SEDMA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.05.2003.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

20.05.2003

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 11:15 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč od predstavnika, odnosno predsednika poslaničkih grupa? (Nema prijava.)
Prelazimo na 3. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O GARANCIJSKOM FONDU (pojedinosti)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za razvoj i ekonomske odnose sa inostranstvom predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Izvolite, reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
U načelnoj raspravi smo pokušali da ukažemo  na političke i ekonomske aspekte jednog ovakvog Predloga zakona i jednog ovakvog koncepta razvoja malih i srednjih preduzeća  i preduzetništva i  pogotovu uticaja države na njihov razvoj.
Amandmanima pokušavamo da, koliko je to moguće, pravno uokvirimo ovaj zakon, jednostavno da liči na osnivački akt, jer u suštini ovaj zakon je zakon o osnivanju garancijskog fonda Republike Srbije.
Iz svih odredbi ovog zakona, naprosto, proističe to da reguliše osnivanje, organizaciju, vrlo malo odredbi ima o načinu rada, a o uslovima pod kojima obavlja svoje poslovanje, odnosno izdaje garancije i supergarancije, gotovo da i nema odredbi, te se pojavljuje praktično fundamentalni nedostatak ovog predloga zakona da on u stvari ne može da bude zakon. Zašto? Zato što nije potpuni osnivački akt za jedan paradržavni organ poput ovog fonda.
Drugo, ne reguliše uslove i način obavljanja tih poslova koji se nameću ovim zakonom. Da bi se to otklonilo, mi smo podneli nekoliko amandmana: amandmanom na član 1. mi praktično definišemo šta je predmet ovog zakona (da ne čitam amandman, imali ste prilike da pročitate taj amandman). Znači, na jedan potpun način se kaže šta se želi ovim zakonom - da se osnuje garancijski fond Republike Srbije, da se ovim zakonom urede uslovi i način poslovanja i ostala značajna pitanja za rad jednog takvog fonda.
Morao bih da se nadovežem na jednu prethodnu diskusiju, jednog poslanika koji je lepo primetio da ovi fundamentalni nedostaci ovog predloga zakona praktično neće da dozvole registarskom sudu da registruje ovaj fond, a zašto?
Ovaj predlog zakona kao osnivački akt je ispod nivoa i kvaliteta bilo kakvog ugovora ili odluke o osnivanju bilo kog pravnog lica, a zašto? Zato što nema ni odredbe o visini osnivačkog kapitala, a to je prva i osnovna stvar.
Druga stvar, u ovom zakonu ne postoji nijedna odredba kojom se definiše ili priznaje koje su to delatnosti koje treba da radi taj fond, za bilo koje preduzeće, za bilo koje pravno lice. Vi već u četvrtom ili petom članu osnivačkog akta morate da navedete šifru delatnosti.
Ovaj zakon nema čak ni šifru delatnosti kojom bi trebalo da se bavi ovaj fond. Delatnost ovog fonda predlagač pogrešno naziva - rad fonda, a to je poslovanje. Vi ne pratite član 4. i član 6. Kontradiktorni ste od člana 4. do člana 6. - u jednom članu govorite o poslovanju fonda, a u drugom o radu, u trećem članu govorite o delokrugu organa, a ne nadležnostima organa i na kraju, ono što predstavlja nepremostivu grešku formalno-pravne prirode, kada je u pitanju ovaj predlog zakona, svakako je član 9. u kome se navodi da ovaj fond deo kapitala, odnosno deo kredita koji neka poslovna banka usmeri ka malom i srednjem preduzeću ili preduzetniku, obezbeđuje izdavanjem garancije ili supergarancije banci, a ne preduzetniku, banci daje, a to košta i neka provizija mora za to da se plati.
To što bude koštalo tu banku, koja obezbeđuje svoj rizični plasman, prevaliće na krajnjeg korisnika kredita. To vam je isto kao sa oporezivanjem krajnje potrošnje, potpuno isto, i proizilazi da je ovo doneto radi EPP-a, a ovo ne može da zaživi, jer nisu ispunjeni uslovi za upis u sudski registar. Osnovni uslovi za upis u sudski registar nisu ispunjeni.
Mi smo amandmanima, ovim i sledećim, pokušali to da ispravimo. A moram posebno da vam ukažem na onu odredbu o kontroli poslovanja ovog fonda, gde ste rekli da to vrši neko ministarstvo - a gde je Narodna banka Srbije? Jer, po svemu sudeći, ovaj fond je finansijska organizacija! Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Gordana Pop-Lazić, zamenica predsednika poslaničke grupe SRS.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, pored ovih razloga koje je izneo kolega Krasić u prilog ovom amandmanu, koji nije samo formalne nego suštinske prirode, iz razloga o kojima je govorio vezano za upis u registar ovog fonda i neodređenosti po pitanju delatnosti, nepostojanja šifre delatnosti, amandman je dat u cilju da vas naučimo kako se to radi i šta ovde nedostaje.
Koncepcijski, SRS smatra da je ovaj zakon potpun promašaj u smislu da politika u sferi kreditiranja ne sme da ide tim putem - da li kreditiramo sada ili garantujemo za kredite velikim privrednim subjektima ili malim i srednjim preduzećima, već moramo da se opredelimo za programe. Znači, moramo da omogućimo svima onima koji imaju određene programe da traže kredite i da to bankama bude jedini reper za davanje kredita.
Na primer: ako IMT hoće da proizvede 1.000 plugova, naravno, to je način kreditiranja u sferi poljoprivrede, pa da te plugove poljoprivrednicima, a oni su dužni da u robi vrate to kreditoru. Onda je završen krug kreditiranja i tu se država ništa ne meša, sem što je odredila koliki su porezi, koliko ko treba da plati. Tu i nema kamata.
Ako je u pitanju samo privredna delatnost ili hoćemo bilo koji proizvod da proizvedemo, sto ili stolicu, nije bitno, dobili smo kredit za taj program, banka nas prati svaka dva - tri meseca, vidi da li smo to proizveli ili nismo. Nju to jedino interesuje. Obezbeđenje plasmana je stvar onoga ko je proizveo. Ako nije obezbedio plasman za ta tri meseca, on ponovo prerađuje to isto, lomi i prerađuje. Tako je svuda u svetu.
Ne znam zašto izmišljamo rupu na saksiji, kada je ona već izmišljena. Stalno mešamo državu u nešto, da bi pokazali koliko je država sposobna, navodno, da podrži ovo ili ono. Država nije sposobna više ništa da podrži, treba sve da prepusti tržištu i treba rizik da prepusti onima koji imaju korist od tog rizika.
Jedino banke imaju mogućnost da tu kamatu dobijaju na sredstva koja daju putem kredita. Te kamate su ogromne, bukvalno nepodnošljive za naše uslove i za one koji bi eventualno uzeli kredit. Ali, tu bi tržište već nateralo i banke da spuste te kamate, ukoliko ne bi bilo onih koji bi mogli da podnesu uzimanje takvih kredita.
Prema tome, Vlada bi trebalo da se opredeli hoće li plansku ili tržišnu privredu! Ako hoće tržišnu privredu, kao što govori, onda ovakvi zakoni zaista ne znače ništa.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Nema više prijavljenih za reč o ovom amandmanu.
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.
Vlada i nadležni odbori nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li želite reč?
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, rad u ovom nazoviparlamentu sve više gubi smisao. Poslanici, koji glasaju za vladine predloge, potpuno su nezainteresovani za rad po tim predlozima, a još gore od toga, nema predstavnika Vlade ovde, što je već uobičajeno. Gospodin Vlahović je u četvrtak, dok je još bio ekspert, bio ovde, slušao nas, a danas, kada je član Demokratske stranke i njenog Glavnog odbora, više nema interesa za državne poslove. Verovatno je već postao aktivista stranke na terenu.
Ovde nam je dao Predlog zakona o Garancijskom fondu, koji predstavlja skup lepih želja, naravno neostvarljivih. Kada bi se primenjivao ovaj zakon i kada se bude primenjivao, država će poprimiti funkciju koju nikako ne može da ima, funkciju bankara. U ovim uslovima to nikako ne može. Ili će, što je još gore, da izigrava zelenaša.
Moje kolege su već govorile da mislimo da ovaj zakon ne bi trebalo prihvatiti.
Što se tiče ne samo mog amandmana, nego svih amandmana poslaničke grupe SRS, pretpostavljam da ste primetili da su uglavnom pravno-tehničke prirode. Nemamo ni želju, ni potrebu da većinu u ovoj skupštini usmeravamo, da suštinski utičemo na njihove predloge, odnosno na zakone koje usvajaju. Ali, mi u SRS mnogo volimo Srbiju i zato se trudimo da vam skrenemo pažnju da vaši zakonski predlozi budu bar u duhu našeg pravnog poretka, koji, budite sigurni, može biti uzor svim vašim uzorima.
U tom smislu je i amandman koji sam podnela u ime poslaničke grupe SRS, na član 2. ovog zakona. U članu 2. stoji da fond ima svojstvo pravnog lica. Ja sam predložila da se posle reči "lica" dodaju reči "koje stiče danom upisa u sudski registar". Kolege koje su govorile pre mene govorile su o nemogućnosti upisa u sudski registar ovog garancijskog fonda. Da je moj amandman dobar i da treba da bude usvojen, govori i obrazloženje Vlade koja kaže da ne prihvata amandman, a u obrazloženju kaže u suštini ono što sam ja predložila u amandmanu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Ne.)

Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Milovan Radovanović.

Vlada i nadležni odbor nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Ima reč narodni poslanik Milovan Radovanović.

Milovan Radovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanički klub SRS podneo je amandman na član 3. Predloga zakona o Garancijskom fondu, koji se odnosi na izmenu formulacije stava 2. člana 3, a koji u Predlogu zakona glasi: "Fond može imati organizacione delove van sedišta, koji nemaju svojstvo pravnog lica".

Amandmanom, koji sam podneo u ime poslaničkog kluba SRS, predlažem da stoji: "U skladu sa statutom Fond može imati organizacione delove van sedišta, koji ne mogu imati svojstvo pravnog lica".

Suština je u tome da se Statutom Garancijskog fonda predvidi mogućnost, ne samo zakonom. Zakon u ovoj dispozitivnoj odredbi nije imperativne, naredbodavne prirode, omogućava da Garancijski fond ima svoje organizacione delove van sedišta koji nemaju svojstvo pravnog lica. Preciznije, konkretnije, Garancijski fond preko normativnog akta, odnosno Statuta bliže određuje mogućnost da Fond ima svoje organizacione delove, koji ne bi imali svojstvo pravnog lica. Ova mogućnost, kao što je predviđeno u Predlogu zakona, stoji da se može formirati organizacioni deo Garancijskog fonda.

Međutim, bliže određenje koje smo podneli amandmanom može biti precizirano tako što će nadležni organ, odnosno Upravni odbor Garancijskog fonda određivati koji su to organizacioni delovi, u kom mestu, koji naravno neće imati svojstvo pravnog lica. Vi u DOS-u izgleda malo drugačije rešavate ta pitanja - i, umesto pomoći za razvoj malih i srednjih preduzeća, jednostavno, ako se ne radi o gigantima, o velikim preduzećima, ta mala i srednja preduzeća uzmete za devet evra, poklonite nekom, kao što su tri šećerane u Vojvodini!

I, ako se radi o velikim preduzećima, kao što je"Adriakop", možete nekome da pokloniti za 88 hiljada evra, iako je vrednost preduzeća oko milion i po evra na tržištu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč? (Da.)
Ima reč narodna poslanica Gordana Pop-Lazić.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Bili smo uskraćeni za prisustvo ministra, pretpostavljam da bi nam on dao još šlagvorta za priču o ovom predlogu zakona, verovatno odgovarajući na našu načelnu raspravu, a možda bi već i prihvatio neke od ovih amandmana, ali, evo, sada ćemo da razvijemo diskusiju i nadamo se da ćemo čuti i nekakav komentar.
Sam amandman na član 3. koji govori samo o tome gde je sedište Fonda i da Fond može imati organizacione delove van sedišta, koji nemaju svojstvo pravnog lica, nama ne znači apsolutno ništa, jer ne vidimo ni šta će raditi Fond sem što će izdavati garancije i supergarancije, a tu delatnost nemamo nigde; pogotovu ne znamo šta će ove organizacione jedinice raditi - sem ako Vlada nema nameru, u budućnosti, da agencije za mala i srednja preduzeća, koje je osnovala a koje se još nisu ni razgranale u punoj meri, u određenom trenutku nekom svojom odlukom ne prebaci u sve ove organizacione delove Garancijskog fonda.
Inače, same po sebi ove organizacione jedinice ne bi imale nikakvog smisla, ako se ne povežu sa ovima. Pri tome, ne znamo ni šta one rade, a ne znamo ni šta će ove da rade. Sve to ima smisla pošto je sve to "u paketu", verovatno u cilju poboljšanja uslova kreditiranja, opstanka, poslovanja malih i srednjih preduzeća, da dođe do nekog spajanja, što nije prvi put.
Naime, Vlada zna da kasnije materiju koja je isključivo zakonodavnog karaktera, odnosno ono što treba zakon da reguliše ili što treba Skupština da donese, prekraja svojim uredbama, čak i donese neki zakon iz kojeg bi sledilo da Vlada mora da donese još četrdesetak uredbi. To samo po sebi nije zakon, navikli smo od Vlade da preuzima našu ulogu. No, videćemo.
Nadam se da ćemo jednom dobiti, u okviru protekle tri godine otkako Vlada postoji, izveštaj o radu Vlade, kada će nas verovatno neko obavestiti kako je ovaj garancijski fond poslovao, šta je uradio i kakve su koristi i efekti od toga.
Efekte svi možemo da osetimo, da ih vidimo na ulicama; vidimo štrajkove, i seljaka i iz drugih privrednih delatnosti. U istoj situaciji se nalaze i trgovinske delatnosti koje su danas u štrajku.
Ali ono što ne možemo da vidimo jeste to da Vlada da neko objašnjenje, ne možemo da doživimo da Vlada kaže zašto je to tako, koji su to faktori koji su uticali, gde je Vlada pogrešila, koji zakonski projekat nije doneo očekivane rezultate! Ne možemo baš sve da svalimo na Svetsku banku i ucene koje imamo od nje i od Haga. Nije valjda da je sve to jedini razlog što privreda u ovoj zemlji ne može da krene putem oporavka, već zapada u sve veću i veću dubiozu.
Pošto nisam imala prilike da u načelnoj raspravi postavim pitanje ministru, pitala bih sada koliko je privrednih preduzeća bilo 2000. godine, s obzirom na to da vi očekujete da, zahvaljujući ovome, bude ne 270 nego 400 hiljada?! Da li ih je 2000. godine bilo 400 hiljada?