Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Minela Kalender

Minela Kalender

Stranka demokratske akcije

Govori

Hvala.

Naša poslanička grupa predložila je da se u članu 7. stav 1. briše.

Predložena izmena koja omogućava da jedan birač potpisom podrži više izbornih lista ne doprinosi poverenju u izborni proces, već relativizuje značaj potpisa podrške kao dokaz stvarne i neposredne podrške određenoj izbornoj listi.

Potpis podrške ne predstavlja glasanje, ali jeste formalni uslov za ulazak u izbornu trku i zato mora zadržati jasnu funkciju provere minimalne autentične podrške listi.

Omogućavanje višestrukog potpisivanja može da legalizuje nepravilnosti koje su uočene u postupku kandidovanja više izbornih lista na prethodnim izborima, da olakša tehničko kandidovanje listi bez stvarne političke podrške i da dodatno oteža kontrolu zloupotrebe ličnih podataka birača.

Zato smatramo da je celishodno da se stav 1. briše, da bi se zadržalo važeće pravilo da birač podrži potpisom samo jednu izbornu listu.

Hvala.
Hvala.

Član 12. menja se i glasi: „Uvid u celokupan izborni materijal, član 77. Na zahtev podnosioca proglašene izborne liste izborna komisija je dužna da omogući uvid u celokupni izborni materijal sa svih biračkih mesta. Uvid iz stava 1. ovog člana obuhvata uvid u izvode iz biračkog spiska, zapisnike o radu biračkih odbora, kontrolne listove, neupotrebljene, nevažeće i važeće glasačke listiće, kao i drugi izborni materijal. Uvid iz stav 1. ovog člana obuhvata i ponovno brojanje glasačkih listića i kontrolu zapisnika o radu biračkih odbora.“

Dakle, ovim amandmanom jača se kontrola izbornog materijala o obezbeđuje delotvornija zaštita izbornog prava, jer podnosilac proglašene izborne liste imaju mogućnost da u zakonskom propisanom roku izvrše uvid u celokupni izborni materijal, uključujući ponovno brojanje glasova i kontrolu zapisnika sa svih biračkih mesta.

Hvala.
Predsedavajuća, kolegine i kolege narodni poslanici, članovi Vlade, pre svega želim da naglasim da mi nećemo podržati predložene izborne zakone. Nećemo ih podržati jer ne donose nijednu suštinsku promenu koja treba da dovede do vraćanja poverenja građana u izborni proces.

15/3 AL/JG

Zbog vremena koje imam na raspolaganju podsetiću samo na neke od naših stavova. Predloženim zakonima trebalo je utvrditi pravilo da se na zahtev izborne liste može izvršiti uvid u celokupni izborni materijal na svim biračkim mestima, uključujući ponovno brojanje glasova i kontrolu zapisnika na biračkim mestima, kao i da mandat organa lokalne samouprave, koji su izabrani na vanrednim lokalnim izborima, ne može trajati četiri godine, već samo do isteka mandata organa lokalne samouprave koji su izabrani na redovnim lokalnim izborima, odnosno do održavanja redovnih lokalnih izbora.

Takođe je trebalo propisati i obavezu da se redovni lokalni izbori u Republici Srbiji održavaju istog dana.

16/1 MV/IR 12.35 -12.45

Ovim zakonom je trebalo propisati i da će se parlamentarni i lokalni izbori održati nakon što Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranje biračkog spiska potvrdi i verifikuje tačnost biračkog spiska. Ovo je minimum da bi izbori bili legitimni. Hvala.
Hvala.

U članu 49. posle stava 3. dodaje se novi stav koji glasi: „Pretpostavljena žrtva ima pravo da prigovor podnese i elektronskim putem. Ukoliko žrtva nema kvalifikovani elektronski potpis, Komisija će je pozvati i potvrditi da je prigovor podnela“. Dakle, pravo na prigovor mora biti stvarno, a ne formalno. Za žrtve trgovine ljudima, posebno strane državljane, lica u pokretu, lica bez ličnih dokumenata ili lica koja su i dalje pod rizikom elektronsko podnošenje prijava često je realno dostupan način da pravni lek bude delotvoran.

Ovakva dopuna je u skladu sa potrebama da postupak identifikacije bude pristupačan, nebirokratski i prilagođen položaju žrtava. Hvala.
Hvala vam.

U članu 24. Predloga zakona o zaštiti potrošača dodaju se novi stavovi 3, 4. i 5. koji glase: „ Udaljenost objekta u kome se prodaje ili služe alkoholna pića od zgrade osnovnih i srednjih škola koji pohađaju deca, maloletnici i mlađi punoletnici do navršene 19 godine života ne može biti manji od 500 metara.“

Dakle, ovim amandmanom dodatno se osnažuje zaštita maloletnika koja je već utvrđena Predlogom zakona. Propisivanje obaveze da objekti u kojima se vrši prodaja i služenje alkoholnih pića moraju najmanje 500 metara biti udaljena od osnovnih i srednjih škola ovaj zakon dodatno konkretizuju u pogledu suštinske zaštite maloletnika. Hvala vam.
Naša poslanička grupa predložila je brisanje ovog člana. Predloženom izmenom ukida se zabrana ponovnog izbora predsednika istog suda i uvodi mogućnost još jednog mandata čime se menja model vremenskog ograničavanja mandata i povećava rizik dugoročne koncentracije upravljačke moći u sudu.

Predsednik suda raspolaže značajnim organizacionim i upravljačkim ovlašćenjima koja utiču na rad suda i profesionalno okruženja sudija, pa reizbor pojačava prostor za zavisnost, unutrašnje pritiske i trajno opozicioniranje rukovodstva, što može umanjiti poverenje javnosti u nezavisnost i nepristrasnost sudova.

Kontinuitet i efikasnost mogu se obezbediti manje rizičnim merama, kao što su standardizacija upravljačkih procedura, jasni i transparentni kriterijumi i planovi rada, institucionalna podrška upravi suda i blagovremeno sprovođenje konkursnih postupaka zbog čega predložena izmena nije nužna ni srazmerna.

Usvajanje po hitnom postupku nije opravdano za ovako značajnu sistemsku izmenu koja zahteva redovnu proceduru i javnu raspravu. Hvala.
Hvala.

Predloženim amandmanom tražili smo osnivanje osnovnog tužilaštva u Sjenici i osnovnog javnog tužilaštva u Tutinu koji se izuzimaju iz područja nadležnosti Osnovnog javnog tužilaštava u Novom Pazaru.

Takođe je predviđeno i osnivanje osnovnog javnog tužilaštava u Bujanovcu sa odeljenjem u Preševu koje bi bilo nadležno za područje Osnovnog suda u Bujanovcu i Osnovnog suda u Preševu. Uspostavljanje osnovnih javnih tužilaštava predviđeno ovim amandmanom predstavljaju nužan korak ka uspostavljanju mreže sudova i javnih tužilaštava u svim opštinama i kojima većinsko stanovništvo čine pripadnici bošnjačkog i albanskog naroda radi ostvarivanja prava na jednak i jedinstven pristup pravdi, te usklađivanje mreže pravosudnih organa i sa potrebama ova dva manjinska naroda.

Postojeća mreža sudova i javnih tužilaštava ide u smeru koji je suprotan integraciji ova dva manje brojna naroda uz sve segmente državnog sistema vlasti čime se u znatnoj meri usporava ili čak onemogućava vraćanje poverenja u državne organe.

12/1 VS/LjL 11.50-12.00

Pored toga, ovim amandmanom vrši se usklađivanje i sa svim drugim amandmanima podnetim na Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava. Hvala.
Ovim amandmanom uređuje se režim prelaznog perioda do početka rada osnovnih sudova i osnovnih javnih tužilaštva čije je osnivanje predviđeno amandmanom na članove 1, 2. i 3. Predloga zakona o izmeni i dopuni Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava. Tražimo osnovi i prekršajni sud u Tutinu i tužilaštvo u Tutinu i Sjenici.

Hvala.
Hvala.

Ovim amandmanom se uređuje način i postupak popunjavanja javnotužilačkih funkcija i vršenja funkcija glavnih javnih tužilaca u javnim tužilaštvima, čije je osnivanje predviđeno amandmanom na član 3. Predloga zakona o izmeni i dopuni Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava.

Ovim amandmanom takođe, pored usklađivanja sa amandmanom na član 4, osigurava i obezbeđuje zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u vršenju javnotužilačkih funkcija, shodno njihovom učešću u ukupnom broju stanovnika na područjima teritorija za osnivanje sudova.

Predložena rešenja ovim, ali i drugim amandmanima na Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava doprinose suštinskom priznanju društvene raznolikosti i kreiranju pravnog ambijenta, neophodnog za punu integraciju potreba i interesa nacionalnih manjina u pravni, politički i društveni sistem Republike Srbije.

Više međunarodnih organizacija koje se bave vladavinom prava, položajem i statusom nacionalnih manjina u Republici Srbiji izrazili su svoju zabrinutost zbog činjenice da Albanci u Preševskoj dolini i Bošnjaci u Sandžaku nisu adekvatno ili gotovo nikako zastupljeni u pravosudnom sistemu Republike Srbije. Hvala.
Hvala.

Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, članovi Vlade, analizirajući predloženi budžet uvideli smo da isti sadrži brojne nedostatke i da sa aspekta potrebe Bošnjaka i regije Sandžak on ne može dobiti prelaznu ocenu, jer u suštini ne nudi rešenje na probleme sa kojima se građani ove regije susreću u svakodnenvom životu, a još manje pokazuje interes da se položaj bošnjačkog naroda u značajnoj meri unapredi.

Imajući to u vidu, pokušali smo da amandmanima izvršimo određene intervencije na Predlog budžeta za 2026. godinu kako bi interese i potrebe Bošnjaka, ali i drugih građana Sandžaka ugradili u državni budžet.

Amandmanom koji sam u svojstvu narodne poslanice SDA Sandžaka podnela predloženo je da se u razdelu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ukupna sredstva povećaju za tri milijarde dinara i da se ista iskoriste za rekonstrukciju, izgradnju putne infrastrukture na području sandžačkih opština sa posebnim akcentom na opštinu Sjenice kako bi se izvršila rekonstrukcija ulice Zmaja od Bosne sa mostom preko Grabovica, završetak puta Mileševa – Aljinoviće, rekonstrukcija puta Sušica – Požega. U opštini Priboj rekonstrukcija i izgradnja puta Bistrica – Priboj i puta Sastavci – Krajčinoviće, kao i rekonstrukcija regionalne putne mreže na tom području.

U razdelu Ministarstva zdravlja planirana sredstva povećaju za 1.150.00 miliona dinara koja bi se usmerila za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje zdravstvenih ustanova na području Tutina, Sjenice, Priboja, Prijepolja i Nove Varoši, a naročito za osavremenjivanje postojećih i izgradnja novih ambulanti na seoskom području.

U razdelu Ministarstva zdravlja planirana sredstva se povećaju za jednu milijardu i 150 miliona dinara koja bi se usmerila za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje zdravstvenih ustanova na području Tutina, Sjenice, Priboja, Prijepolja i Nove Varoši, a naročito za osavremenjivanje postojećih, izgradnja novih ambulanti na seoskom području.

U razdelu Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja tražili smo da se sredstva predviđena budžetom povećaju za 400 miliona dinara kako bi se namenila za subvencije za troškove grejanja u opštinama i naseljenih mestima u planinskom području iznad 1000 metara nadmorske visine, što je naročito važno za opštinu Sjenica, druge Sandžačke opštine, ali i ostale opštine u Republici Srbiji.

Takođe, predložili smo da u razdelu Ministarstva omladine i turizma opredeli dodatno 35 miliona dinara za izradu projektno-tehničke dokumentacije master plana razvoja, kao i nabavku sistema za osnaživanje i uređenje parkirališta ski-centra „Žari“ za potrebe regionalnog centra zimskog turizma Pešter u Sjenici.

Amandmanom smo tražili da u razdelu 39. Ministarstva za javna ulaganja dodaju sredstva od dve milijarde dinara namenjeno za realizaciju projekta, rekonstrukciju crpne stanice Zarudine, izgradnja vodovoda Panjevi, izgradnja rezervoara Panjevi u Sjenici, izgradnja gradske pijace, Pešterskog vodovoda, kao i za realizaciju projekta za stabilno snabdevanje pijaćom vodom naselja Niškovac i Panja Glava u Priboju, kao i ulica Proleterska, Rasima Softića, odnosno naselja i ulica u Starom Priboju gde pretežno živi Bošnjačko stanovništvo.

Kao što se može videti iz podnetih amandmana neki ključni projekti koji su od velikog značaja za Sandžak iz koga dolazim, ostali su van domašaja ovog budžeta i upravo zbog toga pozivam sve narodne poslanike da podrže naše amandmane i da predloženi budžet uskladimo sa Ustavom i nizom drugih zakona, ali i da sa druge strane predloženi budžet privedenom nameni da ga usaglasimo sa realnim potrebama i stanjem na terenu. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, Bošnjaci u Republici Srbiji su druga po brojnosti manjinska nacionalna zajednica. Stranka demokratske akcije Sandžaka kao parlamentarna stranka zastupa i štiti interese Bošnjaka. Za svo vreme svog parlamentarnog delovanja i rada pokušava da kroz institucije sistema položaj Bošnjaka u Srbiji podigne na nivo koji će im omogućiti ostvarivanje njihovih prava u svim oblastima života i rada i učiniti ih ravnopravnim građanima ove zemlje, u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom.

Informisanje na jezicima nacionalnih manjina kao jedna od oblasti od posebnog značaja za Bošnjake predstavlja mehanizam koji treba da doprinese prezentaciji i afirmaciji nacionalnih osobenosti pripadnika manjina, njihovih običaja, jezika, kulture, sveobuhvatnog nacionalnog identiteta. Na taj i takav način želimo da razbijemo sve dezinformacije, insinuacije, predrasude i stereotipe koji se decenijama šire u vezi sa bošnjačkim narodom, približimo ga svim ostalim narodima i tako damo doprinos u izgradnji savremene, multietničke Republike Srbije i da omogućimo da u bliskoj budućnosti Srbija postane država ravnopravnih građana i naroda.

Pred nama je izbor Saveta REM-a, tela koje treba da unapredi medijsku sliku u Srbiji, doprinese stvaranju atmosfere u društvu, u skladu sa kojim će istina, pravo i pravda biti osnovno merilo društvenog života, a poštovanje čovekove ličnosti i urođenog mu dostojanstva osnovni princip.

Stanje u medijima u Republici Srbiji, znamo svi, nije na nivou koji odgovara interesima i potrebama građana. Svedoci smo da u medijima prevladava senzacionalizam, da pojedini mediji umesto da prate oni stvaraju događaje, da se u medijima neguje i širi govor mržnje, podstiče nekultura i primitivizam. Takvi mediji su postali jedno od najmoćnijih oruđa za ostvarivanje uskostranačkih interesa pojedinaca i grupa.

Izbor kompletnog Saveta REM-a bio bi važan korak ka demokratizaciji odnosa u našoj zemlji i izraz evropskog puta Srbije. Za Bošnjake bio bi to značajan korak ka povratku poverenja u institucije sistema. Hvala.

(Ahmedin Škrijelj: Poslovnik.)
Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, Predlog zakona o jedinstvenom biračkom spisku, nije u potpunosti odgovor na pitanje kako i na koji način vratiti integritet biračkom spisku, kao i kompletnom izbornom procesu. Polovična, ili nedovoljno dobra rešenja, koja nudi ovaj zakon u vezi nekih ključnih pitanja, kao što su pravni status komisije, sastav komisije i struktura komisije iz člana 22b, i ovlašćenja komisije iz člana 22j, stavljaju ozbiljnu sumnju na postojeće političke volje, da se vrati poverenje građana u birački spisak.

Kada govorimo o ovlašćenjima komisije brine nas to što u ovlašćenjima komisije za reviziju, ratifikaciju i kontrolu tačnosti ažuriranja biračkog spiska nema ovlašćenja koja se odnose na iniciranja otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u biračkom spisku. Naša velika zamerka se odnosi na činjenicu da je van domašaja ovog predloga zakona ostalo pitanje posebnog biračkog spiska, na osnovu kojeg se sprovode izbori za nacionalna veća nacionalnih manjina.

Podsetiću sve kolege i koleginice narodne poslanike da u članu 52. Ustava Republike Srbije propisano da je izborno pravo opšte i jednako te je ishod tome potrebno sva pravila koja se primenjuju na izbore uključujući i pitanje biračkog spiska, jednako primeniti i na poseban birački spisak nacionalne manjine na osnovu kojih se sprovode izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina.

Potrebno je bilo da se na temelju citirane ustavne obaveze u Predlogu zakona o jedinstvenom biračkom spisku, uvede i obaveza da se i birački spiskovi nacionalnih manjina izlože na uvid građanima. Članom 48. stav 2, Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, propisano da vođenje posebnog biračkog spiska nacionalne manjine obuhvata, analiziranje podataka iz posebnog biračkog spiska, preuzimanje mera radi međusobne usklađenosti i tačnosti podataka i upis i promena u posebnom biračkom spisku, brisanje, izmene, dopune, ispravke, do zaključenja posebnog biračkog spiska.

Dok stavom 6. istog člana propisano je da resorno ministarstvo preuzima podatke iz jedinstvenog biračkog spiska koji su potrebni za ažuriranje i vršenje promena po službenoj dužnosti u posebnom biračkom spisku.

Takođe, prema svim do sada donetim pravilnicima o načinu vođenja posebnog biračkog spiska nacionalne manjine, a na osnovu citiranih odredbi Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, opšti uslovi za upisivanje u poseban birački spisak i sticanje aktivnog prava u postupku izbora nacionalnih saveta nacionalnih manjina, je upis u jedinstveni birački spisak.

Dakle, poseban birački spisak nacionalne manjine je povezan sa jedinstvenim biračkim spiskom i može se reći da je njegov sastavni deo, te je na temelju svega navedenog potrebno pod istim uslovima i na isti način i poseban birački spisak nacionalne manjine staviti na uvid građanima.

Potrebno izlaganje posebnog biračkog spiska nacionalne manjine na uvid javnosti, između ostalog, temelji se i na činjenici da stanje u posebnom biračkom spisku, bar kada je u pitanju poseban bošnjački birački spisak, izuzetno loše, jer u velikom broju slučajeva birači nisu upisani u birački spisak, prema mestu prebivališta, ili su im lični podaci ime i prezime upisani netačno.

Izlaganje posebnog manjinskog biračkog spiska na uvid javnosti, građani, odnosno lica upisana u poseban birački spisak, steći će uvid u isti, i mogu pružiti pomoć nadležnim organima u ispravljanju eventualnih nepravilnosti i dobijanju tačnog posebnog biračkog spiska, a time se i izborni proces za izbor nacionalnih saveta nacionalnih manjina dodatno osnažuje, demokratizuje i vraća mu se oteti integritet.

Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, kao i drugi akti koji uređuju pitanje iz ove oblasti, predstavljaju i obavezu da se ovlašćenja komisije za kontrolu, reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranje biračkog spiska, prošire i na poseban birački spisak. Stanje u posebnom biračkom spisku nacionalne manjine je identično ili slično stanju u jedinstvenom biračkom spisku. Poseban birački spisak nacionalne manjine, takođe je lišen integriteta, kao i izbor za nacionalne savete nacionalnih manjina.

Shodno tome, potrebno je na osnovu obaveze utvrđenog Ustavom Republike Srbije potrebno je izvršiti kontrolu tačnosti i ažuriranje posebnog biračkog spiska, kako bi mu se vratio integritet, a samim tim bi se osigurao i fundamentalni uslov za sprovođenje slobodnih i poštenih i demokratskih izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina. Hvala.
Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, članovi Vlade, Evropska povelja o lokalnoj samoupravi i Evropska okvirna konvencija o prekograničnoj saradnji između teritorijalnih zajednica ili vlasti sastavni su deo pravnog sistema u Republici Srbiji i trebali bi biti temelj na kojem počivaju status i organizacija lokalne samouprave u Srbiji.

Zakonom o dopuni Zakona o potvrđivanju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Republika Srbija se obavezuje da prihvati i odredbe člana 6. stav 1. i 2. i član 7. stav 2.

Da bi prema našem mišljenju imali efikasnu lokalnu samoupravu, potrebno je potpuno reformisati sistem lokalne samouprave u Srbiji. Reforma lokalne samouprave mora ići u smeru da se nadležnosti lokalne samouprave povećaju. Politički i pravni autoritet lokalne samouprave potrebno je podići na viši nivo. Decentralizacija je proces koji je neophodan Republici Srbiji. Lokalne samouprave moraju biti sposobne da mogu suštinski ispuniti svoju ulogu koja je utvrđena Ustavom, zakonom, ali i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, odnosno da građani neposredno ili preko svojih izabranih predstavnika upravljaju javnim poslovima od neposrednog zajedničkog i opšteg interesa za lokalno stanovništvo. A obaveza lokalne samouprave je da poslove obavlja zakonito, transparentno i isključivo u interesu lokalnog stanovništva.

Pored toga, država je obavezna da sve opštine i gradove tretira na isti način upravo u duhu što je osnovna obaveza koja proističe iz Ustava Republike Srbije i Povelje o lokalnoj samoupravi.

Kada govorimo o odnosu vlasti prema lokalnom stanovništvu, Sjenica, iz koje dolazim, je pravi primer sistemske diskriminacije. Postojeća organizacija organa javne vlasti u Sjenici otežava ili u potpunosti uskraćuje građanima ove opštine da neke od elementarnih prava i potreba ostvaruju na području opštine u kojoj žive.

To je posledica očigledne činjenice da je Sjenica iz nekog razloga kažnjena, ali i najbolji pokazatelj da su reforma političkog sistema, decentralizacija i regionalizacija načela na kojima u bliskoj budućnosti treba uspostaviti državno uređenje i organizaciju vlasti.

Naglasiću da je Sjenica jedna od sandžačkih opština u kojoj većinsko stanovništvo čine Bošnjaci, što nas dovodi do razmišljanja da je možda ta činjenica razlog ciljanog lišavanja građana Sjenice mehanizama koji bi bili jednako dostupni za sve građane Republike Srbije bez obzira na regionalnu i nacionalnu pripadnost.

Sjenica je najdrastičniji primer ne funkcionalnosti postojećeg sistema i njegove otuđenosti od potreba građana. Sistem organizacije vlasti na terenu trebao bi biti takav da se instrumenti vlasti maksimalno učine dostupni svim građanima, da se proces odlučivanja o pravima i potrebama građanima pojednostavi, a da mesta odlučivanja budu institucije i organi na terenu koji su najbliži i najdostupniji građanima.

Upravo je to osnovni smisao Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Međutim, Republika Srbija nije ratifikovala one članove Evropske povelje o lokalnoj samoupravi koji bi stvorili obavezu da upravo postignu cilj koji sam pomenula.

Podsećam javnost da sam u svojstvu narodne poslanice SDA Sandžaka u oktobru 2024. godine zatražila od tadašnjeg premijera da se organizacija vlasti na terenu uskladi sa potrebama građana opštine Sjenica, međutim do sada nisam dobila odgovor, niti se stanje promenilo na bolje. Naivno zvuči član 4. stav 3. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi koji glasi: „javne poslove će prvenstveno obavljati oni organi vlasti koji su najbliži građanima“.

Koristim priliku da celokupnu javnost, kroz navođenje primera, podsetim na stanje u Sjenici u ovoj oblasti. U Sjenici građanima je potrebno: opšta bolnica, odnosno adekvatan nivo zdravstvene zaštite koji bi se ostvario u Sjenici a ne u Užicu kao do sada, služba za katastar nepokretnosti koja bi imala ovlašćenja da odlučuje o predmetima građana iz ove oblasti umesto da se to radi u Novoj Varoši. Potrebne su i odgovarajuće republičke inspekcijske službe koje neće biti ispostava iz Užica, kao što je to danas, kao i mogućnost da poslove potrebe i obaveze iz oblasti poreske uprave ostvaruju u Sjenici a ne kao danas u Prijepolju.

Građanima Sjenice je potrebno da sjeničkim šumama upravljaju iz Sjenice a ne iz Ivanjice, kao što je to slučaj danas. Takođe je potrebno da se uz odgovarajući institucionalan mehanizam stanje o vodama na terenu u opštini Sjenica vrši iz Sjenice, a ne iz Priboja. Lokalna samouprava u Sjenici treba da upravlja Prirodnim rezervatom „Uvac“ i Sjeničkim jezerom, a ne da se to radi iz Nove Varoši.

Pored toga, imam obavezu i napomenuti i da Nacionalna služba za zapošljavanje u Sjenici nema odgovarajući organizacioni status i potčinjena je Nacionalnoj službi za zapošljavanje iz Prijepolja.

Organizaciona jedinica preduzeća EPS u Sjenici treba da dobije status ogranka kako bi se pokrenula odgovarajuća revitalizacija i izgradnja novih elektroenergetskih objekata a to trenutno nije moguće jer je sistem odlučivanja centralizovan i o potrebama Sjenice u ovoj oblasti u prvom stepenu odlučuje se u Čačku. Upravljanje rudnikom Štavalj ne vrši se iz Sjenice, već iz Despotovca.

Prikazom realnog stanja u pogledu organizacije vlasti u Sjenici možemo zaključiti da je neophodna potpuna reforma političkog sistema na način da se određene nadležnosti republičkih organa vlasti prenesu na lokalnu samoupravu. Dakle, Republici Srbiji je potrebno na temelju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi regionalizacija i potpuna politička i finansijska decentralizacija. Trenutno lokalna vlast u Sjenici, bar do sada, nije pokazala interese u rešavanju ovog pitanja.

Kada govorimo o lokalnoj vlasti u Sjenici, očigledno je da im vladajući režim u potpunosti omogućava da bez ikakvih sankcija brutalno krše zakone i da ne sprovode sudske presude. Hvala.
Hvala.

Predložene dopune člana 85. stav 3. Zakona o državnom premeru i katastru ima za cilj zaštitu prava bivših vlasnika u postupcima restitucije.

Prema članu 58. Ustava Republike Srbije prava svojine je zajamčeno i može se oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu uz odgovarajuću naknadu. Upis objekta izgrađen na zemljištu koji je predmet restitucije bez prethodnog mišljenja Agencije za restituciju može dovesti do faktičnog obesmišljavanja postupka vraćanja imovine i povreda bivših vlasnika.

Hvala.
Hvala predsedavajuća.

Mi smatramo da je rok od dve godine objektivno prekratak, imajući u vidu realan obim posla, koji prevashodno nose jedinice lokalne samouprave.

Izrada ažuriranje digitalnih zoning planova, prikupljanje i verifikacija podataka, geodetske elaborate, javno izlaganje, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja, javne nabavke, GIS, IT rešenja i kadrovsko jačanje i koordinacija sa RGZ-om, agencijom i inspekcijama. Ovi postupci uz često žalbene sudske faze u praksi prelaze 24 meseca. Rok od pet godina obezbeđuje kvalitet i pravnu sigurnost, usklađuje se sa budžetskim ciklusima, smanjuje rizik formalnih povreda i omogućava efikasno, a ne formalno sprovođenje zakona.

Takođe, u članu 25. dodaje se novi član 3. koja glasi – troškove formiranje i rada stručnih timova za sprovođenje odredbi ovog člana padaju na teret budžeta Republike Srbije.

Ovom dopunom jasno se utvrđuje da finansijsko opredeljenje formiranje i rad stručnih timova koji su potrebni za sprovođenje odredbi člana 25. snosi budžet Republike Srbije.

Cilj je da se sa jedinice lokalne samouprave ne dovodi u situaciju da iz svojih često ograničenih sredstava finansiraju ove aktivnosti, na taj način postiže se pravična raspodela troškova i obezbeđuje da primena zakona ne predstavlja dodatni teret za lokalnu samoupravu, već da troškove snosi centralni nivo vlasti koji ima veće finansijske kapacitete. Hvala.