DRUGA SEDNICA PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 01.04.2003.

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Bojan Pajtić, predsednik poslaničke grupe DOS - Reforme Srbije.
...
Demokratska stranka

Bojan Pajtić

Poštovane dame i gospodo, narodni poslanici, spojili smo prve dve tačke dnevnog reda iz vrlo jednostavnog razloga - obe tačke dnevnog reda prate i regulišu pravnu sudbinu onih organa i organizacija koje su se nalazile na nivou SRJ i funkcionisale na tom nivou, rešavajući njihovu sudbinu, kako kroz ostanak na saveznom nivou, odnosno na nivou zajednice država, tako i kroz prestanak rada ili eventualno opredeljivanje da nastave da funkcionišu kao republički organi.
Pored ovog tehničkog karaktera, ova dva akta, i te kako imaju neke neposredne i donose neke neposredne benefite, kako za funkcionisanje administrativnog aparata, kroz njegovu racionalizaciju, tako i kroz kontrolu budžetskih sredstava koja su izdvajali isključivo u proteklih desetak godina budžetski obveznici, odnosno poreski obveznici na teritoriji Republike Srbije, a ne i na teritoriji Crne Gore, kao i kroz opredeljivanje određenih mehanizama makroekonomske politike i fiskalne politike kojima Republika Srbija pre ovoga nije raspolagala, odnosno, nije mogla raspolagati zbog toga što je postojao suverenitet, odnosno legalni subjektivitet, ali ne i faktički subjektivitet savezne države na celoj njenoj teritoriji, odnosno praktično su Srbija i Crna Gora funkcionisale kao konfederacija ili kao još labavija zajednica, gde je Crna Gora imala, odnosno nije poštovala one propise koji su donošeni na nivou federacije i ta noćna mora razrešena je donošenjem Ustavne povelje, oko čega je bilo sporova. Sasvim je sigurno da ona predstavlja izraz najmanjeg zajedničkog interesa ove dve republike članice, odnosno predstavlja izraz onoga što je bilo prihvatljivo za obe republike članice.
Ono što je bio pozitivni efekat donošenja Ustavne povelje jeste sigurno opredeljivanje nespornog međunarodnog subjektiviteta zajednice država. Dakle, zajednica država Srbije i Crne Gore postala je partner svim zemljama u okruženju, svim evropskim i svetskim integracijama, i mogla je da pretenduje, i može da pretenduje, i pretendovaće na to da bude ozbiljna država i članica, kako Saveta Evrope, tako i Evropske unije i drugih asocijacija, za čije se učlanjenje zalažemo.
Ono što je značajno jeste da je Ustavna povelja definisala manji obim nadležnosti, shodno tome, na nivou zajednice država, nego što je to ranije bio slučaj, s tim što je praktično zadržano negde oko 95% rashodne strane u zajednici država za vojsku i za diplomatiju, odnosno, zadržane su one osnovne funkcije koje i opredeljuju karakter zajedničke države kao takve, dakle, funkcija odbrane i funkcija spoljne politike.
Ovaj akt jeste tehnički akt, on se naslanja na Zakon o sprovođenju Ustavne povelje, koja reguliše koji organi nastavljaju da funkcionišu kao organi na nivou zajednice država, koji organi prestaju da funkcionišu i koji organi i organizacije postaju republički organi i organizacije.
Ovim aktima se obezbeđuje efikasnost administrativnog aparata. U protekla nešto više od četiri meseca, kroz otpremnine, došlo je do rasterećenja administrativnog aparata na nivou savezne države, imali smo preko 10 hiljada zaposlenih na nivou savezne države, ne računajući vojsku, što je ogroman broj, što je potpuno bilo neracionalno. Dakle, za oko 3.400 zaposlenih službnika se smanjio taj administrativni aparat. Sigurno je da će se kroz ovakvu regulativu takav proces i nastaviti.
Povećana je efikasnost funkcionisanja administrativnog aparata, dakle, kroz prisjedinjenje nekih funkcija sa saveznog nivoa, kompatibilna ministarstva na nivou Republike i zaokruživanje određenih administrativnih procesa u okviru tih ministarstava, i možda kao najvažnija tekovina, kontrola budžetskih sredstava, odnosno izvršenje rashoda na nivou Republike Srbije, dakle, rashoda zajednice država. Ministarstvo finansija i ekonomije Republike Srbije, posle 85 godina, praktično može da omogući građanima Srbije da imaju uvida u svaki dinar koji građani Srbije, kao poreski obveznici, investiraju u funkcije zajedničke države, i to je jedna od najvažnijih tekovina Zakona o ministarstvima. Dakle, izvršenje rashoda, odnosno budžetska kontrola, koncentrisana je na nivou Ministarstva finansija i ekonomije i sada građani Srbije konačno mogu da postanu potpuni vlasnici onoga što kao poreski obveznici i ulože u budžet Republike.
Optimizacija imovine, dakle, neposredno ustupanje kasarni Vojske Jugoslavije, koje su nepotrebne za dalje korišćenje, nešto što je opet građeno sredstvima, pre svega, građana Republike Srbije i što će sasvim sigurno poboljšati mnoge pozicije na budžetskoj, odnosno prihodovnoj strani u republičkom budžetu.
Uprava carina, koja omogućava da carinjenje robe, odnosno carinski nadzor, bude koncentrisan na nivou Republike, a mi znamo šta se dešavalo proteklih desetak godina upravo sa carinama, kakve su zloupotrebe bile moguće, upravo zahvaljujući tome što Republika Srbija nije mogla da iskontroliše u potpunosti i na adekvatan način ono što se dešava kroz carinjenje, odnosno kroz carinski nadzor, i time ova dva snažna značajna elementa, i makro-ekonomske politike, ali i fiskalne politike, konačno stanuju u Vladi Republike Srbije, stanuju u Ministarstvu finansija i ekonomije, i sigurno je da time Ministarstvo finansija i ekonomije i Vlada stiču snažne instrumente da se makro-ekonomska politika reguliše na bolji i na kvalitetniji način.
Ukoliko je tačno da su cvetovi budućnosti uvek sadržani u semenu sadašnjosti, možemo reći da su ovi dokumenti udarili kamen temeljac, kako za buduće međunarodne integracije zajednice država Srbije i Crne Gore, tako i za obezbeđivanje domaćinskog gazdovanja sredstvima građana Republike Srbije, i to je najveća korist koju građani, kroz predlog i kroz Zakon o ministarstvima, u ovom trenutku dobijaju.
Zbog toga apelujem na sve one poslanike, odnosno na sve političke stranke, koje se zalažu za zajedničku državu Srbije i Crne Gore, da zbog karaktera i zbog prirode ovih akata, koji opredeljuju i obezbeđuju funkcionisanje zajednice država, glasaju za ovaj zakon. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od predstavnika ili predsednika poslaničkih grupa javlja za reč? (Ne.)
Ako ne, reč ima narodni poslanik Velimir Simonović, na osnovu korišćenja prava iz člana 89. Poslovnika.
Ukoliko se niko drugi od predstavnika ili predsednika ne javlja za reč, preći ćemo na raspravu po prijavama. Prvi će reč imati narodni poslanik Branislav Blažić, a posle njega narodni poslanik Zoran Anđelković.

Velimir Simonović

Dame i gospodo, oko ove odluke želim da kažem nekoliko reči. Ako je išta moralo da ostane kao savezna funkcija, to je morao da bude Inspektorat i kontrola letenja, i sve što je u vezi sa vazdušnim saobraćajem.
Mi smo članovi međunarodnih organizacija koje se time bave. Verujem da ćemo imati probleme posle ovoga. Oni će staviti prigovor da žele da sarađuju samo sa zajedničkom državom. Tu je i pitanje licenci za vazduhoplove koji mogu da lete itd. i nastaće, verujem, izuzetni problemi koje ćemo imati u međuvrmenu saradnju u domenu vazdušnog saobraćaja.
Moguće je da ćemo to ipak kasnije možda vratiti na savezni nivo. To što misle i Vlada Republike Srbije i Vlada Crne Gore da će biti prihoda od preletanja stranih aviona, koji plaćaju, razume se, to po međunarodnim propisima ne ide u budžete vlada. Tačno je propisano na šta te pare mogu da se troše - na usavršavanje, opremu itd. da bi kontrola leta bila što efikasnija, kao i drugi uslovi, aerodrom itd. Ta sredstva nikako neće ići u budžete.
Imam dosta kontakata sa ljudima koji se tim poslom bave kod nas, bilo što su radili u saveznim organima, koji su se time bavili, bilo što rade u JAT-u itd. Može se dogoditi, i već se o tome pronose neki glasovi - da Crna Gora ima ponuda, kako sam načuo, da će kontrolu leta nad prostorom Crne Gore vršiti, recimo, neka italijanska služba. Mogu da im ponude nižu cenu i da oni tada ne koriste usluge Republike Srbije.
Prema tome, ovo osnivanje direktorata itd. veliko je pitanje šta će sa time da se dogodi u budućnosti. Tu je Srbija morala da insistira da ti poslovi ostanu na saveznom nivou, apsolutno. Oni su jednako važni, čak mnogo važniji nego što je akreditaciono telo npr. Problemi saobraćaja su mnogo važniji, ili barem jednako važni kao i ovih nekoliko službi, koje ostaju na saveznom nivou.
Što se tiče ministarstava, tu nemam neke naročite primedbe. Pomenuo bih samo da se stiče utisak među ljudima koji rade ili su rukovodioci, direktori ili zaposleni u onom što se zove industrija, ali u klasičnom smislu mašinogradnja, kada razgovaram sa direktorima nekih preduzeća, a to su obično inženjeri mašinstva, pa se sa njima lako sporazumevam, da se nijedan ministar u Vladi Srbije ne bavi previše problematikom mašinogradnje. Možda je bilo dobro da se ili formira minsitarstvo za industriju ili da se prekrsti ministarstvo, koje je već postojalo, pa da bude ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, razume se da bi onda morala da dođe nova ličnost na čelo tog ministarstva.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Prelazimo na raspravu  po prijavama za reč, po redosledu narodnih poslanika u zajedničkoj raspravi; prvi prijavljeni govornik je narodni poslanik Milorad Mirčić.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Usvajajući ove predloge zakona, koji se odnose na sprovođenje zakona o ustavnim poveljama, čuli smo ovde obrazloženja od predstavnika predlagača, obrazloženje koje se nalazi u pisanom obliku Predloga zakona.
Prateći njegovo izlaganje, zbog toga sam zamolio predsedavajućeg da mi omogući stenogram, da bi neke stvari precizirali, jednostavno proizilazi da je to sela jedna neformalna grupa s jedne i sa druge strane, dogovorili se da ovo ne treba toj zajedničkoj državi. Ali, dobro, znamo kakva je sudbina, znamo da je tu bilo kompromisa, znamo da je najmerodavniji bio Solana, ali gde je vama mudrost, znanje i pamet, gde vam je taj futuristički pogled na reforme, kako vi to ističete?! I ono što je najbitnije, što vam je najbolji argument, a to je da realnost stanja nameće određena rešenja. Zašto niste pogledali realnost stanja kada ste pred ovu skupštinu stavili Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima?
Bezbroj puta sa ove govornice srpski radikali su rekli šta ne valja u postojećem Zakonu o ministarstvima. I sami ste priznavali da u postojećem zakonu neke stvari nisu definisane. Možda je trebalo nešto razdvojiti, možda je trebalo nešto dodati postojećim ovlašćenjima ministara, a onda nam serivate nešto što nema blage veze sa ovim za šta se uvek sa ove govornice, gospodo, zalažete da sprovodite.
Evo vam primer. Bila su vam puna usta naših ljudi koji žive u inostrnstvu. Prosto nije čovek mogao da ostane živ od vas. Malo malo, pomenete dijasporu, srpsku dijasporu, koja zaslužuje vašu pažnju. Napravili ste grešku kada ste usvajali Zakon o ministarstvima. To ste priznali i rekli ste - u redu, ali to je Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom. Podrazumeva se da ono preuzima brigu o našim ljudima koji su u dijaspori. Evo vam sad prilike, gde ste to iskoristili? Niste, gospodo. Znate koliko vas interesuje dijaspora? Onoliko koliko vam je finansijski pomagala da dođete na vlast. A kada ste došli na vlast, zaboravili ste tu dijasporu.
Hajde da vidimo na tom konkretnom ministarstvu kakva je potreba bila, ako ste već za minimum elemenata očuvanja zajedničke države Srbije i Crne Gore, zašto onda duplirate ministarstva, zašto neke poslove duplirate. Evo vam isti primer, Ministarstvo za ekonomsku saradnju. Šta nam je zajedničko u savezu sa Crnom gorom? Isto jedan resor koji se zove ekonomska saradnja sa inostranstvom.
Ako već prihvatate da smanjimo troškove, ako ništa drugo, pošto vi, vidi se, jako vodite računa o finansijama i smanjenju troškova, zašto niste onda rekli: u redu, to imamo na nivou zajendičke države, na nivou Saveza Srbije i Crne Gore, sada nam to privremeno ne treba. Ako je u pitanju personalni problem, konkretno ministar, može mu se naći neki posao.
Neshvatljive su stvari koje vi radite. Neshvatljivo da čovek koji zastupa Vladu ovde kaže: ovo je jeftinije za Srbiju odnosno Savez Srbije i Crne Gore. A upravo sledeća tačka dnevnog reda vas demantuje. Sledeća tačka je rebalans, koja jasno ukazuje da je sada mnogo skuplja administracija na nivou saveza Srbije i Crne Gore. Pogledajte malo, očito da niste u saglasnosti a ministrom za finansije. Pogledajte, taj predlog je skuplji sada za administraciju na saveznom nivou.
Ono što me zabrinjava, to je što se ovde iznose neke činjenice, doduše u obliku parola da u semenu prepoznajemo cvet, ali, dragi kolega, u onim iglicama za košulje. To nije seme za ćuskije. To ne može nikada biti seme za ćuskije. Ne možete da pričate o potrebi postojanja Ministarstva odbrane na nivou zajednice Srbije i Crne Gore, a u ovom predlogu zakona o ministarstvima pogledajte kakve su ingerencije MUP. Obezbeđuje granicu! Kakva je onda svrha postojanja vojske? Šta je, izmislili ste nešto novo? Pa kako ćete onda, sprovodeći Rezoluciju 1244, u kojoj piše - povratak vojske i policije, kako ćete onda vratiti vojsku da obezbeđuje granicu? Nećete, jer ne obezbeđuje ni unutrašnje granice Srbije. Ako Crna Gora to isto radi, kakva je onda svrha, čemu to?
Vi bombardujete javnost da se borite za zajedničko tržište, zajedničku carinu, zajednički monetarni sistem, a kroz ove zakone sve posebno predlažete! Pa, odlučite se jednom! Niko vam neće zameriti ako izađete sa jasnom računicom i jasnim stavovima i kažete: u redu, gospodo ovo je skuplja varijanta za Srbiju, ali smo spremni da podnesemo žrtve, da za tri godine sasvim jasno definišemo kakav je status Srbije. A ne ovako, niti voda, niti vino. A vi, gospodine ministre, ja vas molim ako možete upotrebiti svoj autoritet da mi dostavite ovaj stenogram, jer bi mi stvarno bio dragocen!
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Ima reč narodni poslanik Bojan Pajtić, replika.
...
Demokratska stranka

Bojan Pajtić

Poštovani kolega, dopada mi se što ste citirali moju botaničku metaforu, ali nigde na svetu vojska ne obezbeđuje granicu, uvek to čini policija.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Ima reč narodni poslanik Zoran Anđelković, a posle njega narodni poslanik Dragan Jočić.

Zoran R. Anđelković

Dame i gospodo, u ovoj objedinjenoj raspravi, u kojoj ima desetak poslanika iz DOS-a, to što mi budemo govorili i nema neki značaj, naročito što ne postoji pravo na amandmane, tako da nemamo šta ni da glasamo. Ali je suština da nekoliko stvari ipak ovde kažemo.
Prvo oko ove odluke koja je rezultat usvojene Ustavne povelje i formirane nove državne zajednice i naravno sama po sebi odluka u smislu obaveze da se definiše odgovarajući status organa i organizacija, koji su do sada bili na saveznom nivou. To nije sporno, logično je i mora da se u tom smislu nešto reši.
Ovde je pitanje koje su to institucije, organi i organizacije sada na saveznom nivou ostale, bolje rečeno na nivou državne zajednice Srbije i Crne Gore, a koje se prenose na nivo Srbije i na nivo Crne Gore.
Već u prvom stavu pominju se i dve organizacije ili organi. Rekao bih da su to ipak tela. To je Koordinacioni centar za Kosmet i Nacionalni savet za saradnju sa Međunarodnim krivičnim tribunalom. To nisu nikakve organizacije ili organi.
Šta sad to znači? To znači ako sutra savet ministara formira neku komisiju za elementarne nepogode, zato što je pao sneg u maju mesecu ili je bila neka poplava, da onda o tome treba da se izjasni Skupština Srbije i Skupština Crne Gore, da bi bili tamo. To je u članu 15. Ako je neko definisao prethodno u članu 15, postavlja se pitanje kako je mogao da definiše komisije i radna tela kao organe i organizacije. Ako se oni definišu kao organi i organizacije, onda se postavlja pitanje za svaku komisiju, za komisiju za gradske zajednice ili nešto drugo sutra dan, da i to treba da bude aneks u članu 15, pa na osnovu toga da se izjašnjava Skupština Srbije i Crne Gore.
Potpuno je nelogično da se odgovarajuća radna tela ovde tretiraju kao organi i organizacije. Da li to znači da će ti organi i organizacije trajati večito? To znači da Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju, bez obzira kako bilo sa Rezolucijom, da će on kao takvo telo da postoji. Prema tome, potpuno je necelishodno. Naravno, ministar mi je već odgovorio da je to vezano za član 15. zakona. Mi smo o tom zakonu govorili ovde, kada se raspravljalo u parlamentu. Tada smo to kritikovali i tada smo govorili da nije logično. Naravno, rezultat toga je danas i ova odluka, koja sama po sebi ima sa te strane problem.
Drugo pitanje, o čemu je profesor Simonović govorio, a ja ne bih da ponavljam. Samo spuštanje na nivo republika kontrolisanja civilnog i vazduhoplovnog saobraćaja jeste jedno delikatno pitanje koje će se sasvim sigurno odraziti, ne na ekonomskom planu, nego na mnoga druga pitanja i mnoge druge mogućnosti kontrole vazdušnog saobraćaja. Onaj ko ne kontroliše celinu vazdušnog saobraćaja jedne zemlje, samim tim priznaje da nije jedna država, jedan prostor, da ne predstavlja nikakav zajednički faktor.
Prema tome, iz ovoga proističe da sutradan ni vojska Srbije i Crne Gore nema pravo da kontroliše. Verovatno će se i oni podeliti, da kontrolišu svako svoje nebo, ako civilni sektor ovde kontroliše svoje nebo. Mislim da su u tom smislu bile obaveze onih koji su pregovarali, ne znam ko je pregovarao, nismo ni to čuli, da se i o tome ovde jasno kaže šta se dobija, šta se gubi.
Kad smo oko toga šta se gubi i šta se dobija, moram da kažem da to fali u ovom obrazloženju. Neophodno je da poslanici znaju šta mi to kao Srbija preuzimamo, ne samo po nazivu institucija, nego po ingerencijama tih institucija, po broju zaposlenih, po rashodima tih institucija i po onome šta se planira sa tim institucijama - da li da ostanu takve, da li će se reintegrisati, da li će se pojaviti nove institucije, koji je to broj, kakav je broj i da ne govorim o svim tim parametrima i elementima? Ovako, uz ovo obrazloženje o tome da se te institucije, organizacije ili organi samo preuzimaju, mi u stvari ne znamo suštinu i ne znamo tačno šta mi u stvari preuzimamo.
Kad kažemo da preuzimamo Muzej istorije Jugoslavije, koji prestaje da postoji, pa ga država Srbija preuzma, šta smo preuzeli - da li smo preuzeli Muzej istorije Jugoslavije ili Muzej istorije Srbije, koliko je ljudi tamo zaposleno, šta će se desiti sa tim muzejom, da li on pripada nekom ili ne pripada? Uzeo sam samo taj primer, svejedno, mogu bilo koju drugu organizaciju ili organ na taj način ovde da otvorim ili da uzmem kao primer i da mi kao poslanici znamo. Iz ove odluke, kad je usvojimo, mi samo znamo da one više nisu u ingerenciji državne zajednice i Saveta ministara, nego Vlada Republike Srbije ima nad njima ingerenciju i ništa više od toga. Jednostavno, ne znamo šta se dešava u tim institucijama i gde se one nalaze.
Dobro je da znamo, na primer, šta se dešava sa Hidrometeoroliškim zavodom, jer često se o Hidrometeorološkom zavodu govori više iz vremenske prognoze. Oni koji malo poznaju tu oblast, znaju da, što bi rekli, kad mrak padne, tek tada je Hidrometeorološki zavod bitan za život svakog građanina, da ne govorim o hiljadu stvari koje su u toj oblasti bitne. Bitno je da znamo šta se dešava, koliko ljudi, šta, kako i na koji način država dalje preuzima obavezu i brige prema tim institucijama!
Kada je reč o zakonu o ministarstvima, mi smo i do sada u više navrata, kada je zakon o ministarstvima bio na dnevnom redu, imali jedan zahtev, jedan amandman, sugestiju, predlog ili kako god hoćete, a to je da je neophodno, o tome je bilo dosta reči čak i u vladajućem delu, čak i u koaliciji DOS, u javnosti, u poslednje vreme, kad kažem u poslednje vreme, negde oko Nove godine, onda se prestalo sa tom pričom, a to je uvođenje ministarstva za sport i omladinu. Uostalom, mislim da rezultati u sportu u poslednjih godinu i po dana dovoljno govore o tome koliko je neophodno da ovo ministarstvo postoji.
Kada sam ja bio ministar, bili smo svetski prvaci i u košarci, i u rukometu, i u odbojci i na olimpijskim igrama, a sada, nažalost, gubimo i od Bugarske, i od Azejberdžana i od svih drugih. Da li je to moja zasluga, gospodine Pal Šandoru, ili ne, to su žalosne činjenice po vas, a po mene pozitivne!
Voleo bih da i danas vaš ministar ima takve rezultate. Neophodno je da imamo takvog ministra, nezavisno od toga da li ja bio danas u opozciji, ovde ili onde. Ova oblast je mnogo važna. Ona nije važna samo za sport, važna je za privredu, važna je za ukupnu afirmaciju jedne zemlje. Neophodno je da se u toj oblasti više učini i neophodno je da se u toj oblasti urede odnosi, da se stvori jedno ministarstvo.
Mi smo ovih dana, pre desetak, 15, mesec dana ili više pričali o tome, o Zakonu o sportu itd. Nije nama problem Zakon o sportu. Mi imamo dobar Zakon o sportu. Mogu neki članovi da se menjaju. Taj zakon o sportu je pre mene usvojen.
Mi imamo problem sa tim kako se sprovodi i na koji način država stoji iza sportskih organizacija, koliko ih pomaže. Imamo veliku krizu u sportskim organizacijama, nažalost. Neophodno je da se u tom smislu, ne zato što neko iz opozicije hoće, neće biti ministar sporta neko iz opozicije, nego iz vladajućeg dela, ali neophodno je tu oblast urediti i otvoriti ministarstvo za omladinu i sport. Mislim da bi bilo dobro da, pre nego što glasate, o tome još jednom razgovarate na Vladi i u Koaliciji DOS i da to rešite.