VLADIMIR PAJIĆ

Građanska demokratska partija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Vladimir Pajić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 50. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, kada je zajedno sa kolegama iz PSG prešao u poslanike koji nisu članovi poslaničkih grupa. Od septembra 2024. deo je novoosnovane poslaničke grupe Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD). Član je Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za kulturu i informisanje.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1989. godine. Osnovne akademske studije je završio 2012. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu. Na istom fakultetu završio je i master akademske studije 2013. godine.

Stručni ispit iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa položio je 2015. godine u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a 2016. godine i stručni ispit iz oblasti zaštite pokretnog kulturnog nasleđa u Narodnom Muzeju u Beogradu.

Radno iskustvo u oblasti zaštite kulturnog nasleđa sticao je kao saradnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i kroz saradnju i koordinaciju na projektima zidne slike u Centralnom institutu za konzervaciju. Bio je rukovodilac projekata konzervacije crkve Sv. Save u manastiru Žiča, konzervacije murala na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu i konzervacije fragmenata zidnog slikarstva iz Medijane, Braničeva i Beograda.

Pored radnog iskustva u oblasti zaštite kulturnog nasleđa, sopstveni posao pokrenuo je i kao osnivač studija za animaciju i videografiju Procession Studio.

Od 2022. godine bio je odbornik je u Skupštini grada Beograda, predsednik Saveta za kulturu Skupštine grada Beograda i član gradske Komisije za spomenike i nazive ulica i trgova.

Član je Predsedništva Pokreta slobodnih građana i predsednik Beogradskog odbora Pokreta slobodnih građana.

Poslednji put ažurirano: 27.09.2024, 07:23

Osnovne informacije

Statistika

  • 55
  • 17
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 20.05.2026.

Dragi građani, mi ovim amandmanom se oslanjamo i na druge amandmane koje smo podneli, a koji se tiču boljeg i jasnijeg uređenja procesa glasanja. Želimo da se uvedu elektronske identifikacije, elektronski sistemi kako bi sprečili razne zloupotrebe koje su se dešavale na samom biračkom mestu i kako bi uticali na to da pritisak na birače bude smanjen. To je jedna od glavnih preporuka ODIHR-a kojom ste se vi vrlo paušalno bavili. Videli smo da od toga bežite jer se vaša vlast uglavnom zasniva i vaš broj glasova zasniva upravo na pritisku na birače, kako pre samih izbora, tako i na dan samih izbora.

I ovim amandmanom mi želimo to da sprečimo, i ne samo ovim, već i setom amandmana koje smo podneli. Neophodna nam je elektronska identifikacija kako bi ljudi mogli samostalno bolje da glasaju, kako ne bi bilo zloupotreba starih lica, a to smo videli da se dešavalo, kako bi tajnost glasanja bila bolje obezbeđena i nenarušena i na sam izborni dan.

I onda zašto je ovo sve važno i utiče na sve društvene okolnosti? To je što se na ovaj način bolje uređuje sam izborni dan i izborni proces. Mislim da za to svi treba da se borimo, a onda kada izbori imaju pun legitimitet, kad su oni fer, demokratski, pošteni, e onda takva država može da se bori protiv kriminala, onda takva država i takva vlast može da se bori protiv korupcije i onda možemo da imamo društvo koje je bolje za njene građane.

Šta mi imamo? Mi imamo da vi ucenjujete birače, da pojedini ljudi trguju sa vama, organizuju dovođenje birača i onda vi kada krenete u bilo kakvu naznaku obračuna sa nečim što možemo nazvati kriminal, pa oni kažu – čekajte, pa vi ste od nas tražili da mi dovodimo birače, da plaćamo ljude, da pritiskamo, da organizujemo batinaše. Kakva sad borba protiv korupcije? Kakva sad borba protiv kriminala, kad smo na dan izbora mi to sve radili što ste od nas tražili?

Eto, to je slika izbora trenutno u Srbiji. Mi ovim amandmanima želimo to da promenimo i mislim da bi potpuno logično bilo da svaki poslanik ovde glasa za ove amandmane, da izbori budu bolji, da budu bazirani na elektronskom sistemu koji je onda u mnogo manjoj meri pogrešiv nego ovo što imamo sada. Hvala vam.

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 20.05.2026.

Povreda Poslovnika, član 98, upućeno vama, gospođo Kovač.

Mislim da ne možete tako da vodite sednicu, da nije u redu, sa tako malo poštovanja prema ovom domu.

12/3 MT/VZ

Vi nemate pravo nikome da kažete da mora da ćuti. Jedno je da se dobacuje, jedno je da se govore ružne reči, to je ono što slušamo od naprednjaka, da li ćemo mi međusobno razgovarati to je druga stvar. Nemate pravo da utičete na to da li će neko ovde govoriti međusobno ili ne. Potrudite se da vodite sednicu u skladu sa time.

Što se tiče ovih stvari koje su govorene ovde, a o kojima niste imali šta da kažete, kako to na klik može da se digne auto u vazduh? Kako to na klik može da se pali mašina u Ritopeku koja melje ljude? Kako to na klik mogu ljudi da se otpuštaju iz državni institucija zato što ne glasaju za vas, a sam birački… (Isključen mikrofon.)

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 19.05.2026.

Mi pokušavamo amandmanima i predlozima koje podnosimo da popravimo sve zakone koji dolaze u Narodnu skupštinu. U ovom trenutku želimo da popravimo izborne zakone, želimo izbore koji su fer, demokratski, pošteni i čije rezultate na kraju svako prihvata. Međutim, sve to radimo u okruženju u kome vlada i cveta kriminal, u kome je kriminal upotrebljen da se isti ti zakoni koje želimo da popravimo krše, gde se batinaši i kriminalci angažuju kako bi onesposobili građane ili uticali na građane da ne glasaju po njihovoj volji već po volji vladajuće partije.

Mi smo imali prilike da čujemo i predsednika države Aleksandra Vučića da je prethodnih dana rekao da polovinu dilera u ovoj zemlji čuva policija. Znači, polovinu narko-dilera u našoj zemlji čuva policija, ljudi, to izgovori predsednik Republike a mi i dalje imamo Vladu sa premijerom Đurom Macutom koja spava i koja se time ni na koji način ne bavi. Dva meseca se priča ovde kako je ta Vlada loša, kako su ministri neaktivni, pričali ste i o rekonstrukciji te iste Vlade i sada ništa. A, sam predsednik izjavi da 50% narko dilera čuva policija. Šta radi onaj drugi deo te policije, 50%? Oni idu tuku studente, tuku opozicionare, prate ljude, uništavaju im živote.

Kada govorimo, a i ovi zakoni se tiču toga, kada govorimo o evropskom putu i o evropskoj budućnosti, Pokret slobodnih građana se zalaže da je jedino evropska budućnost okvir u kome Republika Srbija može da bude stabilno društvo, ali problem je za vas što to stabilno društvo podrazumeva da SNS ne bude u političkom životu Srbije. I kada govorimo o evropskom putu ispostavlja se da ste vi ti drumski razbojnici na istom to evropskom putu.

Još jednom govorimo – Pokret slobodnih građana se zalaže da je samo evropski okvir u kome se nalazi Republika Srbija garant sigurnosti i stabilnosti našeg društva zbog procedura koje se donose, zbog poštovanja zakona, zbog vladavine prava, zbog demokratije koja je svima nama tekovina koju želimo da čuvamo. Mi tu tekovinu želimo da čuvamo zato što želimo dobro našim građanima, problem je što vama te tekovine smetaju u vašoj korupcionaškoj kriminalnoj vlasti. I, onda imamo taj problem, pa ste dužni da odgovorite – kako je moguće da ste na vlasti više od 13 godina i posle 13 godina 50% narko-dilera čuva policija? To objasnite građanima.

29. sednica Odbora za kulturu i informisanje, 16.04.2026.

Dobar dan. Eh, drago mi je s-da imamo ovu sednicu povodom, eh, ovih važnih stvari koje su na dnevnom redu, naročito povodom utvrđivanja i određivanja zona zaštite za, eh, ove arheološke lokalitete i-i, eh, istorijske objekte. Međutim, moram i da sugerišem da sam ja, eh, pre nekih d-dve nedelje tražio vanrednu sednicu ovog odbora, da to, na to nisam dobio odgovor, pa sam očekivao da će u okviru redovnog, redovne sednice Odbora poput ove ta tačka dnevnog reda biti stavljena prosto na dnevni red. Vidim da do toga nije došlo, pa mislim da samo to treba da se ispravi na nekoj prvoj narednoj sednici Odbora. Eh, kada su u pitanju ova četiri, eh, različita predloga, neću mnogo o, vam, eh, njima govoriti.

Ono što je možda najznačajnije jeste da se, eh, eh, da će Ko-Dvorine arheološki lokalitet Dvorine dobiti status koji zaslužuje. Ja sam imao prilike da radim na tom materijalu. Eh, to je jedan od najznačajnijih lokaliteta u regionu i zbog svoje, eh, pretpostavljene veličine i zbog same sadržine i zbog nekropole koja je, koja se tu nalazi i mislim da će biti ključna za razvoj, eh, Aranđelovca u narednom, eh, u narednom periodu, ne samo Aranđelovca, već i šire, eh, eh, mesta koja su u blizini Aranđelovca. Eh, tako da tu nemam nikakvu, nikakvo dodatno pitanje. Mislim da je obrazloženje dobro i-i da za to prosto mi ćemo apsolutno glasati.

Odmah da kažem, glasaćemo za sva četiri predloga, ali prosto neke ovde na Odboru moram da iznesem stvariEh, kad je u pitanju arheološki lokalitet, eh, u Mihajlovcu i kada se govori o rimskom limesu, ja sam veliki broj puta govorio o tome koliko je ceo projekat rimskog limesa, to jest južnog rimskog, južnog dela rimskog limesa, značajan za Republiku Srbiju, eh, značajan za Evropu celu, s obzirom da se radi o dva odvojena velika projekta i da sve što se radi u pravcu očuvanja, eh, spomenika koji se nalaze na tom potezu je izuzetno važno, s tim što mi, eh, je nejasno kako je do sada važan jedan, eh, Mihajlovac, kako se to, eh, opravdava njegovo utvrđivanje za kulturno dobro, a da se na primer, eh, Kalemegdan, koji je već bio utvrđeno kulturno dobro od izuzetnog značaja kao jedna od najznačajnijih tvrđava Evrope, eh, tako brutalno uništi projektom za koji ste, između ostalog, i vi bili odgovorni, a to je K Distrikt. Mi smo zbog tog projekta K distrikta, eh, u situaciji da kalemegdanska tvrđava gotovo nikad neće moći da bude upisana na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, a da je dovedeno u pitanje projekat Južnog rimskog limesa, koji je trebao, eh, Srbiji da donese ogroman razvoj u budućim godinama, eh, oslanjajući se na međunarodne saradnje i na međunarodne projekte i finansije koje su za to bile izdvajane. Tako da mi nije jasno kako s jedne strane je to važno vama, a s druge strane to vam nije važno. Kad investitor-d-investitor diktira, onda nije važno, kada investitor ne diktira, onda je važno Eh, što se tiče crkve Svetog Ahilija, eh, to je, eh, jasno zašto je, eh, zašto je ovakav jedan predlog neophodan. Meni se čini da bi ta, to proširenje trebalo da bude i veće zbog samog značaja, eh, ovog spomenika, ali u ovom trenutku zastajemo na tome, pa je, pa je to i opravdano.

(kašalj I četvrto i možda najvažnije jeste arheološki lokalitet Carevin grad ili Justiniana Prima. Eh, s obzirom da se radi o jednom od najvećih arheoloških lokaliteta u regionu, užasno komplikovanim i za održavanje, užasno komplikovanim za istraživanje, što traži jako puno sredstava, jako puno logistike i fokusa od strane države, od strane državnih organa, od strane lokalne samouprave. Eh, dobro j-je da se ide u ovakvu zaštitu, s tim što mislim u ovakvu proširenje zaštite, s tim-s tim što mislim da fokus treba već da se stavi na sama istraživanja, da se više sredstava izdvajaju za sama istraživanja, kako bi onda i prezentacija mogla da bude uspešnija, jer u ovom trenutku, eh, sama prezentacija, naravno, u skladu sa strukom ograničena, eh, tempom i dinamikom istraživanja, a koja se, eh, koja su uglavnom ograničena finansijski u godinama koje su, koje su pred nama Pored toga, eh, mislim da treba da radimo na eh, predlogu promene forme eh, upravljanjem samim arheološkim eh, lokalitetom, s obzirom da se radi o arheološkom lokalitetu koji ima jako puno površinskih nalaza. Bezbroj puta sam bio tamo, bezbroj puta sam video da ljudi delove keramike, delove kamene plastike prosto stavljaju u torbu, nose jer smatraju da je to dobar nekakav suvenir sa tog arheološkog lokaliteta, a da postojeći kapaciteti ne mogu da zadovolje ono što je tu, eh, što je nama tu potrebno. S jedne strane u istraživačkom smislu, s druge strane i u onom praktičnom, bezbednosnom i zaštitnom smislu. Smatram da tu treba da se, eh, razmišlja i ide u pravcu formiranja određenog arheološkog parka u formi nekakvog javnog preduzeća ili neke slične forme koja bi bila, eh, kakvih u Evropi ima dosta i smatram da bi to, pored toga što bi uticalo na sam-samu zaštitu Justiniane Prime, dosta puno doprinelo i samom, eh, Lebanu kao mestu koje je, eh, i dalje u razvoju, dosta ruralno, a u mnogo čemu se oslanja na Justinianu Primu kao jedan od najvećih resursa pored Radan planine tog, eh, tog kraja I samo moram još jednu stvar da napomenem i time ću završiti, izvinite ako sam uzeo previše vremena. S obzirom da se ovde govori o smislu zaštite kulturnih dobara, da š-šta je naša uloga u tome, koje su naše obaveze. Eh, meni je žao zaš-to, eh, gospodin Selaković nije ovde sa nama da pokuša da nam objasni kojom to mi sa onom moralnom ili pravnom akrobatikom vi sebi dozvolite da jedno kulturno dobro koje je utvrđeno kulturno dobro poput zgrade Generalštaba vi potpuno protivzakon-protivzakonito, eh, poništite, a da onda na istim tim moralnim, profesionalnim ili kakvim drugim bazama govorite o ili imate smelosti da govorite o tome da mi treba da čuvamo kulturno nasleđe. Ja znam da je on sada trenutno ima druge obaveze, s obzirom da je, eh, da se sumnjiči za organizovani kriminal, zajedno sa dva vaša partijska kadra koji su direktori ustan-, nažalost, bili direktori ustanova zaštite, to jest Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika Grada Beograda. Tako da eto, samo mogu da sa žaljenjem kažem da uprkos što imamo ovako dobre predloge ovde koje službe zaštite jako dobro pripremaju i šalju Ministarstvu, a iste te službe zaštite vi ste u plenumu nazivali kriminalnim leglima. Ne, nije mi jasno kako je moguće da dođe do takve moralne pravne akrobatike da su oni dobri kada ovo prave, a jesu dobri kada ovo prave, a loši su kada napadaju Nikolu Selakovića A s druge strane, kako je to kulturno nasleđe vama značajno. EhEh, sve dok se ne dođe do nečega, eh, d-do nekog kulturnog dobra poput generalštaba na koje baci oko neki vaš investitor. Eto, hvala vam.