Nekoliko stvari, podstaknut ovom diskusijom. Ulazak u EU zavisi od toga da se odreknemo KiM, da uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji, da se usaglasimo sa unitarizacijom BiH, drugim rečima da se odreknemo Republike Srpske, da priznamo da je u Srebrenici izvršen genocid itd. To su osnovni kriterijumi za prijem Srbije u EU. Sve ovo drugo su pričam ti priču i naravno da mi zbog sebe treba da popravljamo stanje u svim oblastima, i u vladavini prava, i u borbi protiv korupcije itd. ali izgovarati u Skupštini građanima Srbije da ovi ključni elementi nisu uopšte bitni i u stvari obmanjivanje građane.
3/2 VS/MO
Što se tiče ovog zakona, to zapravo teorijski priprema Srbiju da bi u najboljem slučaju mogla da učestvuje u fondovima koji će biti opredeljeni u budžetu EU 2028.-2034. Dakle, ovo je samo pripremna faza da država mora da izgradi institucije u tom pravcu i tačno je da kandidovanje za programe zavisi od onog na lokalu, ali programe će EU odrediti kada bude određivala budžet 2028. – 2034. U ovom trenutku ne postoji mogućnost sagledavanja tačnog programa, osim iskustveno šta je koristilo u prethodnom periodu i u tom smislu će biti potrebna adaptacija u nekim daljim koracima kada se to sagleda za što EU opredeljuje u svojim politikama u nekom narednom budžetu.
Što se tiče IPA fondova, zaista bez konsultanata to ne može. Realno govoreći ne može, a dobra vest je da taj fond refundira troškove za konsultante i ono što je meni ostalo uvek nejasno, to je zašto ovaj privatni sektor koji radi na obukama nije našao većeg interesa da obuči ljudi za konsultantske funkcije, za te fondove i valjda će se u tom pravcu dalje stvari razvijati onako kako treba. Ovaj zakon je svakako dobar, realno ga nikada nećemo povući, dok Nemačka, Francuska, Italija ne povuku priznanje tzv. nezavisno Kosovo i dok ne uspostave normalne odnose sa Ruskom federacijom, jer tek u tom slučaju Srbija može da pristane na punu saradnju sa EU, a pre toga mi tako i tako ne da ne možemo, nego ne smemo da povučemo konačne poteze dok god oni traže da se mi odreknemo formalno svog ustava, ali suštinski i sebe samih. Hvala.
Pošto je prošlo mnogo vremena, skoro 25 godina, samo zbog građana da pojasnim na šta se referisao prethodni poslanik. Reč je o situaciji u kojoj je Zoran Đinđić protivustavno, praktično vršeći jedan tih državni udar izbacio poslanike DSS iz Parlamenta i time, kao izvršna vlast, preuzeo kontrolu na nelegalan način nad Parlamentom. Onda sam ja prestao da uopšte učestvujem u radu Skupštine u znak protesta, iako nisam bio poslanik DSS, da bih markirao do koje mere je to pogrešna stvar i tu napravio jedan radikalni politički raskid unutar grupacije DOS kojoj sam i sam pripadao i išao po Srbiji na 40 televizija, lokalnih radio stanica objašnjavajući do koje mere je ta situacija dramatična. A onda u drugom delu bio direktor Agencije za privatizaciju tri meseca, od aprila do jula 2004. godine, i pokazao već posle mesec dana da, kad neko zna i hoće, može da zaustavi krupnu korupciju u jednoj važnom procesu kakva je privatizacija, iako sam glasao protiv tog zakona u načelu, ali da bih pokazao da možete i u lošijim zakonskim okvirima, ako imate kapacitete, da postižete neuporedivo bolje uslove, pa je taj koruptivni mehanizam mene smenio u julu mesecu. Uredu, ljudi radili svoj posao, ja sam radio svoj.
Pošto se ja sada malo kao kometa vraćam 20 godina kasnije, samo sam hteo da pojasnim ljudima da mogu uopšte da uhvate o čemu se tu radi. Mi koji smo dugo u politici znamo, ali drugi građani to ne znaju. Hvala vam.
Hvala.
Prvih devet tačaka ovog dnevnog reda odnosi se na zakone kojima Srbija usvaja standarde Evropske unije o različitim oblastima, na svom putu pridruživanja Evropskoj uniji. Mi – Glas iz naroda je protiv Evropske unije, koja hoće da nam otme Kosovo i Metohiju, koja hoće da nas natera da i mi uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji i time i u ekonomskom smislu primenimo samoubistvo koje je Evropska unija već primenila na sebi raskidajući odnose ekonomske sa Ruskom Federacijom i, naravno, da slome naš slobodarski duh i time ugroze naš lični identitet.
To što smo protiv takve Evropske unije ne znači da mi ne razumemo da su to dobri standardi koji su ugrađeni u ovih prvih devet zakona, koji su korisni za Srbiju, sve i da bilo kakve Evropske unije nema, da uopšte nema Evropske unije. To su dobra rešenja, u suštini tehnička rešenja, bolje upravljanje rizicima u železnici ili bolje trgovačke prakse, to je dobrodošlo za Srbiju i to treba primeniti. Ne u odnosu na pridruživanje Evropskoj uniji ili nepridruživanje Evropskoj uniji, nego u odnosu na poboljšanje kvaliteta života u samoj Srbiji.
Ovo oko trgovine nam neće u realnom životu mnogo pomoći, zbog toga što smo dozvolili strancima da kontrolišu u ogromnoj meri trgovinske lance i da onda mogu da imaju oligopole, ali onoliko koliko Skupština može da uradi to je svakako u dobrom pravcu i to svakako treba uraditi.
Otuda ćemo Mi – Glas iz naroda podržati tih devet predloga zakona i time ne samo na rečima, nego i u praksi pokazati da nismo nikakva autistična grupacija koja ne gleda šta je dobro svuda u svetu, pa uključujući i u Savetu Evrope i njihovim standardima u Evropskoj uniji i njihovim standardima itd.
U drugom delu dnevni red se odnosi uglavnom na ratifikaciju sporazuma koji se u dobroj meri odnose na neke nove kredite i nova zaduženja. Mi ćemo tu glasati protiv, ne zato što mislimo da ti krediti, pogotovo kada je reč o finansijskim
10/3 MZ/IR
institucijama, Svetske banke ili Evropske unije nisu povoljniji nego komercijalni – jesu, povoljniji su nego komercijalni krediti – nego zato što mi generalno mislimo da je izgradnja infrastrukture na kreditima gde se zadužujete u valuti, naravno, pre svega u evrima, ne samo, ali pre svega u evrima, pogrešan put. Razvoj infrastrukture treba raditi u velikoj meri, pod jedan, iz primarne emisije, gde bi se zapravo država zaduživala kod Narodne banke, a pod dva, preko domaćih preduzeća koja bi bila nosioci tih infrastrukturnih projekata, a ne podizvođači.
Da to nisu nikakve izmišljotine koje sad MI – Glas iz naroda predlaže, navešću vam primer Kine, koja je ovde s pravom apostrofirana kao izuzetno važan partner Srbiji i s kojim Srbija, pogotovo u ovim turbulentnim ekonomskim svetskim okolnostima, mora da učini sve što je do nas da maksimalno razvijemo tu ekonomsku saradnju sa Kinom.
11/1 JJ/MP 11.40 – 11.50
Dakle, Kina upravo investirajući iz primarne emisije izdaje tridesetogodišnje obveznice u domaćoj valuti sa 1,6% kamate. Danas u Kini 1,6% kamate je otprilike na nivou inflacije. Dakle, već danas je to beskamatno, a za 30 godina kada taj dug dođe na naplatu u domaćoj valuti, ta Kina će biti minimalno tri puta ekonomski jača nego što je danas, a zbog nešto veće inflacije nego što je 1,6% što se može očekivati u narednom periodu od 30 godina, realno će taj dug biti manji za jedno 20%. Dakle, dug za buduće generacije će realno biti manji za 20% u privredi koja će biti tri puta jača nego što je danas, bez ikakvih opasnosti zbog zaduživanja u stranoj valuti.
Dakle, ta Kina pored mnogih drugih prednosti koje mi ne možemo da sledimo, prosto su mnogo veći i mnogoljudniji, primenjuje makroekonomsku politiku, koja joj snažno omogućava da ima najbolje ekonomske rezultate koje je moguće primenjivati u Srbiji i koja bi dala mnogo bolje i više stope privrednog razvoja od ovih koje imamo, s tim što bi u tom slučaju morali i to je ono gde Mi - Glas iz naroda misli da je greška vladajuće grupacije između ostalih da se zahvalimo MMF-u, na njihovim savetima i njihovim podrškama, jer dok ti MMF vodi monetarnu politiku faktički, formalno je to Narodna banka Srbije, ali faktički to je MMF, mi ne možemo imati nikada ozbiljnije stope razvoja, nikada. Otuda ćemo mi u tom delu glasati protiv.
U ovih prvih devet zakona dosta vremena, mislim da je bespotrebno potrošeno na Zakon o kohezionim politikama. Naime, teorijski i to je nerealno, ali teorijski govoreći Srbija bi mogla da ima neke finansijske efekte od tog zakona tek kada se usvoji budžet EU koji se usvaja na sedam godina 2028- 2034. Dakle, mi smo ovde mnogo pričali kao da sutra taj zakon može da daje neke finansijske efekte. Godine 2028. po našem mišljenju, ovakav Brisel kakav danas vidimo neće postojati. Svetski tokovi su potpuno suprotni i ono što se danas čini da je odlučujuće te 2028. godine uopšte neće postojati. U kojoj formi će postojati ili neće postojati EU, to je drugo, ali sa ovakvim ovlašćenjima sasvim sigurno nikakav Brisel, nikakva Evropska komisija neće uopšte postojati. Prema tome, bilo bi bolje da smo tu manje vremena potrošili.
Dakle, podržavajući zakone koji daju dobre standarde, mi samo upozoravamo šta Srbija na putu EU, to je oduka vladajuće grupacije, strateškom putu ka EU, nikako ne sme da čini. Ne sme da usvaja ništa što bi dalje ugrozilo suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Ne sme da prihvata ništa što bi smanjivalo naše kapacitete u svim drugim bitnim segmentima i privrede i vojske i bezbednosti i obrazovanja, i kulture, i naročito ništa što bi ugrozilo dalje naš identitet. Naš identitet je u prethodnom periodu u velikoj meri takođe pod napadom i kroz kulturu i kroz obrazovanje, i kroz medije.
Ono što nas zabrinjava, to je u formi nacrta pre svega, Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o porodici. To ako bi se usvojilo bi bilo katastrofalno i to bi bilo nedopustivo na putu pridruživanja EU. To ne sme da se radi. Dakle, šta je ideja? Ideja je da država uđe u najsitnije regulisanje porodičnih odnosa u pravcu da dete postane jednako ili iznad roditelja, suprotno svom celokupnom našem kulturološkom obrascu.
Dakle, tu ćemo mi pružiti maksimalni otpor i ako bi ne daj Bože to uopšte došlo na dnevni red Skupštine. U ovim stvarima koje su dobre i koje čine napredak za Srbiju, nemamo nikakav problem da glasamo za i da podržimo takve zakonske predloge. Hvala.
Ne, ne kao što zovete ove druge koordinentce u državama, da li smo kao odbor saglasni da se pozove i ambasador Ruske Federacije, predstavnik? Ako jesmo da to samo znamo da budemo glasali ili sta će da glasamo.
Da li smo saglasni da pozvanje ruske federacije ?
Hvala vam Odmah posle gospodina Pavlovića Da, posle gospodina Pavlovića, Aleksandar Ivanović, pa Đorđe Komlenski. Treba pozvati Rusku federaciju. Oni imaju, po mom mišljenju d-daleko najbolji izborni sistem i najbolju kontrolu izbornog procesa u Evropi. Ne znam za svet, ali u Evropi sigurno najbolja i najtransparentnija kontrola izbornog procesa je u Ruskoj federaciji.
Prema tome, treba pozvati i predsednika ruske, eh, Ruske federacije odnosno u ruskoj ambasadi uputiti. Što se tiče ovih, eh, eh, predloga koji su tema, eh, javnog slušanja, eh i eh, praktično je to nešto što u onoj radnoj grupi koju smo formirali cirkuliše, kol'ko više od godinu dana, godinu i nešto. Da, ili skoro dve godine. Prema tome, n-nisu to obimne izmiz-mizmene, to ne govorim zbog nas, nego zbog onih koji to gledaju posle kao snimak. Eh, relativno su male intervencije u tim, eh, zakonima.
Nije ni neka teška filozofija razumeti o kojim izmenama je reč. Što se tiče, eh, ovih, eh, nevladinog sektora koji će biti pozvan, oni su takođe bili deo te radne grupe. Šta više, predstavnik transparentnosti Srbije je predsedavao tom, eh, radnom grupom Tako da mislite li da sad zbog kra-kraće vremena je njima tu nešto nepoznato ili iznenadno ili ne bi mogli i tako dalje. To je, naravno, neosnovano Što se tiče ne-ljudi sa lokala, oni nemaju tu vrstu opterećenja koje imamo mi. Prema tome, sigurno u okviru svojih grupacija koje su zainteresovane za taj proces stručne javnosti ili, eh,eh, zain-zainteresovane javnosti nemaju problem da tog jednog dana odvoje i nađu nekoga ko bi prisustvovao i izneo njihove stavove i gde bismo čuli tu razmenu argumenata.
I naravno, treba reći da je i Odjel dao mišljenje na ove koji su uglavnom, eh, eh, ispunjava se u celini. Ima jedan, kol'ko sam video, moguće da sad grešim, da nisam baš najbolje pogledao, možda jedan samo delimično se ispunjava. Po tome će se dalje voditi rasprava. Mi smo kao Mi glas iz naroda dali jedan predlog u pisanoj formi radnoj grupi vezano za obuke, kada je to grupa građana predlaže, jer ovo kad su partije, to je u redu, ali kod grupe građana možda bi drugačije trebalo, ali ako ne bude bilo u toj ravnoj raspravi, imamo posle i plenarno zasedanje, pa ćemo raspravljati i vidjeti na koji način to treba u-u-uraditi, tako da ovde nema nikakve velike dramatičnosti. Eh, ne, eh, zaista ne mislim da komisija koja je formirana po Zakonu o kontroli biračkih spiskova nema mogućnosti da razjašnjava sporne situacije Ona, naravno, nema mogućnosti da utvrđuje i sprovodi, jer ni ne može imati ta ovlašćenja, niti su joj data ta ovlašćenja, ali da ima mehanizmi u kojima može veoma detaljno i jasno da razjasni razne sporne situacije koje se pojavljuju iz izbornog ciklusa u izbornom ciklusu u javnosti nakon sprovedenih izbora imaju.
A zašto sa zakašnjenjem radi, sa zakašnjenjem rade zato što je ekstremno prozapadna opozicija sa nevladinim sektorom bojkotovala rad radne grupe. Da nisu bojkotovali, mi bismo šest, sedam mjeseci ranije ili osam usvojili manje-više isti zakon koji smo na kraju, eh, usvojili, te bi ta komisija već do sada radila devet ili deset meseci, a ne ovaj kraći vremenski period i to građani također treba da znaju. Tu nije odgovornost ni na kome drugom, nego na toj ekstremno prozapadnoj opoziciji i ovom dijelu nevladinog sektora koji učestvuje u tome i onda u jednom trenutku odlučio da neće više da ud-učestvuje, a onda je rekao da ipak hoće na istom zakonu, pa kad su oni rekli, onda ih deo ove opozicije rekao da on hoće i tako dalje da se ne vraćamo u to. Ali prosto rečeno, toj komisiji treba dati vremena i u, u, u, u njihovim rukama je zaista ogroman kapacitet da mogu svojim izvještajima da razjasne sve te situacije i time povećaju povjerenje građana u ukupni izborni proces Hvala