SLOBODAN PETROVIĆ

Srbija centar

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Slobodan Petrović prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 56. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe SRBIJA CENTAR - SRCE. Član je Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1990. godine. Po profesiji je master pravnik.

Živi u Vranju.

Predsednik je Gradskog odbora stranke Srbija centar.

Poslednji put ažurirano: 22.09.2024, 09:46

Osnovne informacije

  • SRBIJA CENTAR - SRCE
  • Vranje
  • 1990
  • master pravnik

Statistika

  • 61
  • 9
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.12.2025.

Kada će radnici „Koštane“ iz Vranja konačno dobiti svoje mukom zarađene plate? Radnici „Koštane“ pre nekoliko meseci podneli su inicijativu gradu Vranju za isplatu zaostalih zarada, po uzoru na odluku Skupštine grada Niša. Inicijativa je samo jedna u nizu radnji koje su radnici „Koštane“ preduzimali radi isplate plata koje su pošteno zaradili, a za koje se bore duže od 20 godina. Odlukom Skupštine grada Niša od 10. oktobra 2024. godine, usvojen je Program finansijske podrške za isplatu zaostalih zarada radnicima nekadašnjih društvenih i državnih preduzeća sa sedištem u Nišu koja su u stečaju ili u kojima je stečajni postupak okončan. Ovim programom predviđena je isplata ukupno 2,1 milijardu dinara, u četiri jednake godišnje rate, za više od 6.000 radnika iz budžeta grada Niša.

Polazeći od ustavnog načela jednakosti svih građana pred zakonom, radnici su ukazali da se isti pravni i socijalni osnov mora primeniti i na njih, radnike nekadašnje Fabrike kože i obuće „Koštana“ iz Vranja, koja je takođe bila društveno preduzeće u stečaju. Radnicima ovog preduzeća više od 20 godina nisu isplaćene plate koje su oni pošteno zaradili, a u međuvremenu su mnogi ostali bez egzistencijalne sigurnosti, a deo njih nažalost više nije među živima.

S tim u vezi, predložili su da Vlada Republike Srbije razmotri mogućnost donošenja posebnog programa ili mera podrške kojim bi se omogućila isplata zaostalih zarada, bilo direktno iz budžeta Republike Srbije, bilo u saradnji sa lokalnom samoupravom i nadležnim ministarstvom. Ovo bi predstavljalo značajan korak ka socijalnoj pravdi i poštovanju osnovnih ljudskih i radnih prava. Činjenica je da je ovo višedecenijski, između ostalog, i socijalni i politički problem grada Vranja, ali i Trgovišta i Surdulice, gde je ova fabrika imala svoje pogone. Takođe je činjenica da su oni u čije je vreme zatvorena „Koštana“ i dalje na vlasti.

1/3 MZ/VZ

Socijalistička partija Srbije je u koaliciji sa SNS-om, a sadašnji SNS je dobrim delom sastavljen upravo od preletača iz bivše vlasti, iz one vlasti koju sadašnji naprednjaci nazivaju žutim lopovima, a koji su u međuvremenu promenili stranačke dresove i sada na sva usta pričaju kako je neko drugi pre 2012. godine pokrao i uništio Srbiju. I tako 30 godina unazad slušamo iste priče i gledamo uglavnom iste ljude koji besomučno pljačkaju ovaj narod.

2/1 JJ/MT 10.15 – 10.25

S obzirom na to da postoji kontinuitet u ne rešavanju ovog problema radnici „Koštane“ sa punim pravom i nakon višegodišnjih lažnih obećanja vas iz SNS koji 13 godina suvereno vladate Srbijom očekuju da im zarade konačno budu isplaćeni.

Radnici su zahtevali razgovor sa premijerom Đurom Macutom ili sa nekim iz resornog Ministarstva finansija ali do danas niko od navedenih nije hteo da ih primi. Umesto prijema i rešavanja problema ministarka privrede Adrijana Mesarović je uputila dopis u kome se navodi da je Vlada Republike Srbije formirala Radnu grupu radi analize dospelih a ne izmirenih obaveza društvenih preduzeća po izvršnim presudama za potraživanja iz radnog odnosa.

Radnu grupu čine predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, Ministarstva privrede, Državnog pravobranilaštva, Ustavnog suda i Agencije za licenciranje stečajnih upravnika.

U skladu sa napred navedenim potrebno je da mi odgovorite na sledeća pitanja – zbog čega premijer Đuro Macut, kao i niko iz Ministarstva finansija nije hteo da primi predstavnike radnike „Koštane“ iz Vranja, da li će ih neko uopšte primiti i ako hoće kada će to biti?

Kada je poslednji put zasedala navedena Radna grupa? Da li je u vezi radnika „Koštane“ donela neke zaključke i ako jeste koji su zaključci doneti i kada će oni biti sprovedeni?

Poslednje i najvažnije pitanje –da li će radnici „Koštane“ iz Vranja dobiti svoje s mukom zarađene plate ili ćete nastaviti sa lažnim obećanjima, da ne kažem lažima, kao što je to u više navrata činio i državni sekretar iz SNS-a Dragan Stevanović Boske?

Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.12.2025.

Da li znate šta je loše kod svih kandidata za sudije Ustavnog suda koje su predložili predsednik Vučić i SNS? Pa, upravo to što ih je predložio neko poput njih.

Da li znate šta je još gore od toga da vas predloži Aleksandar Vučić i SNS? Pa, da budete saglasni da vas takvi kao što su oni predlože za bilo šta.

Za početak imamo trojicu kandidata koje je predložio Vučić - Gajića, Rapajića i Tubića, koji su bili na listi javnih ličnosti koje su direktno podržale SNS. I mi sada treba, kao da se zakopčavamo na leđa, da poverujemo kako će oni suditi u skladu sa zakonom a ne u interesu i po nalozima režima.

Ovaj treći, Tubić, je čak slikom iz "ćacilenda" izrazio žarku želju da i on hoće da uči, ali mu ne daju, pa je došao u "ćacilend" jer u njemu vlada akademski mir i pogodna klima za intelektualno uzdizanje.

Predložili ste i dve kandidatkinje koje su već sudije Ustavnog suda, Snežanu Marković i Tatjanu Đurkić, koje nisu samo SNS sudije već i "Rio Tinto" sudije, jer su glasale u korist "Rio Tinta" i ponovnog pokretanja projekta iskopavanja litijuma u dolini Jadra.

Kandidovali ste i Zorana Lončara koji je pre 2012. godine bio ministar u onoj, kako je vi nazivate, najgoroj, izdajničkoj, lopovskoj, ustaškoj vlasti koja je dovela Srbiju do ivice bankrota. U međuvremenu je on, kao većina vas koji ste bili upravo deo te bivše vlasti, od Siniše Malog do Milenka Jovanova pa preko Milojičića do Bakareca, doživeo ukazanje pa se preobrazio i postao pravoveran.

1/2 MV/LjL

Tu je i bivša ministarka i sadašnja uposlenica BIA, Maja Popović, čija porodica samo u nekretninama ima preko milion i po evra. Ali, nju je pametnije zaobići, da ne zamere Zvonko Veselinović i Milan Radojičić. Za uzvrat, može slobodno da zameri kandidatkinja i njena bliska saradnica Biljana Pavlović, jer za razliku od prethodne dvojice, ona je prijavljivana samo za mobing. Pavlovićeva je bliska i sa još uvek na slobodi ministrom Selakovićem, ali u poslednje vreme i nije baš dobro hvaliti se tim poznanstvom.

Kandidat joj Nikola Banjac, bivši Vučevićev savetnik, koji ga je izgleda savetovao kako da glumi fikusa od premijera. Sve mi se čini da sada savetuje i Đuru Macuta i odličan je u tome.

Neki od vaših kandidata su poznati po nameštanju poslova firmama koje su u vlasništvu njihovih supruga, poput Ranke Vujović, a nekima su supružnici članovi glavnog odbora i funkcioneri SNS-a, poput Dragane Kolarić.

Neki su ukinuli pritvor Goranu Vesiću u postupku za pad nadstrešnice i oslobodili Predraga Koluviju za nedozvoljenu trgovinu, kao sudija Slobodanka Gutović.

Sve u svemu, predloženi Vučićevi SNS kandidati su svi skupa pre svega dobri za jednu tvrdu naprednjačku ćeliju u okviru Ustavnog suda. Po svemu sudeći, to je i Vučićeva namera, jer on i naprednjaci sa ljudima iz ćelije najbolje sarađuju. Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2025.

Pitanja za ministarku energetike i rudarstva, Dubravku Đedović Handanović, koji su konkretni izvori gasa planirani od 1. januara 2026. godine? Da li Vlada danas može da kaže odakle će gas dolaziti, u kojim količinama, po kojoj ceni i na osnovu kog ugovora? Ako ne može, zašto se onda gradi infrastruktura za gas koji ne postoji?

Šta se dešava sa obećanim desetogodišnjim ugovorom, gde je nestao? Ko trenutno pregovara? Sa kim i sa kakvim mandatom? Da li taj ugovor postoji bar u nacrtu ili je samo politička najava bez ikakvog pokrića?

Direktor „Srbija gasa“ javno je izjavio da cena gasa za građane neće rasti, jer će oni snositi razliku. Pitam – ko su oni? „Srbijagas“, budžet Republike Srbije ili građani Srbije kroz poreze i dugove?

Iz kojih sredstava će ta razlika biti plaćena kada se „Srbijagasu“ godinama otpisuju dugovi, kada posluje sa gubicima i kada se redovno sanira iz budžeta? Da li to znači da svi građani, uključujući i one koji ne koriste gas, subvencionišu cenu gasa onima koji ga koriste? Zašto država daje subvencije za prelazak na grejanje na gas ako nema sigurno snabdevanje, ako cena gasa nije održiva bez budžetske pomoći?

Koliko je novca do sada dato za subvencije za gasne peći i iz kog budžeta? Koliki je ukupan iznos dugova „Srbijagasa“ koji su do sada otpisani ili sanirani iz budžeta? Koliko su građani Srbije već platili cenu lošeg upravljanja gasnim sektorom kroz poreze i javni dug? Koliko je vremena potrebno da se Srbija realno prebaci na tečni gas? Kolika je cena tog prelaska, infrastrukture, skladišta, transporta? Koliko traje takav jedan proces, godinu dana, tri godine ili više? Koliko je do danas tačno uvezeno gasa iz Azerbejdžana?

Koliki procenat ukupne potrošnje Srbije to realno pokriva? Da li je to stabilan izvor ili samo dopunska priča za javnost? Šta će se desiti od 1. januara 2026. godine ako Srbija nema dugoročni ugovor, nema dovoljne količine gasa, a nema alternativu?

Da li je tačno da je NIS u dugovima većim od 540 miliona evra? Naftnoj industriji Srbije preti stečaj kad banke aktiviraju naplatu dugovanja. Da li je tačno da samo jednoj domaćoj banci duguje oko 120 miliona evra? Ko će platiti pomenuta dugovanja NIS-a? Šta se dešava sa 13.750 zaposlenih u NIS-u ukoliko kompanija stane? Da li postoji državni plan za taj scenario? Zašto Srbija ima jedne od najskupljih derivata u Evropi i definitivno u regionu na ovu kupovnu moć, a država prikupi oko 1,9 milijardi evra godišnje kroz razne namete poput akciza, taksi i PDV-a?

Imamo svoju Rafineriju, zar nije normalno da se cene derivata formiraju na bazi cene nafte, plus troškovi istovara, transporta, prerade i nameta poput akciza i PDV-a? Ko to uzima pare na teret građana, privrede i poljoprivrede Srbije, da biste vi mogli da se ugrađujete u druge poslove i preko derivata punite budžet? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.12.2025.

Kada će radnici „Koštane“ iz Vranja konačno dobiti svoje mukom zarađene plate? Radnici „Koštane“ pre nekoliko meseci podneli su inicijativu gradu Vranju za isplatu zaostalih zarada, po uzoru na odluku Skupštine grada Niša. Inicijativa je samo jedna u nizu radnji koje su radnici „Koštane“ preduzimali radi isplate plata koje su pošteno zaradili, a za koje se bore duže od 20 godina. Odlukom Skupštine grada Niša od 10. oktobra 2024. godine, usvojen je Program finansijske podrške za isplatu zaostalih zarada radnicima nekadašnjih društvenih i državnih preduzeća sa sedištem u Nišu koja su u stečaju ili u kojima je stečajni postupak okončan. Ovim programom predviđena je isplata ukupno 2,1 milijardu dinara, u četiri jednake godišnje rate, za više od 6.000 radnika iz budžeta grada Niša.

Polazeći od ustavnog načela jednakosti svih građana pred zakonom, radnici su ukazali da se isti pravni i socijalni osnov mora primeniti i na njih, radnike nekadašnje Fabrike kože i obuće „Koštana“ iz Vranja, koja je takođe bila društveno preduzeće u stečaju. Radnicima ovog preduzeća više od 20 godina nisu isplaćene plate koje su oni pošteno zaradili, a u međuvremenu su mnogi ostali bez egzistencijalne sigurnosti, a deo njih nažalost više nije među živima.

S tim u vezi, predložili su da Vlada Republike Srbije razmotri mogućnost donošenja posebnog programa ili mera podrške kojim bi se omogućila isplata zaostalih zarada, bilo direktno iz budžeta Republike Srbije, bilo u saradnji sa lokalnom samoupravom i nadležnim ministarstvom. Ovo bi predstavljalo značajan korak ka socijalnoj pravdi i poštovanju osnovnih ljudskih i radnih prava. Činjenica je da je ovo višedecenijski, između ostalog, i socijalni i politički problem grada Vranja, ali i Trgovišta i Surdulice, gde je ova fabrika imala svoje pogone. Takođe je činjenica da su oni u čije je vreme zatvorena „Koštana“ i dalje na vlasti.

1/3 MZ/VZ

Socijalistička partija Srbije je u koaliciji sa SNS-om, a sadašnji SNS je dobrim delom sastavljen upravo od preletača iz bivše vlasti, iz one vlasti koju sadašnji naprednjaci nazivaju žutim lopovima, a koji su u međuvremenu promenili stranačke dresove i sada na sva usta pričaju kako je neko drugi pre 2012. godine pokrao i uništio Srbiju. I tako 30 godina unazad slušamo iste priče i gledamo uglavnom iste ljude koji besomučno pljačkaju ovaj narod.

2/1 JJ/MT 10.15 – 10.25

S obzirom na to da postoji kontinuitet u ne rešavanju ovog problema radnici „Koštane“ sa punim pravom i nakon višegodišnjih lažnih obećanja vas iz SNS koji 13 godina suvereno vladate Srbijom očekuju da im zarade konačno budu isplaćeni.

Radnici su zahtevali razgovor sa premijerom Đurom Macutom ili sa nekim iz resornog Ministarstva finansija ali do danas niko od navedenih nije hteo da ih primi. Umesto prijema i rešavanja problema ministarka privrede Adrijana Mesarović je uputila dopis u kome se navodi da je Vlada Republike Srbije formirala Radnu grupu radi analize dospelih a ne izmirenih obaveza društvenih preduzeća po izvršnim presudama za potraživanja iz radnog odnosa.

Radnu grupu čine predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, Ministarstva privrede, Državnog pravobranilaštva, Ustavnog suda i Agencije za licenciranje stečajnih upravnika.

U skladu sa napred navedenim potrebno je da mi odgovorite na sledeća pitanja – zbog čega premijer Đuro Macut, kao i niko iz Ministarstva finansija nije hteo da primi predstavnike radnike „Koštane“ iz Vranja, da li će ih neko uopšte primiti i ako hoće kada će to biti?

Kada je poslednji put zasedala navedena Radna grupa? Da li je u vezi radnika „Koštane“ donela neke zaključke i ako jeste koji su zaključci doneti i kada će oni biti sprovedeni?

Poslednje i najvažnije pitanje –da li će radnici „Koštane“ iz Vranja dobiti svoje s mukom zarađene plate ili ćete nastaviti sa lažnim obećanjima, da ne kažem lažima, kao što je to u više navrata činio i državni sekretar iz SNS-a Dragan Stevanović Boske?

Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2025.

Pitanja za ministarku energetike i rudarstva, Dubravku Đedović Handanović, koji su konkretni izvori gasa planirani od 1. januara 2026. godine? Da li Vlada danas može da kaže odakle će gas dolaziti, u kojim količinama, po kojoj ceni i na osnovu kog ugovora? Ako ne može, zašto se onda gradi infrastruktura za gas koji ne postoji?

Šta se dešava sa obećanim desetogodišnjim ugovorom, gde je nestao? Ko trenutno pregovara? Sa kim i sa kakvim mandatom? Da li taj ugovor postoji bar u nacrtu ili je samo politička najava bez ikakvog pokrića?

Direktor „Srbija gasa“ javno je izjavio da cena gasa za građane neće rasti, jer će oni snositi razliku. Pitam – ko su oni? „Srbijagas“, budžet Republike Srbije ili građani Srbije kroz poreze i dugove?

Iz kojih sredstava će ta razlika biti plaćena kada se „Srbijagasu“ godinama otpisuju dugovi, kada posluje sa gubicima i kada se redovno sanira iz budžeta? Da li to znači da svi građani, uključujući i one koji ne koriste gas, subvencionišu cenu gasa onima koji ga koriste? Zašto država daje subvencije za prelazak na grejanje na gas ako nema sigurno snabdevanje, ako cena gasa nije održiva bez budžetske pomoći?

Koliko je novca do sada dato za subvencije za gasne peći i iz kog budžeta? Koliki je ukupan iznos dugova „Srbijagasa“ koji su do sada otpisani ili sanirani iz budžeta? Koliko su građani Srbije već platili cenu lošeg upravljanja gasnim sektorom kroz poreze i javni dug? Koliko je vremena potrebno da se Srbija realno prebaci na tečni gas? Kolika je cena tog prelaska, infrastrukture, skladišta, transporta? Koliko traje takav jedan proces, godinu dana, tri godine ili više? Koliko je do danas tačno uvezeno gasa iz Azerbejdžana?

Koliki procenat ukupne potrošnje Srbije to realno pokriva? Da li je to stabilan izvor ili samo dopunska priča za javnost? Šta će se desiti od 1. januara 2026. godine ako Srbija nema dugoročni ugovor, nema dovoljne količine gasa, a nema alternativu?

Da li je tačno da je NIS u dugovima većim od 540 miliona evra? Naftnoj industriji Srbije preti stečaj kad banke aktiviraju naplatu dugovanja. Da li je tačno da samo jednoj domaćoj banci duguje oko 120 miliona evra? Ko će platiti pomenuta dugovanja NIS-a? Šta se dešava sa 13.750 zaposlenih u NIS-u ukoliko kompanija stane? Da li postoji državni plan za taj scenario? Zašto Srbija ima jedne od najskupljih derivata u Evropi i definitivno u regionu na ovu kupovnu moć, a država prikupi oko 1,9 milijardi evra godišnje kroz razne namete poput akciza, taksi i PDV-a?

Imamo svoju Rafineriju, zar nije normalno da se cene derivata formiraju na bazi cene nafte, plus troškovi istovara, transporta, prerade i nameta poput akciza i PDV-a? Ko to uzima pare na teret građana, privrede i poljoprivrede Srbije, da biste vi mogli da se ugrađujete u druge poslove i preko derivata punite budžet? Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2025.

Poštovanje, ko je naredio policiji da fizički spreči narodne poslanike opozicije da uđu u zgradu Narodne skupštine na svoje radno mesto i prisustvuju današnjem zasedanju?

U nedelju, 16. novembra 2025. godine, mediji su objavili vest da se dogodio incident kod baze „Debela Glava“ kod Vranja i da je tom prilikom pucano na pripadnike Vojske Srbije. Ovi medijski navodi bez ikakve potvrde i oglašavanja od strane Ministarstva odbrane i Vojske Srbije ni posle devet dana od navodnog incidenta uznemirili su građane Srbije, a posebno nas na jugu zemlje, te je potrebno da javnost što pre sazna šta se zaista dogodilo.

U skladu sa tim, zahtevam od ministra odbrane Bratislava Gašića da pruži sva potrebna obaveštenja i odgovore na sledeća pitanja. Da li Ministarstvo odbrane zvanično potvrđuje medijske navode da se dana 16. novembra 2025. godine dogodio incident kod baze „Debela Glava“ kod Vranja i da je tom prilikom pucano na pripadnike Vojske Srbije? Na osnovu čega je utvrđeno da je na vojnike pucano, postoje li materijalni dokazi u vidu čaura, tragova zrna, oštećenja, snimaka? Da li je sačinjen zvanični zapisnik ili izveštaj patrole tog dana? U koliko tačno sati i na kojoj udaljenosti od baze „Debela Glava“ se desio navodni napad? Koliko je pripadnika Vojske Srbije bilo u patroli u trenutku pucnjave? Da li je tačno da je navodno ispaljeno 15 hitaca i iz kog pravca je to učinjeno?

Na osnovu čega je zaključeno da su napadači bili maskirana grupa Albanaca? Da li postoje vizuelne ili tehničke potvrde? Da li se zna koje je oružje korišćeno u navodnom napadu? Da li postoje tragovi ili dokazi koji ukazuju na pravac iz kojeg su napadači došli i gde su nakon navodnog napada otišli? Da li je neko od pripadnika vojske povređen? Da li je tačno da je pogođen vojni pas i, ako jeste, gde se to može zvanično proveriti. Da li je napravljena procena štete i bezbednosnih rizika posle incidenta?

Da je patrola uzvratila vatru i ako nije uzvratila vatru zbog čega nije to učinila? Da li je pokrenuta potera za navodnim napadačima? Da li je obavešten KFOR i u koje vreme? Da li je Ministarstvo odbrane stupilo u kontakt sa tzv. policijom Kosova ili međunarodnim misijama? Zašto Ministarstvo odbrane nije odmah izdalo zvanično saopštenje o pucnjavi, s obzirom na ozbiljnost optužbi? Da li su izveštaji zasnovani na informacijama koje su potekli iz vojske ili iz neformalnih izvora? Da li je vojska snimala patrolu i prostor dronovima, kamerama ili drugim sredstvima?

Kako Ministarstvo odbrane objašnjava činjenicu da tzv. policija Kosova zvanično tvrdi da incidenta nije bilo? Da li vojska poseduje dokaze koji demantuju navode tzv. kosovske policije? Da li je procenjeno da je ovaj incident deo šire bezbednosne pretnje ili pojedinačni događaj? Da li je povećano prisustvo vojske u kopnenoj zoni bezbednosti nakon navodnog napada? Da li je vojska prethodnih dana zabeležila bilo kakve slične incidente u istom području?

Hoće li Ministarstvo odbrane objaviti fotografije, snimke, balističke nalaze, izjave vojnika ili druge dokaze? Da li će biti objavljen kompletan izveštaj o incidentu nakon završetka unutrašnje istrage? Da li će biti omogućen pristup nezavisnim istraživačima, KFOR-u ili međunarodnim posmatračima da utvrde šta se zapravo desilo?

Pitanje, na kraju, za predsednicu Skupštine Anu Brnabić – zašto ne postupa po našem predlogu za izmenu članova odbora i članova stalnih delegacija i zašto taj predlog ne stavlja na dnevni red? Pitali smo više puta, ali nam još uvek niste odgovorili. Zahtevamo objašnjenje zbog čega nam niste odgovorili, kao i sam odgovor. Hvala.