Zahvaljujem.
Državna politika je strateški put ka EU. Pitanje za Vladu Republike Srbije - da li će nakon odluke Brisela da se zabrani uvoz gasa iz Ruske Federacije preispitati taj svoj stav?
Naime, EU je pribegla prevari označivši tu meru kao trgovinsku meru, a ne sankcije, što one po svojoj sadržini svakako jesu. Kada kažete zabranjuje se uvoz gasa, to je svakako sankcija, ali kad bi označili ono što jeste kao sankciju, onda bi sve države članice EU morale da budu saglasne, odnosno onaj ko nije, ima pravo veta. Kada lažno prikažu da je to trgovinska mera, onda nije potreban konsenzus, onda je potrebna kvalifikovana većina i onda članice EU Mađarska i Slovačka ne mogu ništa. To je, dakle, politička zajednica koja krši svoj temeljni ugovor na kome je zasnovana i koja izigrava prava legalna i legitimna članicama EU. Ovde kod nas se u javnosti veoma često kaže da ono što ne valja u Srbiji, to je da se usaglasi sa EU.
Evo, Mađarska i Slovačka su članice i uvele su sankcije Ruskoj Federaciji i da li mogu da ostvare svoja prava, da li mogu da utiču na politiku EU? Apsolutno ne i to na jedan prevaran način, uz to, mere su pogubne za samu privredu EU. Šta to znači? To znači da strateški Srbija ide ka jednoj političkoj organizaciji kojoj ideološki stavovi stoje daleko više, daleko iznad ogromnim ekonomskim interesima te iste zajednice. To je jedna globalističko-imperijalistička klika koja hoće da vlada svetom i ne može da vlada zato što su Rusija, Kina i sve ono kasnije što su organizovali kroz Šangajsku organizaciju za saradnju i BRIKS ojačali do mere da je to nemoguće, ali oni idu dalje. Oni idu dalje ka tom svom potpuno neracionalnom i nemogućem cilju.
Za nas u ovom trenutku strateški težiti takvim organizacijama koje i nama posredno mogu da nanesu vrlo veliku štetu je svakako pogubno i ovo je odličan primer i povod za Vladu da još jedanput preispita taj svoj stav.
U druga dva dela, pošto očigledno ide zaoštravanje u međunarodnim odnosima. I Srbija treba da pristupi smanjivanju rizika od ucena i pretnji koje mogu doći sa tih strana.
U tom smislu, pitanje za Vladu - kada će dati nalog da se sve hartije od vrednosti koje je Srbija kupila od svojih deviznih rezervi prodaju, koje su registrovane u „Eurokliru“? To je organizacija gde su zaplenili, zamrzli imovinu Ruske Federacije, a sada ozbiljno planiraju da im otmu taj novac.
Ako mogu da im otmu, Ruskoj Federaciji, onda je to ogroman rizik da mogu da ucenjuju i Srbiju. Samo radi građana, mi smo tu u riziku za plasiranih oko 12 milijardi evra. Na jedan klik, jednom odlukom Srbija može da ostane bez tih 12 milijardi evra. Pitanje je za Vladu – kada ćete doneti meru da se te hartije od vrednosti prodaju, a novac plasira na ona tržišta na kojima nemamo taj rizik i time susretno, očigledno, povećanim zaoštrenim odnosima u svetu obezbedimo Srbiju na mnogo bolji način nego što je strateški put ka EU? Hvala.
Zahvaljujem.
Govoriću o tri stvari o kojima do sada u raspravi nije bilo reči. Ovih 18 milijardi evra ukupnog zaduženja za 323 projekata izostavili su dva važna projekta, jedno je pruga Beograd – Bar, to je od ogromne, modernizacije pruge Beograd – Bar, je od ogromne važnosti strateške za Republiku Srbiju, nije našla mesto u ukupno 323 projekata i sad vidimo koliko je to kada se stvari na međunarodnom planu zategnu, opasno za Srbiju.
Druga stvar, na istom fonu, mi nemamo trgovačku rečnu flotu, u opšte je nemamo i time smo izloženi raznoraznim ucenama. Prema tome, izuzetno je važno da Srbija odmah nabavi svoju rečnu flotu, jer na taj način sa dve barže dnevno od tri hiljade tona mi možemo da dopremamo dva miliona tona nafte do rafinerije Pančevo uprkos svim pretnjama i onemogućavanjima da u Srbiji posluje onaj ko je registrovan po pravilima Srbije i da nijedna strana država ne može da ugrožava suverenitet Srbije na tom planu.
Treća stvar, ovde imamo zaduženje u oblasti Zelene agende, gde smo se opredelili da kupujemo od proizvođača iz EU u oblasti u kojoj Kina apsolutni lider u svetu po kvalitetu i po ceni. Dakle, u toj oblasti nabavka od kineskih proizvođača je neuporedivo povoljnija za Srbiju, naročito kada znamo da ne samo što su lideri nego u oblasti „fotovoltajk“, odnosno, foto-panela oni jedini u svetu imaju proizvodnju bez olova sa većom iskorišćenošću energije od svih drugih takvih i sličnih proizvoda.
Ovde se pojavilo opravdano pitanje jedanputa odlaganja tih foto-panela i u tom smislu to jeste zaista za razmatranje, ali u situaciji kada imamo najpovoljnijeg i apsolutnog lidera jedinog na svetu koji ima ekološki najbezbednije i najefikasnije opredeljivati se za proizvođače iz EU je zapravo odluka na štetu interesa Republike Srbije. Hvala.
Hvala.
Zaduživanje 1,9 milijardi evra za nabavku „Rafala“ je najgora tačka ovog dnevnog reda. To je potpuno promašena kupovina. Već smo platili preko 800 miliona evra iz budžeta, 30% kupoprodajne cene kupujući nešto što neće povećati bezbednost Srbije zbog toga što kupujemo od zemlje koja nam nije prijateljska.
Sigurno će ti „Rafali“ u sebi imati softversko rešenje koje će onemogućiti njihovu upotrebu u svakom trenutku kada Francuska misli da to ne treba da se čini. U krajnjoj liniji nećemo dobijati rezervne delove koji su potrebni ukoliko Francuska nije zadovoljna kako mi vidimo odbranu svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Znamo da je to jedna od država koja je priznala nezavisnost tzv. Kosova i trenutno jedna od vodećih država u novom maršu na Moskvu sa ambicijom nanošenje strateškog poraza Ruskoj Federaciji.
Dakle, mi se zadužujemo unapred. Platili smo unapred nešto što po ugovoru prvi avion bi trebalo da dobijemo 2028. a svih 12 navodno do 2030. godine. Da smo sačekali normalnije, stabilnije odnose u svetu mogli smo bez problema da dogovorimo bilo sa Kinezima, bilo sa Rusima jednako ili verovatno bolje avione po značajno nižoj ceni. Za ovo ćemo sasvim sigurno Mi glas iz naroda glasati protiv.
To je jedna vrsta zarobljavanja Srbije da ne može da preispita tu odluku o nabavci "Rafala" nikakva sledeća Vlada, upravo zbog ovog zaduženja, gde će onda Srbija dugovati bankama, pa raskidaj ugovor o nabavci koliko god hoćeš, kao Srbija, nećeš moći da se oslobodiš ove obaveze jer je ugovoreno francusko zakonodavstvo i arbitraža u Francuskoj.
Inače, sve i kada bismo se odrekli tih 830 miliona evra koliko smo već platili, opet bismo za ostatak mogli da kupimo bolje i jeftinije avione, a da to nisu "Rafali", bilo od Kineza, bilo od Ruske Federacije.
Ovde kritika koja se tiče prevelikog zaduživanja Srbije koja se čula u dosadašnjoj raspravi je potpuno osnovana i to je zaista tako, previše se zadužujemo i ono u šta se investira neće imati sposobnost da vraća, da ima povrat uloženih sredstava.
Ovaj deo je demagoški kako ne treba da se modernizuje vojska i kako ne treba ulagati značajna sredstva u modernizaciju vojske pa umesto toga za te pare graditi nešto drugo. Ne. Srbija nema nikakve šanse ukoliko dalje snažno ne modernizuje svoju vojsku i u tom smislu su te kritike potpuno neosnovane.
Kritike su neosnovane i u delu u kome se govori o problemima inflacije, o problemima rasta BDP itd, zato što se istovremeno ne kritikuje MMF, Svetska banka, Fiskalni savet, rejting agencije. Svi oni ne vide rizike u makroekonomskoj politici Srbije. Dakle, nije moguće kritikovati makroekonomsku politike Srbije a istovremeno ne kritikovati Brisel, MMF itd, ove što sam pobrojao, što svi koji to do sada čine zapravo neće da urade, jer su oni takođe na toj liniji jednog globalističkog, briselskog imperijalističkog pristupa Srbiji.
Upravo zato MI - Glas iz naroda je jedini konzistentan. Mi kritikujemo taj koncept, ali kritikujući i mentore i one koji prihvataju da je to pozitivno i uspešno, a u stvari ne sagledavaju danas prikrivene rizike u makroekonomskom modelu a sutra vrlo opipljive rizike, na šta je s pravom inače ukazivano u dosadašnjem delu rasprave. Ali, svakako, ovo zaduživanje "Rafala" je ubedljivo dugoročno gledano najvažnija i najlošija tačka ovog dnevnog reda. Hvala.
Zahvaljujem.
Državna politika je strateški put ka EU. Pitanje za Vladu Republike Srbije - da li će nakon odluke Brisela da se zabrani uvoz gasa iz Ruske Federacije preispitati taj svoj stav?
Naime, EU je pribegla prevari označivši tu meru kao trgovinsku meru, a ne sankcije, što one po svojoj sadržini svakako jesu. Kada kažete zabranjuje se uvoz gasa, to je svakako sankcija, ali kad bi označili ono što jeste kao sankciju, onda bi sve države članice EU morale da budu saglasne, odnosno onaj ko nije, ima pravo veta. Kada lažno prikažu da je to trgovinska mera, onda nije potreban konsenzus, onda je potrebna kvalifikovana većina i onda članice EU Mađarska i Slovačka ne mogu ništa. To je, dakle, politička zajednica koja krši svoj temeljni ugovor na kome je zasnovana i koja izigrava prava legalna i legitimna članicama EU. Ovde kod nas se u javnosti veoma često kaže da ono što ne valja u Srbiji, to je da se usaglasi sa EU.
Evo, Mađarska i Slovačka su članice i uvele su sankcije Ruskoj Federaciji i da li mogu da ostvare svoja prava, da li mogu da utiču na politiku EU? Apsolutno ne i to na jedan prevaran način, uz to, mere su pogubne za samu privredu EU. Šta to znači? To znači da strateški Srbija ide ka jednoj političkoj organizaciji kojoj ideološki stavovi stoje daleko više, daleko iznad ogromnim ekonomskim interesima te iste zajednice. To je jedna globalističko-imperijalistička klika koja hoće da vlada svetom i ne može da vlada zato što su Rusija, Kina i sve ono kasnije što su organizovali kroz Šangajsku organizaciju za saradnju i BRIKS ojačali do mere da je to nemoguće, ali oni idu dalje. Oni idu dalje ka tom svom potpuno neracionalnom i nemogućem cilju.
Za nas u ovom trenutku strateški težiti takvim organizacijama koje i nama posredno mogu da nanesu vrlo veliku štetu je svakako pogubno i ovo je odličan primer i povod za Vladu da još jedanput preispita taj svoj stav.
U druga dva dela, pošto očigledno ide zaoštravanje u međunarodnim odnosima. I Srbija treba da pristupi smanjivanju rizika od ucena i pretnji koje mogu doći sa tih strana.
U tom smislu, pitanje za Vladu - kada će dati nalog da se sve hartije od vrednosti koje je Srbija kupila od svojih deviznih rezervi prodaju, koje su registrovane u „Eurokliru“? To je organizacija gde su zaplenili, zamrzli imovinu Ruske Federacije, a sada ozbiljno planiraju da im otmu taj novac.
Ako mogu da im otmu, Ruskoj Federaciji, onda je to ogroman rizik da mogu da ucenjuju i Srbiju. Samo radi građana, mi smo tu u riziku za plasiranih oko 12 milijardi evra. Na jedan klik, jednom odlukom Srbija može da ostane bez tih 12 milijardi evra. Pitanje je za Vladu – kada ćete doneti meru da se te hartije od vrednosti prodaju, a novac plasira na ona tržišta na kojima nemamo taj rizik i time susretno, očigledno, povećanim zaoštrenim odnosima u svetu obezbedimo Srbiju na mnogo bolji način nego što je strateški put ka EU? Hvala.
Hvala.
Da, se vratimo na prava građana. Njihova prava se masovno krše svakoga dana.
Pitanje za Vladu Republike Srbije - kada će preuzeti sve mere iz svoje nadležnosti, da se prekine ovo stvaranje haosa u državi, blokade saobraćajnica, te blokade državnih institucija, te blokade fakulteta. Imamo premlaćivanje novinarke u Kosjeriću. Imali smo premlaćivanje dekana pre izvesnog vremena u Novom Sadu sve u prisustvu policije. Imao povećano nasilje koje se pojavljuje na svakom koraku.
To je eksperiment sa građanima Srbije. Do kada će građani koji žele da žive i rade normalno u ovoj zemlji moći da istrpe oduzimanje njihovih Ustavom garantovanih prava ukoliko država ne bude radila svoj deo posla.
Tamo smo imali svedočanstvo novinara u Kosjeriću da im je policija rekla da treba da se zaključaju u opštinu jer su neki opasni ljudi okolo. Pa, hapsite ih ako su opasni ljudi tu. Ako znate da su opasni to znači da su iz kriminalnih struktura, da im nije tu mesto. Dovedite autobuse, spakujte ih i ako je to organizovano, vodite ih. To nije za policiju, to je za Bezbednosno-informativnu agenciju, da vidimo ko to radi u urušavanju države i ko to hoće da sruši ustavni poredak Srbije.
Prema tome, minimalno od čega treba početi ove blokade saobraćajnica, počevši od ovih šatora ispred Skupštine Srbije do ovih šatora ispred Vlade, treba ukloniti i omogućiti normalno kretanje svim građanima ove zemlje. Milion ljudi dnevno u Beogradu je lišeno svojih prava.
Ministar policije je objasnio da su ovi šatori ispred Srbije zato što postoje grupacije koje bi zauzele taj prostor za dalje rušenje ustavnog pravnog poretka Srbije. Ja mogu to da prihvatim na dan, dva ili tri, ali iza toga, izvinite, Vlada ima na raspolaganju obaveštajne službe, ima policiju. Te koji hoće da se na taj način obračunavaju sa ustavno-pravnim poretkom Srbije hapsite, a građanima omogućite normalno kretanje, normalan život, normalan rad. Ne sme da se dozvoli više nikakvo blokiranje institucija, ni televizija, ni tužilaštva, ni sudova, ni fakulteta. Moramo da se vratimo u normalne okvire.
Dok se ovde pre svega radi o političkim nadmudrivanjima, najveći broj građana Srbije stavljeno je u poziciju da njihova ljudska prava se žrtvuju zarad procena ovih ili onih politički struktura. Ne, Vlada Srbije je dužna da primenjuje Ustav i zakon i ako to nije radila do sada, odmah, od koliko danas mora da počne da radi na tome.
Pitanje je dakle više retoričko, ali formalno glasi - kada će Vlada preduzeti nadležnosti koje joj pripadaju da bi po zakonu sprečila haos u koji nas guraju sa strane da bi videli dokle ljudi u Srbiji mogu da izdrže to maltretiranje?
Hvala.
Zahvaljujem.
Imam dva pitanja za Vladu Republike Srbije.
Nevreme i grad su 24. jula uništili voćnjake u Bujanovcu, pogotovo u selu Lopardince. Procenjena je šteta na 90%. Naravno, stradala su i sela u kojima žive Albanci, ali Bujanovac nema mogućnosti da nadoknadi tu štetu i pitanje za Vladu je kada mogu ljudi kojima je uništeno ono od čega zapravo žive da očekuju nadoknadu te štete? Ponavljam, ona je u Lopardincima procenjena na 90%.
Zašto ističem Bujanovac, iako su tradala i neka sela koja pripadaju Vranju, ali to je ipak mnogo veći grad i opština, zbog toga što u Bujanovcu nije otvorena ni jedna fabrika i kada ljudi imaju takvu nesreću da im stradaju zasadi koji im čine gro njihovog prihoda, onda je brzina rešavanja tih problema od veoma velike važnosti, jer ćemo se posle susresti sa time da nemaju perspektivu i da mladi ljudi napuštaju te delove, a znamo da je reč o osetljivim opštinama u kojima su Srbi u manjini i veoma je važno da imaju stabilnost i ekonomsku sigurnost, radi opstanka i nastavka života u tim predelima.
Drugo pitanje je vezano za utvrđivanje politike u oblasti međunarodnih odnosa, pošto je Vlada po Ustavu zadužena za utvrđivanje politike, pa i u međunarodnim odnosima. U pogledu odnosa Srbije prema BRIKS-u, potrebno je da Vlada, po mom mišljenju, izađe sa politikom Srbije prema BRIKS-u kojom bi bilo utvrđeno da je od državnog interesa da svi predstavnici Srbije obavezno prisustvuju svim samitima i svim drugim telima i radnim grupama BRIKS-a, radi ostvarenja i zaštite naših i državnih i ekonomskih interesa i da onda ne moramo da očekujemo odgovor predsednika Republike da li će ili neće prisustvovati samitu BRIKS-a koji je ovog meseca, od 22. do 24. oktobra u Rusiji. To mora da postane izuzetno važan prioritet Srbije u svetu u kome očigledno vidimo da Amerika i sve države koje prate njenu politiku idu ka tome da izazivaju nove sukobe i nove tenzije, a taj slobodarski svet koji poštuje međunarodno pravo i koji zapravo preuzima ono što su stavovi Srbije kao naslednice Jugoslavije iz Pokreta nesvrstanosti miroljubivu koegzistenciju postaju snažan oslonac svim državama koje žele da se suprotstave toj američkoj hegemoniji.
Dakle, ono što Srbiji kao državi nedostaje, to je javna politika Vlade Srbije u pogledu BRIKS-a a moj stav i stav moje poslaničke grupe MI - Glas iz naroda, je da bi ona morala da predvidi obavezno prisustvo svih predstavnika Republike Srbije na svim skupovima BRIKS-a. Hvala.