PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 16.04.2003.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

16.04.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:00 do 18:00

OBRAĆANJA

Živodarka Dacin

Poštovana potpredsednice, gospodine potpredsedniče Vlade, gospodine ministre, poštovane kolege narodni poslanici, očigledno je ovo zakon o javnom informisanju koji se dugo očekivao da dođe u skupštinsku proceduru i samim tim pobudio je veliko interesovanje svih poslaničkih grupa, a rekla bih, ponajviše, upravo, možda oko, ne najspretnije date definicije ovog člana 13, tako da smo kolega Cvetković i ja u ime poslaničke grupe SPS predložili da se u članu 13. stav 2. briše ili, rekla bih, da se bar možda malo spretnije definiše. Zašto? Upravo zbog toga što nas je ponukalo razmišljalo da se radi o elektronskim medijima i da prosto za nas nije prihvatljivo da recimo država ili državni organi ne budu i nemogu da budu, ustvari onemoguće se, da budu osnivači javnog glasila. Postoje, rekla bih neka dva razloga, pre svega, mediji su čudo, oni formiraju javno mnjenje i bez obzira na onu priču iz prošlosti kako RTS ili bilo koje drugo javno glasilo, bilo režimsko, uvek je postojala i neka druga televizija i neka druga novina i ko je hteo objektivno da se informiše, mogao je da pogleda i jednu i drugu ili da pročita. Danas je sve to apsolutno isto.
Da li zaista svi tumače prave stavove i objektivno saopštavaju stavove Vlade, pitanje je. Smatramo da bi, radi objektivnosti informisanja trebalo da postoji mogućnost da elektronski mediji bude i osnivač država.
Sa druge strane, postoji i nešto drugo, a to je da se u članu predviđa da, naravno, osnivač može da bude čak i strani državljanin. Pazite, logično je da stranac može da bude osnivač, mislim na izvornog stranca i da njegov interes ne može biti, da recimo, očuva nacionalni identitet nas kao naroda, da se bavi istorijom, kulturom, pa čak i ekonomijom, jer šta je to što bi bio njegov interes.
Zbog svega toga smatramo da bi trebalo ovo na neki način da se ugradi, iako je jasno da je ovo zakon po meri svih zemalja Evropske unije, ali čuli smo juče u jednoj vrlo korektnoj polemici da je u svim tim zemljama ostala mogućnost da država i državni organi mogu da budu isnovači. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika želi reč? (Da.)
Reč ima potpredsednik Vlade Republike Srbije, gospodin Žarko Korać.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Upravo zbog razloga koje ste naveli, znači očuvanja i brige za nacionalnu kulturu, Zakon o radiodifuziji, usvojen pre godinu dana, osniva javni servis - to su televizija i radio potpuno različiti od privatnih.
Imamo dva javna servisa zbog specifičnosti Srbije, to su RTS i RT Novi Sad; da li će menjati ime, to zavisi od njih; ali, u ovom trenutku u 12 sati su se u Skupštini sastali izabrani ljudi, vi ste ih upravo izabrali pre sedam dana, članovi Saveta radiodifuzne agencije; oni moraju da sečekaju zakon o telekomunikacijama, Skupština će ga dobiti za koju nedelju, onda raspisuju konkurse za dodelu frekvencija, pa daju dozvole za emitovanje; ali, ne što se tiče RTS-a, jer on ima zagarantovanu frekvenciju, ne mora da se pojavljuje ni na kakvom konkursu; znači, praktično počinje transformacija RTS-a.
Ovde je samo u zakonu ugrađeno ono što je već sadržano u onom zakonu, to je da država više ne može biti vlasnik televizije ili radija, niti pokrajina, u ovom slučaju, Pokrajina Vojvodina.
Moram da kažem da je to evropski standard. Nigde u Evropi država nije vlasnik televizije. Znam da su mnogi ljudi postavili to pitanje, da li će pod tim uslovima država imati mogućnosti da zaštiti svoj nacionalni interes; vrlo je opravdano pitanje: hoće, preko javnog servisa.
Molim vas, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, da pogledate Zakon o radiodifuziji, jer on specifično navodi šta javni servis mora da radi i specifično piše - briga za nacionalnu kulturu, za nacionalni jezik; naravno, to neće privatna televizija, posebno strana, raditi, jer tu nema profita, nema zarade i svesni toga mi moramo da se borimo da očuvamo javni servis.
Mislim da su ljudi koje ste vi izabrali, ovih osam koji su vrlo različiti, garant toga da će, što vi stalno postavljate kao političko pitanje, RTS i RT NS biti neutralni. Tada će primedbe, ovde ih ima i opravdane su, da postoji selektivnost u informisanju, ići na dušu tim ljudima zaduženim da vode računa o radiodifuziji, o televiziji i radiju, a posebno o tom javnom servisu. Država, Vlada, Skupština, ništa više neće imati sa tim, sem u smislu neke opšte brige da li postoje finansijska sredstva.
Dakle, usvojen je taj zakon pre godinu dana, on upravo definiše javni servis kao nešto što mora da vodi, naravno, računa o nacionalnoj kulturi i tako dalje. To je jedino rešenje koje danas Evropa poznaje, državnih televizija i državnih radija više nema.
Lokalna samouprava može da zadrži lokalnu televiziju i radio u roku od četiri godine, praktično sada tri godine, prihvatam; ona mora samo da odredi vlasničke odnose, moraće da napravi ugovor, sporazum, da ima mešovito vlasništvo, jer može opština da bude vlasnik lokalne televizije 40-45% pa da obezbedi deo programa za sebe, ali se ide na privatizaciju i to je skupa igračka.
Ne mogu građani u svakoj opštini plaćati radio i televiziju. Ljudi, moramo imati u vidu ovu ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo, moramo biti realisti, znači da se ipak privatne investicije održe, to pre svega, a može opština biti vlasnik 49%, imati veliki uticaj na uređivanje, jer je njen veliki deo vlasništva.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandman zajedno su podneli narodni poslanici Dragan Marković, Petar Petrović, Adam Urošević i Miloš Lukić.
Odbor za kulturu i informisanje i predstavnik predlagača nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
U ime podnosilaca amandmana, reč ima narodni poslanik Petar Petrović.
...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Gospođo Čomić, dame i gospodo narodni poslanici, gospodo članovi Vlade, SSJ je podnela amandman na član 13. stav 2. da se posle reči "javnih prihoda" briše tekst "osim ukoliko je to predviđeno posebnim zakonom kojim se uređuje oblast radiodifuzije".
Zašto tražimo da se ove reči brišu? Iz razloga što praksa pokazuje da u poslednje vreme mnogo lokalnih samouprava u Srbiji žele da iskoriste ovaj vakuum u zakonskoj regulativi i ovaj prelazni period u završnim odredbama o radiodifuziji i da osnuju uglavnom televizijske stanice, da bi na taj način pokušale da plasiraju svoje ideje, s obzirom na to da se izbori približavaju. Da li će ih biti ove godine, iduće godine, u svakom slučaju ih mora biti, bez obzira na želju nekih iz vlasti da ih ne bude bar do 2010. godine, ali zakon je jasan i biće 2004. godine.
Samo je to želja, da se ne koristi ovaj vakuum, jednostavno da se ovim zakonom zabrani mogućnost lokalnim samoupravama da mogu i ubuduće da formiraju javna glasila, konkretno da formiraju televizijske stanice, da troše državne, narodske pare, a tih para je malo i nema ih za druge mnogo bitnije stvari.
To važi i kada je u pitanju kultura, sport, infrastruktura, komunalno opremanje opština i tako dalje. Za to nema para, ali zato se za televizijske stanice nalaze pare.
Samo jedan primer, pošto dolazim iz opštine Jagodina, televizijska stanica u Jagodini, gleda je samo opština Jagodina i možda tri ili četiri sela iz okoline Jagodine, trošiće ove godine 22 miliona dinara iz državnog, odnosno opštinskog budžeta. Kada smo mi građani, recimo iz moje mesne zajednice, tražili da se asfaltiraju neke ulice koje od oslobođenja do danas nisu asfaltirane, kažu - nema para; ali zato ima para da se na toj televiziji pojavljuju supruge čelnika da nam pričaju o receptima i slično.
Zato mi tražimo da se ovo izbriše u ovom članu i mislim da ništa neće promeniti suštinu člana, ali će onemogućiti lokalne samouprave da koriste ovaj vakuum, ovaj međuprostor, da opet ne dozvolimo da se opštinske pare preliju sutra kada bude privatizacija u privatne džepove, kada te televizije budu prodate. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Svetalana Stojanović, Vladimir Andrić i Vukosav Tomašević.
Odbor za kulturu i informisanje i predstavnik predlagača su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Predlog za dodavanje novih članova.
Narodni poslanik Dragor Hiber jednim amandmanom je predložio da se posle člana 13. dodaju novi članovi 13a i 13b.
Odbor za kulturu i informisanje nije prihvatio amandman, kao i predstavnik predlagača na sednici tog odbora.
Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć, a predstavnik predlagača na sednici tog odbora je prihvatio ovaj amandman.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Ne.)
Da li neko drugi od ovlašćenih učesnika želi reč? (Da.)
Reč ima potpredsednik Vlade Republike Srbije, gospodin Žarko Korać.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Samo da objasnim o čemu se radi. Kolega Hiber je predložio ono što je nekada postojalo, pa je sada ovim predlogom zakona bilo izmenjeno, a to je da Ministarstvo kulture i medija vodi registar glasila koja postoje. Smatrali smo, a što je jednostavnija procedura, da je dovoljan impresum, da svako napiše sve o sebi, ko je vlasnik, ko je izdavač, adresa itd. Kao što znate, u Trgovinskom sudu to se inače mora pojaviti, da može Ministarstvo kulture i medija da dobije taj spisak i da ga ažurira.
Međutim, pošto kolega Hiber ovde predlaže i Zakonodavni odbor je usvojio, kada neko pokreće glasilo mora da to prijavi, pa je Ministarstvo obavezno da vodi taj spisak. Ne vidim neki poseban razlog da se to ne prihvati. Sada ću u ime predlagača prihvatiti, pošto je Zakonodavni odbor prihvatio.
Mi smo mislili da to nije neophodno, ali pošto je Zakonodavni odbor prihvatio, štete nikakve neće biti. Prosto, Ministarstvo kulture i informisanja će imati ažuriran spisak svih medija koji će dobijati direktno od osnivača, odnosno pokretača medija. U ime predlagača prihvatam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Gordana Pop-Lazić, zamenik predsednika poslanička grupa SRS.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, članom 90. je predviđen nadzor u oblasti javnog informisanja i tu je rečeno da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši republički organ državne uprave nadležan za poslove javnog informisanja. To je jedna jedina odredba.
Šta, kako, gde, na osnovu čega, nigde u zakonu ne piše, pa tako predstavnik Ministarstva za medije dođe u izdavačku kuću, u javno glasilo, u "Novosti" i kaže, dobar dan, došao sam radi nadzora, a onaj kaže, dobar dan i možete da idete. A on nema na osnovu čega bilo šta da uradi.
Iz toga je trebalo pratiti intenciju amandmana SRS, gde smo tražili da im fizičko lice na osnovu ustavnih ovlašćenja bude osnivač javnih glasila i da je normalno onda da se on upisuje u registar kod nadležnog ministarstva. Ako su osnivači samo pravna lica, oni se po Zakonu o preduzećima registruju kod nadležnog suda.
Kako će uopšte onda Ministarstvo imati popis svih medija. Da li će ići u sud i da kaže, dajte mi, izlistajte mi koji sve mediji u Srbiji postoje, bilo elektronski, bilo štampani. Neće. Neće imati nikakva saznanja o tome. To su gospodin Hiber, odnosno Vlada na vreme shvatili i preko amandmana gospodina Hibera pokušali da isprave. Otuda taj amandman.
Kažem, trebalo je tu intervenisati i u članu 13. i onda bi tek ovo imalo smisla, jer ovako vi terate pravno lice da se dvostruko registruje. Znači, ode u sud da se registruje, pa dođe u ministarstvo da se prijavljuje. To je nelogično. Svakome se garantuje pravo, i fizičkom i pravnom licu, da može da bude osnivač javnog glasila. Normalno je da kao takav dođe u ministarstvo i da se upiše u taj registar. Naravno, onda da se predvide i ovlašćenja ministarstva u tom smislu. Inače, ova odredba člana 90. posle gubi apsolutno svaki smisao.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika žali reč? (Ne.)
Na član 14. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Čolić.
Odbor za kulturu i informisanje i predstavnik predlagača nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Izvolite, reč ima podnosilac amandmana.