DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.05.2001.

23. dan rada

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Završite, nije sigurno ostalo još 15 minuta.

Lazar Marjanski

Srpska radikalna stranka
Kako se u međuvremenu nije pristupilo organizovanoj akciji u suzbijanju ove korovske vrste, može se pretpostaviti da se ova korovska vrsta znatno proširila, kako  teritorijalno, tako i u brojnosti po metru kvadratnom. Prema podacima iz 1995. godine gubici prinosa su bili: za kukuruz - 3,3 tone po hektaru, suncokreta 1,2 tone, soje 1,5 tona i šećerne repe 24 tone.
Prema zvaničnim podacima u 1995. godini oko 9.000 hektara zasejanih površina šećerne repe nije izvađeno jer je prinos korena odneo divlji sirak.
Šta znači njiva bez divljeg sirka? Uzećemo primer Vojvodine: kukuruza ako je posejano 650.000 hektara, po tri tone, to je 1.950.000; suncokreta ako je posejano 130.000 hektara, po 1,2 tone, to je 156.000 tona; soje 65.000 hektara, po 1,2 tone, to je 78.000 tona; šećerne repe 50.000 hektara, po 20 tona, to je 1.000.000 tona.
Koja su potrebna sredstva za suzbijanje divljeg sirka? Ovo je dato u naturalnim odnosima. Za uspešno eliminisanje divljeg sirka potrebno je izvršiti hemijsko suzbijanje sirka, kako na strništu iz rizoma i delimično iz semena, tako i u sledećoj godini u okopavinama iz semena. To je ukupna površina od 1.200.000 hektara i putevi koji treba da se tretiraju, to je 20 hiljada hektara. Kada bi se primenilo 5 litara preparata po hektaru strništa to bi bilo ovako: 0,2 tone kukuruza po litru preparata, 5 puta 1.200.000 je 6 miliona litara preparata i po putevima 100 hiljada litara preparata, znači 6.100.000 litara preparata bi bilo potrebno. To nije kraj ulaganja.
Preparata u okopavinama treba dve litre. Naturalno jedna litra preparata za 0,25 tona kukuruza i to bi ukupno iznelo 2.400.000 litara preparata ili 600.000 tona kukuruza. U radu koji treba uložiti to je 0,15 tona za hektar kukuruza na strništu i putevima, što je ukupno 180 hiljada tona kukuruza. Organizacija poslova bi se poverila poljoprivrednim institutima i stručnim poljoprivrednim stanicama. Ukupno svega treba da bi se setva završila 2.440.000 tona kukuruza.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Molim vas da polako privedete kraju.

Lazar Marjanski

Srpska radikalna stranka
Za sprovođenje mukotrpnog posla na suzbijanju divljeg sirka, bez pomoći Vlade Srbije, poljoprivreda, bez obzira na sektor, nije mogla sama da se organizuje niti bori. Uložena sredstva bi se u vrlo kratkom periodu vratila i omogućila poljoprivredi ove zemlje da zauzme prvo mesto u Evropi i svetu, koje je ranijih godina imala. Sprovođenjem ovih mera mogli bismo u potpunosti eliminisati još jednu opasnost koja se nadvila nad poljoprivredom, a to je kukuruzna zlatica, koja je u ovom trenutku izuzetno opasna i odneće dosta roda.
U proteklih 5 godina, u periodu od 1995. do 2000. godine, jedno je sigurno, da gore navedeni podaci, podaci iz instituta, su u ovom trenutku mnogo gori, mnogo drastičniji. Ovaj zakon može da se tretira i kao zakon Lazara Marjanskog i kao zakon SRS. Jedino je važno u ovom trenutku da spasemo one koji se bore za hranu. Pomozimo paorima, pomozimo seljacima. Svi koji budete glasali, glasajte ne za sebe, ne za stranku, glasaćete za seljake i za poljoprivredu.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se izvestioci odbora javljaju za reč?
Po Poslovniku, gospodin Mamula.

Đorđe Mamula

Povređen je član 88. Ne možete vi, predsedniče, da dajete poslanicima da govore duže nego što je predviđeno Poslovnikom. Bilo je dogovoreno da se govori pet minuta, a poslanik ima pravo da govori 15 i vi ste odlučili da on govori duže. Ne možete da favorizujete neke poslanike. Što se tiče dobacivanja, molim vas da mi se ne obraćate tonom i rečnikom koji čuvate za ukućane i prijatelje.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Naravno da se Poslovnikom određuje, naime određuje se odlukom Skupštine. Odlukom Skupštine je skraćeno vreme. Predsednik samo opominje i oduzima reč. Nisam stigao, ako vas zadovoljava takvo objašnjenje, nisam stigao da gospodinu Marjanskom oduzmem reč, a istini za volju imao sam u vidu da se radi o skraćenom vremenu za izlaganje, da se radi o predlagaču zakona i da to može da se toleriše, a to ću i ubuduće činiti, određeno prekoračenje vremena dovoljno da se u potpunosti iznese predlog.
Replika, pa onda predstavnik Odbora.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, uz činjenicu da ova tema, tema poljoprivrede, očigledno interesuje negde između 30 i 40 poslanika vladajuće većine, jer mislim da nema nikakve sumnje da nas u sali nema više od 80.
Kažem 30 do 40 poslanika vladajuće većine i čini mi se da to dovoljno govori o toj vašoj odgovornosti, ali bih vas zamolio da nam ne govorite kako se to obraćamo ukućanima, kako se to obraćamo svojim porodicama, jer vas niko nije uvredio, niko vam ništa nije opsovao, niko vam nijednu nakaradnu reč, koju vi koristite, nije rekao i nemojte to da činite, nemojte da obmanjujete javnost. To što izađete za govornicu, to što ste rekli da je Poslovnik povređen, to vam je bilo mnogo važnije od onoga što je vrlo pametno u tri minuta ili pet minuta duže govorio Lazar Marjanski o poljoprivredi, o problemima naših seljaka.
Jedino što vam je rečeno to je da li je Poslovnik ranjen. To je bila šala koja vam je izgovorena, a nemojte molim vas da vam ponavljamo šta ste sve u stanju da dobacite, šta ste sve u stanju da kažete, šta ste sve u stanju da uradite. U stanju ste da optužite i poslaničku grupu SRS zato što su, i kada im je dozvoljeno da govore, govorili, ali eto govorili su minut ili dva duže, što je vas strašno uvredilo i strašno pogodilo.
Ne znam kako se vi u kući obraćate jedni drugima, ne znam ni kako je to kod vas. Znam kako je kod nas. Kod nas su ti odnosi potpuno normalni, kao što normalne odnose imamo sa svima, ali vam nikada nećemo dozvoliti da nas učite ni vaspitanju, ni obrazovanju, jer nismo manje škola završili od vas, naprotiv, nisu nam ni roditelji mnogo gori od vaših, a nikada ne bih rekao ni da su gori. Neću vas uvrediti time pa da vam kažem da smo mnogo bolje vaspitani ili da mnogo više znamo od vas, jer mislim da je to na građanima da procene, a ne na nama ili na vama.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima Zoran Mićović.
...
Demokratska stranka

Zoran Mićović

Dame i gospodo, Odbor za poljoprivredu je razmatrao ovaj predlog i sa pažnjom sam saslušao uvodno izlaganje, a i na Odboru smo takođe sa pažnjom svi o ovome razgovarali, nažalost osim gospodina predlagača. To nije bitno za ovu priču. Bitna je tema koja je zbilja bila vrlo važna za Odbor i rekao bih da je odlično govorio gospodin Lazar Marjanski i da je tema potpuno na mestu, da je njegova elaboracija takođe bila dobra, da je šteta zapravo koju ovaj divlji sirak čini našoj poljoprivredi ogromna, ali da smo mi, konsultujući stručne službe, konsultujući Zakonodavni odbor, Ministarstvo za poljoprivredu, ustanovili nažalost da jedan ovakav predlog ne može biti usvojen kao zakon iz nekoliko razloga.
Prvo, što postoji način da se spreči ova nesreća i ova velika šteta za poljoprivredu, a drugo što ne možemo jednu ovakvu materiju, jednu ovakvu nepogodu svrstati u red mraza, grada, poplava ili suša. Ipak postoji nešto na šta možemo da utičemo, a nešto na šta ne možemo uticati. Iz tih razloga Odbor je odlučio da ne prihvati ovu inicijativu, iz razloga što postije načini i metode da se ova nesreća, koja je zahvatila naša poljoprivredna zemljišta i obradive površine, suzbije.
Ovo se, uostalom, može iz priloženog elaborata gospodina Lazara Marjanskog i videti. To potpuno stoji.
Malopre sam video, gospodin Lazar je doneo jedan primerak biljke za one ljude koji to nisu videli, i objasnio je ovde, ko je to hteo da sluša, da je to vrlo opasno i da metodom usitnjavanja rizoma se drastično uvećava broj jedinki i one prave time još veću štetu. Ali, nažalost, moram reći da postoji jedan savremeni metod, dugo godina poznat u tehnologiji obrade zemlje, a to je motika.
Dakle, postoji još jedan metod, a to je dvogodišnje gajenje pšenice. Konsultovao sam stručnjake oko toga. Dakle, postoje dve metode. Prskanje herbicidima, koje je jako skupo i to košta oko 300 DM po hektaru. To je jako skupo, naravno. Postoji u toj priči i jedna potpriča, a to je - ne vredi nama što tretiramo našu njivu, ako komšija to nije učinio, pa se korov, znači, u sledećoj godini drastično prenese.
I, postoji još jedna metoda, a to je dvogodišnje gajenje pšenice na toj površini, koje sa šest obrada uništava ovaj korov. Dakle, uvažavajući sve ovo što je gospodin Lazar Marjanski izneo, Odbor je doneo zaključak da se ovaj predlog ne može prihvatiti.