koštac sa problemima koje pravosuđe u Srbiji čini. Ustavni sud je poslednja instanca gde možete da zaštitite svoja prava. Ukoliko ni sa tom odlukom ne budete zadovoljni, sledeća instanca je Sud za ljudska prava u Strazburu.
Ja imam podatke da u zadnjih nekoliko godina najmanje predstavki, odnosno mnogo manje predstavki ima prema sudu u Strazburu zato što su ljudi u Srbiji, građani Srbije zadovoljni odlukama Ustavnog suda. Onaj ko nije zadovoljan, naravno, obratiće se Sudu za ljudska prava u Strazburu.
Pošto je ovo zakonita i legitimna procedura koju smo mi poštovali, hteo bih samo da podsetim pošto sam ja bio savremenik nekih izbora za sudije i reforme pod znacima navoda iz 2009. i 2010. godine kada su derivati tadašnje stranke, a sada ljudi u parlamentu odlučivali po svojim opštinskim odborima ko je dostojan da bude sudija i tužilac.
Kada sam ja ovde čitao 2012. godine dopis opštinskog odbora DS iz Vlasotinca u kome se kaže da se preporučuje za sudiju, imenom i prezimenom taj i taj, zato što je njegova porodica bliska sa DS, zato što oni glasaju za njih i zato što može da se na njega računa kasnije, a imamo i obećanje da će nam izaći u susret kad god to bude bilo potrebno. To je nešto što je frapantno. Tada je negde oko 900 sudija i tužilaca, uglavnom najkvalitetnijih, najstručnijih, ljudi koji su se dokazali u profesiji izgubilo radna mesta jer nisu zadovoljavali kriterijume, nisu bili članovi DS. Većina njih je bila simpatizer neke od stranaka, ali niko od njih nije bio član ni jedne stranke zato što je sudijska i tužilačka funkcija apolitična, zato što niko po Ustavu nema pravo da se kao sudija ili kao tužilac bavi politikom.
Za razliku od tog vremena mi smo sada doživeli da u Srbiji imamo sudije Apelacionog suda, imamo Vrhovnu tužiteljku koja se takođe otvoreno bavi politikom, koja na poziv Odbora za pravosuđe da podnese izveštaj za zadnjih pet godina svoga rada nas nije udostojila da dođe zato što je imala važnija posla, ali je zato sutradan otišla u Hag, otišla da traži pomoć, zato je otišla kod britanskog ambasadora da se žali na nas poslanike koji smo zakonodavna vlast, koji smo direktno izabrani od naroda, koje je narod legitimisao da kontroliše ostale grane vlasti.
Plašim se da ukoliko budemo dozvolili i nastavili da tolerišemo javno tužilaštvo na čelu sa gospođom Zagorkom Dolovac da ćemo prećutno dozvoliti da se formira četvrta grana vlasti koja je sada već u rudimentu i koja preti da se postavi iznad svih nas. Onog trenutka kada bi oni dobili ovlašćenja kakva su tražili, a to je da imaju tužilačku policiju, svi bi ovde bili dovedeni u situaciju da zla volja tužioca ili politička volja tužioca može da odigra presudnu ulogu.
Dokazi neće biti potrebni, svako od nas može biti lišen slobode, obrukan i doveden u situaciju da se stide i njegovih, a da objasnite nakon izlaska iz pritvora ili nakon dugog procesa u kome biste sigurno bili oslobođeni, to je nemoguće, to vam je isto kao da sa „Beograđanke“ bacite jastuk pun perja, a onda krenete da skupljate svako pero.
Kako je izabrana Nata Mesarović koja je danas pomenuta? Mi smo imali frapantan jednu činjenicu da je Nata Mesarović izabrana za predsednika tada Visokog saveta sudstva tako što je upotrebljen postupak koji je nemoguć jer nije bilo ostalih članova tog Visokog saveta sudstva. Ona je bukvalno imenovana suprotno zakonu. To je isto kao kada se konstituiše parlament Srbije.
14/2 JJ/CG
Mi dođemo ovde, položimo zakletvu, ali zateknemo predsednika ili predsednicu Skupštine koju niko nije glasao. Zbog toga je Ustavni sud posle dremeža, odnosno anestezije koju su primili nisu smeli da rade u vreme vlasti DS i njihovih koalicionih partnera, doneo odluku da je izbor Nate Mesarović, odnosno Visokog saveta sudstva neustavan i na taj način je vraćeno negde oko tih 900 sudija i tužilaca, onih koji su ostali u životu. Za mnoge lično znam da su presvisli od tuge, od sramote što nisu izabrani, što su tada proskribovani po ulici, po čaršiji, po kafanama, da se radi o kriminalnim strukturama, da se radi o kriminalcima.
Oni koji su preživeli, koštali su našu državu, mislim, negde oko 40 miliona eura. To je direktna šteta načina na koji su izabrane sudije u Srbiji 2010. godine.
Onda čujete od ovih ljudi koji su se kleli u tu stranku, koji su izašli iz nje, da iznose kritike na proceduru, osporavaju predsedniku Republike ono što je po Ustavu njegovo ovlašćenje da predloži. A čak je sramota veća za one koji su prihvatili kandidaturu, a zapravo je najveća čast kada vas opozicija kritikuje na taj način. Danas uopšte nije problem da budete u opoziciji, nije teško, dovoljno je samo da nemate kućno vaspitanje i da koristite ulični rečnik, da vređate sve nas ovde, da nam pretite, da ćete da nas jašete, da ćete da nas bacate u Savu, Dunav, da ćemo leđno ili prsno da plivamo. Evo, ja vam kažem, nemojte da nas plašite, nemate nijedan razlog. Izdržali smo godinu dana vaše torture, vaših laži, vašeg pumpanja i došli ste u situaciju da ste ispumpani kao fudbalska dečija lopta koja padne na šiljak komšijske ograde.
Što se nas tiče, kao ozbiljne koalicije na čelu sa SNS, mi ćemo danas, odnosno u danu za glasanje učiniti ono za šta nas je narod poslao u ovu Skupštinu. Izglasaćemo petoro kandidata, ponavljam po sopstvenoj savesti, bez ičijeg naređenja ili direktive. Svako od nas je proučio njihovu kandidaturu, proučio je ono što tamo piše, ono što je njihov istorijat i ja ću tog dana zaista glasati za one ljude za koje mislim da zaslužuju da budu u najvišem telu, sudskom telu u Srbiji.
Srbija mora da napreduje. Srbiju nisu uspeli da zaustave za ovih godinu dana iako su pokušaji bili sa svih strana. Nadam se da ćemo i nadalje velikim koracima razvijati našu domovinu da bi sutra naša deca, naši unuci bili ponosni na nas, a ne da se stide kao što je to bilo u nekom ranijem periodu kada ovi što su sada opozicija pretenduju da budu vlast, a tada su bili vlast.
Zbog toga pozivam sve poslanike u ovom parlamentu da se izjasne u danu za glasanje, a mi znamo za koga ćemo glasati. Živela Srbija. Hvala predsednice.
15/1 VS/VZ 12.25 – 12.35
(Vranje, 24.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 70000.00 | RSD | 01.08.2022 - |