Zahvaljujem se. Uvažena predsedavajuća, gospodine ministre, uvažene kolege, mislim da je u neku ruku veoma važno reći da i DS podržava svaki pokušaj bilo koje državne vlasti koja želi da uvede red u finansijski sektor. Ono u čemu je naše dubinsko neslaganje su značajni nedostaci, a možda i neadekvatan pristup koji ste vi kroz ovaj predlog zakona predložili.
Ono što je sigurno je da mi osećamo da ovo nosi u neku ruku obeležje "leks specijalisa" i u samom obrazloženju se govori o nedelji štednje i bolje da se onda donese zakon o ukidanju nedelje štednje. Ono što je sigurno je da smatramo da vi kao ministar finansija, mislim da nije dobro upravi za taj bankarski sektor, da javno govorite o dubiozi Razvojne banke. Mislim da postoje druge institucije kojima je to posao i koje bi to trebalo da rade, a naročito smatram da je neadekvatno davati kvalifikacije o ljudima koji vode pokrajinsku vladu. Može se možda i reći da je predloženi model, koji ste ovim predlogom zakona dali, korektan kada se radi o transakciji između dve državne banke, što je slučaj sa predloženim preuzimanjem Nove Agrobanke od strane Poštanske štedionice.
Međutim, ovim zakonom je dozvoljeno da privatne banke preuzmu imovinu i obaveze državne banke za šta im država daje bespovratnu finansijsku podršku. Bez procene realne vrednosti aktive banke koja se preuzima, čime se otvara mogućnost da privatna banka ostvari ogromnu materijalnu korist. Ne postoji transparentna procedura izbora banke preuzimaoca, čime je u potpunosti otvoren put za korupciju. Isto kao mogućnost, naročito ako se ima u vidu da se radi o transakcijama vrednim više desetina ili čak stotina miliona evra poreskih obveznika.
Odakle pare državi za ove transakcije kojima se praktično nagrađuju privatne banke i popravljaju njihovi balansi? Mislim da je to legitimno pitanje. Koliki će uticaj ova davanja imati na deficit i javni dug zemlje. Ovaj problem je jednostavno rešiv. Izmenite zakon tako da samo banke pod državnom kontrolom mogu da učestvuju u ovim transakcijama, na primer. Postavlja se pitanje da li je MMF dao saglasnost na predloženi tekst zakona? Nije dao saglasnost, i ako je njihova misija u Beogradu, koliko je meni poznato.
Na bazi kojih kriterijuma se bira banka primalac u članu 4? Da li na bazi najviše ponuđene cene za aktivu ili na bazi svojih finansijskih pokazatelja? Šta ako se na primer za banku primaoca izabere banka sa neadekvatnim pokazateljima, jer nije zakonom sprečeno da se u ulozi banke primaoca uzme banka koja sama po sebi sposobna, niti kako se proverava da li je ta banka sposobna da apsorbuje rizičnu aktivu i da odgovori dodatnim likvidnim obavezama i potencijalno na ovaj način kroz finansijsku podršku da joj se pomogne?
Ovaj vid pomoći može biti jako unosan za potencijalne primaoce, jer dobijaju tržište, deponente, potencijalnu zaradu na rastu vrednosti aktive, a sve praktično za džabe tj. za ništa. Ko pregovara sa potencijalnim bankama primaoca? Šta ako se pojave dve banke primaoca? U kom obliku će se davati finansijska podrška? Da li u gotovini, obveznicama? Koliko je planirano ovo opterećenje za budžet Agencije za osiguranje depozita i koliko Agencija ima sredstava na bazi čega procenjen ovaj iznos, kao u članu 5? Da li ste sigurni da Agencija ima 250 miliona evra i šta ćete onda uraditi za ostale banke, ako se ova aktiva povuče tj. ne budu svi oduševljeni ovim vestima iz Skupštine? Koji će se depoziti prenositi?
Neki poverioci će biti povlašćeni u slučaju prenosa ili ne prenosa njihovih potraživanja. Kako će se štititi njihova prava na jednak tretman, kao i država od budućih tužbi? Imajući u vidu da banka primalac može biti privatna banka, ovaj član 5. može dovesti do više milionskih zloupotreba i gubitaka za budžet Republike Srbije. Dakle, mora da postoji mehanizam za fer procenu aktive pre transakcije i fer procenu potrebne pomoći iz člana 5. Zašto nije definisano kakva se aktiva, imovina, potraživanja i depoziti prenose? Koliki je procenjeni gubitak Fonda za razvoj Srbije po osnovu skinutih garancija od strane poslovnih banaka, imajući u vidu da preuzimaju na sebe celokupan rizik loše aktive? Zašto banka preuzimalac ne izda garancije Fondu za razvoj u članu 16.?
Naravno, obećao sam ovde jednom uvaženom kolegi iz jedne opozicione manje stranke koji je tokom svog izlaganja govorio o "Razvojnoj banci Vojvodine" i korisnicima, funkcionerima iz bivšeg režima, koji su uzimali sredstva iz "Razvojne banke" i dužan sam da kažem – u pitanju je DSS, jedan od najvećih dužnika, sa preko milijardu dinara duga, "APS Holding", vašeg poslanika Nenada Popovića. Ako je on funkcioner bivšeg režima, onda u redu.
Gospodine Dinkiću, ako sa pravom tražite odgovornost za "Agrobanku", a smatram da svačija odgovornost treba da se utvrdi, ko je onda odgovoran za finansijski slom "Poštanske štedionice" 2006. godine, intervenciju države od 60 miliona evra? Tada ste vi bili, ako se ne varam, ministar finansija, a vaš savetnik, gospodin Jelašić, guverner Narodne banke Srbije. Ko je odgovoran što "Petrohemija", od kad ste vi postavili svoje rukovodstvo 2009. godine, pravi godišnji gubitak od 100 miliona evra, a duguje "Razvojnoj banci Vojvodine" 900 miliona dinara?
Prema tome, ono što je nesumnjiv zaključak i što potvrđuje stav DS da ne može podržati ovaj predlog zakona je da, nažalost građana Republike Srbije, kontrolišete sve finansije u ovoj zemlji, spajate i razdvajate banke, zatvarate, kontrolišete sve subvencije i svu privredu i njene aktivnosti, sve investicije, životni standard građana, sve kreditne linije, turizam, skijališta i sve drugo što vam je potrebno.
Mislim da sam ovde izgovorio i proročke misli kada sam rekao da ćete guvernerku staviti u džep, što se i na ovaj način potvrđuje. Znam da Narodna banka treba da se izjasni, ali znajući o strukturi buduće Narodne banke i mogućnosti da taj zakon menjate kako smo vam proročki rekli kad ste ga usvajali, mislim da je stvar potpuno jasna u tom smislu. Mislim da sami o svemu odlučujete u ovoj zemlji što ima veze s finansijama samo dokle god su u pitanju novci.
Na kraju, ono što je više puta ovde ponovljeno, 11 godina su u stečaju četiri velike banke. Znam da bi to koštalo državu milijarde u ono vreme, ali pitam kao predstavnik građana – kada će se to rešiti? Ne zato što ne mislim da je štetno izdvojiti milijarde na inače osiromašen budžet, već vas prosto pitam kao građanin kada će nekada velike četiri srpske banke izaći iz stečaja? Zahvaljujem.