DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.05.2001.

23. dan rada

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Biće, biće tačka dnevnog reda, predlog za razrešenje, pa ćemo pričati o tome.

Sredoje Mihajlov

Da vidimo šta je bitno, ipak da se i sam predstavim, da kažem,  obrađujem 20 hektara zemlje, da sam takođe vezan za selo, ali nije mi to struka, ali eto, bar mogu nešto kazati o sirku, koji me je stvarno ugrožavao  10 godina, i mene i moju porodicu, jer su mi bili prinosi smanjeni i smatram da je to značajno.
Da vam opet kažem, gospodo, da razdvojimo bitno od nebitnog, a to je da mi čitav dan pričamo o nečemu što možda nije toliko bitno, što ne bi usrećilo toliko naše seljake, koliko bi usrećilo to da im niste natovarili one silne poreze, pa ne znaju kako će da ih plate. Nismo došli do teme kako ćemo osloboditi našeg seljaka od onih poreza, od onog bremena koje ste im vi natovarili dok je bilo tog sirka.
Zatim, gospodo, da pričamo o temi penzija, seljačkog penzijskog fonda nema. To je opljačkano i to takođe nismo mi uradili, nego smo takvo stanje zatekli.Gospodo, ispraznili smo sela naša banatska, nema ko ni da kopa. Najbolji način je da se sirak iskoreni - to znaju gospoda i gospodin predlagač, gospoda koja se malo bave poljoprivredom - jeste motika i zdrava hrana će biti, neće biti zagađena herbicidima.
Gospodo, da vam kažem zašto je do toga došlo, zašto se sirak proširio na naše njive, zašto su se naše njive zakorovile. Kada kažu da ste ih vi zakorovili, sada ću vam reći zašto je to tačno. Tačno je jer je cena Motivela, Fjuzilejta, Furorea ili Tarota, ako hoćete, zavisi da li ćete široku listu ili usku listu da uništavate, bila od 100 do 150 maraka po hektaru. Tada se išlo, švercovalo se, iz Mađarske se uvozio taj isti Motivel, švercerima ili vašim firmama se plaćalo tri puta više nego što je stvarna cena tih zaštitnih herbicida i zbog toga je gospodo to bilo skupo.
Seljaci nisu mogli da kupe, jer su od vas kupovali, od vaših crnoberzijanaca, preko kojih ste se seljacima popeli na grbaču i zbog toga su njive zakorovljene. Sada je cena tog Motivela i Furorea onoliko koliko je na svetskoj pijaci, uvezen je i staje onoliko koliko staje svuda na svetu. Mi smo od Mađara kupovali, neka kažu oni, ko ne zna, da smo to uvozili i još nam šverceri izvade po 10 deci toga, pa nam sipaju vodu i onda nemate taj efekat kod prskanja. To vi dobro znate, oni koji su predlagali, oni koji se bave poljoprivredom, a oni koji ne znaju, koje sam svrstao tamo u malograđansku klasu, oni pričaju o nečemu što nemaju pojma.
Gospodo, zato su njive pune sirka i da se zaštita primenjivala sirka ne bi bilo. Seme sirka će još godinama biti na našim njivama zato što zaštita nije upotrebljena onako kako treba, a to je godinama degradirano i zato je došlo do ovoga što imate. Da vam kažem, i pored toga, doći ćemo i do motike. Uvek ste se plašili i kad god sam vam motiku pomenuo, onda ste skakali najviše, jer smatrate da je to ono čega treba da se plašite.
Da vam kažem, gospodo, oko iskorenjivanja, koji je način i da se vratimo upravo kod motike, što bi moglo da asocira i na vaš postupak vlasti, a to je: sirak je, za one koji ne znaju, sličan zubači ili piriki. Kako god da je zovu, ona se najlakše iskorenjuje, jedino pravilno i jedino moguće, vađenjem iz zemlje, da se iščupa, znači da ne ostane ni jedan delić u zemlji. Ako ostane delić, on se razmnožava dalje. Tako i sirak isto. Ako ostane jedan delić, znači motikom se lepo okopa, pa se sve izvadi, pa se izvede na leju ili na kraj njive, pa se sačeka da se osuši, gospodo, pa se to upali. Tako ste se vi gospodo bili ukorenili i čekamo da vas iznesemo negde tamo na leju da nestanete.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Božidar Vučurović, a posle njega narodni poslanik Veroljub Arsić.

Božidar Vučurović

Dame i gospodo narodni poslanici, odmah ću da zadovoljim mog kolegu poslanika, pa ću da priznam da sam malograđanin. Malo seljak, živeo sam na selu i onda malograđanin, jer sam živeo malo u gradu. Ne razumem se baš u sve, ali se ne stidim da pitam, ne stidim se da pitam da mi objasne oni koji se razumeju u to, pa da onda prepričam to što su mi oni rekli, jer me onih 40 hiljada stanovnika Novog Beograda nije biralo da pričam samo o ekonomiji, nego i o svim drugim stvarima koje se ovde raspravljaju, a da bi o tome pričao moram da se raspitam.
Raspitao sam se kod mojih seljaka i evo šta su mi oni rekli o sirku, ali i kod stručnjaka. Rekli su da onaj ko hoće motikom da iskoreni sirak priča gluposti. Rekli su mi da se sirak može uništiti nekim sistemom ugarivanja od pet petkova. To će predlagač posle da objasni kako se to radi i da se može efikasno zaista uništiti pravilnim zaoravanjem, plodoredom, ostavljanjem da se malo smrzne, pa onda da se malo ugreje i najefikasnije herbicidima. Ne tražimo mi ovim predlogom zakona da seljak kupi herbicide, pošto su herbicidi skupi. Mi tražimo da Vlada pomogne seljaku da suzbije korov na njivama, a seljak će već, kao i uvek do sada, svojoj Vladi da se oduži za to.
Osnovni uzroci svih elementarnih nepogoda, pa i elementarne nepogode koja se zove korov, ne samo sirak, nego i ostale vrste korova, je politika međunarodne zajednice prema ovoj zemlji i vi to, svidelo se to vama ili ne, morate priznati. Otud i skupi uvozni preparati, zbog sankcija, pa se moralo plaćati preko 10 banaka i plaćati zemljama kojima je dozvoljavano da bi dopunili svoje budžete, da nam izvoze tu robu, sve je to dizalo u nebesa cenu i semena, đubriva i ovih preparata.
Sada, pošto ministar poljoprivrede sve to uvozi, to će normalno biti nešto malo jeftinije, mada bi trebalo da bude značajno jeftinije. Stručnjaci koje sam pitao i moji seljaci su mi rekli da na smanjenje prinosa, pored brojnosti, znatan uticaj ima i dužina rizoma u zemlji, kao i njegova starost, a da ako je zemlja tri godine uzastopce zakorovljena divljim sirkom, a nisu preduzete odgovarajuće mere za njegovo suzbijanje, prinos kukuruza na primer može da se smanji od 85 do 95%, pa neće biti kao kod Njegoša - sirak tužni bez igđe ikoga, nego će biti - kukuruz tužni bez iđe ikoga, a oko njega svuda sirak.
Brza ekspanzija, rekli su mi takođe, divljeg sirka i njegove morfološke i ekološke karakteristike, kada je smanjenje gajene biljke uzrokovano njegovim prisustvom, iznosi kod drugih kultura i do 50%, a nekada i više. Mehaničko ili ručno odstranjivanje ili čupanje, kako reče kolega, po sistemu ja za sirak, deda za babu, baba za repu, je teško i praktično nemoguće, jer rizomi sirka, makar koliki delić da ostane, to znaju poljoprivredni stručnjaci, se vrlo brzo regenerišu i opet daju ono što je nekada bilo. Neophodno je tretiranje hemijskim preparatima, ali ni to ne jednom, nego više puta i u dužem vremenskom rastojanju.
Ne može se korov uništavati na jednoj njivi, a na drugoj ne. Sirak se mora uništavati organizaovano i na većim površinama i zbog tog organizovanog uništavnja je potrebna pomoć države. Neću vam govoriti o ekonomskim aspektima ovoga, jer su o tome govorile moje kolege, ali mi zaista nije jasno da ekonomski pokazatelji za opasnost po prinose na poljoprivrednom zemljištu nisu dovoljan razlog da ovaj zakon bude usvojen, osim ako ne mislite da ministar poljoprivrede, koji predaje političku ekonomiju, treba da izađe na njivu, da održi sirku jedno političko predavanje i da mu kaže da se više ne razmnožava, jer to naš narod ne može da izdrži.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić i poslednji prijavljeni narodni poslanik Hranislav Perić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, prilikom izjašnjavanja Odbora za poljoprivredu i sam Odbor se složio da je ovaj zakon u osnovi dobar, ali da ga nije prihvatilo nadležno ministarstvo, pa ni Odbor ne može da mu da podršku da bi pred ovom skupštinom bio usvojen. Do sada je raspravljano oko pedesetak zakona i moram da vam kažem da je ovo najbolje obrađen zakonski predlog do sada.
I u zakonu i u obrazloženju ovog zakona koriste se precizni statistički podaci o šteti, a i same procene koliki bi prinosi bili da nije ovog korova. U samom zakonu je predviđeno i na koji način se eliminiše ovaj korov u sledećih pet godina, kao i da bi najveći trošak po ovom zakonu snosio sam poljoprivredni proizvođač, a na Vladi Republike Srbije je da organizuje i kreditira sprovođenje ovog zakona.
E, sada dolazimo do problema. Zašto se ovaj zakon od strane Vlade, odnosno nadležnog ministarstva ne usvaja.
Ovaj zakon treba da sprovodi baš gospodin ministar poljoprivrede Veselinov, a to je za njega veliki umni problem, zbog toga što je najveći deo vremena, kada je pri svesti, mrzovoljan zbog mamurluka.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Gospodine Arsiću, izričem vam opomenu zbog izraza koje koristite u odnosu na ministra.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Gospodine Maršićanin, čovek može da bude mamuran i ako je preležao visoku temperaturu.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Ne znam da li ste vi sada pri svesti, da li ste vi mamurni i da li su to uvrede kada vam ih izričem, jer me vrlo čudno gleda gospodin Nikolić.
To jesu uvrede i vi to znate. Molim vas da o tome ne vodimo polemiku. Dobili ste opomenu zbog izraza koje ste koristili.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Postavlja se pitanje iz kojih para treba finansirati i kreditirati sprovođenje ovog zakona. Moglo bi od onih para koje su planirane za navodnjavanje obradivih površina. Gospodin ministar je prilikom izborne kampanje obećao da će u celoj Srbiji svako moći svašta da navodnjava i ta sredstva bi mogla da se koriste i po ovom zakonu.
Prilikom analiziranja ovog zakona izračunao sam kolika je šteta od ovog korova, kada je u pitanju kukuruz u Vojvodini. Izračunato u markama, cifra se kreće oko 650 miliona maraka i to samo za kukuruz i samo za Vojvodinu.
Neko je u ovim diskusijama koje su kasnije usledile napravio procenu da je za sprovođenje ovog zakona u Vojvodini potrebno oko 350 miliona maraka, što znači da je samo sprovođenje ovog zakona, i za Vladu i za poljoprivrednike, profitabilno, jer se sredstva koja su uložena vraćaju skoro u duplom iznosu.
Da se razumemo, nisam baš ni protiv navodnjavanja, raspitao sam se o tom problemu kod stručnjaka. Njihov odgovor je da se sredstva uložena u te sisteme, sa proizvodnjom kultura kakve su kod nas, tradicionalne, vraćaju tek za 25 godina i to pod uslovom da svih 25 godina bude suše.
Posle 25 godina potrebno je uložiti nova sredstva za sanaciju, popravku i održavanje tih sistema, koji se isplate tek za 7-8 godina. Gospodo, ako Ministarstvo poljoprivrede troši pare isključivo za sisteme za navodnjavanje i ne usvajate ovakav i sličan zakon, kada budete te sisteme konačno završili i ako ih završite, zalivaćete korov, a ne biljne kulture. Hvala.