RISTO KOSTOV

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Risto Kostov prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 100. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe PUPS - solidarnost i pravda. Član je Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, i zamenik člana Odbora za Kosovo i Metohiju, Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Odbora za dijasporu i Srbe u regionu. Takođe, član je Radne grupe za unapređenje izbornog procesa.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1954. godine. Po profesiji je diplomirani politikolog.

Potpredsednik je Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije — Solidarnost i pravda.

Živi u Beogradu.

Poslednji put ažurirano: 02.12.2024, 08:47

Osnovne informacije

Statistika

  • 16
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesta vanredna sednica , 14.01.2026.

Poštovana predsednice Skupštine gospođo Brnabić, uvaženi ministri i predstavnici državnih organa i ministarstava, dame i gospodo narodni poslanici i, pre svega, uvaženi građani Republike Srbije, na početku, u ime PUPS-a, Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, čestitam vam Novu 2026. godinu, da živimo u miru, da imate dobro zdravlje, sreću, slogu, uspeh i da izdržite uz osmeh prvih 100 godina, a država Srbija, suverena država Srbija sa Kosovom i Metohijom prvih hiljadu godina i dalje.

I po sadržaju i po stilu predlozi zakona o izmenama i dopunama pet zakona iz oblasti pravosuđa, koje je predložio narodni poslanik dr Uglješa Mrdić, predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, zahtevaju određena predznanja o pravnoj nauci, visoko-stručna terminologija jako izuzetno precizna, nekada zahteva pojednostavljenje radi boljeg razumevanja i zato ću reći „bobu bob, popu pop“, da nas razume i akademik i seljak.

To ne znači da prethodno izlaganje gospodina Mrdića nije bilo precizno i jasno. Zajednički imenitelj svih predloženih promena jesu objektivni sudovi i tužilaštva, neselektivna primena zakona, proterivanje politike iz pravosuđa, pogotovo eliminisanje uticaja stranih interesa. Drugim rečima, sve predložene promene jačaju državu Srbiju.

Zamislite da u jednom telu, a to je u ovom primeru država, pojedini delovi reaguju nesinhronizovano ili, da prevedemo na srpski, u neskladu. Mozak, u ovom slučaju parlament i Vlada, koji imaju poverenja naroda, daju glavni pravac, ali jedna noga koči ili bolje rečeno možda samo prsti na toj nozi, koči i druga ruka pokušava da šamara sopstveni obraz i zato moramo da uskladimo sve te sistemske funkcije, ali u interesu svih građana Srbije.

Predloženim promenama obezbediće se veća ustavna suverenost države Srbije u svakom slučaju radi delovanja pravosuđa isključivo u interesu države Srbije i njenih građana.

Šta to konkretno znači? Izmene tužilačkih zakona kolege Mrdića praktično razvlašćuju vrhovnog javnog tužioca od donošenja nekoliko važnih odluka koje se odnose na organizaciju rada u tužilaštvu.

Predloženi nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu predviđeno je vraćanje instituta, upućivanje javnih tužilaca iz nižih u viša javna tužilaštva, a revidirane su i odredbe o izjavljivanju prigovora, kao i nekoliko drugih odredbi važećeg zakona.

Predviđenim izmenama vrhovnom javnom tužiocu se oduzima diskreciono pravo odlučivanja tako što će odluku o tome ubuduće donositi Visoki savet tužilaštva.

Nacrt propisuju i da javni tužilac može iz opravdanih razloga i uz svoju pisanu saglasnost biti privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo istog, neposredno višeg ili neposrednog nižeg stepena najduže na tri godine, kao i da može da bude upućen u isto javno tužilaštvo.

Veoma je bitan i predlog koji se odnosi na visoko-tehnološki kriminal. Nacrtom zakona predviđeno je da na čelu posebnog odeljenja za visoko-tehnološki kriminal bude rukovodilac tog odeljenja, a ne kao do sada što je bilo uređeno, posebni tužilac kojeg imenuje vrhovni javni tužilac. Time se ukidaju neopravdano velika, rekao bih, ogromna ovlašćenja Vrhovnog javnog tužioca koji ne retko se stavlja u ulogu države u državi.

14/2 GD/MJ

Bitne su i izmene koje delegira Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakonima o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava. Tim promenama rasteretiće se pojedini sudovi, sudska i javno-tužilačka mreže uskladiće se sa teritorijalnim, ekonomskom, demografskim i organizacionim uslovima na terenu.

Dakle, PUPS - Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnosti i pravda podržaće usvajanje Predloga zakona o izmenama i dopunama zakona koji je predložio narodni poslanik dr Uglješa Mrdić, ali i druge predloge koji su na dnevnom redu današnje sednice Skupštine Srbije.

Na kraju, u ime PUPS-a svim penzionerima želim da u dobrom zdravlju potroše uvećanu penziju za 12,2% i da uz osmeh izdrže do novog povećanja penzija u toku 2026. godine.

Zahvaljujem.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Poštovana predsednice gospođo Brnabić, dame i gospodo narodni poslanici, pre svega građani Srbije, mi u PUPS-u, Partiji ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera, uvek osećamo zadovoljstvo kada smo na takozvanim slatkim mukama i imamo mogućnost da biramo. To je upravo i ovom prilikom kada ćemo birati za izuzetno važne funkcije sudija najvišeg i najvažnijeg suda, Ustavnog suda Republike Srbije.

„Svi se pokoravamo zakonima da bismo bili slobodni“, rekao je davno Ciceron, jedan od najtalentovanijih govornika Starog Rima. Ustavni sud upravo štiteći najviši zakon - Ustav, a time i sve druge zakone, štiti slobodu svih građana, a time i slobodu, nezavisnost i samostalnost države Srbije. Reč je o jednoj od institucija koja treba da bude jedan od kamena temeljaca kako celokupnog političkog sistema, tako i sistema zaštite Ustavom i zakonom zagarantovanih ljudskih prava i pravosuđa uopšte.

Iako naše sudstvo ima relativno dugu tradiciju, više od 60 godina, u poređenju sa nama sličnim državama u okruženju, moramo priznati da odnos prema ovoj instituciji u ovom periodu nije uvek bio onakav kakav treba da bude u zemlji koja sebe smatra demokratskom i uređenom na vladavini prava. U nekim ranijim vremenima od pre dve decenije, na primer, mi smo imali slučaj da ta institucija više od godinu dana nije bila u stanju da funkcioniše usled toga što nije imala kvorum za rad zbog prestanka mandata sudija koji nisu bili blagovremeno popunjavani.

Iako to sada nije bio slučaj, mi smo trenutno takođe došli na ivicu te situacije, s obzirom da u ovom momentu Ustavni sud broji tek desetoro od predviđenih 15 sudija usled različitih okolnosti prestanka mandata sudija koje su bile birane u prethodnom mandatnom periodu od 2016. godine.

Podsećam da je naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda bila jedna od retkih koja je na to svojevremeno skretala pažnju.

No, ipak, utvrđivanjem predloga koji ćemo poslati predsedniku Vučiću, izborom kandidata sa njegove liste koju nam je poslao, mi ćemo učiniti da ovaj organ može ponovo nesmetano da radi.

Iz priloženih predloga vidimo da imamo jedan širok dijapazon predloženih kandidata sa raznovrsnim pravničkim iskustvima i karijerama. Od ukupno 20 kandidata ima čak 12 doktora pravnih nauka, od kojih su desetoro profesori na različitim, pre svega pravnim fakultetima i univerzitetima u državi, ali ima i nekoliko sudija apelacionih i viših sudova zaposlenih ili rukovodilaca u organima državne uprave, kao i advokata.

Iako stepen i obrazovanje radne karijere ne moraju nužno da garantuju da neko ima sve predispozicije da bude uspešan sudija Ustavnog suda, mislim da je u oba predloga ipak urađena kvalitetna selekcija kandidata koji se nude za izbor na ovu visoku funkciju i da nam njihovu životni putevi i profesionalne karijere mogu dati nadu i realna očekivanja da ćemo u budućnosti i dalje imati jedan stručan organ, maksimalno posvećen zaštiti, ali i izgradnji sistema zaštite ljudskih prava, ustavnosti i zakonitosti.

Naša poslanička grupa će u danu za glasanje podržati usvajanje liste predloga Narodne skupštine, a u dogovoru sa koalicionim partnerima daćemo i svoju podršku onim kandidatima sa liste predsednika Republike za koje smatramo da će najkvalitetnije i najprofesionalnije obavljati ovu dužnost. Neka pobede najkvalitetniji, a ostali neka se poređaju kako im je volja.

21/2 MV/MJ

S razlogom očekujemo da će izbor sudija Ustavnog suda garantovati ne samo Ustavom garantovanih prava građana Srbije, već i odbranu njene suverenosti i teritorijalne celovitosti Republike Srbije.

Zato, na kraju, poruka iz PUPS-a glasi - Živela ustavno jaka Srbija! Zahvaljuje.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, uvaženi ministri u Vladi Republike Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, i pre svega, uvaženi građani Republike Srbije, PUPS, Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije kao državotvorna partija koja ove 2025. godine beleži 20 godina od osnivanja, zalaže se za svestrani razvoj Srbije, pre svega za jačanje ekonomije, kako bi bilo novca za sve važne oblasti života i za realizaciju svih planiranih socijalnih programa.

Poljoprivrednici to najbolje znaju. Ima dana kada se seje, ima dana kada se žanje. Njiva je sazrela za žetvu i sada na kraju kalendarske i finansijske godine sumiramo rezultate, a to je upravo ova rasprava o budžetu.

Smatramo da je budžet za 2026. godinu razvojni, jer je planiran rast životnog standarda, rast kapitalnih investicija, rast plata i penzija, ali mi ga kao partija socijalne pravde doživljavamo, pre svega, kao socijalno odgovoran. I sasvim očekivano, ko o čemu, PUPS o penzijama.

Za nas u PUPS je veoma bitno da Republički fond PIO i budžet Republike Srbije omogućavaju da penzije budu redovne i sigurne, onako kako je gospodin Mali naglasio i da se realizuje osnovni PUPS-ov vrednosni stav - penzije prate plate.

Za standard milion i 659 hiljada penzionera od izuzetnog značaja je činjenica da će za nekoliko dana, od 1. decembra 2025. godine penzije biti povećane za čak 12,2% i da je novac za to, najnovije povećanje, obezbeđen u budžetu za 2026. godinu.

Posebno nas raduje činjenica da je Fond PIO sve samostalniji i da se trenutno svega 20,4% puni sredstvima budžeta, a najviše novca stiže po osnovu doprinosa zaposlenima. Međutim, svako novo povećanje penzije povećava i razlike između iznosa najviših i najnižih penzija.

Nadamo se i verujemo da će u budžetu za 2027. godinu biti planirana sredstva i za 13. penziju za penzionere sa najnižim primanjima, za šta se PUPS zalaže godinama.

Takođe, očekujemo da će najzad zaživeti inicijativa predsednika poslaničke grupe PUPS - Solidarnost i pravda, Stefana Krkobabića, o uvođenju socijalne garantovane penzije za sve one koji nisu i neće biti penzioneri, nemaju druge prihode a celog života su radili. Među njima ima i muškaraca i onih u gradovima, ali je ipak najviše žena, i to žena na selu. I socijalna garantovana i 13. penzija jesu instituti nove, pravednije socijalne politike koji neće ni na koji način ugroziti funkcionisanje Fonda PIO, jer će se novac izdvajati iz državne kase.

Naša poruka svim tim ljudima je - Ne gubite nadu. Ohrabrićemo i naše koalicione partnere i u opoziciji i verujemo da će se Srbija uskoro naći u društvu više od 100 zemalja na svetu koje obezbeđuju i isplaćuju socijalno garantovanu penziju, ali i 13. penziju. Za to nam je, naravno, neophodan stalni ekonomski rast i zato se radujemo otvaranju svakog novog radnog mesta.

Osvrnuću se ukratko na rad Ministarstva za brigu o selu. Ostvareni rezultati su daleko iznad sume izdvojenih sredstava. Primer Ministarstva za brigu o selu potvrđuje tezu da je veoma bitno za šta se novac izdvaja i kako je potrošen. Cela Srbija je, kao što znate, sistematski zapostavljena čitavih 40 godina, od završetka Drugog svetskog rata. Preporod sela je započeo 2020. godine, osnivanjem Ministarstva za brigu o selu, koje svoje programe realizuje u saradnji sa akademijskim Odborom za selo Srpske akademije nauke i umetnosti. Na čelu nacionalnog tima za preporod sela Srbije su akademik Dragan Škorić i ministar Krkobabić.

Akademik Škorić je naučnik svetskog renomea, autor 150 hibrida suncokreta koji se gaje na svim meridijanima planete zemlje, napustio nas je prošle nedelje. Ostavio je neizbrisiv trag u stvaranju nacionalnog programa za preporod sela Srbije koji je naučni putokaz za praktično delovanje.

Jedan od najuspešnijih programa Ministarstva za brigu o selu, koji je i najpopularniji u svim krajevima Srbije, jeste dodela sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom.

Danas je uvaženi kolega, mr Akoš Ujhelji, u ime Saveza vojvođanskih Mađara, pomenuo da se u saradnji sa Vladom Mađarske dodeljuju seoske kuće. To je dobra saradnja. Ja bih dodao i da je Ministarstvo za brigu o selu u ime Vlade Srbije dodelilo mnogo kuća Mađarima na teritoriji AP Vojvodine. Ne znam tačno koliko, jer takvu evidenciju prema nacionalnoj pripadnosti u Ministarstvu za brigu ne vode, ali to je neki broj od oko 500 kuća.

Seoske kuće sa okućnicom dobijaju i Mađari, ali i Slovaci, Romi, Bugari, Rumuni, Makedonci, Hrvati i naravno Srbi, pripadnici svih nacionalnosti. Nastavak tog programa planiran je i budžetom za 2026. godinu, a kakvi su efekti do sada postignuti najbolje ilustruje komentar predsednika Republike, Aleksandra Vučića, koji je 22. oktobra ove, 2025. godine, u Palati Srbija prisustvovao dodeli jubilarne 4.000 kuće. Citiram: "Malo je ideja koje se realizuju i pokažu rezultate na način kao što je ideja davanja kuća, imanja i okućnica ljudima koji žele da žive na selu. Kada mi je prvi put predočio svoju ideju Milan Krkobabić, bio sam skeptik, naravno. Nekako sam i danas, ali kada pogledam rezultat i da je upola manje od 17.000 ljudi, veliki je rezultat. Nakon četiri godine, imamo 4.000 kuća, 4.000 novih domova, 4.000 porodica koje su pronašle svoje mesto u ukupno 891 selu Srbije.

Program pokazuje koliko je sve ovo na dobar način raspoređeno po celoj Srbiji, od Sombora do Pirota, od Blaca do Dimitrovgrada i u svim opštinama, od Ade, Palanke, Bečeja, Bogatića, Bujanovca, Vranja, Gornjeg Milanovca, Despotovca, Žitišta, Zrenjanina, Kladova, Kovina, Koceljeve, Kule, Malog Iđoša, Niša, Prokuplja, Titela, Čačka. Jedna trećina ljudi preselila se iz gradova u selo i kada bismo mogli da taj trend nastavimo ili da ga uvećamo ili da ga multiplikujemo na bilo koji način. To bi za nas bukvalno bio spas. Prosek godina govori da će ti ljudi dugo da ostanu na selu, da tek stvaraju ili su stvorili svoje porodice, da će ta deca posle toga imati budućnost na tom selu, na svojim imanjima da se bave poljoprivredom, ali i svim drugim poslovima.

Ja sam mnogo srećan", rekao je predsednik Vučić, "što ste ovo pokrenuli, mnogo srećan što ste tvrdoglavo insistirali na tome da tu politiku sprovodite bez obzira i na moj pesimizam i, rekao bih, skeptičnost po svakom tom pitanju. Valjda sam suviše mator u politici pa znam kako to obično ide, a ovo je za nas velika, velika stvar. Srbija se time vraća svojim korenima, teško ćemo obnoviti zaseoke u kojima života odavno nema, ali što je moguće više sela da sačuvamo. To je za nas bukvalno spasonosno. Time slavimo i ljubav prema zemlji koja nas hvali, prema zajedništvu koje nas čuva i prema tradiciji koja nas povezuje.

Ono što jeste važnije od svega onoga što smo uradili, od svih naučno-tehnoloških parkova, svih puteva i pruga, svega jeste toplina doma koju nekome ponudite i to je nešto što ne može ni na koji način da se meri sa svim ostalim, rekao bih, dobrim stvarima koje jesmo napravili. Treba nastavimo da ulažemo u ovaj projekat, kamen po kamen, kuća po kuća, selo po selo i nadam se da ćemo uspeti da se vratimo našim tradicionalnim vrednostima, da ćemo time uspeti da koliko-toliko očuvamo demografski potencijal Srbije, jer bez toga ne znam ni zašto bismo ovo radili", rekao je predsednik Vučić, završen citat.

Budžetom za 2026. godinu predviđeno je da se nastavi sa renoviranjem seoskih domova kulture. Reč je o multifunkcionalnim domovima u kojima će se mladi i stariji družiti i obogaćivati kulturno-umetnički život na selu. Nije najbitnije da selo ima džez orkestar, ali srećan seoski dom kulture i te kako. Prostori koji su godinama bili zapušteni danas su oživljeni, vraćeni su svojoj pravoj nameni i čuvaju duh zajedništva i kulturnog života na selu, a u prošloj i ovoj godini renovirano je i u toku je njihovo renoviranje, čak 42 seoska doma. Seoski domovi kulture u Podgorcu kod Ražnja, Cerovcu kod Kragujevca, Braničevu kod Golupca, Ruskom selu kod Kikinde, Velebitu u Kanjiži, Štubiku u Negotinu u novom ruhu dočekuju goste.

Sledeća informacija je za moje prijatelje u klupi ispred mene, moje drage Mađare, da su u Subotici, Čoki, Crnji i Kanjiži, to su mesta, opštine sa većinskim mađarskim stanovništvom, renovirana četiri seoska doma kulture, a na radost našu i tih meštana.

Ne manje bitno je i rešavanje mobilnosti u selima Srbije. Do sada je dodeljeno 78 mini-buseva, da više đaci ne pešače do škole, a stariji i svi drugi mogu do lekara i opštinskog centra. Sve je to besplatno. Sredstva za to su planirana i u 2026. godini.

Novac je obezbeđen i za Miholjske susrete sela. Reč je o tradicionalnoj manifestaciji koja na najbolji način promoviše zavičajnu tradiciju i koja je do sada okupila milion posetilaca i izvođača. Ministarstvo za brigu o selu, prema stavkama u budžetu za 2026. godinu, nastaviće i sa drugim programima koje je do sada realizovala. Pomoć zadrugarstvu, ruralnom preduzetništvu. O svim tim programima juče su razgovarali premijer Đuro Macut i ministar Milan Krkobabić.

Obratite sada pažnju, molim vas, i novog programa koji će i te kako pomoći ljudima u selima Srbije. Reč je o podršci razvoju dobrovoljnih vatrogasnih društava u seoskim sredinama, a za šta su opredeljena sredstva u budžetu za 2026. godinu. U Srbiji je trenutno aktivno oko 400 dobrovoljnih vatrogasnih društava, a od toga u Vojvodini 211.

Prema podacima MUP-a Srbije samo od januara do 12. novembra 2025. godine u Republici Srbiji je bilo ukupno 28.413 požara. Samo za jedan dan, 7. jula 2025. godine, registrovano je 628 požara na otvorenom prostoru. Ne znam da li su ovi podaci za Ginisa, ali su svakako alarmantni.

Zato ovim novim programom će se podsticati osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava i opremanje postojećeg, sa ciljem da se znatno poveća ispomoć profesionalnim vatrogasno-spasilačkim jedinicama i lokalnim štabovima za vanredne situacije, jer seoska naselja su, kao što ste čuli, najugroženija od poplava i požara.

Poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda izražava veliko zadovoljstvo što je izmenama Zakona o kreditnoj šemi i subvenciji kupovine stanova za mlade predviđeno da se poveća iznos garantovanih kredita sa 400 na 600 miliona evra. To je najbolji dokaz da je prošlogodišnja inicijativa predsednika Aleksandra Vučića bila opravdana i da je naišla na istinski odziv mladih, koji tako rešavaju svoje životno pitanje, a to je krov nad glavom.

Podržavamo izmene u Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojima se nastavlja program vraćanja dela sredstava za novozaposlena lica i u 2026. godini.

I na kraju kratak komentar o izboru kandidata za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Ovom prilikom, razgovori o kandidatima, a ne o kandidatu, bili su odraz i primena istinske demokratije. Birali smo između troje, između dva kandidata i jedne kandidatkinje. Ponosni smo što smo u ime PUPS-a imali svog kandidata, mladog gospodina Milana Ćukića, izuzetno kvalifikovanog i iskusnog za taj posao. Na sednici Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo dugo je trajalo odmeravanje snaga. Na kraju većina je odlučila da kandidat o kome ćemo raspravljati u plenumu bude gospodin Milan Antonijević, a mi iz PUPS-a dobro znamo šta znači demokratski centralizam.

Poštujući načela tog centralizma, odlukom većine, PUPS – Solidarnost i pravda podržaće naravno Milana Antonijevića, kao i sve druge predloge zakona koji su na dnevnom redu ove sednice Skupštine Srbije, a pre svega budžet za 2026. godinu. Zahvaljujem.