DRUGA SEDNICA PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 21.05.2001.

21. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

21. dan rada

21.05.2001

Sednicu je otvorio: Dragan Maršićanin

Sednica je trajala od 10:15 do 19:30

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima gospodin Jovanović.
...
Demokratska stranka

Čedomir Jovanović

Gospodine predsedniče, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, ja sam i poslednjom prilikom u kojoj smo govorili o Kosovu i Metohiji, rekao da će teško ko od nas moći da kaže nešto novo o problemu koji postoji na Kosovu i Metohiji, i da je jedina prilika i prostor u kojem možemo nešto novo uraditi, prostor u kojem ćemo se ponašati drugačije, nego što smo se ponašali prethodnih 10 godina.
Građani su stalno suočavani sa problemom Kosova i Metohije, ali po pravilu je problem Kosova i Metohije bio u funkciji onih stranaka koje su činile režim Slobodana Miloševića. Kada se navodno nije znalo šta će se raditi sa Kosovom i Metohijom, građanima je postavljeno referendumsko pitanje, da oni pronađu odgovor, ali se nije znalo šta će se raditi sa posledicama takvog odnosa prema Kosovu i Metohiji. U građanima Srbije su pronalaženi izdajnici. Danas kada moramo svesno razgovarati o odgovornosti koja prati nas na vlasti, ali i nas kao poslanike ovog parlamenta, mi nismo u prilici da vodimo jednu korektnu raspravu, jer smo u prilici da razgovaramo o nečemu što jeste politička fraza. Niko od nas ne beži od problema Kosova i Metohije. Baš naprotiv, mi smo jasno rekli da ćemo razgovarati o tom problemu i pokušati da pronađemo adekvatno rešenje za izlaz iz katastrofe u koju smo stigli.
Jasno je rečeno da će biti održana sednica Parlamenta u ponedeljak i da će se na toj sednici poslanici upoznati sa dokumentima i sa inicijativama, koje će zajednički predložiti i sačiniti Republička i Savezna vlada. Skupština mora biti mesto na kojem će se donositi odgovorne i efikasne odluke, povući pametni potezi, pametni, a nikako ishitreni. Od dolaska međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju nijedanput nije organizovana sednica Parlamenta, koja bi bila prilika da se poslanici izjasne o problemima koji postoje na Kosovu i Metohiji, nijedanput do dolaska DOS-a u ovaj parlament i do spremnosti poslanika DOS-a da raspravljaju o tim temama.
Mi ne bežimo od problema Kosova i Metohije, niti upiremo prstom u one koje smatramo krivcima za taj problem, jer od toga nema koristi. Svađe neće biti izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo, neće biti ni lažno pomirenje izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo. Jedini izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo jesta pametna politika, politika bez viška emocije i strasti, politika koja nam u ovom trenutku kaže - ne svađajte se sa svetom, jer ćete u toj svađi otići samo korak dalje, nikako nećete biti korak bliže do rešenja. Ne birajte teške reči, ne posežite za frazama, ne uzimajte u usta mrtve, jer takvom pričom teško možete izbeći analogiju kojom su oni koji danas najviše govore o Kosovu i Metohiji najveći krivci na strani srpskog naroda za ono što se desilo na prostoru Kosova i Metohije, jer su deset godina Kosovo i Metohiju koristili kao isključivu bazu za krađu izbora, kao mesto na kojem će se organizovano pljačkati naše društvo, kao mesto na kojem će se sejati mržnja koja je usmerena pre svega ka rastakanju našeg nacionalnog bića. Mi nećemo biti ona politička grupacija, niti politička snaga koja će slediti takvu politiku.
Srešćemo se u ponedeljak na ovom mestu, razgovaraćemo o tome, a do tada će Skupština raditi svoj posao. Ako nismo spremni da raspravljamo o zakonima koji su pred nama, onda nismo spremni ni da obavljamo funkciju poslanika. Možemo biti agitatori po ulicama, ali nikako ne možemo kao odgovorni predstavnici naroda razgovarati o jednom tako bolnom pitanju, isključivo vođeni ličnim strastima i emocijama i netrpeljivošću jednih prema drugima. Oni koji nisu bili spremni danas da učestvuju u jednom dijalogu predstavnika, ne vlasti i opozicije, nego predstavnika građana Srbije, nisu bili spremni da tragaju za kompromisnim rešenjem. Videćemo da li će sednica koja će biti organizovana u ponedeljak biti prilika da mi odgovorno stanemo naspram jednog problema i pokušamo da utvrdimo politiku, koja neće biti politika sukoba sa svetom, politika u kojoj po pravilu stradaju nevini, već će biti politika u kojoj će pre svega odgovornost za sebe preuzeti oni koji je kreiraju, političari.
Mi od takve odgovornosti ne bežimo, baš naprotiv, preuzimamo je na sebe, ali još jedanput ponavljam, Kosovo i Metohija za Demokratsku opoziciju Srbije, za parlamentarnu većinu u ovoj skupštini, neće biti prilika u kojoj će se baratati frazama i demagogijom. Biće prilika u kojoj ćemo razgovarati odgovorno i slediti ono što kažemo za ovom govornicom. Pozivam vas da nastavimo svoj rad onako kako smo radili do sada, da bez obzira na okolnosti u kojima danas radimo pokušamo da završimo svoj posao, a da se potom pripremimo odgovorno za sednicu Parlamenta na kojoj ćemo razgovarati o rešavanju problema na Kosovu i Metohiji, da sačekamo rezultate ulaska naših snaga u zonu B kopnene zone bezbednosti i da potom u jednim novim okolnostima vidimo da li postoji prilika da se jako teška situacija Kosova i Metohije preokrene, ne u korist srpskog naroda, već u korist civilizovanog građanskog života u kojem se ne prave nacionalne barijere i granice, jer, konačno, nesreća koja proizilazi iz takve politike nije nesreća koja ih priznaje.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Posle ovoga možemo nastaviti sa razmatranjem Predloga zakona o podršci razvoju malih i srednjih preduzeća, u načelu.
Izvolite po Poslovniku.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, javljam se u skladu sa članom 95. ad hoc stava 1. člana 98, ali ću reći samo nekoliko reči, pošto su kasniji govornici iskoristili priliku da za to što predstavnici srpskih radikala nisu učestvovali u nekim vanposlovničkim dogovorima, moram samo da kažem da mi se čini kao narodnom poslaniku da su se čudne stvari dešavale u ovoj narodnoj skupštini Republike Srbije. Čudne, pre svega zato što smo mi kao poslanička grupa i kao narodni poslanici, i to ne jedan, dvojica ili dvoje, troje, već čini mi se bar 20 nas, gotovo čitave prethodne nedelje saznavajući detalj po detalj šta se to dešava, odnosno šta će pisati u tim ustavno-pravnim okvirima za Kosovo i Metohiju, tražili posebnu sednicu za Kosovo i Metohiju.
Niko gotovo da nije ni reagovao na to. Ni jedna jedina reč, niko nije prekidao sednicu zbog toga, pa sazivao i pravio posebne sastanke, da bi se onda to nešto ponovo pravilo. Čini mi se da i to pokazuje kakav je odnos poslanika, pre svega većine, ali i nekih drugih u ovoj Narodnoj skupštini prema poslaničkoj grupi Srpske radikalne stranke i prema njihovim predlozima. Zašto smo o tome govorili? Ima tu nekoliko stvari i vrlo ću kratko u okviru ovih tri minuta, koliko imam, dakle zbog nečega što je, čini mi se, mali broj ljudi u Srbiji pročitao i voleo bih kada bismo mi mogli da pronađemo konkretno rešenje, a ne da se bavimo pričom šta je bilo u prethodnih 10 godina. Doduše, mi radikali nikada nismo dole krali izbore, već smo gubili izbore zbog krađe na Kosovu i Metohiji, kao što ih nikada i nigde nismo krali, ali moram da kažem za nešto što će čini mi se sablazniti one u ovoj skupštini koji to nisu čuli ili pročitali, a gotovo da nigde ili na vrlo malo mesta su imali mogućnost da ovo pročitaju. Siguran sam da će se to dogoditi sa celokupnom javnošću.
Naime, pročitaću vam samo deo tih izvoda i zbog čega je to bilo važno, zbog čega mislimo da je važno da se sa time krene i ranije i zbog čega je bilo važno i prethodne nedelje, kada su na tome insistirali radikali. Kaže se da je Kosovo teritorija sa većinskim albanskim narodom, a u drugoj tački se kaže da suverenit Kosova proističe iz naroda i njemu pripada. Slobodna volja naroda, a to je albanski narod, osnova je državne vlasti.
Kaže se da stanovnici Kosova imaju pravo na državljanstvo, kaže se da Kosovo ima predsednika koji ga predstavlja i u unutrašnjosti Kosova i u svetu, kaže se da Kosovo ima sve svoje državne atribute - grb, himnu, zastavu....
(Predsednik: Vreme.)
Evo završavam, predsedniče. (Žagor.) Završavam, strpite se, ili izađite za govornicu. Evo, upravo završavam. Kaže se da Kosovo ima centralnu banku i guvernera, a valuta je dardan. A, ono što je najzanimljivije, a time ću završiti, zbog čega ne bi trebalo toliko da pričate, već da pročitate, ako već niste pročitali, Skupština Kosova je sa dvotrećinskom većinom...

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Gospodine Vučiću, bio sam previše tolerantan puštajući vas da pričate o Poslovniku i da maksimalno drsko pokažete šta znači zloupotreba poslaničkog prava, da se javljate po Poslovniku.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Moram samo da kažem da je vaša konstatacija maksimalno drska, maksimalno nekorektna, ako hoćete i maksimalno nesrpska i maksimalno neljudska. (Žagor.) Jer, to što vi ne možete da trpite da vam neko u pola minuta više pročita....

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Nije zbog dužine  nego zbog teme.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
.... ono što vi niste želeli. Zbog teme? Smetalo vam je tri minuta? Pa, tri minuta da sam stajao, mogli ste da izdržite, a takav komentar da ne date. Ali, to je suština vašeg političkog delovanja, to je ono o čemu sam vam govorio malopre. Da ste prihvatili predlog radikala prethodne nedelje ne biste imali ove probleme.
Ali, reći ću vam, vi vašim uvredama ne možete nikoga da uvredite, ne zato što nema obraza, već zato što ste te uvrede prema svakom upućivali, u svakom trenutku i na svaki način. Samo hoću da vam kažem da dve trećine šiptarskih poslanika može doneti odluku o promeni granica, o promeni Ustava i doneti odluku o samostalnosti. To je ono što vi krijete od naroda. A, možete mi reći koliko god hoćete puta da sam drzak i da ovo nije istina. Na žalost, istina je. Hvala.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Govorili ste o povredi Poslovnika pet minuta, a od povrede Poslovnika ni traga. Govorili ste pet minuta, vodeći polemiku sami sa sobom, o stanju na Kosovu. Zaista, mislim da sam vas opravdano opomenuo i najljubaznije vas molim, sve poslanike, da ne zloupotrebljavate poslanička prava. Mora se dati reč poslaniku da govori po Poslovniku ali molim vas da to pravo ne zloupotrebljavate. Bilo ko od vas. Rekao sam da se svima obraćam.
Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović.
(Aleksandar Vučić traži repliku.)
Rekao sam - svim poslanicima. Šta je tu netačno? Šta je tu za repliku? Šta je tu uvredljivo? Šta je pogrešno protumačeno? Sat govori da li je pet minuta ili nije pet minuta (Predsednik se sve vreme obraća poslaniku Vučiću.)

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
 Dame i gospodo, vremenski period koji je za nama, naročito od uvođenja sankcija našoj zemlji, a i nekoliko godina pre toga, pokazao je da veliki industrijski sistemi posustaju. Ostvariće veliki broj zaposlenih ali i velike režijske troškove, prevaziđenim načinom rukovođenja i upravljanja, odsustvom radne discipline i poslovne kulture, odsustvom poslovne fleksibilnosti, odnosno veliki sistemi su postali balast celog društva.
Nužna privatizacija, u koju se pomalo stidljivo krenulo pre nekoliko godina, a koja bi trebalo da dobije na zamahu u ovoj i narednoj godini, doneće neizbežno problem viška nezaposlenih. Zbog promene vlasnika veliki broj zaposlenih će ostati bez posla. Za njihovo socijalno zbrinjavanje Vlada je predvidela određena sredstva iz sredstava dobijenih po osnovu privatizacije, ali je svima jasno da će ta sredstva biti nedovoljna za rešavanje socijalnih problema viška zaposlenih.
Uporedo sa slabljenjem velikih industrijskih sistema dolazi do razvoja privatnog preduzetništva, kako malih zanatskih radnji, tako i trgovinskih i ugostiteljskih radnji, a samim tim i malih i srednjih proizvodnih preduzeća, izgrađenih uglavnom sopstvenim sredstvima. Ta mala i srednja preduzeća su postala vrlo brzo oslonac i najzdraviji deo naše privrede.
To potvrđuju i podaci da u malim i srednjim preduzećima danas angažujemo preko 500.000 zaposlenih radnika, ili oko 20% od ukupnog broja zaposlenih. Takođe, podaci govore da ovih 500.000 zaposlenih radnika u malim i srednjim preduzećima nisu fiktivno zaposleni, već stvarno zaposleni, koji ostvaruju blizu 20% društvenog proizvoda ove zemlje.
Privredne sankcije, rat u okruženju, agresija NATO pakta, kao i ukupna politička i privredna situacija, kroz koju smo, nadam se, definitivno prošli, iscrpeli su i privatne preduzetnike, koji su sada u sitauciji da i pored najbolje volje ne mogu više da investiraju u sopstveni razvoj.
Ovo upravo govori o opravdanosti jedne ovakve ideje, ideje da se od strane Vlade Republike Srbije više pažnje posveti upravo ovom segmentu - razvoju malih i srednjih preduzeća. Možda ovaj zakon nije najbolji. Verovatno su moguća i bolja rešenja. Ali, ovaj predlog je prvi u našoj praksi, prvi u ovoj vlasti, a samim tim treba da dobije podršku ove skupštine.
To, naravno, pretpostavlja njegovo kasnije usavršavanje, njegovu doradu, određene izmene u skladu sa praktičnim iskustvima koja će pokazati njegove prednosti i nedostatke. Neki od prethodnika su rekli da ovoj zemlji nije potrebno da usvoji i da ima ovakav zakon, te da ovakvi zakoni ne postoje ni u Italiji, ni u Švajcarskoj, ni u drugim zemljama razvijene Evrope.
Možda je ova konstatacija tačna. Ali, treba imati u vidu i razlike koje postoje između nas i razvijenog sveta. U razvijenom svetu ovaj tip preduzeća je našao svoje mesto, zauzeo svoje mesto, i tamo je po nekim procenama između 65% i 80% zaposlenih upravo u malim i srednjim preduzećima.
Prema tome, tamo su oni ove pionirske korake već prešli. Tamo su ta preduzeća izborila svoj status, i naš položaj je bitno različit od položaja u tim zemljama.
Takođe, smatram da ovaj zakon nikako nije ograničavajući faktor za naše preduzetnike, već naprotiv, njegov cilj treba da bude da stvori obavezu Vladi Republike Srbije da u budućnosti posveti mnogo više pažnje upravo ovim malim i srednjim preduzećima.
Po mom ubeđenju ovaj zakon treba da pokrije prelazni period. Period do potpune rekonstrukcije bankarskog sistema, dok banke ne budu kreditno sposobne da kreditiraju privredu po povoljnim uslovima, odnosno sa minimalnim kamatama. Pri tome, u ovom prelaznom periodu država treba da preuzme ulogu kreditora, da obezbedi sredstva za kratkoročne i srednjoročne kredite pod povoljnim uslovima, kako bi preduzetnici, mala i srednja preduzeća, mogli da nastave svoj razvoj.
Ovakvim pristupom države ovom problemu postigao bi se osnovni cilj, a to je amortizacija socijalnih tenzija koje su neizbežne u procesu privatizacije. Naime, po nekim procenama, procesom privatizacije će oko 800.000 zaposlenih ostati bez posla, a ako se uzme u obzir da veliki broj mladih upravo završava škole i fakultete i odlazi na tržište rada, taj broj nezaposlenih u bliskoj budućnosti preći će broj zaposlenih u ovoj zemlji.
Ako 350.000 preduzetnika, što radnji, što preduzeća, zaposli u narednom periodu, uz primenu ovakvog zakona i uz pomoć države, u proseku po dva radnika, mi ćemo uposliti u vrlo kratkom periodu oko 700.000 novih radnika, a time ćemo bitno smanjiti socijalne tenzije i amortizovati negativne efekte privatizacije.
Prema tome, lično prihvatam prvenstveno ideju da se jedan ovakav zakon usvoji u ovoj skupštini, i da ovakav zakon zaživi u Republici Srbiji, sa ciljem, prvenstveno, da se pokrije prelazni period u smislu da država preuzme ulogu kreditora, da država preuzme ulogu rukovođenja jednim bitnim delom privrede, segmentom srednjih i malih preduzeća, kako bi ovaj segment privrede mogao da amortizuje negativne posledice privatizacije.
Ovde prvenstveno mislim na privatna preduzeća, jer smatram da je postignut konsenzus u ovoj državi da u privatizaciju treba ići što pre, da je društvena svojina prevaziđena i da kao takva treba da nestane. Hvala.