Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Minela Kalender

Minela Kalender

Stranka demokratske akcije

Govori

Hvala.

U članu 4. stav 1. tačka 3. briše se – predviđena definicija u tački 3. Katastarska parcela po ovom zakonu koja ne mora da ispunjava planske uslove omogućava proizvoljno formiranje katastarskih parcela koje neispunjavaju kriterijume propisane planskim dokumentima, što je u direktnoj suprotnosti sa načelom planske discipline u prostornom planiranju i izgradnji.

Takvo rešenje ugrožava pravnu sigurnost, otežava sprovođenje planova i dovodi do nesklada između planske i katastarske evidencije, posebno u urbanim sredinama gde su planska pravila ključna za racionalno korišćenje prostora. Ovakav pristup stvara haos i dugoročno narušava održivost urbanističkog razvoja.

Hvala.
Hvala.

U članu 6. stav 2. iza reči - jedinice lokalne samouprave dodaje se reč i svim zainteresovanim pravnim i fizičkim licima na uvid bez naknade.

Dopuna omogućava da sve zainteresovane strane, građani i pravna lica imaju širok i besplatan pristup podacima, čime se povećava transparentnost postupka i olakšava učešće javnosti u poslovima koji ih se neposredno tiču.

Ovo unapređenje i poverenja u postupku i osigurava da informacije budu dostupne svim podjednakim uslovima. Hvala.
Predsedavajuća, kolege i koleginice narodni poslanici, predlozi zakona koji se odnose na planiranje i izgradnju posebnih uslova za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, državnom promeru i katastru, sudskim taksama i zakonima o izvršenju i obezbeđenju nisu adekvatan na probleme u oblastima na koje se odnose.

Naša poslanička grupa u danu za glasanje neće podržati usvajanje ovih zakona.

Ono na šta ću se posebno zadržati jeste jedan od segmenata Predloga zakona o izmeni i dopuni Zakona o planiranju i izgradnji. Podsetiću javnost da član 14. Ustava Republike Srbije obavezuje državu da osigura posebnu zaštitu nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta.

Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina propisano je da Nacionalni savet utvrđuje koja su pokretna i nepokretna kulturna dobra od posebnog značaja za nacionalnu manjinu.

Izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, a što je i moguća namera predlagača zakona, potpuno obesmisluje i stavlja van snage ustavni i zakonski sistem zaštite identiteta i prava manje brojnih naroda iz oblasti kulture i kulturnog nasleđa.

Ovim Predlogom zakona potpuno se ignoriše Ustavom uspostavljena samouprava nacionalnih manjina i vrši se razvlašćenje nacionalnih saveta nacionalnih manjina u oblasti zaštite kulture i kulturnih dobara. Ovim zakonom Vlada se stavlja iznad Ustava i zakona što po nama nije prihvatljivo i suprotno je na čelu vladavine prava.

Ugrožavajući kulturno dobro jednog naroda jeste jedan od metoda kako se atakuje na kulturu i nacionalni identitet. Kao poslanik SDA Sandžaka političke stranke osnovana da zaštiti i štiti interese bošnjačkog naroda i generalno građana Sandžaka upozoravamo na mogućnosti posledice u primeni ovog zakona kada je u pitanju očuvanje bošnjačkog kulturnog dobra, ali i kulturnih dobara drugih naroda.

Kao što je već rečeno izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji Vlada se stavlja iznad Ustava i drugih važećih zakona, jer član 4. ovog zakona Vladi daje diskreciono pravo da proizvoljno odlučuje šta je projekat od posebnog značaja i ovom odredbom Vlada se istovremeno oslobađa obaveza da pribavi mišljenja o potrebi iznad studija zaštite nepokretnog kulturnog dobra.

Dakle, ono što je važeći Zakon o planiranju i izgradnju u članu 46. stav 7. propisuje kao obaveza, ovaj Predlog zakona oslobađa Vladu te vrste obaveze. Posebno je problematično ono što će se na udaru ovog diskrecionog prava Vlade naći i nepokretno kulturno dobro bošnjačkog naroda.

Amandmanima kojima smo predložili na ovaj zakon pokušali smo da ovaj zakon vratimo u pravni okvir sistema Republike Srbije, jer ukoliko se ovaj zakon usvoji bez naših amandmana može da proizvode situaciju da Bošnjacima i u ovoj oblasti omogući ostvarivanje ustavnih prava kao što je već urađeno u oblasti obrazovanja, oblasti informisanja, pravo na zastupljenost u policiji, sudstvu, tužilaštvu, sandžačkim opštinama i u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u sandžačkim opštinama, te u drugim oblastima društvenog života.
Hvala, predsedavajuća.

Ovim amandmanom propisuje se obaveza formiranja posebnih redakcija na jezicima nacionalnih manjina pri javnim medijskim servisima. Rešenje predloženo ovim amandmanom jeste mehanizam putem kojeg se ostvaruju Ustavom garantovana prava na informisanje pripadnika nacionalnih manjina na svom maternjem jeziku, ali i javni interes u oblasti informisanja utvrđen Zakonom o javnim medijskim servisima.

Kao što smo već govorili, pripadnicima nacionalnih manjina koji žive van teritorija AP Vojvodine, a posebno Bošnjacima i Albancima nije moguće da u praksi ostvare prava koja im garantuje Ustav i zakoni Republike Srbije. Ovim amandmanom daje se konkretno rešenje, odnosno jedino moguće rešenje kako da se pravo utvrđeno Ustavom i zakonom implementira u praksi.
Hvala predsedavajuća.

Režimski mediji konstantno negiraju nacionalni verski, kulturni i jezički identitet bošnjačkog i albanskog naroda, te u javnosti plasiraju programske sadržaje kojima se osporavaju nacionalni simboli bošnjačkog naroda, a Bošnjaci i Albanci predstavljaju u negativnom kontekstu i plasiranjem laži i neistina, pokušavaju se predstaviti kao pretnje za sigurnost Republike Srbije.

Pored toga, režimski mediji osporavaju Bošnjacima i Albancima i pravo na ostvarivanje drugih prava garantovanih Ustavom i zakonom. Na taj način vladajući režim preko medija koji kontroliše iskazuje jasnu mržnju i netrpeljivost instaliranu kao društvenu prihvatljivu kategoriju.

Ovim amandmanom se pružiocima medijskih usluga zabranjuje objavljivanje programskih sadržaja kojima se na otvoren ili prikriven način negira i dovodi u pitanje nacionalna, verska, kulturna i jezički identitet bilo koje zajednice ili se na otvoren ili prekriven način negira ili dovodi u pitanje ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina propisani Ustavom i zakonom.

Da bi Srbija bila istinska zajednica svih njenih građana i svih njenih naroda u kojoj žive neophodno je uraditi pravno adekvatan okvir, a u javnosti stvoriti takvu atmosferu da svi njeni građani u njoj potpuno ravnopravno, odnosno da uživaju potpuno ista prava bez obzira na veru, naciju, jezik ili bilo kakvu drugu pripadnost.

Usvajanje predloženih amandmana u oblasti medija važan su korak u tom pravcu i ja sve pozivam da nas podržite i u danu za glasanje glasate za njih.
Predsednice Skupštine, koleginice i kolege narodni poslanici, Srbija je multinacionalna državna zajednica u kojoj manjinski narodi imaju značajan udeo u celokupnom njenom stanovništvu.

Zaštita prava i sloboda pripadnika manjinskih naroda propisana je Ustavom, Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, te mnogim sistemskim zakonima u oblasti obrazovanja, informisanja, kulture, službene upotrebe jezika i pisma i drugih. Mnogi ti propisi međutim samo su proklamativnog karaktera, ne poštuju se u praksi i veoma često se zaobilaze, grubo krše i ne sprovode.

S obzirom da su pred nama izmene medijskih zakona ja ću se malo osvrnuti na tu temu.

Iako je Zakonom o javnom informisanju u medijima informisanje na maternjem jeziku i pismu pripadnika nacionalnih manjina ustanovljeno kao javni interes u praksi ne postoji ni jedan mehanizam kojim bi se ova odredba sprovela u delo van područja Vojvodine.

Vrata RTS kao javnog servisa svih građana Srbije za Bošnjake su otvorene samo kada se treba optužiti za nešto ili izložiti negiranje, nepoštovanje i asimilacija.

Pitam ovaj dom – zašto RTS više od deceniju i po neće da formira redakciju na bosanskom jeziku kako bi provodila programski sadržaj na bosanskom jeziku kao maternjem jeziku bošnjačkog naroda u Republici Srbiji?

Zašto najviši predstavnici ove medijske kuće otvoreno negiraju postojanje bosanskog jezika i zašto se osporava nacionalni identitet bošnjačkog naroda?

Pitam predsednika Skupštine i sve narodne poslanike imaju li smelosti, snage i moći da u delo sprovedu ono za šta smo se svi ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima obavezali?

Možemo li u delo pretočili odredbe te Povelje i osigurati njeno sprovođenje kada su manjinski jezici u Srbiji u pitanju?

Formiranje posebne redakcije na jezicima nacionalnih manjina pri javnom servisu na republičkom i pokrajinskom nivou sa posebnim osvrtom Javni servis RTS-a mehanizam su kojim bi se omogućilo bošnjačkom i pripadnica ostalih manjinskih naroda u Republici Srbiji ostvarivanje prava na informisanje na svom maternjem jeziku na državnom nivou.

Samo posebne redakcije na manjinskim jezicima u okviru javnih servisa garancije su proizvodnje i emitovanje programskih sadržaja na manjinskim jezicima.

Ustaljena praksa medija u Srbiji, a naročito onih režimskih, je negiranje nacionalnog verskog, kulturno i jezičkog identiteta Bošnjaka, ali i drugih nesrpskih naroda i tome se treba stati na put. M eđutim, ne vidimo političku volju, bar ne kroz ove zakone u oblasti informisanja. Iz tog razloga tražimo da se uvedu konkretne sanckije uključujući i krivične sankcije za nepoštovanje manjinskih prava, sa promovisanjem mržnje i neprijateljstva prema Bošnjacima i drugim manjinskim narodima.
Predsedavajuća Narodne skupštine, koleginice i kolege narodni poslanici, postavljam pitanje predsedniku Vlade Republike Srbije.

Opština Sjenica je najdrastičniji primer nefunkcionalnosti postojećeg sistema i njegove otuđenosti od potrebe građana. Republički organi i službe sa javnim ovlašćenjima koji postoje i deluju u Sjenici su delimično ili u potpunosti obesmišljeni i pretvoreni u šalterske službe. Državni organi Republike Srbije trebaju u institucionalnom smislu osnaživati Sjenicu kao jednu od sandžačkih opština u kojoj većinskoj stanovništvo čine Bošnjaci, a sve državne institucije uspostaviti u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u Sjenici, što je jedan od uslova za vraćanje poverenja Bošnjaka u državne organe.

Vlada Republike Srbije ima pravo nadležnosti, a i obavezu, da u skladu sa članom 123. stav 1. tačka 5. i članom 136. stav 4. Ustava Republike Srbije organizaciju republičkih organa i službi sa javnim ovlašćenjima prilagodi potrebama građana opštine Sjenica.

Shodno tome, pitam predsednika Vlade Republike Srbije da li će Vlada svojom politikom, merama i odlukama omogućiti građanima opštine Sjenica da dobiju opštu bolnicu, odnosno adekvatan nivo zdravstvene zaštite, koje bi se ostvarilo u Sjenici a ne kao do sada u Užicu, dobije službu za katastar nepokretnosti koja bi imala ovlašćenja da odlučuje o predmetima građana iz ove oblasti, umesto da se to radi u Novoj Varoši, kao što je to slučaj danas? Dalje, da dobiju sve republičke inspekcijske službe koje neće biti ispostava iz Užica, kao što je to danas, kao i da dobiju mogućnost da poslove, potrebe i obaveze iz oblasti poreske uprave ostvaruju u Sjenici, a ne kao do sada, u Prijepolju, kao i da dobiju svoje šumsko gazdinstvo, zajedno sa Novim Pazarom i Tutinom, kako se više sjeničkim šumama ne bi upravljalo iz Ivanjice? Zatim, da dobiju pravo da upravljaju Prirodnim rezervatom Uvac, kako se njime ne bi upravljalo iz Nove Varoši? Takođe, da nacionalna služba za zapošljavanje dobije veći organizacioni status, kako ne bi, kao do sada, bila podređena nacionalnoj službi za zapošljavanje iz Prijepolja. Zatim, da organizaciona jedinica EPS u Sjenici dobije odgovarajući status, kako bi se odlučivanje iz Čačka premestilo u Sjenicu.

Dalje, da se upravljanje rudnikom Štavlja vrši u Sjenici, a ne da se sjeničkim rudnikom upravlja iz Despotovca. Da se nadležnosti iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja za teritoriju opštine Sjenica prenesu na sjenički PIO fond, itd.

Očekujem da Vlada Republike Srbije ispravi ovu nepravdu, te kao odgovor na ovo poslaničko pitanje uslede konkretne politike, odluke i mere, kako bi se obezbedila primena ustavnog načela o ostvarivanju pune slobode i jednakosti svakog pojedinca u pravedno otvorenom i demokratskom društvu, zasnovanom na načelu vladavine prava, gde se vlast povinuje Ustavu, zakonima i potrebama građana kao nosioca suvereniteta. Hvala.