| 25.11.2025. | Predlog zaključka povodom predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2025. godinu |
u proceduri
|
| 05.06.2025. | Odluka o izboru potpredsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
| 05.06.2025. | Zaključak povodom predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2024. godinu |
usvojen
|
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, Jedinstvena Srbija smatra da je važno da o Predlogu zaključka koji je danas na dnevnom redu, kao i o samom Izveštaju Evropske komisije za Srbiju govorimo odgovorno i koliko je god moguće objektivno, bez obzira na razlike u mišljenjima.
Izveštaj Evropske komisije je bio dosta oštriji u nekim svojim segmentima u odnosu na prethodne izveštaje. Ipak, pitanje je koliko je zapravo on suštinski nepovoljan, jer se u većini pregovaračkih poglavlja konstatuje da je Republika Srbija ostvarila umeren ili dobar nivo pripremljenosti?
To je činjenica koja se uglavnom prećutkuje nekako u javnom prostoru. Izveštaji za Srbiju su mnogi i u parlamentu i u medijima dočekali u jednom krajnje zajedljivom tonu koristeći iz dokumenta pre svega ono što im odgovara. Sam Izveštaj sadrži i brojne objektivne analize, ali mi moramo da primetimo da postoje naznake o vrlo slobodnim interpretacijama pojedinih događaja, posebno u vezi sa blokadama i protestima, tako da ostrašćenosti ne manjka, a takođe i jednostranog pristupa.
Mi smatramo da je važno istaći da se napredak prepoznaje u mnogim oblastima, a posebno ekonomije, javne uprave, uvek se izuzetno povoljno ocenjuje naša finansijska stabilnost. Reformski proces u Srbiji postoji, on nije ni simboličan, ni deklarativan i reforme su stvarne i merljive i samo smo u najskorijem periodu unapredili zakonodavstvo izbornog procesa, zakone iz energetske oblasti, ojačali socijalnu zaštitu i konstantno radimo na usklađivanju zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i pokazali smo spremnost da radimo i dalje.
Međutim, to ne znači da zaključak koji ćemo doneti beži i od kritika, jer postoje ozbiljni izazovi i pred nama je mnogo rada i Narodna skupština potvrđuje opredeljenje da se i u narednom periodu sa reformama nastavi.
Dragi građani, vi znate da je JS uvek podržavala i podržavaće članstvo u EU. Mi nismo pokazivali skepticizam, ali ni fanatizam, nastojali smo da imamo jedan realističan pristup i u samom Izveštaju se na više mesta, tačnije već u samom uvodu se bez ikakvog uvijanja navodi da će dinamika pregovora zavisiti od naše normalizacije odnosa sa Kosovom. Za njih je to Kosovo, za nas je Kosovo i Metohija.
Bez obzira na sve, na napretke u određenom broju poglavlja, bez obzira na poglavlja gde se naš napredak tj. naša pripremljenost kritikuje, naš pristup EU u ogromnoj meri zavisi od pitanja koja prevazilaze klasične reforme. To su, naravno, pitanja usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, jednostavnije rečeno uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji i pitanja naše južne pokrajine.
9/2 TĐ/IR
Mi podržavamo principijelni stav predsednika Republike i naše Vlade o ne uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji, a pitanje Kosova i Metohije za nas nije samo glavno državno pitanje, već i pitanje nacionalnog opstanka.
Što se tiče normalizacije odnosa Beograda i Prištine, za albansku stranu normalizacija podrazumeva samo i isključivo priznanje, tako da mi nećemo upadati u te terminološke zamke, niti ćemo im to priznanje omogućiti, a za srpsku stranu normalizacija podrazumeva dijalog, razgovore, traženje rešenja, jačanje institucija, vraćanje na zaboravljeni Briselski sporazum i svi su pokazatelji da albanska strana nema niti volje, niti spremnosti, ni kapaciteta da takav dijalog vodi.
Kada je reč o spoljno-političkom usklađivanju, Srbija vodi samostalnu i odgovornu politiku koja je u skladu sa interesima, ali i iskustvom i ovo društvo, osim nekih njegovih delova, nije zahvatilo trenutno najpopularnije evropsko stanje, a to je rusofobija. Kažem stanje, jer to je nešto što odavno prevazilazi sve što bi se moglo označiti kao političko.
Odluka da se ne uvedu sankcije Ruskoj Federaciji je odluka da se i dalje razvijaju odnosi na svim nivoima sa Ruskom Federacijom i nije izraz neprijateljstva prema EU, niti pak nekog romantičarskog zanosa prema Rusiji, već je izraz suverene procene šta je u ovom trenutku najbolje za Srbiju. U tom smislu, ovaj zaključak je važan, jer poručuje da Srbija ostaje posvećena evropskim integracijama, ali ne po cenu odricanja od prava da samostalno odlučuje o ključnim državnim pitanjima.
Izveštaj pominje i antievropsku retoriku. Ona zasigurno postoji kod pojedinih učesnika političkog života, jer ovo je zemlja u kojoj su politički akteri slobodni da izražavaju svoje mišljenje, ali to mišljenje ne ugrožava dominantnu i vrlo artikulisanu volju, da iskoristim termin, iz zaključka da se nastavi sa evropskim integracijama.
Što se tiče činjenice koja pokazuju istraživanja da iz godine u godinu imamo blagi, ali vrlo konstantan pad poverenja u EU, tu se postavlja pitanje odgovornosti same Unije. Zašto kod građana imamo trend opadanja podrške evropskim integracijama? Možda kada se bude konačno otvorio taj klaster tri imamo neko vraćanje poverenja, i to ne bi bio samo proceduralni pomak, već jedan signal da se trud Srbije vrednuje, ali poslednja informacija je da se to otvaranje za sada neće dogoditi, a nemamo čak ni okvirno vreme.
Smatramo da je Srbiji potrebna EU, ali zaboravljamo da je i Uniji potrebna Srbija koja garantuje političku stabilnost zapadnog Balkana, koja je ključna zemlja kada je u pitanju bezbednost i kontrola migracija, Srbija koja je logistička investiciona tačka za brojne evropske kompanije.
Kažu – ima i boljih kandidata od Srbija, spremnijih. Neka bude, svaka čast na trudi, mi nećemo da budemo maliciozni, ali ne smemo da zaboravimo da je razlika, pre svega, u pristupu i da te zemlje nemaju teritoriju otetu od strane albanskih separatista. Sa ovim ću zaključiti.
Srbija je posvećena očuvanju makro ekonomske stabilnosti, i to je stav i mišljenje svih relevantnih međunarodnih institucija između ostalog, to je i precizan citat, iz izveštaja Evropske komisije. Dokumenta, inače sastavljenog u najmanju ruku, krajnje ostrašćenog, međutim, kada je u pitanju finansijski deo koji se zasniva na brojčanim i egzaktnim podacima, tu nema mnogo prostora za slobodne interperetacije pa su morali da priznaju da Srbija vodi doslednu i odgovornu fiskalnu politiku, zasnovanu na održivosti javnih finansija, kontroli deficita i postupnom smanjenju javnog duga. Tako se i budžet Republike Srbije za 2026. godinu temelji na očuvanju makro ekonomske stabilnosti. Prethodne godine, donele su globalne izazove i krize, a tekuća godina i dodatnu nestabilnost u domaćim prilikama pre svega zbog blokaderske aktivnosti, ipak zahvaljujući doslednoj ekonomskoj politici Srbiji, i dalje beleži rast uz stopu nezaposlenosti od 8.5 posto, što predstavlja najniži nivo do sada i to su činjenice.
Jasno je da su aktuelne blokade i međunarodna neizvesnost ostavile određene posledice, ali nisu zaustavile pozitivne ekonomske tendencije.
Poštovani građani, budžet zadržava snažnu orijentaciju ka poboljšanju životnog standarda građana i odgovorno vođenoj socijalnoj politici. Nastavlja se i povećanje penzija i plata, što je od ogromnog značaja, tu su i ulaganja u kapitalne projekte koje čine okosnicu ovog budžeta. Činjenica je da Srbija ostaje jedina zemlja zapadnog Balkan sa investicionim kreditnim rejtingom, nastavlja se trend smanjenja infalcije, a posebna pažnja posvećena je mladima kroz povoljne kreditne linije, zahvaljujući kojima je više od 5 hiljada mladih do sada, obezbedilo svoju prvu nekretninu. Imajući u vidu smanjeno investiciono poverenje koje je globalni trend kao i unutrašnje izazove, osnovni ciljevi fiskalne politike, ostaju stabilnost i odgovornost. Fiskalni savet uz jednu dozu opreza, pa i kritike u svojoj analizi ipak daje u načelu jednu solidnu ocenu predloga budžeta. Mi smatramo da budžet za 2026. godinu, predstavlja kombinaciju snažnih ulaganja, socijalne odgovornosti i dugoročnog planiranja usmerenog ka povećanju kvaliteta života građana.
Što se tiče izbora, za novog poverenika za ravnopravnost, mi ćemo glasati za gospodina Antonijevića, jer smatramo da kandidata poseduje iskustvo u oblasti zaštiti ljudskih prava i u pogledu njegovog dosadašnjeg delovanja, u javnosti, on se pokazao kao jedan kritički nastrojen, posebno prema pojedinim nosiocima vlasti, ali ipak mi mu dajemo poverenje jer je pokazao jednu meru i određeni nivo kompetencije, i nepristrasnosti. Očekujemo da ovu instituciju predstavlja na način koji će pre svega štititi interes građana, a ja kažem da ima pošten i fer odnos prema svima.
Pred nama je i predlog izmena i dopuna Zakona o udžbenicima, koji nosi poseban značaj za obrazovni sistem Republike Srbije, jer se njime jasnije uređuje oblast udžbenika, kao jedan od temeljnih komponenti, vaspitno obrazovnog procesa. Čini se da je nastojanje da udžbenici ne budu samo tehničko nastavno sredstvo, već jedan važan činilac kulture, vrednosti, tradicije koje oblikuju generacije.
Mislimo da je važno da obezbedimo da učenici uče iz sadržaja koji odražavaju istorijske činjenice, kulturu i vrednosti sopstvenog naroda.
Ne možemo da se složimo sa kritikama koje se ne zasnivaju na nekoj valjanoj argumentaciji, već na strahu od indoktrinacije ili na tvrdnjama da ova kategorija udžbenika, prosto nije potrebna.
Očekujemo da će izrada ovih udžbenika zaista biti poverena stručnim licima koja su pored znanja pokazala i objektivnost u radu, te da će upravo ta objektivnost nadvladati ostrašćenost ideološke zamke kojima smo naročito skloni kada je reč o istorijskim interpretacijama.
I ako ove novine štite nacionalni interes, ni u jednom delu ne ugrožavaju interese bilo koje manjinske nacionalne zajednice. Naprotiv, podstiču ih jer je cilj očuvanje kulturnog i jezičkog nasleđa svih koji žive u Srbiji.
Smatramo da su ciljevi ovih izmena i dopuna Zakona usmereni isključivo ka očuvanju državne samostalnosti u obrazovnoj politici nacionalnog i kulturnog nasleđa i suvereniteta u obrazovanju. Zaista verujemo da je namera predlagača bila jedan vrednosni konsenzus, a ne dalja polarizacija.
Mislimo da sa jednim velikim oprezom mora da se pristupi temama, kao što su osmanski period na ovim prostorima, Prvi i Drugi svetski rat, masovna stradanja Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu, raspad Jugoslavije i ti ratovi koji su usledili i zločinačka NATO agresija 1999. godine.
Mi očekujemo da budući autori udžbenika pristupe ovom poslu sa jednom velikom odgovornošću, vodeći se principima istine koristeći savremene metode i trudeći se da zaista zainteresuju učenike za teme od nacionalnog značaja.
Naša poslanička grupa smatra da je intencija ovih izmena i dopuna vrlo jasna, a to je težnja ka uspostavljanju jednog balansa između onoga što se označava kao tradicija i onih aspekata modernosti koji su u današnjem vremenu neminovni.
Međutim, jako je važno da naglasimo da nije svaka modernost sama po sebi progres. Danas je jako moderno u kvazi građanstvu ignorisati jasenovačke žrtve, umanjivati ih. Nažalost postalo je vrlo in prezirati svetosavlje i uopšte sve što je u vezi sa nasleđem Svetog Save.
Sa druge strane imamo i neke druge ekstreme, pa imamo jednu skupinu koja deluje u cilju blaćenja lika i dela Vuka Karadžića, verovatno verujući da je slavenoserbski bolji izbor za nas.
Evo, neka ova tri primera budu konkretni i najočigledniji primer nečega što je nacionalni interes i što treba svakako zaštiti u udžbenicima.
Hvala.
Hvala.
Poštovana predsednice, uvaženi ministri, uvažene kolege i poštovani građani, izmene i dopune Zakona o biračkom spisku, poslanička grupa Jedinstvena Srbija smatra važnim, jer će se obezbediti transparentnost uz jedan veoma visok stepen zaštite ličnih podataka i ono što je najvažnije uvodi se dodatna kontrola u vidu posebnog tela komisije za reviziju, verifikaciju, kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. Tako da, ovaj zakon je potvrda građanima da je Srbija zemlja koja ne ignoriše preporuke i koja ima sluha za političku ravnotežu.
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku je prošao kroz Radnu grupu za unapređenje izbornog procesa, više javnih slušanja i predstavlja rezultat višemesečnog rada, dogovora i temelji se na konsenzusu koji je postignut između predstavnika većine i civilnog sektora.
Komisija koja će se formirati kao posebno telo ima svoja ovlašćenja. Ta ovlašćenja su sinteza analitičkih, tehničkih, bezbednosnih, edukativnih i svih onih komponenti koje će činiti suštinu rada ove komisije. Takođe, članovi komisije imaće pravo i da iniciraju potrebne radnje kojima će se birački spisak dalje unapređivati.
Uloga članova komisije biće kooperativna, jer će inicirati saradnju relevantnih institucija i ovo telo će kako izmene i dopune zakona propisuju komunicirati sa građanima u vezi svih njihovih pitanja i eventualnih primedbi koje su u vezi sa samim radom komisije.
Naša poslanička grupa je podnela i amandman koji se tiče samog biranja komisije i smatramo da će ovaj amandman dodatno poboljšati zakona, a o samom amandmanu će više govoriti kolega Filipović u toku rasprave o pojedinostima.
Odlučivanje u samoj komisiji je bazirano na krajnje demokratskom principu. Za donošenje odluke komisije potrebno je da za nju glasa najmanje sedam članova, pod uslovom da su za donošenje odluke glasala najmanje dva člana imenovana na predlog poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini koje su deo parlamentarne većine, najmanje dva člana imenovana na predlog opozicionih poslaničkih grupa i najmanje dva člana imenovana na predlog udruženja. Smatramo da se ovim principom obezbeđuje balans i nepristrasnost u radu i odluke ovog tela će javnost moći da smatra za kredibilne.
Poštovani građani, naša poslanička grupa nije imala zamerke ni na prethodni zakon, ali mi ćemo podržati izmene i dopune ovog zakona jer smatramo da imaju za cilj da se dodatno osigura i osnaži integritet izbornog procesa. Takođe je važno naglasiti da će Komisija podnositi izveštaj Narodnoj skupštini, čime će se obezbediti i institucionalna kontrola.
Mi smatramo da je naša dužnost da pozovemo i na smanjenje tenzija u našem društvu. Dan, 1. novembar je, poštovani građani, protekao u miru, ali očigledno da to nije odgovaralo jednoj manjini, pa su zato izazvali nerede u nedelju uveče ispred Narodne skupštine. Pitanje je šta bi se desilo i 1. novembra u subotu da se nije otkrio krajnje sumanuti plan Bačulova i koji bi događaji usledili.
Poštovani građani, mi tražimo pravdu za žrtve stradale 1. novembra prošle godine i za njihove porodice i za gospođu Hrku koja štrajkuje glađu i za ostalih 14 porodica. Kažem 14 porodica, jer male sestre Firić pripadaju jednoj porodici.
Setimo se kako je porodica Firić, u najmanju ruku, linčovana zato što su pozivali na mir i zato što su govorili za medije koji, najblaže rečeno, nisu po ukusu blokadera.
Takođe, za štrajk glađu pre pet dana odlučio se i naš kolega, Uglješa Mrdić. Koliko god to pokušavaju da umanje ili pak vrte neke razne teorije oko toga, nije se gospodin Mrdić odlučio za ovaj čin tek tako. Mesecima traje njegova borba protiv mahinacija u Tužilaštvu, podnošenje krivičnih prijava i prikupljanje dokaza protiv Bojovića i Miloševića. Ali, njegova borba je potpuno obesmišljena u blokaderskom diskursu, kao što se obesmislila i ignorisala pucnjava ispred Skupštine u kojoj je ranjen Milan Bogdanović.
Mi apelujemo na nadležne da svesno i odgovorno rade svoj posao, da ne dozvolimo da dođe do eskalacije nasilja u situaciji koja je već dovoljno tenzična. Hvala vam.
Hvala.
Uvažena predsedavajuća, poštovane kolege, u prvoj nedelji oktobra se već 90 godina u našoj zemlji tradicionalno obeležava Dečija nedelja. Znamo da ova značajna manifestacija prvenstveno ima za cilj skretanje pažnje javnosti na unapređenje prava i položaja dece u društvu.
Mi iz poslaničke grupe Dragan Marković Palma „Jedinstvena Srbija“ smatramo da je važno u Narodnoj skupštini govoriti o problemu vršnjačkog i digitalnog nasilja u osnovnim i srednjim školama.
Moje pitanje upućujem Ministarstvu prosvete – koje mere resorno ministarstvo planira da preduzme, a koje se tiču prevencije i sprečavanja vršnjačkog i digitalnog nasilja u osnovini i srednjim školama do kraja godine.
Znamo da smo relativno skoro u našim školama imali izmene i dopune Pravilnika o postupanju u školama kada je u pitanju nasilje. Svaka škola je dužna da ima tim za sprečavanje nasilja, takođe i tim za postupanju u kriznim situacijama.
Mi možemo da kažemo da imamo stabilan okvir, propise, zakonske i podzakonske akte koji se tiču prevencije i sprečavanja vršnjačkog i digitalnog nasilja. Svi akti koji se tiču ovog važnog društvenog problema su u skladu sa konvencijom o pravima deteta. To je važno naglasiti.
Takođe, Kancelarija Saveta Evrope u Srbiji se ove godine uključila u prevenciju nasilja po našim školama. Tu su i brojne organizacije civilnog sektora, koje kroz svoj aktivizam, kandiduju ovu temu. Takođe, imamo i važnu nacionalnu platformu – „čuvam te“ i zaista posvećene, stručne ljude koji rade na suzbijanju ovog problema.
Međutim, nikada više priče, nikada više tematizovanja nasilja u osnovim i srednjim školama, a sve je više neprihvatljivog ponašanja i nasilja koje je u velikom broju slučajeva okarakterisano kao nasilje trećeg stepena.
Ako pogledamo period od prethodnih godinu dana, govorimo o preko 760 slučajeva okarakterisanih kao nasilje trećeg stepena i to su podaci dostupni na sajtu Ministarstva prosvete.
Mi ostajemo pri stavu kojeg smo iskazali nakon majskih tragedija, da je neophodno da Ministarstvo prosvete nađe mehanizme koji će poboljšati komunikaciju između roditelja, psihološko pedagoške službe između roditelja, psihološke pedagoške službe, direktora i nastavnog osoblja. Mi imamo formalne okvire, ali se čini da je suštinskih rezultata jako malo i važno je da na ovom problemu dodatno radimo.
Prema podacima iz pojedinh škola timovi za sprečavanje nasilja nekada nemaju kapacitet da se izbore što sa vršnjačkim nasiljem, što sa nasiljem koje dolazi od strane učenika ka nastavnicima. Smatramo da nam je potreban sveobuhvatni pristup, a konkretnije mere.
O konkretnijim merama ćemo svakako razgovarati kada u Skupštinsku proceduru uđu izmene i dopune Zakona o osnovama sistema obrazovanja, ali i izmene Krivičnog zakonika, kojim su najavljene predviđene kazne za starije maloletnike i punoletne učenike. Takođe, ovaj nacrt predviđa i skraćenje procedure za disciplinski postupak koji se vodi protiv učenika. Mislimo da je važno da se o tome razgovara.
Smatramo takođe bitnom odlučnost, predsednice Narodne Skupštine, gospođe Ane Brnabić, koja je i predsednica Odbora za prava deteta, da se ovaj odbor aktivnije bavi prevencijom gorućeg problema u našem društvu.
Poslanička grupa Jedinstvena Srbija je već dostavila određene inicijative i mi se nadamo da ćemo vrlo uskoro zajedno raditi na sprečavanju ovog problema. Hvala.
Zahvaljujem se, uvaženi predsedniče.
Upućujem pitanje Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine. Dokle se stiglo sa pripremama i pregovorima i kada će biti potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Arapske Republike Egipat?
Podaci ukazuju da naše trgovinske razmene beleže konstantan rast i verujemo da će se potpisivanjem ovog sporazuma zaokružiti jedan značajan politički aranžman koji su ustanovili predsednici Vučić i El Sisi tokom prošlogodišnje istorijske posete egipatskog predsednika Srbiji. Danas je, inače, navršeno tačno godinu dana od ove posete.
Srbija i Egipat se prepoznaju kao prijateljske zemlje i kao strateški partneri i kada je u pitanju poljoprivreda, turizam, kultura i zdravstvo. Treba istaći da je tokom susreta dvojice predsednika potpisano 12 značajnih memoranduma o saradnji iz raznih oblasti.
Što se tiče Jedinstvene Srbije, predsednik Jedinstvene Srbije, gospodin Dragan Marković je od 2018. godine uspostavio saradnju sa Guvernatom Crvenog mora, a od 2022. godine sa Guvernatom Južnog Sinaja, dakle sa dve veoma značajne egipatske oblasti.
U organizaciji Skupštine grada Jagodine od 2018. godine do danas, čak osam mešovitih delegacija iz Srbije posetilo je Egipat. To su bili privrednici, zdravstveni radnici iz cele Srbije i političari. Na naš poziv Srbiju su više puta posetile delegacije predvođene guvernerom Crvenog mora, a ove godine u našoj organizaciji je boravio i guverner Južnog Sinaja, gospodin Halet Fuda, koji je predvodio delegaciju istaknutih privrednika iz ove oblasti.
Zašto su ove posete značajne? Zato što unapređuju odnose, prilika su za ekonomsku saradnju, za investicije i kroz njih postoji mogućnost da se jasnije iznesu neki konkretni problemi i prevaziđu prepreke u saradnji.
Iz niza sastanaka sa članovima egipatske delegacije koja je boravila ovde u junu i posetila i Beograd i Jagodinu i grad Niš, ali i iz razgovora sa egipatskim ambasadorom mogli smo da saznamo da u Egiptu postoji interesovanje za Srbiju kao turističku destinaciju.
Takođe, uspostavljen je i let Beograd-Kairo. Ipak naša turistička ponuda nije dovoljno približena građanima ove zemlje. Mislim da je i ministar Memić upućen u ovo, pa svoje drugo pitanje upućujem Ministarstvu turizma. Šta nadležno ministarstvo planira u narednih godinu dana uradi kako bi približilo naše turističke potencijale građanima Egipta? Naše dve republike vezuju trajne istorijske, kulturne i diplomatske veze i očekujemo da će Sporazum o slobodnoj trgovini, dodatno razviti i ekonomske. Hvala vam.
Poštovani predsedniče Narodne skupštine, uvažene kolege.
Upućujem pitanje Vladi Srbije.
Pre toga bih se u kontekstu pitanja koje ću postaviti, osvrnula na posetu predsednika naše poslaničke grupe Egiptu. Predsednik JS, gospodine Dragan Marković nalazi se u zvaničnoj poseti Egiptu. Iz Hurgade, a iz razgovora predsednika JS i guvernera regiona Crvenog mora, gospodina Amr Hanafija, javnost je mogla da čuje veoma jasnu poruku ovog egipatskog zvaničnika da nigde u zvaničnim dokumentima ne stoji da je Egipat priznao lažnu državu Kosovo.
S obzirom da institucije ove lažne države ubrajaju Egipat u zemlje koje su priznale njihovu nezavisnost, predsednik JS je pozvao Egipat da zvanično objavi saopštenje u kojem će demantovati priznanje.
Posete raznih delegacije koje su u organizaciji predsednika JS posetile Egipat datiraju od 2018. godine. Takođe, visoke privredno političke delegacije iz Egipta su u više navrate posetile Srbiju na inicijativu gospodina Dragana Markovića. Predsednik naše poslaničke grupe je u poslednje tri godine u prijateljskoj državi Egipat imao sastanke na najvišem nivou. Podsticao je i pozivao na izradu akata kojima će se urediti izvoz srpskih poljoprivrednih proizvoda, pre svega voća i mesa u ovu zemlju. Predsednik je i poslovnog Saveta Egipta iz Srbije.
Diplomatski odnosi Srbije i Egipta su na vrlo visokom nivou. Postoje objektivni potencijali za podsticanje investicija naše dve zemlje.
Privredna komora Srbije je 2018. godine podnela inicijativu Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija za donošenje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Egiptom koji će omogućiti da vrlo visoke carinske stope ne budu više prepreka u unapređenju ekonomske saradnje naše dve zemlje.
Moje pitanje Vladi Srbije je – da li se u nekom skorijem periodu planira izrada i zaključenje ovakvog sporazuma?
Egipat je najmnogoljudnija arapska zemlja na svetu i površina na kojoj se prostire čini Egipat 30. zemljom na svetu po veličini teritorije. Mi iz Jedinstvene Srbije prepoznajemo Egipat kao budućeg strateškog partnera našoj zemlji u pogledu trgovine i turizma. Hvala.
(Beograd, 09.11.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 130000.00 | RSD | 03.08.2020 - |
| Odbornik | Skupština grada Beograda | Grad | Mesečno | 10000.00 | RSD | 20.06.2022 - |