| 27.10.2025. | Predlog zakona o zakupu stanova i kuća za stanovanje i kontrolisanoj zakupnini |
u proceduri
|
| 06.10.2025. | Predlog rezolucije o situaciji u Gazi i uvođenju mera ograničavanja Republike Srbije prema Državi Izrael |
u proceduri
|
| 10.12.2024. | Predlog za glasanje o nepoverenju predsedniku Vlade Republike Srbije, Milošu Vučeviću |
u proceduri
|
Dakle, predlažemo da se ovaj, kao i svi drugi članovi ovog „leks korupcijalisa“ brišu i da se on povuče iz procedure i da odustanete od njega. Meni je potpuno jasno da ovi neoradikali nemare za antifašističko nasleđe iz Drugog svetskog rata, da pokušavaju da zgradu Generalštaba arhitektonski dragulj Nikole Dobrovića profanišu kako to nije nikakvo kulturno dobro, baš iz razloga što je to, zaboga, zgrada Generalštaba Socijalističko Federativne Republike Jugoslavije.
Sram vas bilo što zbog toga i na taj način vređate borbu naših predaka iz Drugog svetskog rata, Narodnooslobodilačkog pokreta koji je oslobodio Srbiju i Jugoslaviju od nacizma i fašizma, narodnih heroja, recimo Petra Lekovića ili mog pradede Vlada Radovanovića, koji je poginuo tokom bitke za ranjenike na Neretvi.
Međutim, s druge strane, vi niste svesni da ovim zakonom osim te zgrade Generalštaba dajete i Kasarnu Sedmog puka za recepciju hotela Trampovog zeta. Pa, jel vam to smeta i kulturno nasleđe Kraljevine Srbije? Ljudi, jeste li vi pri sebi? Ej, slavni Sedmi puk?! Dakle, Sedmi puk koji je učestvovao u Balkanskim ratovima, izvojevao pobede na Ceru i Kolubari, povlačio se preko Albanije, učestvovao u probijanju Solunskog fronta. Dakle, vi zaista ne znate gde se kopčate. Vi to, prosto, radite i to u nedelji kada svi nosimo simbole pobede u Prvom svetskom radu na reverima.
Ljudi, skinite sa revera Natalijine ramonde. Bacili ste ih pod noge, pogazili, kao i Ustav Republike Srbije, kao i građanske slobode. Niste ih dostojni, koruptivci, manipulatori i relativizatori.
Amandman u članu 2. u predloženom tekstu novog zakona, nakon reči: "prezime" predložili smo da se dodaju reči: "i podatak o tome u kojoj jedinici lokalne samouprave odnosno gradskoj opštini je birač na prethodnim lokalnim izborima bio upisan u birački spisak odnosno o razlogu zbog kog nije bio upisan u birački spisak". To bi omogućilo dodatne podatke koji mogu da se koriste prilikom analize nedozvoljenih migracija birača, posebno kad su u pitanju lokalni izbori.
Ova prethodna osoba kaže da nema problema ovde sa izborima, nema problema sa biračkim spiskom, ima problema sa obrazovanjem, tako nešto, neke paušalne kvalifikacije. Ali, zbog čega onda donosite ovaj zakon o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku?
Ja ću samo podsetiti da je preporukama ODIHR-a koje su jasne i nedvosmislene a koje se referišu i izveštajem o izborima krajem 2023. godine čak na sedam mesta, piše - organizovana ili nelegalna migracija birača. Ljudi, mi samo u Požegi, u mestu od nepunih 26 hiljada stanovnika, oko 24 hiljade birača, smo imali glasače iz Bosne. Jedna porodica koja živi na Crepani, sasvim slučajno, moji prezimenjaci, su prijavljivali ljude iz Prijepolja da glasaju na tom mestu i čak i sve to im je bilo nedovoljno da namaknu većinu pa SNS ne može u Požegi sam da vlada, pobedili su za nekih 1.500 glasova.
Dakle, da, izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, ali one neće sprečiti ove stvari i ta komisija koja bi trebalo da ima izvršna ovlašćenja neće funkcionisati zbog problema sa manipulacijama njime, do kojih dovodi SNS.
Dakle, u članu 5. u novom članu 24a u stavu 1. dodaju se četiri reči, to je predlog – i revizije biračkog spiska. Dakle, cilj donošenja ovih izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku trebalo bi da bude potpuna revizija biračkog spiska i vraćanje poverenja u tačnost biračkog spiska.
Da se razumemo, mi nismo podneli ove amandmane da bismo popravljali ovaj zakon koji je predložen ili ne znam šta, već da bismo vam ukazali na sve propuste i na sve manipulacije koje i dalje možete da vršite bez obzira na usvajanje ovog zakona.
Dakle, to je ono što je apsolutno jasno. Reče neki kolega malo pre, ja se apsolutno ne slažem sa tim, dakle, ovaj zakon i kada bude usvojen neće se uspešno primenjivati u praksi.
Imali smo izlaganje predlagača, odnosno predsedavajuće Narodne skupštine, koja se žalila na to što je, ne znam, proces od više od godinu dana vezan za birački spisak, kao to je dugo, pa, eto, mi smo za to vreme mogli dva puta da izvršimo reviziju. Ljudi, vi ste mogli 2222 puta da izvršite reviziju biračkog spiska. Vi ste na vlasti 13,5 godina. Zeleno levi front postoji dve godine. Ovaj proces je trajao nešto duže od godinu dana, ali vama treba i ODIHR i EU da vas pritisne da biste vi došli do toga da priznate da nešto nije u redu sa biračkim spiskom.
Koliko ste izbora imali za ovih 13,5 godina, koliko ste na vlasti, i šta ste uradili? Evo, došli smo do toga da CRTA predloži zakon, kredibilna jel, organizacija, ali CRTA kaže, pet dana nakon izbora 17. decembra 2023. godine, u preliminarnom nalazu, kaže da je problem mnogo veći od samog biračkog spiska i da uključuje ozbiljne manipulacije i krivična dela, koja organizovano sprovode državni organi, a za račun SNS. To su oni organi koji jedinstveni birački spisak imaju kod sebe, pod svojom šapom. To su MUP, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i oni će se starati jel, tako, u primeni ovog zakona. I, vi mislite sada da mi vama treba da verujemo da će ovaj zakon u praksi da bude primenjivan onako kako bi trebalo.
Ali, samim tim, što ste vi prihvatili ovaj CRTA, da ga tako nazovem, predlog zakona, vi ste faktički dali za pravo i CRTI, koja je u ovom preliminarnom izveštaju ozbiljna krivična dela potcrtala, koja su vršili državni organi za račun SNS, zbog čega smo i mi podnosili krivične prijave.
Dakle, neće vas amnestirati ni donošenje ovog zakona od krivične odgovornosti u vezi sa manipulacijama i izbornom krađom.
Poštovane građanke i građani Srbije, osim što se gušimo u kriminalu, korupciji, nepotizmu i partokratiji, osim što je represija prema građanima koji su prinuđeni da pravdu traže na ulici neviđena, mi se bukvalno u trećoj deceniji 21. veka gušimo i u smeću. Razaraju nam zdravlje divlje i nesanitarne deponije kojih je na hiljade u našoj zemlji. Evo, jednu kolokvijalno nazvanu „ćacilend“ možemo videti u sred Beograda, dakle u Pionirskom parku. Sa druge strane, deponije koje su predviđene da budu moderni reciklažni centri potpuno upropastite. Vi naprednjaci biste bukvalno kuglu za bilijar upropastili, ja vam lično, evo ne bih poverio kliker tulumbaš da mi ga pričuvate.
Ova frigidna Vlada na čijem čelu je Đuro Macut koji je po struci lekar zapravo u praksi ima samo jedno ministarstvo, to je Ministarstvo policije, ja bih rekao ministarstvo represije, čika Orvel bi rekao ministarstvo ljubavi, u svakom slučaju ono ministarstvo koje se bavi kontrolom i mučenjem.
Međutim, sa druge strane, ja sam čuo ili video da postoji ministarstvo koje zove Ministarstvo za zaštitu životne sredine i takođe sam čuo da postoji i jedna ministarka koja obavlja funkciju ministarke za zaštitu životne sredine i evo, ja ću joj sada pročitati jednu kratku vest. Bio sam za vikend u Novom Pazaru i mislim da će joj biti zanimljivo da je informišem šta se to dešava u delokrugu njenog ministrovanja.
Lokacija Golo brdo kod Novog Pazara je velika nesanitarna deponija u blizini naselja, samim tim i pretnja po zdravlje ljudi, danima gori i spušta dim na kotlinu u kojoj živi preko 100.000 stanovnika. Meštani od 6. jula 2025. godine blokiraju put ka deponiji, jer niko u lokalnoj vlasti ne zna da reši tu situaciju. Grad je zatrpan đubretom na tropskim vrućinama, a vlast je bila zatečena. Ti ljudi koji blokiraju traže da ta sanitarna deponija nestane i da se nađe nova lokacija.
Zvuči poznato nama koji živimo u zapadnoj Srbiji. Dakle, u Zlatiborskom pre svega i Moravičkom okrugu, definitivno zvuči poznato, mi smo svedoci da je prošle godine u maju mesecu, a pre toga i u martu, ali više nedelja gorela regionalna sanitarna, moderna deponija Duboko koja je nakon toga u potpunosti uništena, devastirana i ona danas zapravo više ne postoji, njena infrastruktura ne postoji i ona više ne radi.
Direktor nekadašnje te deponije je rekao da je za sanaciju štete navodno potrošeno 189.000.000 dinara, što je po našem mišljenju mala cifra u odnosu na ono što se zapravo potrošili, ali hajde da mu verujemo da uzmemo da jeste 189.000.000 dinara. To su naravno platili građani iz budžeta svojih opština. To je klasičan naprednjački manir, kada je frka udri običnog čoveka po džepu, te sada tih devet lokalnih samouprava se snalaze. Na neki način pokušavaju da odvoze otpad stotinama kilometara daleko, ali za to vreme, vi nama, odnosno lokalne samouprave povećavate računa za komunalne usluge i onaj deo koji se tiče odnošenja smeća.
Samo Požega je izdvojila za onoliko koliko znamo, preko 200.000 evra za budžetsku pomoć, za sanaciju požara na deponiji koju ste vi vašim nestručnim radom upropastili, pa smo onda kupili jedan kamion, pa ćemo da kupimo još jedan kamion, da bismo terali smeće u Jagodinu. Dakle, sve ovo što sam rekao je parekselans korupcija zbog čega je užički „Libergraf“ podneo krivičnu prijavu kraljevačkom tužilaštvu protiv šest osoba na čelu sa gradonačelnicom Užica, Jelenom Raković Radivojević, zbog nezakonitog trošenja javnih sredstava tokom izvođenja radova na gašenju požara na deponiji Duboko.
Moram da vam kažem ljudi, vi ste potpuni šampioni, obrnuli ste igricu i prosto na tome moram da vam čestitam, jer vama je bukvalno čak i havarija, akcident, nesreća koju sami prouzrokujete svojim nestručnim upravljanjem, neradom, javašlukom prilika za bogaćenje i korupciju. Dakle, vi prvo upropastite, devastirate jedno javno dobro kakvo je regionalna sanitarna deponija, a onda u postupku kontrole štete i sanacije se ugrađujete. To prosto definitivno nema nigde. Takav vid javašluka, korupcije i bahatosti nigde ne postoji.
Da ne zaboravim, za novog direktora, imenovan nekakav Nenadić iz Arilja koji je upropastio tamošnje komunalno preduzeće „Zelen“, sada je postavljen da bude direktor deponije koja ne radi, da prima platu. Valjda je logika – ne može se upropastiti nešto što je upropašćeno.
Da završim, „Duboko“, „Golo brdo“, „Vinča“, „Meterisž“ kod Vranja, Kraljevačka deponija, to su ozbiljni problemi i nisu apstraktne stvari. Moje pitanje konkretno je da li ministarka za zaštitu životne sredine se bavi ovim stvarima?
Poštovane građane i građani Srbije ja ću tražiti obaveštenje i postaviti određena pitanja u vezi sa dve veoma važne teme. Prva se tiče opšte bezbednosti, a druga opšte ekološke situacije u našoj zemlji. Dozvolite mi samo da dam kratak kontekst pre toga.
Dakle, režim uporno kontaminira javni diskurs militarističkom retorikom, kupovina naoružanja, obavezni vojni rok, a naše društvo je dugi niz godina ophrvano nasiljem što je i kulminiralo ne zapamćenim prošlogodišnjim majskim masakrima i umesto preuzimanja odgovornosti mi smo slušali demagoške floskule o tome kako sistem nije zakazao, kako je povećana bezbednost postavljanjem policajaca u škole. Takođe svedočili smo akciji masovnog razoružavanja, a na terenu situacija je praktično takva da izgleda kao da su civili bolje naoružani od pripadnika sektora bezbednosti. Uporedo sa tim, dakle, roditelji i učenici maltretiraju i fizički napadaju nastavnike uz čuvenu rečenicu „znaš ti ko sam ja“, vršnjačko nasilje je u procvatu. Dešavaju se oružani sukobi u sred bela dana, na primer prošlog oktobra u Užicu, u centru Beograda se iz vazdušnih pušaka upucavaju deca. Imali smo i svedočili 15 femicidu od početka godine, teroristički napadi se vrše samostrelima, pa da li je postignut bilo kakav efekat smanjenjem količine naoružanja ako se ono ne kontroliše i ako je crno tržište preplavljeno istim. U tom smislu imao bih nekoliko pitanja za MUP. Prvo, koliki je broj krivičnih dela u kojima je kao sredstvo izvršenja korišćeno vatreno oružje u mesecima nakon završetka kampanje dobroBvoljne predaje oružja. Ovde me zanima i apsolutni broj i onaj procentualni odnos kada se uporede isti meseci prethodne godine.
Drugo, da li statistički podaci pokazuju zaista smanjenje nasilja u društvu i pošto ne znamo šta se desilo sa tolikom količinom prikupljenog naoružanja pitanje je da li je ono uništeno, negde skladišteno ili se nešto treće dogodilo prosto sa njim.
Osim nasilja naša zemlja je preopterećena i ekološkim problemima. Pitanje litijuma i potencijalno najavljeno otvaranje rudnika Rio Tinta u dolini Jadra samo je jedno od njih. Naša zemlja je veoma zatrovana godišnje preko 15 hiljada ljudi premine od posledica zagađenja vazduha, preko 700 hiljada ljudi nema čistu pijaću vodu, gušimo se u smeću, jer postoje na hiljade divljih deponija, čak i one koje su predviđene da budu sanitarne imaju zaista ozbiljne probleme. Postoji, ili tačnije rečeno, postojala je jedna regionalna deponija u kojoj je odlagano smeće iz dva grada Užica i Čačka i sedam opština to su Požega, Bajina Bašta, Arilje, Lučani, Kosjerić, Čajetina i Ivanjica.
Dakle, uloženi su milioni kako bi se na tom mestu napravila jedna moderna sanitarna deponija, ali je ona zastrašujućom nebrigom, nezakonitim radom i prosto jednim opštim nemarom pretvorena u jedno smetlište koje truje okolino.
S obzirom na činjenicu da povodom ekološke katastrofe uzrokovane požarom, na deponiji Duboko zvanične institucije se ili nisu izjašnjavale ili su dezavuisali, obmanjivale javnost sakrivajući pravu istinu, naravno zbog potrebe vlasti da se prava istina sakrije, da se ublaži isključivo i samo politička šteta ja ću sada postaviti određena pitanja za koje je važno da se čuje odgovor.
Pitanje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine – prvo, kako ste dozvolili da regionalna deponija duže od dve godine nezakonito radi bez neophodnih dozvola za rad? Sami ste rekli u Ministarstvu pre par dana tek dve dozvole za rad nisu, odnosno da je odbačen zahtev za njihovu obnovu. Zbog čega je tek tada to rečeno? Koji je tačno dalji plan sa deponijom, na osnovu čega se planira proširenje ukoliko nije rešena sanacija i u koliko ne postoje adekvatne dozvole i na kraju, koliko tačno u Srbiji ima nesanitarnih, a koliko sanitarnih deponija? Dodatno još jedno pitanje za MUP – koliko je tačno požara na deponijama širom Srbije bilo ove godine, a koliko 2023. godine, obzirom da poslednju zvaničnu informaciju koju imamo upravo od MUP-a je da je u 2022. godini bilo ukupno 1760 na deponijama širom Srbije. Hvala.