SEDMA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 13.05.2003.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

13.05.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:10 do 18:00

OBRAĆANJA

Dušan Ilić

Stvarno je vrlo neinspirativno govoriti pred praznom salom, bez novinara i bez kamera. Hteo bih na početku da razjasnimo jedan problem oko Poslovnika, s obzirom da je objedinjen pretres. Gospodin Pajtić je na početku rekao da je dobro da se objedinjavaju predlozi zakona koji su predloženi od strane istog ministarstva, međutim, problem je u tome što imamo tu poslovničku odredbu da moraju poslanici prilikom prijave svojih diskusija da napišu da li govore za ili protiv zakona, tako da skupštinske službe imaju problem, jer ja želim da glasam za zakon o finansijskom lizingu, a protiv zakona o koncesijama.
Taj poslovnički problem je samo još jedan u nizu propusta ovog poslovnika i bilo bi umesno da to već jednom promenimo i da ovaj poslovnik uredimo tako da parlament bude mesto na kome ćemo ozbiljno raspravljati o zakonima.
Na početku ću govoriti samo o problemima za koje smatram da su važni u Predlogu zakona o finansijskom lizingu. Nažalost, ni ministar, ni njegovi zamenici i pomoćnici nisu prisutni, što dodatno spušta nivo rasprave.
Po meni, ključni problem je, što ovaj zakon čini nedorečenim i u meni stvara jedno nezadovoljstvo, to što prelazne odredbe koje se odnose na članove 44. do 52. kažu da je to jedan zakon sa odloženim dejstvom, s obzirom da će taj registar početi da funkcioniše od 1. januara 2004. godine. Do tog trenutka imaćemo velike probleme oko formiranja tog registra, s obzirim da, kao što vidimo iz amandmana, postoje dve interesne grupe, a Ministarstvo se o tome još nije izjasnilo.
Veoma su zanimljivi amandmani koji su stigli iz Privredne komore Srbije, čija je osnovna ideja da taj registar vodi Privredna komora, kao skup svih grana i struka, kao organizacija koja ih sve objedinjava. Koliko sam primetio, i diskusije poslanika Socijalističke partije Srbije su išle u tom pravcu. Nažalost, Ministarstvo i predstavnici Ministarstva nisu se uopšte izjasnili ni o ovim amandmanima, ali ni o sopstvenom viđenju tog registra. To je jedan ozbiljan problem na koji ukazujem.
Mi u Demokratskoj stranci Srbije najozbiljnije razmišljamo da podržimo ove amandmane vezane za vođenje registra u Privrednoj komori Srbije, iz prostog razloga što se Ministarstvo još nije izjasnilo na koji način to želi da vodi.
Drugo važno pitanje na koje želim da ukažem i koje Ministarstvo ovim predlogom zakona nije rešilo jeste problem višestrukog oporezivanja, koje će se javiti prilikom pružanja usluge lizinga, odnosno objediniće se porezi na usluge, finansijske transakcije i porez na promet. To je nešto što će ove usluge lizinga učiniti skupljim u periodu do 2004. godine, kada svi kao očekujemo da ćemo izglasati izmene poreskih zakona i uvesti porez na dodatu vrednost.
To je ozbiljan propust i problem, što nije omogućeno jeftinije pružanje usluga lizinga do 2004. godine. Kada to dodamo ovom prvom o kome sam govorio, problemu registra, otvara se pitanje kao opravdano - kada će ovaj zakon stvarno početi da daje svoje pune efekte.
To su dve osnovne zamerke ovom predlogu zakona koji ćemo mi iz Demokratske stranke Srbije podržati, iz prostog razloga što smatramo da se obligacionim odnosima ne mogu u potpunosti urediti ovakvi odnosi u privredi, a istovremeno i dobra iskustva zemalja u okruženju nam govore da je ovo nešto što je potrebno našoj privredi da bi bila konkurentnija.
Što se tiče zakona o koncesijama, žao mi je što ministar nije prisutan pa da nam ponovo na treći način obrazloži taj predlog, s obzirom da nikakve izmene zakona nismo dobili u periodu od prvog do drugog čitanja, odnosno izglasavanja. Mislim da bi ministru bilo mučno da ponovo obrazlaže nešto za šta je i sam svestan da će biti izglasano jednim političkim kompromisom, čiji je cilj održavanje ove tanke većine Vlade.
Demokratska stranka Srbije je dala svoj predlog zakona, mnogo pre Ministarstva. Konceptualne su razlike, o tome je govorio moj kolega Mihajlov, o tome će govoriti moje kolege koji će nastupiti posle mene.
U svakom slučaju, žalosno je što ovako ozbiljni zakoni, pre svega zakon o koncesijama, ali i zakon o finansijskom lizingu, koji su neophodni i preko potrebni, postaju žrtve političkih igara, čiji je cilj namicanje većine koja će podržati ovu vladu bez legitimiteta. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Miloš Lukić. (Odustaje.)
Reč ima narodna poslanica Vjerica Radeta, poslanička grupa Srpske radikalne stranke, zatim narodni poslanik Radojko Petrić, poslanička grupa Socijalističke partije Srbije.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Da sam ja, ne daj Bože, morala da predložim jedinstvenu raspravu o ova dva predloga, ja bih vam rekla da imaju jednu dodirnu tačku, a to je isti predstavnik predlagača. Apsolutno ništa više ne vezuje ova dva predloga, da bismo mogli danas da prepolovimo vreme rasprave o ovako značajnim zakonskim predlozima.
Što se tiče ovih predloga, oni su, kao i skoro svi dosadašnji predlozi zakona koje je ova skupština dobila u poslednje dve i po godine, jedan vrlo loš prevod nekih inostranih zakonskih propisa. S obzirom na to da je očigledno da u Vladi nema snage da se napravi jedan dobar zakonski predlog, mislim da je krajnje vreme da se bar angažuju dobri prevodioci, ljudi koji mogu da prevedu zakon, tako da ga povežu sa našim pravnim poretkom.
To što ste dali u ova dva predloga, pogotovo u Predlogu zakona o finansijskom lizingu, potpuno negira naš pravni poredak. Posebno me čudi da je to dozvolio predstavnik predlagača, gospodin Goran Pitić, koji inače studentima predaje ekonomsku istoriju, pa bi bilo logično da bar on priznaje da je nešto u ovoj zemlji bilo i pre ove vlade i pre većinske skupštine.
Finansijski lizing postojao je u državi SFRJ, sećate se, još pre nih 15 ili 17 godina. Tada se govorilo o lizingu, a radilo se o finansijskom lizingu. Znate dobro da je neka firma u Sloveniji prodavala FIAT-ove automobile, da je to bilo jedno vrlo loše iskustvo po građane Srbije i tadašnje Jugoslavije, zato što je jedan broj ljudi ostao bez tih automobila, iako je isplatio određene rate po tom ugovoru o lizingu.
Ja od ovog zakona ne očekujem ništa bolje iskustvo. Naprotiv.
Mi u Srpskoj radikalnoj stranci, u našoj poslaničkoj grupi, kada gledamo predloge koje nam dostavlja Vlada, obavezno analiziramo ciljno tumačenje propisa, i to ono očigledno i ono koje se može pročitati među redovima.
U Predlogu zakona o finansijskom lizingu između redova smo pročitali, ciljno tumačeći, da ovim zakonom želite da uvedete neki novi "Difens", koji će prati prljavo stečene pare, i da legalizujete korišćenje onih skupih građevinskih mašina kojima je "Difens" asfaltirao puteve po Srbiji.
Ministar je ovde rekao da ovaj zakon omogućava da se građani u Srbiji bave biznisom, bez angažovanja sopstvenog kapitala. Ministar nije tu, ali bih volela da objasni na koji način on to misli? Misli na način što će davalac lizinga da dobije neki kredit, da za njega kupi skupu opremu i da je iznajmi pod njegovim uslovima primaocu lizinga. Zar nije normalnije da primalac lizinga direktno na kredit kupi određenu mašinu, da je koristi za ono za što mu treba i da na taj način razvija svoju delatnost?
Ako je ministar mislio da bez sopstvenog kapitala mogu ljudi da se bave biznisom, možda je mislio da će kroz mala vrata da se napravi finansijski krug, da se, recimo, "Zastava" proda na lizing, da tamo neko ko dobije pare kupi opremu, pa je onda ovde izda ugovorom o finansijskom lizingu i da, naravno, besplatno koristi objekte, zemljište i sve ostale propratne funkcije koje "Zastava" ima.
Pošto nema mnogo vremena, o zakonu o koncesijama reći ću samo da je očigledno da je Vlada postigla dil sa Nenadom Čankom. Ono što smo ovde videli, dil se sastoji u tome da je Vlada prihvatila jedan broj Čankovih amandmana, ali ono što se ne vidi, a istina je, to je da je Čanak uslovio Vladu da se za državnog tužioca izabere gospodin Ostojić. I neko veče kaže na televiziji Pink u "Klopci", gde je sa svojim kumom Kostićem bio gost: "Ja sam ponosan na taj izbor", i kaže: "Je l, da, kume, dobro smo izabrali". Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Radojko Petrić, poslanička grupa Socijalističke partije Srbije, sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Milutin Prodanović, poslanička grupa Demokratske stranke Srbije.

Radojko Petrić

Poštovano predsedništvo, poštovani poslanici, gospodine ministre, iako su za raspravu spojene dve tačke dnevnog reda, Predlog zakona o finansijskom lizingu i Predlog zakona o koncesijama, ja ću svoje izlaganje vezati samo za Predlog zakona o finansijskom lizingu.
Dobro je da je na dnevni red ove skupštine stavljen jedan potpuno novi zakon iz oblasti ekonomije. Kakvo je ekonomsko stanje u Srbiji i pad životnog standarda građana, bilo bi normalno da se mnogo češće bavimo pitanjima ekonomije.
Mi vidimo da se stanje u privredi pogoršava, da proizvodnja iz meseca u mesec beleži pad, da zarade padaju, penzije padaju, povećava se zaduženost zemlje i spoljnotrgovinski debalans, da oprema u uvozu učestvuje svega sa 12% i da investicije padaju.
Zbog svih tih razloga bilo bi logično da Vlada mnogo više čini u smislu da pokrene privredni razvoj. To se neće postići ako se ne poveća proizvodnja. Zato bi Vlada morala energičnije da nalazi forme i podsticajna sredstva za razvoj privrede.
Ovaj zakon o finansijskom lizingu znači neki korak u traženju načina lakšeg pribavljanja mašina i opreme, i pokretanja proizvodnje. Mora se odmah reći da je pribavljanje opreme putem finansijskog lizinga dosta skupo. Nije sporno da treba i putem finansijskog lizinga omogućiti da se nabavlja oprema, ali treba podsticati i druge jeftinije forme na koji način može da se dođe do savremene opreme.
No, prvo pogledajmo šta predstavlja pojam finansijskog lizinga u smislu ovog zakona. To je jedna transakcija, jedan postupak na osnovu kojeg se jedno preduzeće, znači jedno lice, bilo pravno ili fizičko, umesto da kupi mašine i opremu koja mu je potrebna, obraća specijalizovanom pravnom licu, da mu potrebnu opremu da u zakup na određeni rok. Po isteku tog roka primalac lizinga, znači taj korisnik, može da produži zakup, može da otkupi opremu i može da vrati opremu.
Treba imati u vidu da se finansijski lizing razlikuje od uobičajenog naziva operativnog lizinga koji je kod nas bio u praksi, gde se direktno zaključuje ugovor između primaoca lizinga i davaoca opreme. Tu se radilo o zakupu opreme.
U postupku pribavljanja opreme putem finansijskog lizinga uvek učestvuju tri strane: isporučilac opreme, davalac lizinga i primalac lizinga. Baš zbog tog posrednika koji skupo naplaćuje svoje usluge, pribavljanje opreme putem lizinga je dosta skupo. To je skuplje nego nabavka opreme putem finansijskog kredita preko banaka.
Ipak, dobro je da postoji mogućnost da se oprema može nabaviti bez unapred angažovanih finansijskih sredstava, gde zakupnina u stvari treba da se plaća iz prihoda koji se tom opremom ostvare.
Da su naša preduzeća u dobroj poziciji, bilo bi bolje da opremu nabavljaju u zakup direktno od isporučioca, bilo bi to mnogo brže i jeftinije. Međutim, zna se da naša preduzeća ne uživaju takav kredibilitet kod stranih partnera, i da se ta mogućnost malo koristi.
Naše banke takođe nemaju potencijal da bi putem kredita značajnije podsticale nabavku opreme, a na drugoj strani ne postoji sigurni pravni instrumentarij da se krediti naplate; to nije ništa novo, nažalost, u jednom dužem periodu takva situacija je prisutna. Zbog svega rečenog, iznenađuje što Vlada ne obezbeđuje veću finansijsku i nefinansijsku podršku opreme.
U avgustu prošle godine dobili smo Predlog zakona o garancijskom fondu. Tim zakonom predloženo je da se osnuje fond u svojini države, preko koga bi se izdavale garancije preduzećima da mogu da od banaka koriste kredite za nabavku opreme. Predloženi zakon zaslužuje pažnju i stvarno govori o tome da Vlada čini napore da se nešto učini u razvoju privrede.
Međutim, prošlo je već devet meseci, a o tom predlogu zakona o garancijskom fondu tek ćemo raspravljati na ovoj skupštini. Ostaje nejasno, vidimo kakvo je stanje teško, dat je predlog, u suštini, dobar je predlog, ali devet meseci se čeka da to pitanje dođe na dnevni red.
Pre mesec i po dana, tačnije 3. aprila, Odbor za finansije i Odbor za razvoj i ekonomske odnose sa inostranstvom imali su u ovoj skupštini prezentaciju nacrta zakona o finansijskom lizingu. Tom sastanku prisustvovalo je više predstavnika stranih banaka koje su kod nas otvorene. Ostaje otvoreno pitanje - značaj takve zainteresovanosti, da li je bolje da direktnim investicijama i kreditima podstiču naš razvoj ili je isplativije i sigurnije da to čine putem finansijskog lizinga. Izgleda da je to u pitanju. Imajmo u vidu da se to čini uglavnom iz sredstava prikupljenih iz domaćih izvora, u prvom redu od naših građana.
Da li to pomalo liči na investiciju slovenačkog "Merkatora", koji je za izgradnju megamarketa na Novom Beogradu dobio kredit u iznosu od 10 miliona evra od "Raiffeisen bank" Jugoslavije, da li je stvorena situacija da se parama naših građana finansiraju i strane investicije u našoj zemlji? Mislim da smo svi informisani dobro, da ove strane banke koje su došle kod nas, kojima smo se radovali da će podstaći privredni razvoj, da će odobriti kredite negde uglavnom do 15.000 evra, ništa više. Nema ozbiljnog prilaza da značajnijim sredstvima intervenišu da se neka fabrika opremi, da se nova izgradi i tako dalje. To su opet pitanja, odnosno to su pare naših građana.
Da li to po malo sputava situaciju da na bolji način pribavimo sredstva i da organizujemo proizvodnju, nego što se to do sada činilo. Bez obzira na sve manjkavosti koje su ispoljene u ovom zakonu, ipak poslanici SPS-a u principu smatraju da taj zakon treba doneti. Konkretno, daćemo podršku njegovom usvajanju, ako se izvrše znatna poboljšanja u odnosu na dati predlog.
U tom smislu, poslanici SPS-a su podneli 15 amandmana. Prilikom podnošenja amandmana rukovodili smo se čisto stručnim pristupom. Nadamo se da će biti prihvaćeno više naših predloga i pod tim uslovom spremni smo da podržimo ovaj zakon koji inače u suštini treba da postoji i da se koristi. Zahvaljujem.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milutin Prodanović, nije prisutan. Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, poslanička grupa SRS, a sledeći prijavljeni je narodni poslanik Nebojša Jović, poslanička grupa SPS.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, evo, opet je na dnevnom redu zakon o koncesijama koji je, može da se kaže, potpuno isti kao i prethodni zakon koji ova skupština nije usvojila. Moja koleginica Vjerica Radeta reče koji su razlozi da se ovaj zakon ponovo nađe na dnevnom redu ove skupštine i da će najverovatnije, na ucene gospodina Čanka i ispunjenje njegovih uslova, ovakav zakon biti izglasan.
Ovom zakonu o koncesijama prethodili su neki drugi zakoni. Jedan od najbitnijih jeste zakon o radu koji je poslodavcu, odnosno budućim korisnicima koncesija dao neograničena prava, a ova vlada nažalost nema nikakav socijalni program kako bi ta njihova prava i posledice njihovih prava otklanjala.
Dalje, Vlada se trudila da usaglašava cene struje, motornih goriva, životnih namirnica, a sve po diktatu Evropske unije i drugih stranih faktora koji su DOS-u pomagali i finansirali ga da dođe na vlast. Ovaj zakon o koncesijama je u stvari cena koju ova vlast mora da plati svojim sponzorima.
U principu, potrebno je rešiti zakonski davanje koncesija i nije uopšte opasno ako se te koncesije odnose na lokalnu komunalnu infrastrukturu, kako neke kolege rekoše, na infrastrukturu u saobraćaju, jer za to, istina, nemamo dovoljno sredstava da sami izgradimo infrastrukturu kakva nam je potrebna; isto tako, u telekomunikacijama.
Ono što izaziva određenu sumnju u iskrenost rada ove vlade jeste davanje koncesija na prirodna bogatstva koja se obnavljaju. Takvih prirodnih bogatstava u Srbiji ima, može se reći, prilično. Znači, osim energetskih bogatstava kao što je ugalj, jer 60% proizvedene električne energije zasniva se na eksploataciji fosilnih goriva, a najviše uglja, tu je i Rudarsko - topioničarski basen Bor.
To su u stvari pravi razlozi za donošenje jednog ovakvog zakona, jer neko treba da eksploatiše ono čega u svetu vrlo malo ima i sve je skuplja njegova eksploatacija, za jeftine pare ovde u Srbiji, sa smanjenom radnom snagom i brojem radnika koji odgovara njihovim standardima i platama koje odgovaraju našem životnom standardu, znači, vrlo niskom. To je razlog zbog koga je SRS najviše protiv ovakvog zakona.
Da smo u pravu, da je to tako, najbolji primer je baš Rudarsko-topioničarski basen Bor, a čini mi se da je neko osramotio rudare i priznate inženjere da tamo, ako ne mogu da vade rudu, sade kikiriki. Samo da se podsetimo da su stručnjaci, i svetski i naši domaći predlagali, da je za početak komercijalne proizvodnje u Majdanpeku, u Boru potrebno oko 35 miliona dolara za rekonstrukciju mehanizacije, i oko 35 miliona dolara za otkrivanje jalovine, znači, do bogatih nalazišta rude; da bi se otprilike takva jedna investicija isplatila za oko dve godine. Sada bismo već mogli da eksploatišemo po isplativoj ceni naša rudna bogatstva. Samim tim, i davanje koncesija stranim koncesionarima bi bilo mnogo veće nego sada. Međutim, ova vlada je sve uradila da tamo proizvodnja zamre u potpunosti, da davanje koncesija bude što je moguće jeftinije po onoga ko ih uzima.
To su ti razlozi zbog kojih je SRS u suštini protiv jednog ovakvog zakona.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Jović, poslanička grupa SPS, a sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Slavoljub Matić, poslanička grupa DSS.

Nebojša Jović

Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, gospodine ministre, Predlog zakona o finansijskom lizingu je jedan potpuno novi zakon iz oblasti ekonomije; do sada je lizing na ovim prostorima bio prisutan uglavnom na nivou teorije, jer naše važeće zakonodavstvo nije  sprečavalo ovu vrstu pravnog posla, ali ga nije mnogo ni pospešivalo. Zbog toga su velika očekivanja od najavljenog zakona o finansijskom lizingu u domaćoj privrednoj javnosti.
Razlog za donošenje ogleda se u obezbeđenju pravne sigurnosti u odnosima koji nastaju povodom posla finansijskog lizinga. Ovaj zakon reguliše samo finansijski lizing, kao jednu specifičnu vrstu trodimenzionalnog kreditnog odnosa. To znači da se preduzetnik ili preduzeće kome treba nova oprema, a nema novca da je kupi direktno, obraća finansijeru, davaocu lizinga, sa specifikacijom potrebne opreme i imenom proizvođača. Davalac lizinga kupuje opremu od tog proizvođača i prenosi pravo korišćenja na opremi primaocu lizinga.
Predmet finansijskog lizinga je pokretna nepotrošna stvar, oprema, postrojenja, vozila i slično. Smatram da je potrebno proširiti pojmove finansijskog lizinga i dopuniti član 4. Predloga zakona i da predmet lizinga bude i intelektualna svojina, tehnologija, licence, a sve radi kvalitetnijeg zaokruživanja svih aktivnosti, radi pospešivanja privredne aktivnosti, kako vi to navedoste u obrazloženju zakona.
To jeste neophodno ako se zna da je nivo industrijske proizvodnje u prva tri meseca ove godine u Srbiji niži u odnosu na prošlogodišnji period za 6,4%. To signalizira da će industrijska proizvodnja i ove godine biti ozbiljan problem domaće ekonomije, kao i rast nezaposlenosti, ako se zna da je za 3,7% smanjen broj zaposlenih u odnosu na januar prošle godine, a istovremeno je broj ljudi koji traže posao povećan za 18% u odnosu na januar prošle godine.
To možda jesu razlozi da se ovim zakonom obuhvati samo finansijski, a ne tzv. operativni i poslovni lizing kod kojeg, nakon isteka perioda lizinga, korisnik vraća predmet lizinga davaocu lizinga. Kod finansijskog lizinga primalac lizinga, nakon isteka perioda lizinga, otkupljuje predmet lizinga. Smatramo da treba predvideti da ima pravo preče kupovine predmeta lizinga onaj koji je bio primalac lizinga, nakon izmirenja svih ugovornih rata.
Zakon predviđa privilegije i na strani davaoca i na strani primaoca lizinga, više na strani davaoca lizinga, jer je jedan od najvažnijih uslova za obavljanje lizinga omogućavanje i obezbeđenje davaocu lizinga da, u slučaju kada primalac lizinga ne izmiruje ugovorne obaveze, može brzo i jeftino povratiti državinu nad predmetom lizinga. Bez toga nema finansijskog lizinga, već samo običnog zakupa.
Za davaoca lizinga najvažnija je regulacija obezbeđenja, ako primalac lizinga ne izmiruje svoje obaveze, na primer, ako ne plati dve - tri rate uzastopno. Tu treba odrediti rok, u kom roku treba primalac lizinga da plati ratu, kako da davalac lizinga dođe do poseda stvari. Trenutno, prema važećem zakonodavstvu, sankcija za neispunjavanje obaveza je raskid ugovora, a sledeći korak je sudska parnica. To je nedopustivo ako se zna kakva je neefikasnost našeg pravosudnog sistema.
Zato pozdravljam rešenje, iako je i dalje u delokrugu suda, da će sud, na predlog ugovornih strana, odrediti ročište na kome će u zapisniku utvrditi da su se ugovorne strane sporazumele da, u slučaju neplaćanja lizing naknade od strane primaoca lizinga, davalac lizinga ima pravo da predmet lizinga preuzme u državinu.
Zakonom se manje štite prava primaoca lizinga, a posebno u odnosu sa isporučiocem predmeta lizinga. Po pravilu, davaoci lizinga biće moćne strane ili domaće kompanije, a primaoci će biti preduzetnici ili preduzeća kojima je oprema neophodna i koji će prihvatiti čak i nepovoljne uslove da bi do nje došli.
Zbog toga, zakon treba da reguliše određena pitanja, da postoji veća pravna sigurnost, a i ugovor o lizingu mora biti zaključen u pismenoj formi. To je uslov njegove pravosnažnosti, da postoji trag o tome šta su se ugovorne strane dogovorile. Ne može se ugovorom davalac lizinga osloboditi za tzv. pravne nedostatke na opremi koja je predmet lizinga. U slučaju neke manjkavosti na opremi davalac lizinga je dužan da ih otkloni ili, ako to ne uspe, da nadoknadi eventualnu štetu pravnog ometanja.
Da bi finansijski lizing zaista zaživeo, moraju se promeniti ili, bolje reći, usaglasiti carinska i poreska rešenja koja bi trebalo da pruže pogodnosti i za davaoca i za primaoca lizinga. Pored zaštite, davaocu i primaocu lizinga su najvažnije poreske i carinske olakšice, jer mora da se odredi da li je i ko je poreski i carinski obveznik, primalac ili davalac lizinga; to će uticati na fiksnu cenu transakcije, a time je konkurentnost finansijskog lizinga kao finansijskog proizvoda, jer po važećim poreskim i carinskim stopama finansijski lizing će biti skupa kategorija.
Znači, finansijski lizing zahteva stimulacije, a to je, pre svega, smanjenje carine i donošenje poreza na dodatnu vrednost, sa kojim se kasni. Važnost lizinga može da bude od ogromnog značaja za ekonomiju, ali on će imati značaj za razvoj zemlje ukoliko se koristi za pokretanje proizvodnje, a ne samo za zadovoljavanje potrošačkih potreba, kao što je, recimo, kupovina automobila.
Kao što rekoh na početku, ovo je sasvim nov zakon i njime se pokušava da se na jednom mestu regulišu sva relevantna pitanja u vezi sa delatnošću lizinga. Korisnik će da ceni šta je za njega povoljnije: kredit ili lizing. U ovom trenutku, kao što rekoh, dok se ne usaglasi sa poreskim i carinskim zakonima, smatram da je lizing skuplja kategorija od kredita, pa zato i sumnjam da će finansijski lizing pospešiti privrednu aktivnost u našoj zemlji.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slavoljub Matić. Sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Milorad Mirčić.