| 05.12.2025. | Predlog zakona o lekarima |
u proceduri
|
| 10.12.2024. | Predlog za glasanje o nepoverenju predsedniku Vlade Republike Srbije, Milošu Vučeviću |
u proceduri
|
| 15.11.2024. | Predlog za glasanje o nepoverenju predsedniku Vlade Republike Srbije |
odbačen
|
Pitanja za ministarku energetike i rudarstva, Dubravku Đedović Handanović, koji su konkretni izvori gasa planirani od 1. januara 2026. godine? Da li Vlada danas može da kaže odakle će gas dolaziti, u kojim količinama, po kojoj ceni i na osnovu kog ugovora? Ako ne može, zašto se onda gradi infrastruktura za gas koji ne postoji?
Šta se dešava sa obećanim desetogodišnjim ugovorom, gde je nestao? Ko trenutno pregovara? Sa kim i sa kakvim mandatom? Da li taj ugovor postoji bar u nacrtu ili je samo politička najava bez ikakvog pokrića?
Direktor „Srbija gasa“ javno je izjavio da cena gasa za građane neće rasti, jer će oni snositi razliku. Pitam – ko su oni? „Srbijagas“, budžet Republike Srbije ili građani Srbije kroz poreze i dugove?
Iz kojih sredstava će ta razlika biti plaćena kada se „Srbijagasu“ godinama otpisuju dugovi, kada posluje sa gubicima i kada se redovno sanira iz budžeta? Da li to znači da svi građani, uključujući i one koji ne koriste gas, subvencionišu cenu gasa onima koji ga koriste? Zašto država daje subvencije za prelazak na grejanje na gas ako nema sigurno snabdevanje, ako cena gasa nije održiva bez budžetske pomoći?
Koliko je novca do sada dato za subvencije za gasne peći i iz kog budžeta? Koliki je ukupan iznos dugova „Srbijagasa“ koji su do sada otpisani ili sanirani iz budžeta? Koliko su građani Srbije već platili cenu lošeg upravljanja gasnim sektorom kroz poreze i javni dug? Koliko je vremena potrebno da se Srbija realno prebaci na tečni gas? Kolika je cena tog prelaska, infrastrukture, skladišta, transporta? Koliko traje takav jedan proces, godinu dana, tri godine ili više? Koliko je do danas tačno uvezeno gasa iz Azerbejdžana?
Koliki procenat ukupne potrošnje Srbije to realno pokriva? Da li je to stabilan izvor ili samo dopunska priča za javnost? Šta će se desiti od 1. januara 2026. godine ako Srbija nema dugoročni ugovor, nema dovoljne količine gasa, a nema alternativu?
Da li je tačno da je NIS u dugovima većim od 540 miliona evra? Naftnoj industriji Srbije preti stečaj kad banke aktiviraju naplatu dugovanja. Da li je tačno da samo jednoj domaćoj banci duguje oko 120 miliona evra? Ko će platiti pomenuta dugovanja NIS-a? Šta se dešava sa 13.750 zaposlenih u NIS-u ukoliko kompanija stane? Da li postoji državni plan za taj scenario? Zašto Srbija ima jedne od najskupljih derivata u Evropi i definitivno u regionu na ovu kupovnu moć, a država prikupi oko 1,9 milijardi evra godišnje kroz razne namete poput akciza, taksi i PDV-a?
Imamo svoju Rafineriju, zar nije normalno da se cene derivata formiraju na bazi cene nafte, plus troškovi istovara, transporta, prerade i nameta poput akciza i PDV-a? Ko to uzima pare na teret građana, privrede i poljoprivrede Srbije, da biste vi mogli da se ugrađujete u druge poslove i preko derivata punite budžet? Hvala.
Hvala.
U članu 67. stav 1. reči od 200 hiljada do 500 hiljada dinara zamenjuju se rečima od 300 hiljada do 800 hiljada dinara.
Postojeći raspon novčanih kazni za preduzetnike nije dovoljno visok da osigura jasnu preventivnu i sankcionu funkciju. Povećanjem kazne jača se efektivnost zakona i integritet sistema organske proizvodnje.
Iskoristio bih priliku da skrenem pažnju da je juče ministar odbrane Bratislav Gašić izneo podatke iz moje medicinske dokumentacije i na taj način je prekršio član 54. stav 2. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zatim, član 14. stav 1. i 2. i član 21. stav 1. i 2. Zakona o pravima pacijenata i prekršio je član 146. stav 3. – neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka krivičnog zakonika Republike Srbije za koje deluje predviđena kazna do tri godine zatvora.
Ja znam da Ministar Gašić voli novinarke i ljude koji lako kleknu, ali mi iz Srbija centra smo drugačijeg kova.
Hvala.
Hvala.
U članu 68. stav 1. reči od 5.000 do 150.000 dinara zamenjuju se rečima – od 150.000 do 300.000 dinara. Postojeći raspon kazni za fizička lica nije delotvoran u sistemu koji se oslanja na strogu kontrolu i sledivost organske proizvodnje.
Kršenje propisanih pravila, posebno upotreba nedozvoljenih sredstava ili zloupotreba oznake „organsko“, mogu da ugroze zdravlje potrošača, nanesu ekonomsku štetu drugim proizvođačima i naruše ugled domaćeg tržišta organske hrane.
Povećanjem kazni na raspon od 150.000 do 300.000 dinara obezbeđuje se realan preventivni efekat i jača odgovornost fizičkih lica koja učestvuju u proizvodnji.
Taj iznos je i dalje primenjiv ali dovoljno visok da spreči zloupotrebe i osigura poštovanje propisa.
Hvala.
Pitanja za ministarku energetike i rudarstva, Dubravku Đedović Handanović, koji su konkretni izvori gasa planirani od 1. januara 2026. godine? Da li Vlada danas može da kaže odakle će gas dolaziti, u kojim količinama, po kojoj ceni i na osnovu kog ugovora? Ako ne može, zašto se onda gradi infrastruktura za gas koji ne postoji?
Šta se dešava sa obećanim desetogodišnjim ugovorom, gde je nestao? Ko trenutno pregovara? Sa kim i sa kakvim mandatom? Da li taj ugovor postoji bar u nacrtu ili je samo politička najava bez ikakvog pokrića?
Direktor „Srbija gasa“ javno je izjavio da cena gasa za građane neće rasti, jer će oni snositi razliku. Pitam – ko su oni? „Srbijagas“, budžet Republike Srbije ili građani Srbije kroz poreze i dugove?
Iz kojih sredstava će ta razlika biti plaćena kada se „Srbijagasu“ godinama otpisuju dugovi, kada posluje sa gubicima i kada se redovno sanira iz budžeta? Da li to znači da svi građani, uključujući i one koji ne koriste gas, subvencionišu cenu gasa onima koji ga koriste? Zašto država daje subvencije za prelazak na grejanje na gas ako nema sigurno snabdevanje, ako cena gasa nije održiva bez budžetske pomoći?
Koliko je novca do sada dato za subvencije za gasne peći i iz kog budžeta? Koliki je ukupan iznos dugova „Srbijagasa“ koji su do sada otpisani ili sanirani iz budžeta? Koliko su građani Srbije već platili cenu lošeg upravljanja gasnim sektorom kroz poreze i javni dug? Koliko je vremena potrebno da se Srbija realno prebaci na tečni gas? Kolika je cena tog prelaska, infrastrukture, skladišta, transporta? Koliko traje takav jedan proces, godinu dana, tri godine ili više? Koliko je do danas tačno uvezeno gasa iz Azerbejdžana?
Koliki procenat ukupne potrošnje Srbije to realno pokriva? Da li je to stabilan izvor ili samo dopunska priča za javnost? Šta će se desiti od 1. januara 2026. godine ako Srbija nema dugoročni ugovor, nema dovoljne količine gasa, a nema alternativu?
Da li je tačno da je NIS u dugovima većim od 540 miliona evra? Naftnoj industriji Srbije preti stečaj kad banke aktiviraju naplatu dugovanja. Da li je tačno da samo jednoj domaćoj banci duguje oko 120 miliona evra? Ko će platiti pomenuta dugovanja NIS-a? Šta se dešava sa 13.750 zaposlenih u NIS-u ukoliko kompanija stane? Da li postoji državni plan za taj scenario? Zašto Srbija ima jedne od najskupljih derivata u Evropi i definitivno u regionu na ovu kupovnu moć, a država prikupi oko 1,9 milijardi evra godišnje kroz razne namete poput akciza, taksi i PDV-a?
Imamo svoju Rafineriju, zar nije normalno da se cene derivata formiraju na bazi cene nafte, plus troškovi istovara, transporta, prerade i nameta poput akciza i PDV-a? Ko to uzima pare na teret građana, privrede i poljoprivrede Srbije, da biste vi mogli da se ugrađujete u druge poslove i preko derivata punite budžet? Hvala.
Poštovanje, ko je naredio policiji da fizički spreči narodne poslanike opozicije da uđu u zgradu Narodne skupštine na svoje radno mesto i prisustvuju današnjem zasedanju?
U nedelju, 16. novembra 2025. godine, mediji su objavili vest da se dogodio incident kod baze „Debela Glava“ kod Vranja i da je tom prilikom pucano na pripadnike Vojske Srbije. Ovi medijski navodi bez ikakve potvrde i oglašavanja od strane Ministarstva odbrane i Vojske Srbije ni posle devet dana od navodnog incidenta uznemirili su građane Srbije, a posebno nas na jugu zemlje, te je potrebno da javnost što pre sazna šta se zaista dogodilo.
U skladu sa tim, zahtevam od ministra odbrane Bratislava Gašića da pruži sva potrebna obaveštenja i odgovore na sledeća pitanja. Da li Ministarstvo odbrane zvanično potvrđuje medijske navode da se dana 16. novembra 2025. godine dogodio incident kod baze „Debela Glava“ kod Vranja i da je tom prilikom pucano na pripadnike Vojske Srbije? Na osnovu čega je utvrđeno da je na vojnike pucano, postoje li materijalni dokazi u vidu čaura, tragova zrna, oštećenja, snimaka? Da li je sačinjen zvanični zapisnik ili izveštaj patrole tog dana? U koliko tačno sati i na kojoj udaljenosti od baze „Debela Glava“ se desio navodni napad? Koliko je pripadnika Vojske Srbije bilo u patroli u trenutku pucnjave? Da li je tačno da je navodno ispaljeno 15 hitaca i iz kog pravca je to učinjeno?
Na osnovu čega je zaključeno da su napadači bili maskirana grupa Albanaca? Da li postoje vizuelne ili tehničke potvrde? Da li se zna koje je oružje korišćeno u navodnom napadu? Da li postoje tragovi ili dokazi koji ukazuju na pravac iz kojeg su napadači došli i gde su nakon navodnog napada otišli? Da li je neko od pripadnika vojske povređen? Da li je tačno da je pogođen vojni pas i, ako jeste, gde se to može zvanično proveriti. Da li je napravljena procena štete i bezbednosnih rizika posle incidenta?
Da je patrola uzvratila vatru i ako nije uzvratila vatru zbog čega nije to učinila? Da li je pokrenuta potera za navodnim napadačima? Da li je obavešten KFOR i u koje vreme? Da li je Ministarstvo odbrane stupilo u kontakt sa tzv. policijom Kosova ili međunarodnim misijama? Zašto Ministarstvo odbrane nije odmah izdalo zvanično saopštenje o pucnjavi, s obzirom na ozbiljnost optužbi? Da li su izveštaji zasnovani na informacijama koje su potekli iz vojske ili iz neformalnih izvora? Da li je vojska snimala patrolu i prostor dronovima, kamerama ili drugim sredstvima?
Kako Ministarstvo odbrane objašnjava činjenicu da tzv. policija Kosova zvanično tvrdi da incidenta nije bilo? Da li vojska poseduje dokaze koji demantuju navode tzv. kosovske policije? Da li je procenjeno da je ovaj incident deo šire bezbednosne pretnje ili pojedinačni događaj? Da li je povećano prisustvo vojske u kopnenoj zoni bezbednosti nakon navodnog napada? Da li je vojska prethodnih dana zabeležila bilo kakve slične incidente u istom području?
Hoće li Ministarstvo odbrane objaviti fotografije, snimke, balističke nalaze, izjave vojnika ili druge dokaze? Da li će biti objavljen kompletan izveštaj o incidentu nakon završetka unutrašnje istrage? Da li će biti omogućen pristup nezavisnim istraživačima, KFOR-u ili međunarodnim posmatračima da utvrde šta se zapravo desilo?
Pitanje, na kraju, za predsednicu Skupštine Anu Brnabić – zašto ne postupa po našem predlogu za izmenu članova odbora i članova stalnih delegacija i zašto taj predlog ne stavlja na dnevni red? Pitali smo više puta, ali nam još uvek niste odgovorili. Zahtevamo objašnjenje zbog čega nam niste odgovorili, kao i sam odgovor. Hvala.
Hvala.
Postavljam poslanička pitanja ministrima Zlatiboru Lončaru, Nenadu Vujiću i Milici Đurđević Stamenkovski. U skladu sa politikom povratka lekara iz inostranstva u maticu Srbiju, kao i sa politikom povećanja nataliteta, obraćam vam se povodom jednog zahteva za roditeljski dodatak za treće dete, koji u praksi demantuje sve ove politike koje vi očigledno zagovarate samo u teoriji. Dete je rođeno u Nemačkoj, a pomenuti zahtev je podnet aprila ove godine od strane roditelja, nekada studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, sada lekara na privremenom radu i boravku u Nemačkoj. Roditelji lekari su poreklom iz Vranja, cela petočlana porodica ima prebivalište u Beogradu, a boravi već punu deceniju na privremenom radu u Nemačkoj i tamo ima samo dozvolu za doživotni boravak.
Vođena idejom povratka u Srbiju, ova porodica podnela je zahtev za roditeljski dodatak za treće dete. Njihovi prvorođeni blizanci ne ostvaruju prava na roditeljski dodatak u Srbiji, jer roditelji koji su nakon završenog fakulteta bili kratko na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje i u Srbiji do danas nemaju nikakva primanja, niti su zasnovali radni odnos, po rođenju blizanaca 2021. godine nisu podneli zahtev, ali su to pravovremeno učinili za treće dete, ove godine.
Nadležni su u prvom rešenju za treće dete priznali pravo na jednokratnu pomoć od strane grada Beograda, što je u skladu sa zakonom, logično i očekivano, dok je u drugom rešenju zahtev za roditeljski dodatak za to isto treće dete odbijen, sa šturim obrazloženjem da podnosioci, kao i dete žive u inostranstvu.
Kako to da u konkretnom slučaju država Srbija priznaje detetu određena prava, a da ih u drugom slučaju to istom detetu ne priznaje? Da li država Srbija priznaje treće dete od oca Srbina i majke Srpkinje kao svoje, bez obzira na mesto rođenja i ako čitava porodica ima srpsko državljanstvo i pasoš?
Naša srpska petočlana porodica u Nemačkoj, u kojoj trenutno radi i boravi, a otišla je odmah nakon završenih studija medicine u našoj zemlji, jer za njih nije bilo mesta za rad i život u matici Srbiji, tamo ostvaruje prava po nemačkim zakonima, a ta ista prava ne može da ostvari u Srbiji.
Pitam nabrojane ministre, posebno ministra Lončara, kome su puna usta lekara koji se vraćaju iz inostranstva – da li država Srbija poznaje i priznaje sopstvenu decu i zbog čega su naši lekari, sa srpskim pasošem i poreklom, odbačeni i tretirani kao stranci u sopstvenoj zemlji, jer se njima i njihovoj deci ovakvim postupkom pokazuje da ovde za njih nema mesta, dok ih kao takve, na primer, država Nemačka prihvata, ne pitajući ih za poreklo? Da li to imamo previše lekara koji su se vratili iz drugih država u Srbiju i previše dece rođene u njoj, pa se svih ostalih van nje tako lako i brzo odričemo, dok im ceo svet otvara vrata, utrkujući se za svakog od njih pojedinačno, čineći sve kako bi ih naveli da ostanu i nastane se tamo gde trenutno borave. Izgleda da su Nemci, po svemu sudeći, veći prijatelji našoj srpskog porodici, našoj deci i našim obrazovanim, stručnim i radnim ljudima, od vas i vaše napredne, navodne politike povratka lekara i povećanja nataliteta.
Zalažemo li se mi to samo deklarativno za našu decu, za našu budućnost, dok iste ne priznajemo, niti poznajemo kao u navedenom slučaju, niti su nam potrebni, pa ih puštamo da odlaze iz Srbije, često i zauvek, jer ovde nemaju osnovne uslove za život? Ističem da motiv ove, kao i mnogih drugih porodica rasutih po belom svetu nije primarno novac, već želja da se vrate u našu Srbiju, koja je pod vlašću SNS-a očigledno nekome majka, a nekome maćeha. Najbolje što Srbija ima, poput ove mlade porodice lekara sa troje male dece, otišlo je odavde u potrazi za poslom i boljim životom, jer ovde nisu hteli da prodaju svoje dostojanstvo u zamenu za radno mesto.
Ista ta porodica u državi poput Nemačke ostvaruje veća prava nego u svojoj rođenoj zemlji pod vlašću SNS-a. Kada se ipak neko od njih usudi i pokuša da se vrati nazad, već na prvom koraku ga ponovo sačeka sve ono zbog čega je iz nje i otišao, a to ste vi iz SNS-a kojima ovakvi ljudi nisu ni potrebni, osim za slikanje u propagandne slike i za slanje s mukom zarađenog novca iz inostranstva, kako bi njihove porodice u Srbiji uspele da prežive.
Na kraju kratko pitanje za ministra Bratislava Gašića, koliko je starešina prekomandovano na jug Srbije zbog toga što su učestvovali u protestima ili su objavljivali i lajkovali sadržaje na društvenim mrežama koje podržavaju proteste? Hvala.