PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 10.11.1999.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

10.11.1999

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 10:45 do 17:00

  • TAGOVI

  • Predlog zakona o dopunama Zakona o porezu na imovinu (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o dopunama Zakona o porezu na imovinu (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o dopunama Zakona o porezu na imovinu – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o porezu na dobit preduzeća (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o porezu na dobit preduzeća (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o porezu na dobit preduzeća – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o turizmu (načela) (1999)
  • Predlog zakona o posebnim uslovima i načinu izmirivanja dospelih obaveza po osnovu javnih prihoda (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o posebnim uslovima i načinu izmirivanja dospelih obaveza po osnovu javnih prihoda (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o posebnim uslovima i načinu izmirivanja dospelih obaveza po osnovu javnih prihoda – glasanje (1999)
  • Prva sednica Drugog redovnog zasedanja (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o turizmu (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o turizmu (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o turizmu – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o lokalnoj samoupravi (načela) (1999)
  • Predlog zakona o lokalnoj samoupravi (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o lokalnoj samoupravi (pojedinosti) (1999)
  • OBRAĆANJA

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem.
    (Aplauz.)
    Dajem pauzu do 14,30.
    (Nastavak posle pauze)

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč dr Živorad Đorđević, zamenik šefa poslaničkog kluba Jugoslovenske levice.

    Živorad Đorđević

    Uvaženi narodni poslanici, JUL neprestano ukazuje na neophodnost da ostvarene promene u društvenom sistemu moraju biti podržane i odgovarajućim promenama iz domena zakonodavstva. Jedno od tih dobrih rešenja predstavlja i zakon o lokalnoj samoupravi, predložen od strane Vlade Republike Srbije.

    Visoko cenimo napor Vlade da kao predlagač ponudi celovit, jedinstven sistem uređenja ove izuzetno važne oblasti za funkcionisanje društvenog i političkog sistema. Duboko verujemo da je najveća vrednost što predloženi zakon stvara pravne uslove da se na najneposredniji način izražava volja građana. Stvaranje mogućnosti za izražavanje volje građana je merilo vrednosti svakog zakona, pa i ovog, merilo demokratičnosti svakog društva.

    Na ovo sveto pravilo demokratije, koje je temelj svakog modernog i civilizovanog društva, treba se podsetiti i prilikom usvajanja ovog zakona, jer mislim da izvorna ideja demokratije kao izraza volje naroda danas je žestoko obrukana. Danas su na sceni neka čudna viđenja demokratije, nameću ga neki novi fireri, takozvanog novog svetskog poretka, neki novi drug Koba, u zapadnoj varijanti. Ti novi vetrovi nazovi demokratije bez volje građana, novi totalitarizam uperen je protiv slobode i dostojanstva čoveka. Ti, dakle, vetrovi duvaju i ovde.

    Tortura manjine, tortura ulične buke se nameće umesto volje i interesa građana. Zato mislim da mnogi politički nesporazumi,sukobi i podele, pa i ovo oko ovog predloga zakona, nastaju na totalitarističkom pokušaju novih gospodara sveta i njihovih vazala da ugrožavanjem prava čoveka i građanina zatru svaku njegovu mogućnost da bude slobodan, da ima svoje mišljenje i svoju volju.

    I danas, pod plaštom demokratije i navodne borbe za ljudska prava, bombama se nastoji da se utera demokratija, bombama se uskraćuje osnovno ljudsko pravo, pravo na život. Danas se silom nameće sloga, danas ćemo vas malo ubiti, da bi sutra malo bolje živeli.

    Jugoslovenska levica, polazeći od izvornog značenja demokratije, u čijoj biti se nalazi izražavanje volje, potreba, interesa građana, duboko veruje da je ovaj predloženi zakon u interesu naroda, jer mu omogućava neposredno izražavanje interesa, i stoga omogućava da nacionalni interes i interesi ovog naroda budu iznad interesa takozvanog novog svetskog poretka. Pored toga, podrška JUL-a novim rešenjima u ovom zakonu zasniva se i na sledećim razlozima, nabrojaću ih:

    Novi Predlog zakona sistematizuje celokupnu oblast u funkcionisanju lokalne samouprave na jedinstven način.

    Značajno se unapređuju rešenja od naročite važnosti za život i rad građana na lokalnom nivou.

    Konkretizuju se pojedina rešenja u skladu sa stvarnim potrebama građana i ustavnim rešenjima.

    Pojednostavljuje se i čini efikasnim ceo sistem vezan za izbore na nivou lokalne samouprave.

    Objedinjavaju se iskustva, tradicija i najbolja rešenja iz oblasti lokalne samouprave.

    Veoma precizno određuje se i sam pojam lokalne samouprave, jedinica, organa, poslova, kao i pitanja u vezi sa imovinom i sredstvima lokalne samouprave, mesnim zajednicama i druga pitanja koja su značajna za funkcionisanje ove oblasti.

    Deo zakona odnosi se na rešenja koje se tiču opština sa nacionalno - mešovitim sastavom stanovništva, čija se suština ogleda u stvaranju uslova za ravnopravno učešće svih građana u odlučivanju o pitanjima od važnosti za njihov zajednički život.

    Već duže vreme u našoj javnosti prisutne su rasprave o neophodnosti novog načina uređivanja pitanja lokalne samouprave. U svim tim raspravama, JUL je ukazivala da sveobuhvatno i dosledno uređenje ovih pitanja, prema slovu Ustava, spada u red prioritetnih zadataka ove skupštine.

    Sadašnje stanje na Kosovu i Metohiji, nastalo neprincipijalnim ponašanjem snaga organizacija UN, posebno ukazuje na potrebu usvajanja predloženih zakonskih rešenja. Obaveza ove skupštine je da obezbedi zakonske uslove za zaštitu prava svih građana i nacionalnih zajednica, svuda i na Kosmetu.

    JUL, poznato je, smatra ravnopravnost građana svojim temeljnim opredeljenjem i, u tom smislu, protivi se svakom obliku narušavanja tog principa. Sadašnja događanja, a naročito težak položaj, progon i brojni oblici diskriminacije Srba, Crnogoraca, Muslimana, Roma i ostalog nealbanskog življa, stavljaju nam u obavezu da i putem uređenja lokalne samouprave doprinesemo stvaranju uslova za poboljšanje položaja svih građana i nacionalnih zajednica.

    JUL posebno podržava obrazovanje veća nacionalnosti svih nacionalnih zajednica, kao i veća nacionalno neopredeljenih građana. U proteklom periodu, Vlada Srbije je sačinila više nacrta zakona o lokalnoj samoupravi, izrazivši spremnost za punu saradnju sa poslaničkim grupama u iznalaženju najprimerenijih rešenja u zakonskom uređivanju ove oblasti.

    JUL, za razliku od nekih drugih poslaničkih grupa, odazivala se svakom pozivu za saradnju, ne samo sa Vladom, nego i sa svim poslaničkim grupama u definisanju uređivanja lokalne samouprave. Međutim, ni na poslednjem sastanku, održanom 14. oktobra ove godine u Vladi, nije došlo do okupljanja predstavnika svih poslaničkih grupa. Ovako ponašanje pokazuje potpunu nespremnost pojedinih poslaničkih grupa, da o ovom važnom pitanju razgovaraju i daju doprinos konačnom uobličavanju Predloga zakona.

    Primedbe i neslaganja sa predloženim rešenjima, koja se nameću javnosti, nisu ni konkretna ni korektna. Reč je o a priornim diskriminacijama svake ideje i mogućnosti da se o Predlogu ovog zakona razgovara. A onda, tu nema rasprave, jer nema suočavanja ideja i rešenja.

    Mi, ili ako hoćete ja, ne znam šta žučni protivnici ovog predloga žele. Mi samo znamo da ništa ne žele, bar ne u institucijama ovog sistema. Parlamentarna borba je jedna od najviših načela demokratskog i civilizovanog društva. Moj prethodnik u ovoj raspravi pokušao je da uđe u motive, razloge, zašto se protivnici ovog predloga protive ovom zakonu.

    Nemam nameru da ulazim u te motive, niti je to moguće. Mislim da i njima nije jasno zašto su protiv ovog zakona. Verujem da u pojašnjenju ideja zašto su protiv ovog zakona ne može da im pomogne ni parapsihologija, ni Madlenka kada se uleti.

    Stoga, ispred poslaničke grupe JUL-a, pozivam vas da predloženi zakon o lokalnoj samoupravi podržimo, i posle rasprave usvojimo onako kako to dolikuje jednom demokratskom i civilizovanom društvu. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem. Ima reč narodni poslanik Ramadan Ameti.

    Ramadan Ameti

    Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, ova verzija zakona o lokalnoj samoupravi, sem što celovitije u jednom dokumentu uređuje dosadašnja rešenja iz oblasti lokalne samouprave, ni jednim korakom ne proširuje kompetencije lokalne samouprave.

    A, s druge strane, pojačava nadzor i tutorstvo državnih organa nad lokalnom samoupravom, preko širokih mogućnosti uništavanja opštinskih akata, a i uvođenja privremenih mera. Što se uvođenja privremenih mera tiče, mi Albanci na Jugu Republike Srbije imamo iskustva.

    Poznato nam je da partija na vlasti obično koristi ovo sredstvo kada je ugrožena njena dominacija na opštinskom nivou i po pravilu se ove mere obrazlažu nepoštovanjem zakonitosti i ustavnosti.

    U prethodnom sazivu u opštini Medveđa više od dve godine su trajale privremene mere, preko kojih je SPS obezbedio dominaciju i na poslednjem sazivu Skupštine opštine, a u kom se nivou sada u opštini Medveđa sprovodi zakonitost vidi se i po etničkim čišćenjima koja se obavljaju u ovoj opštini.

    (Tomislav Nikolić: To je bilo etničko kupanje.)

    Možda i etničko kupanje po vama, gospodine.

    Odatle, ogromna većina Albanaca je bila primorana da napusti vekovna ognjišta. Ovo je inicijativa ka anticivilizacijskoj pojavi, koja se takođe odvija i u Preševu i u Bujanovcu. Ja sam pravovremeno signalizirao i tražio da se iseljavanje Albanaca iz južne Srbije razmatra preko anketnog odbora. Narodna skupština, međutim, to je, na žalost, odbijala iz formalnih razloga. A na koji način Vlada i Ministarstvo prate zakonitost u sistemu lokalne samouprave, prilično dobro se vidi iz primera opštine Preševo. Naime, odlukom Vlade imenovan je pomoćnik načelnika Pčinjskog okruga samo za opštinu Preševo, i naravno, ovaj vladin funkcioner koji je do sada imenovan samo u ovoj opštini u kojoj odborničku većinu ima Partija za demokratsko delovanje, koja okuplja Albance u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, veoma marljivo i pedantno uspeva da nameće zakonitost (po modelu partije na vlasti). Na ovaj način umesto drastičnog oblika uvođenja nepopularnih privremenih mera izmišljen je blaži oblik blokiranja organa lokalne samouprave. Naravno, sve sa ciljem da se ukaže na nesposobnost opozicionih partija da vode čak i organe lokalne samouprave.

    Zadržavanje većinskog, umesto proporcionalnog sistema, koji je bio potvrđen prethodnom verzijom Predloga ovoga zakona, takođe ima političke motive, jer ide u prilog koaliciji partija na vlasti. Naime, praksa je pokazala da rešenjima većinskog sistema partije na vlasti, koje imaju dominaciju u državnim organima, lako uspevaju da razbijaju inicijativu i usitnjavaju opozicione odborničke grupe koje na osnovu izbornih rezultata obezbeđuju većinu u skupštini u lokalnim samoupravama.

    Uvođenje proporcionalnog sistema takođe bi doprinelo eliminisanju dosadašnje manipulacije za izborne jedinice, koje su bile prisutne u opštini Medveđa, a naročito u Bujanovcu i Preševu. Naime, u Bujanovcu, na osnovu zvaničnih podataka Zavoda za statistiku, albansko stanovništvo čini oko 62% od ukupnog stanovništva u opštini Medveđa. Međutim, manipulacijama koje su radile opštinske vlasti prilikom donošenja izbornih jedinica još 1992. godine albansko stanovništvo teoretski može da bira najviše 12 svojih predstavnika, od 41 odbornika, koliko ima Skupština opštine Bujanovac. Ovo drastično kršenje jednog od osnovnih ljudskih prava, jednakog biračkog prava, urađeno je tako što sela sa albanskim stanovništvom, čak i 700 - 800 birača, nemaju svoju izbornu jedinicu, a sela sa srpskim stanovništvom imaju izbornu jedinicu samo sa 100 ili 150 birača.

    Zbog toga predlažem da se umesto većinskog uvede proporcionalni sistem, u kome bi teritorija opštine bila jedna izborna jedinica. Međutim, i u slučaju da se ide sa većinskim sistemom, neophodno je da se veličina izborne jedinice u opštini utvrdi tako što bi se precizirali okviri u kojima se može kretati broj birača iz jedne izborne jedinice, a ne da se to ostavi slobodnoj proceni, jer na ovaj način, kao što sam izneo, dolazi do grubih manipulacija, koje doprinose da se gubi sam smisao i koncepcija izbora.

    Zbog toga je Partija za demokratsko delovanje, koja ima 10 - 12 odbornika koje imaju Albanci u Skupštini Bujanovca, odlučila da povuče svoje odbornike i neće učestvovati u narednim izborima pod postojećim diskriminatorskim uslovima, jer, gospodo, i u jednopartijskom sistemu albansko stanovništvo bilo je bolje predstavljeno, kako u strukturi tadašnjih veća skupština, ali i u strukturi zaposlenih u opštinskim organima.

    Od kada je pluralistički sistem, po modelu SPS-a, počeo da se sprovodi u organe u Bujanovcu, Albanci su eliminisani, kako iz struktura državnih organa, tako i iz struktura organa i institucija lokalne samouprave. Mislim da je vredno istaći problematiku službene primene jezika i pisma nacionalnih manjina. Iako Ustavom i zakonom je to garantovano, u praksi se to ne sprovodi, ni u državnim, ni u organima lokalne samouprave, sa izuzetkom škola koje još uvek rade i na albanskom jeziku, ali one su restriktivnog trenda, jer ove školske godine zbog iseljavanja albanskog stanovništva ugašena je osnovna škola "Skender Beg" u selu Zarbince, koja je u narednoj školskoj godini imala 340 učenika, a ista sudbina čeka i osnovnu školu opštine Medveđa i u Preševskom Karadaku.

    Smatram neophodnim da se ovim zakonom bolje precizira sprovođenje ustavne odredbe kojom je garantovano nacionalnostima i nacionalnim manjinama službena upotreba njihovog jezika i pisma, kako bi se konačno, nakon jedne decenije od usvajanja Ustava, počela da se u praksi sprovodi ova važna odredba i kako bi se takođe vratilo pravo koje su Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi imali u toku jednopartijskog sistema, a koje im je neustavno oduzeto u ovoj poslednjoj deceniji, od strane velikosrpskih demokrata i SPS-a.

    Evropska povelja o lokalnoj samoupravi govori o tome da će se javni poslovi po pravilu izvršiti, pre svega, od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. U ovom pravcu očekivali smo da će se bar u oblasti prosvete vratiti neophodni uticaj organa lokalne samouprave, mesnih zajednica i građana na rad škola.

    Ovim rešenjima i Predlogom ovog zakona i dalje ostaju na snazi postojeća neprihvatljiva rešenja da se školski odbori i direktori menjaju sa republičkog nivoa, bez obaveze da se bar vrše konsultacije sa predstavnicima lokalne samouprave u čijoj sredini radi određena škola. Ovakvom strogom centralizacijom su pogođene nacionalne manjine, ne samo u domenu imenovanja direktora i školskih odbora, nego i u oblasti nastavnih programa i udžbenika.

    U vremenu najsavremenije nastave, albanska deca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi više od 10 godina su radila bez udžbenika, a sada kada su osnovnoj školi obezbeđeni, oni su samo veoma loši prevodi udžbenika iz srpske nastave, sa veoma grubim materijalnim greškama, koje te udžbenike čine neupotrebljivim i čime se neminovno otvara put asimilacija albanskog stanovništva na ovom području.

    Ako ova zakonska rešenja, koja su se u praksi pokazala neuspešnim i često štetnim, a ako nam je namera da se bar u nivou zakonske regulative približimo opštim vrednostima savremenog sveta, smatram neophodnim da se ovaj predlog zakona povuče i pripremi nova verzija koja bi ozbiljnije razradila oblast lokalne samouprave, bazirajući se na principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

    Naše amandmane povlačimo jer znamo da su odbijeni, a vama hvala na ovakvom ponašanju.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Molim vas za tišinu, ima reč narodni poslanik Dražimir Marušić.

    Dražimir Marušić

    Socijalistička partija Srbije
    Poštovani predsedniče, uvažene kolege, pred nama se nalazi Predlog zakona koji u svakom slučaju izaziva veliku pažnju javnosti, jer po svom karakteru i značaju treba da reguliše jedno od najznačajnijih pitanja političkog uređenja svake države, odnos centralne vlasti države prema lokalnim vlastima teritorijalnih jedinica.
    U svakom slučaju je krupno političko pitanje, koje svoj značaj potvrđuje i time da se u okviru međunarodne zajednice definiše odnosno utvrđuju mu se međunarodni pravni okviri, kroz par konvencija o lokalnoj samoupravi, koji su temelji za većinu demokratskih zemalja u okviru kog regulišu ovo pitanje.
    Kod nas ono, pored ustavnog i demokratskog principa, ima i jedno posebno izraženo svojstvo ugrađeno već vekovima u nacionalno biće našeg naroda, istorijsku dimenziju lokalne samouprave. Naime, viševekovno ropstvo pod turskom imperijom nateralo je srpski narod na samoorganizovanje svojevrsne lokalne vlasti odnosno samouprave i ona se kao takva duboko ukorenila u svest našeg naroda.
    To je neposredno biranje sopstvenog starešine, odlučivanje o svim životnim pitanjima sopstvenog opstanka, jer svoju državu nisu imali. Naši su preci stvaranjem moderne Srbije devetnaestog veka ovo pitanje i te kako uređivali. Setimo se samo skupštinskih i političkih rasprava kada se donosio Zakon o opštinama s kraja prošlog veka, kada se u Srbiji prvi put ovo pitanje regulisalo zakonom, odnosno uređuje odnos centralne vlasti i lokalne samouprave.
    Dalji sled događaja, posebno posle Ustava iz 1974. godine, ide skroz u drugom pravcu. Tada naime lokalna samouprava preuzima ingerencije države i to u takvom obimu da je maltene svaka opština bila država u malom. Svi se odlično sećamo tog perioda, kao i da smo početkom ove decenije to pitanje rešili donošenjem novog ustava, objedinjujući državne funkcije i razdvajajući ih od lokalne samouprave, čini mi se možda u zadnjem trenutku, spasavajući Srbiju od planiranih rešenja spolja.
    U okviru ovog koncepta utvrđenog ustavom autor ovog projekta i Vlada narodnog jedinstva izašli su pred nas s ovim predlogom koji je dosta dobar projekat, čije su osnovne vrednosti sledeće: - predlagač se drži osnovnih principa o suštini i sadržini lokalne samouprave utvrđene evropskim konvencijama o lokalnoj samoupravi. Nadležnost lokalne samouprave i njena organizacija se kreću u okviru važećeg ustava i ne izlaze iz tih okvira.
    Osnovni koncept da se lokalna samouprava bira, organizuje i konstituiše da bi se rešavala osnovna životna pitanja građana tamo gde žive, u oblastima od zajedničkog interesa, u prvom redu komunalnim i društvenim delatnostima, u najširem smislu tih značenja se apsolutno zadržava. Obaveza donošenja planova razvoja teritorijalnih jedinica iz sopstvene nadležnosti je veliki kvalitet ovog zakona.
    To je uostalom i smisao lokalne vlasti a ne vođenje spoljne politike ili rukovođenje organima prinude i drugih klasičnih državnih funkcija. Poveravanje određenih poslova od strane države lokalnoj samoupravi je takođe dobar institut koji će omogućiti da se pojedine državne funkcije preko lokalne samouprave približe građanima što će se po oceni ove vlade i ove skupštine činiti posebnim zakonima.
    Odvajanje Zakona o teritorijalnoj organizaciji od lokalne samouprave, kao i kodifikacija niza zakona u ovaj zakon, nesumnjiv je kvalitet. Definisanje i opredeljivanje izvora finansiranja lokalne samouprave predstavlja značajan korak ka trajnom rešavanju ovog problema.
    Duboko sam uveren da kada naša zemlja izađe iz ovih teškoća, posebno stvorenih od strane NATO zlikovaca, zemljotresa i poplava, da će se posebnim zakonom omogućiti veći prihod lokalne vlasti radi sopstvenog razvoja. Valjda smo svi sada svesni činjenice da je u ovoj zemlji sada potreban princip solidarnosti, da se mora pomagati onima koji su najviše stradali.
    Izborni sistem, većinski i jednokružni, po mom dubokom uverenju predstavlja zaista pravo demokratsko načelo izbora lokalne vlasti. On apsolutno omogućava građanima da biraju ljude, svoje sugrađane, kojima će osnovni motiv biti - rad na organizaciji poboljšanja kvaliteta življenja u bukvalnom smislu, u svom naselju, u selu, u ulici, školi, ambulanti, obdaništu, seoskom putu, groblju, igralištu, telefoniji i da ne nabrajam više.
    Pri tome, biće uveliko pošteđeni političkih partija, koalicija, lista, i drugih političkih institucija koje opterećuju parlamentarni sistem na nivou državne zajednice. Ovaj princip omogućava svakom da ostvaruje svoje pasivno biračko pravo, ako za to ima želju i potrebu, da bi svojim radom i uticajem stvarao bolje uslove življenja svojim biračima i svojoj porodici.
    Zato sam veliki pristalica ovog sistema, uz napomenu da bi statutima lokalnih jedinica trebalo predvideti da svako selo, naseljeno mesto, ima svog odbornika.
    Na kraju, koncept ovog zakona sigurno je pravljen u okviru ustava, ali svojom sadržinom, rešenjima i domašajem sigurno će predstavljati jedan od zakona koji, sa ostalima koje predlaže Vlada narodnog jedinstva, vodi ka demokratskim reformama naše zemlje.
    Poštovane kolege, na samom kraju, dozvolite mi da kao predsednik SO Gornji Milanovac, sa iskustvom od oko šest godina, kao potpredsednik Balkanske asocijacije opština i gradova, učesnik i poznavalac ove problematike i u zemljama Evropske unije i u balkanskim zemljama, kao i zemljama tranzicije, kažem da kvalitet lokalne samouprave utvrđen ovim zakonom ni malo ne zaostaje za njihovim zakonima.
    Samo zlonamerni ljudi, čija je želja da od ove države stvore američki protektorat, mogu davati negativne ocene o njemu na način kako to rade, a vidi se i u čijem interesu. Autorima ovog projekta i Vladi istinska pohvala na radu, trudu i kvalitetu rada. Zato predlažem da ovaj zakon usvojimo, a njegova primena u praktičnom životu sigurno će pokazati njegove kvalitete, ali i potrebu da se u nekom budućem vremenu ovaj koncept dograđuje u interesu boljeg življenja naših građana. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem. Ima reč narodni poslanik Živko Selaković.

    Živko Selaković

    Poštovani predsedniče, dame i gospodo, uvaženi poslanici, molio bih gospodina predsednika da mi dozvoli minut-dva da  dam ličnu kartu o sebi i svojoj koaliciji, tj. koga predstavljam, da ukratko iznesem naše predloge.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Naravno, dozvolićemo našem poslaniku Živku Selakoviću, jer je on novi poslanik, koga smo danas izabrali, tj. potvrdili mandat.