SLOBODAN PETROVIĆ

Srbija centar

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Slobodan Petrović prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 56. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe SRBIJA CENTAR - SRCE. Član je Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za zaštitu životne sredine i Odbora za Kosovo i Metohiju.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1990. godine. Po profesiji je master pravnik.

Živi u Vranju.

Predsednik je Gradskog odbora stranke Srbija centar.

Poslednji put ažurirano: 12.01.2026, 21:35

Osnovne informacije

  • SRBIJA CENTAR - SRCE
  • Vranje
  • 1990
  • master pravnik

Statistika

  • 134
  • 29
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Mi iz poslaničke grupe Srbija centar – SRCE uložili smo amandman na član 2. navedenog Predloga zakona. Dakle, član 2. menja se i glasi – U članu 31. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi: „Izveštaji iz stava 1.i 2. ovog člana objavljuju se na internet stranici Agencije najkasnije u roku od pet radnih dana od dana prijema izveštaja i moraju biti dostupni u pretraživom, otvorenom i mašinski čitljivom formatu“.

Javna objava izveštaj nije dovoljna ako se izveštaji dostupni samo u formatu koji otežava pretragu i obradu podataka. Zahtev za otvorenim, pretraživim i mašinski čitljivim formatom omogućava poređenje podataka iz izveštaja lobista, obaveštenja lobiranih lica i evidencija organa javne vlasti. Time se povećava mogućnost otkrivanja nesaglasnosti, nepotpunih prijava i ne prijavljenih kontakata. Hvala.

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Hvala, koristiću vreme i ovlašćenog.

Na dnevnom redu ove sednice je i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije. Žao mi je što po Poslovniku ne postoji mogućnost da vam ustupim svo svoje vreme koje imam na raspolaganju, da vi umesto mene govorite o korupciji, jer od vas iz SNS većih stručnjaka za korupciju u ovoj zemlji nema.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, na čijem je čelu Milica Zavetnica, od početka 2025. godine dodelilo je boračkim i srodnim udruženjima, iz državnog budžeta preko milion evra. Novac je dobilo i udruženje „Zavičaj“, čiji je predsednik poslanik SNS, Nenad Abramović. Naše pare je dobilo i udruženje veterani „Košare“, predsednik udruženja je opet poslanik SNS Ivan Antić.

Novac je dodeljen i udruženju „Savez Srba iz regiona“, a vodi ga, gle čuda, ponovo poslanik SNS, Miodrag Linta. Da ne bude da Milica Zavetnica dodeljuje pare samo naprednjacima, tu je udruženje „Akademija vidovdanskih vitezova srpskih“, čiji je direktor Novica Todosijević koji je javno predstavljen, kao član Zavetnika.

Pazite sada ovo, novac je dobila i „Velika ruska matica“, organizacija čiji je zastupnik Milan Starović, otac ministra za evropske integracije, Nemanje Starovića. Ministar Starović navodno je za EU, dok su njegov otac i ministarska Stamenkovski navodno za Ruse. Međutim, kada je reč o parama ideologija postaje apsolutno nevažna, jer pare su pare, bez obzira da li su u pitanju evri, rublje ili albanske leke. Za poslednjih šest godina, od kada Nemanja Starović napreduje na naprednjačkoj lestvici preduzeća i organizacije njegove starije sestre Ognjane, koja je takođe javna funkcionerka dobile su gotovo 26 miliona na javnim konkursima i nabavkama lokalnih pokrajinskih i republičkih institucija. Ministre Staroviću, kako se beše ono zove, kada naše pare završe u džepove vašeg oca i sestre?

28/2 JJ/VZ

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Ne morate toliko da branite ministra, ume on sam.

38. sednica Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, 17.06.2026.

U redu. Hvala. Poštovanje svima. Ja ću se na početku osvrnuti na ova dva predloga zakona o potvrđivanju izmena i dopuna Sporazuma o zajmu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Smatram da ova dva predloga zakona nisu u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, tačnije, nisu u skladu sa članovima dvadeset sedam A i dvadeset sedam E Zakona o budžetskom sistemu, te ću ja obrazložiti zbog čega smatram da su ova dva predloga zakona neusklađena.

Naime, mi smo 2014. godine uzeli jedan zajam od Ujedinjenih Arapskih Emirata od milijardu dolara, a onda smo 2022. uzeli još jedan, takođe od milijardu dolara. Prvi zajam je bio po kamatnoj stopi od dva posto, drugi po tri posto i trebali smo da 2024. godine vratimo oba zajma sa kamatama.

S obzirom na to da je ovo specifična vrsta zajma gde se tokom otplate otplaćuje kamata, a na kraju glavnica, očigledno, a o tome smo pričali na ovoj sednici odbora pre, pre dve godine, da država nije imala novac 2024. da vrati tih dve milijarde, pa smo mi prolongirali otplatu za ovu 2026. godinu. Naravno, to nas je koštalo povećanjem kamatne stope na četiri posto u slučaju oba zajma. Sada, dve godine nakon toga, na ovoj sednici odbora, a kasnije i na Narodnoj skupštini, vi hoćete da ponovo prolongirate otplatu, što će nas dodatno koštati jer ćemo plaćati kamate i ukoliko 2027.

godine, do kada ponovo planirate da prolongirate otplatu ovih zajmova, ne budete ni tada obezbedili novac, to će nas sve skupa koštati oko nekoliko stotina miliona eura samo za kamate, u čemu se ogleda neusklađenost. Na ovaj način ovi članovi Zakona o budžetskom sistemu, koje sam spomenuo dvadeset sedam A i dvadeset sedam E, koji regulišu. Ehm, fiskalnu održivost koja se na ovaj način ugrožava konstantnim prolongiranjem otplate zajmova. Ugrožava se takođe i stabilnost javnih finansija, a po članu dvadeset sedam e povećava se smanjenje, to jest povećava se fiskalni rizik zbog ovakvog načina upravljanja javnim finansijama. Zbog toga ja predlažem, s obzirom da ova dva predloga zakona nisu u skladu sa ovim Zakonom o budžetskom sistemu, da mi svi glasamo protiv ili da povučete ova dva predloga zakona.

To je s jedne strane, a s druge strane, totalno je ekonomski nelogično i neopravdano da ako već državna kasa preliva i imamo ko zna koliko novca u njoj, ako je verovati onom što pričate, zašto da dajemo i bacamo novac na kamate? Hajde da otplatimo ova dva zajma, da se to dalje ne prolongira. Ako je tako, kao što vi tvrdite, a ja sam ubeđen da nije, i da rešimo ovaj problem, jer kamatu na ova dva zajma, to su ove dve milijarde, možemo upotrebiti za mnogo korisnije stvari, nego da nekome to plaćamo. Hvala.