DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 18.07.2003.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

18.07.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:05 do 15:15

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Administrativni odbor je juče održao sednicu i dobićete izveštaj. Prema tome, nema povrede Poslovnika.
Oko obraćanja ministra u Vladi Republike Srbije, za vreme jučerašnjeg zasedanja, u slučaju da postoji elektronski registrovan kvorum ili ne, to je na odluci predsedavajućeg i ako je predsedavajuća odlučila da je shodno da ministar završi svoje izlaganje okupljenim poslanicima, to je njena odluka.
Za dobacivanje iz klupa, Poslovnik Narodne skupštine pretpostavlja izricanje upozorenja i opomena narodnim poslanicima.
Narodna poslanica Nataša Jovanović, za dobacivanje, upozorenje. Narodni poslanik Stamenković, upozorenje za dobacivanje iz klupe. Narodni poslanik Radovanović, upozorenje za dobacivanje iz klupe i kršenje. Narodni poslanik Stevan Kesejić, upozorenje za dobacivanje iz klupa Narodne skupštine.
Dakle, nema povrede Poslovnika i primena ostaje. Ukoliko je Narodna skupština raspoložena, mi smo u obavezi da gospodinu ministru, Božidaru Đeliću, obezbedimo još sledećih 35 minuta da se obrati narodnim poslanicima, u toku današnjeg dana, za vreme gde je to predlagaču propisano Poslovnikom. To je na kraju rasprave u pojedinostima.
Dakle, nastavljamo rad.
Narodni poslanik Dragan Ljubojević, posle njega narodni poslanik Ljubomir Mucić.

Dragan Ljubojević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kad smo već kod ministra, gde nam je danas ministar? Da li to vida rane od preksinoćnog duela sa bivšim prijateljem, guvernerom Narodne banke, Mlađanom Dinkićem, ili smišlja još neki reformski zakon, usrećiteljski zakon za državu i narod Srbije?
Što se tiče ovog zakona koji imamo danas na dnevnom redu, zaista je nekorektno od sazivača ove sednice Narodne skupštine, i od predlagača koji je sigurno u dogovoru sa predsednikom Narodne skupštine, što je u 19,00 ili 20,00 časova u petak stavio na dnevni red ovaj zakon i sazvao sednicu Narodne skupštine Republike Srbije, time narodnim poslanicima ostavio svega nekoliko časova da napišu i predaju amandmane na predloženi tekst zakona. U stvari, o tome da će se u ponedeljak, odnosno utorak na sednici Narodne skupštine Republike Srbije raspravljati o zakonu o carinama, obavešteni smo tek negde u subotu u toku dana, ko je kada pratio elektronske medije, odnosno vesti na elektronskim medijima Što se samog zakona tiče, zakona od 410 članova, koji je Vlada Republike Srbije predložila narodnim poslanicima, ministar je obrazložio u devet tačaka ovde. Da li je moguće da je devet reformskih tačaka razradio u 410 članova i ponovilo se ono što se mnogo puta do sada ponavlja u Narodnoj skupštini, odnosno imamo priliku da pred poslanike Narodne skupštine Republike Srbije od strane Vlade Republike Srbije dođe udžbenik o carini, a ne carinski zakon, jer zakon mora da bude kratak, jasan, precizan, da ne ostavi ovde mogućnost za široka tumačenja i, kao što je i ovaj zakon ostavio, za pravljenje nekih 45 podzakonskih akata.
Ovaj zakon je posledica dogovora dve vlade, odnosno nekog akcionog plana o harmonizaciji ekonomskih odnosa. Tako se beše zvaše. Pre nekoliko nedelja ste ga usvojili u Narodnoj skupštini Republike Srbije i on je demantovao sva predizborna obećanja koja su predstavnici DOS-a davali kada su izašli na izbore 2000. godine, da će uskladiti odnose sa vlastima u Crnoj Gori i da se neće dešavati ono što se dešavalo da Crna Gora nijednog jedinog dinara ne uplaćuje u budžet savezne države, a sada državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Mi smo upozoravali da je nemoguće postići dogovor sa vlastima u Crnoj Gori, da one taj dogovor u stvari i ne žele. Ovaj zakon je najbolji pokazatelj i najbolji dokaz da tog dogovora nije bilo, da taj dogovor nije moguć i da mi u stvari nikakvu zajedničku državu, niti zajednicu na tom federalnom nivou, odnosno između Srbije i Crne Gore nemamo, ako nemamo jedinstven carinski zakon, koji će na jedinstven način tretirati uvoz i izvoz roba na ovo jedinstveno tržište.
Mi u stvari nemamo ni jedinstvene države i Milo Đukanović je uspeo samo zahvaljujući DOS-u da legalizuje sve ono što je radio od 1997. godine i da stvori sebi prostor i mogućnost da mu država Srbija, odnosno građani Srbije u ove naredne tri godine, koliko je na snazi Ustavna povelja, odnosno tzv.državna zajednica Srbija i Crna Gora, finansiraju put ka nezavisnoj Crnoj Gori.
U jednoj od tačaka ovog obrazloženja zakona ministar nam kaže da će ovim zakonom biti omogućeno sprovođenje provera na celoj teritoriji Srbije i navodi primer za šećer. Ovim dosadašnjim carinskim zakonom nije bilo mogućnosti da se sprovodi provera na celoj teritoriji Republike Srbije i kao primer za to naveo je šećer, a koliko je bila dobra volja i želja od strane aktuelne vlasti da se reši tzv. šećerna afera, najbolje svedoči to što je pod pritiskom vlasti dotadašnji direktor Uprave carina, Vladan Begović, upravo zbog toga što je samo u javnosti izneo neku informaciju da nije baš sve bilo čisto, odnosno da je bilo zloupotreba vezano za šećernu aferu, odnosno izvoz šećera u Evropsku uniju, morao da podnese ostavku.
To je najbolji primer šta želi Vlada Srbije kada su u pitanju carine, kada je pitanju reforma carinskog sistema, kada je u pitanju odnos države prema pojedincima, koji su očigledno u ovom trenutku mnogo moćniji od države i koji imaju mogućnost da kontrolišu državu, odnosno pre svega da kontrolišu Vladu Srbije.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Ljubomir Mucić, a posle njega narodni poslanik Zlatan Jovanović.

Ljubomir Mucić

Gospođo Čomić, dame i gospodo narodni poslanici, evo pri kraju ovog zasedanja došao je na dnevni red jedan izuzetno  značajan zakon, imajući u vidu da ova oblast, oblast carina i carinske politike, treba da se reguliše na jedan način koji u ovom trenutku, bar po onome što je napisano u obrazloženju ovog zakona, treba da bude usklađen sa osnovnim zahtevima iz carinskog zakona Evropske unije i sa osnovnim opredeljenjima Svetske trgovinske organizacije i Opšteg sporazuma o carinama i trgovini, poznatiji kao GAT.
Neću da govorim ništa o Predlogu ovog zakona, imajući u vidu da sve ono što smo govorili kada su donošeni osnovni zakoni u oblasti poreske politike i finansija u tom trenutku nije bilo prihvatljivo za ministra i Vladu, a kasnijim izmenama onu su sve to potvrdili i prihvatili te stavove.
Zbog toga očekujem da će do početka primene ovog zakona o carinama sigurno doći do nekoliko njegovih izmena i usaglašavanja i mislim da ćemo u tom trenutku verovatno steći uslove da putem amandmana popravimo ovaj tekst koji smo dobili od 410 članova i ne znam koliko strana i da na taj način regulišemo ovu oblast onako kako treba da bude usaglašena sa svim zahtevima Evropske unije i svetskim trgovinskim i carinskim organizacijama.
Ovo govorim iz razloga što evo već posle šest meseci ponovo imamo izmene Zakona o akcizama i prošli put je po hitnom postupku išla promena Zakona o porezu na promet i zaista još jednom upućujem kritiku i primedbu ministru i Vladi kakva nam je poreska i akcizna politika koju menjamo i prilagođavamo svakih tri, četiri, pet, šest meseci. Kako kojem lobiju se nakrivi tako i Vlada skače i poresku i akciznu politiku prilagođava uticaju tih lobija, kako ne bi bila napadnuta, a verovatno i smenjena.
Mislim da ne ide u prilog Vladi i ministru finansija ovo što je napisano u obrazloženju izmena i dopuna Zakona o akcizama, da se predloženim zakonom akcizna politika postupno i na unapred poznat način usaglašava sa zakonskim rešenjima u Crnoj Gori.
Ovo posebno ističem, a ministar je nama do sada govorio ovde da mi našu akciznu i poresku politiku i sve druge zakonske akte u oblasti finansija usaglašavamo sa osnovnim zahtevima Evropske unije. Zar je moguće da jedan ministar jedno priča, a drugo radi. Mislim da se u ovom trenutku stvaraju uslovi da niko više ne može da mu poveruje u dobre namere onoga što je ovim zakonskim rešenjima i izmenama predviđeno, imajući u vidu da smo, kada je donošen ovaj zakon, govorili da so treba da bude oslobođena i kako naš narod kaže - od kada je gavran pocrneo, na so, hleb i osnovne životne namirnice nije plaćen porez, nije plaćena akciza.
Imamo drugi efekat da se ovim zakonom oslobađaju vina i luksuzni proizvodi. Zaboravili ste da svaki manjak u budžetu i kroz svaku poresku politiku glavno opterećenje ide na pušače, alkoholičare i vozače. Uvek je udar na ove tri kategorije prilikom donošenja poreske politike i popunjavanja rupa u budžetu.
Zaista u ovom pregledu što smo dobili, kratkom pregledu i sažetom, ništa ne razumem kada se kaže - ukida se akciza za domaće vino, so, zlato i nekoliko manjih proizvoda. Kako manjih, po čemu manjih, po obimu, po prometu, da li su cipele manji proizvod? Ako su dečije, one su opterećene porezom na promet, a ako su od krokodilske i zmijske kože ili suknja za devojčice do broja osam, onda je ona opterećena, a gospođa koja ima po par hiljada evra da kupi bugatu bundu i posle toga da štrajkuje zbog male plate, ona će biti oslobođena akcize. Da li će so pojeftiniti, neće. U prethodne dve godine ministar je prihvatio rešenja da so bude oslobođena i u 2002. i u 2003. godini.
Želim da postavim pitanje ministru, niz Drinu, svaka trafika i svaka prodavnica prodaje džak šećera za 1.050 do 1.250 dinara, a pošto je kod nas u prodavnicima? Ko skida kajmak po osnovu toga?
Drugo pitanje, hteo sam da ga vodim i stalno ga upozoravam da idemo na jedno mesto nadomak Beograda, na stotinak kilometara, da vidi u okrilje belog dana za vreme radnog vremena, dok nosioci pravosudnih funkcija pikaju fudbal ili igraju košarku, iz kamiona subotičke i novosadske registracije u kutijama od keksa subotičke fabrike čokolade, bombona, ne znam kako se već zove, kako se pretovaraju cigarete. A nije me poslušao da ode samo da vidi, nikakve mere ne mora da preduzima.
Kakvu mi politiku suzbijanja sive ekonomije ovde sprovodimo i zaista ne mogu da prihvatim ovaj zakon, zato što se ne slažem sa njegovim osnovnim postupkom oko oslobađanja akciza na luksuzne proizvode, a u ovom trenutku se ne zna koliko će biti smanjena sredstva budžeta, rečeno je da finansijski efekti zbog ukidanja akcize na so, luksuzne proizvode i prirodna vina čak do 2010. godine, uzimajući u obzir i smanjenje sive ekonomije, neće bitno uticati na budžetske prihode.
Do 2010. godine najmanje dve redovne vlade će se promeniti. To vam isto liči kao kada kažem - evo, 2010. godine sa tri kutije cigareta preći ću da pušim dve kutije, od toga jedna će biti niški "klasik 100s", a druga će biti "lord". Da li ćete da verujete da ću živeti dotle, a da li ću uopšte moći da kupujem cigarete? Zato, mislim da jedan ovakav član 6. iako nismo predložili njegovo brisanje, treba da stoji u memorandumu o budžetu i poreskoj politici u naredne dve, tri ili pet godina, a ne sada u ovom trenutku. Vi mislite da ćete večno vladati, da stvarate obaveze nekom drugom.
Sledeća vlada sigurno neće biti pod uticajem duvanske mafije, verovatno pod nečijim drugim, ona će menjati akcize i poreze i usklađivati sa tim zahtevima. Mislim da je u ovom trenutku najbolje rešenje kroz memorandum o budžetu, poreskoj i akciznoj politici, možete je sprovoditi do 2010. godine i utvrđivati da bude u memorandumu, a ne u osnovnom tekstu jednog sistemskog zakona o akcizama. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović, a posle njega narodni poslanik Dušan Cvetković.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pridružujem se primedbama mojih prethodnika koje su stavili na način i sazivanje ove sednice i samog dnevnog reda za ovu sednicu.
Naime, prosto je neshvatljivo da jedan zakonski predlog od 400 članova bude uvršćen u dnevni red na ovaj način da se izbegnu amandmani na taj tekst, tako da carinski zakon nema nijednog amandmana, i to nijednog narodnog poslanika, i verovatno će kao takav vrlo brzo doći ponovo u ovu salu da se menja i da se dopuni.
Sporno je takođe spajanje rasprave o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i Carinskog zakona, sporno je skraćivanje rasprave o amandmanima na tri minuta i sve je to sporno, ali to je vaš cilj i želja da se što pre sve završi, da biste vi lepo išli na godišnje odmore, a kako će narodu biti posle ovih vaših zakona, ostaje da se vidi.
Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, samo ću kratko da kažem da ove izmene i dopune, koje su verovatno bar pete po redu od dolaska DOS-a na vlast, govore u stvari o vašoj politici od danas do sutra. Mi smo ukazivali pre dve i po godine da akcize na osnovne životne namirnice ne treba uvoditi, a vi ste tvrdoglavo to radili i sada ste se dozvali pameti da to ukidate.
Što se tiče Carinskog zakona, nekoliko primedbi koje sam uspeo da izdvojim. Reći ću u ovom kratkom vremenu, kako bih ostavio vremena za moje kolege koje bi takođe trebalo da govore, naime, kada se govori o ciljevima koji se žele postići ovim zakonom, u obrazloženju stoji - da je ovaj zakon u funkciji praćenja savremenih tokova robe i kapitala, otvorene tržišne ekonomije i sledeće liberalizacije prometa robe i usluga sa jedne strane, a sa druge strane obezbeđuje zaštitu domaće proizvodnje, njen tehničko-tehnološki razvoj itd.
Gospodo iz DOS-a, gospodo iz vlasti, dve i po godine ste na vlasti, a za ove dve i po godine domaća proizvodnja je uništena i nje više nema.
Recite sad vi bar koji ste ovde i slušate...
(Milka Marinković, sa mesta: Nemoj da mi brukaš kraj.)
Molim vas da opomenete ...
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslaniče, izričem upozorenje za dobacivanje iz klupe narodnoj poslanici Marinković.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
... Kakva je struktura robne razmene Srbije danas i kakvu ste zatekli? Pre nekoliko dana sam čuo podatak, vaš podatak, da je samo jedna trećina izvoza pokrivena uvozom. Da li ste zatekli baš takav odnos i da li se stanje pogoršalo od vašeg dolaska na vlast do sada i da li je tendencija pogoršanja tog odnosa između uvoza i izvoza?
Sledeća stvar se odnosi na član 18. U članu 18. govori se o robi koja ne podleže plaćanju carine, pa je ovde naveden spisak od osam tačaka gde se govori o proizvodima koji ne podležu plaćanju carine. Apsurdno je da ovde nema sirovina i repromaterijala koji se ne proizvode u Srbiji, znači da oni podležu plaćanju carine, apsurdno je da nema semenskog materijala, znači da i on podleže plaćanju carine.
Mislim da treba razmisliti o tome, pa na naki način, tehnički ili kako je već moguće intervenisati da se to izmeni, bar za one proizvode, a namenjeni su izvozu, da se oslobode proizvođači carine na uvoz sirovina i repromaterijala za njihovu proizvodnju bar toliko.
Sledeća primedba je na član 20. Ovim članom se propisuje prestanak obaveza plaćanja uvoznih dažbina u slučaju uništenja robe dok se nalazi pod carinskim nadzorom. Moje pitanje je ko će da nadoknadi štetu koja nastane, ako dođe do uništenja robe koja je lako kvarljiva, jer radi se o prehrambenoj robi, a ako se radi o nekim proceduralnim greškama, greškama administracije za koje nije kriv vlasnik. Ovde se oslobađa samo plaćanja carinske dažbine, ali šteta njegova se nigde ne spominje.
Član 35. kaže - pored carine koja se naplaćuje po stopama, a utvrđene su carinskom tarifom, carinski organi mogu naplatiti i druge uvozne dažbine, kao poreze i akcizu itd.
Pitam vas, šta je sa uredbom Vlade Republike Srbije o uvozu nafte, koja je protivustavna, a na snazi je već više od dve godine, da li će se ona posle usvajanja ovog zakona ukinuti. Ta uredba je neustavna, zato što je onemogućila veliki broj, ne sve, da budemo jasni, veliki broj uvoznika, legalnih, registrovanih, ljudi koji imaju preduzeća registrovana za uvoz naftnih derivata, onemogućila im je posao i egzistenciju, odobrila je, odnosno ostavila je NIS-u tu mogućnost, ali po mojim saznanjima pored NIS-a i neki privatnici bliski Vladi uvoze naftu i derivate nafte. Znači, da li će se posle primene, odnosno usvajanja ovog zakona to izmeniti i ta uredba konačno ukinuti.
Oblast, odnosno članovi 77. do 82. odnose se na rokove za robu koja se nalazi pod carinskim nadzorom. Mislim da su ovi rokovi predugi i rokovi od 45 dana itd, ipak je to predugo sa aspekta vrste robe o kojoj se radi.
Na kraju, završiću, članovi 84. i 85, a govori se o uništenju robe, pa opet je sporna nadoknada štete vlasniku. To mora da se zadrži u članu 249. do 251. gde se govori o prodaji zaplenjene robe i to prodaji putem javne licitacije, ali u članu 250. stoji da se roba može i bez javne licitacije prodati, odnosno preneti bez naknade, ustupiti bez naknade državnim i drugim institucijama, a pored ostalog stoji, kao i u druge opravdane svrhe, a da ne nabrajam sve razloge koje ste naveli, stoji dalje, kao i druge opravdane svrhe.
Gospodo, vi ste Mihalja Kertesa zbog sličnih stvari hapsili, ispitivali, pisali feljtone o njemu u novinama. Samo vas upozoravam da je ovaj član ostavio mogućnost zloupotrebe i vama, i da će verovatno biti i u vašem slučaju da će neko morati da odgovara sutra i zbog ovoga, da će neka druga vlast doći i ispitivaće i vaše carinske rukovodioce i pisati feljtone i o vama.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dušan Cvetković, a posle njega narodni poslanik Petar Jojić.

Dušan Cvetković

Poštovana predsedavajuće, poštovane poslaničke kartice, uvažene kolege prisutni poslanici, čini mi posebno zadovoljstvo da u ime poslaničke grupe SPS - Slobodan Milošević, imam čast da govorim pred duplo većim brojem poslanika nego što je ministar imao priliku i to da progovorim nekoliko reči o izmeni zakona o akcizama.
Ovu problematiku razmatramo po peti put u toku ovog mandata, a pitanje je još koliko puta ćemo se vraćati na pitanja promena akciza, s obzirom na to da sam gotovo siguran da ćemo u trenutku kada dođe do prodaje Beopetrola biti prinuđeni da raspravljamo ponovo o akcizama za naftu i naftne derivate, a siguran sam da ćemo u trenutku kada neko od velikih firmi, Koka kola, Pepsi kola, uđu u aukcijske kupovine određenih firmi u našoj zemlji, da će se ponovo raspravljati o akcizama vezanim za te bezalkoholne proizvode, kao što sam isto siguran, ako se sutradan "Nestle" pojavi u ovoj zemlji, da ćemo raspravljati i pitanje akciza vezanih za kafu.
Što je najčudnije i najgore, u svemu tome što danas radimo sa promenama akciza za duvan, ne manjim i ne većim problemom smatram to što nismo raspravljali o akcizama da bi pomogli u stvari domaću industriju duvana, nego sada kada je duvanska industrija pred prodajom i kada mora da pređe u ruke velikih, mi raspravljamo o akcizama za duvan, računajući na to da moramo da obezbedimo velikim proizvođačima duvana u svetu potupni konfor u ovoj zemlji i da im obezbedimo mnogo veću zaradu nego što imaju u sopstvenim zemljama.
Spreman sam, kao poslanik, da u procesu privatizacije i prihvatim taj čin. Međutim, moram reći gospodi iz ministarstva da nisam spreman da prihvatim ono što je već prihvaćeno i da ovde izigravam marionetu, u čije ime je Vlada već donela odluku i poslala je posredno potencijalnim kupcima duvanske industrije, iako ove promene akciza još nisu prošle skupštinsku proceduru.
Vlada je, naime, uprkos prošlogodišnjim i ovogodišnjim zaključivanjima da će izdati i treću licencu za proizvodnju cigareta 17. juna ove godine, ipak usvojile na sednici Vlade moratorijum za izdavanje treće licence za proizvodnju cigareta i time negirala sva uveravanja i ono što je i ministar Đelić pričao kod usvajanja Zakona o duvanu. Vlada je takođe, 26. juna dala i garancije da neće biti naknadnog oporezivanja subjekata privatizacije po osnovu nedostavljenih prijava za nastale poreske obaveze.
Na kraju, što je još čudnije i žalosnije, na istoj sednici od 26. juna, kolege poslanici i predsedavajući, Vlada je garantovala promenu akciznog režima u smislu povoljnijeg tretmana licencnih cigareta, a mi danas 17. ili 18. jula raspravljamo o tome. Jasno je da je Vlada, čim je pružila garancije u vezi promena akciza za cigarete, pre nego što je ovaj zakon stupio pred poslanike i ušao u skupštinsku proceduru, dokazala ko je u ovoj zemlji vlast i da je Vlada starija od Skupštine.
Doduše, ne znam kako je došlo do probijanja rokova, jer je Vlada na toj sednici od 26. juna rekla da će se akcizna politika primenjivati od 1.januara 2004. godine. U predlogu koji je pred nama stoji 1.januar 2005. godine. Pitam se, nećemo li još u toku ove sednice imati intervenciju Vlade da su pogrešili, pa da unesu izmene u ovu odluku i zakon, a koji danas usvajamo, ili će nas ponovo vratiti na to da ovaj zakon treba da važi kada su u pitanju cigarete od 1.januara 2004. godine.
Poštovani poslanici, poštovane poslaničke kartice, kada se zna da je glavni deo ostalih izmena u ovom zakonu o akcizama u stvari bio predmet amandmana SPS-a u gotovo svim delovima, osim kada je reč o luksuznim proizvodima, ozbiljno se postavlja pitanje, zašto su to sada predlozi Vlade, kada su tada oni bili neprihvatljivi iz mnogo razloga: da se krši i poništava transparentnost sistema; i to će izazvati lančane reakcije; i da nigde to nije u Evropi itd. Kako sada sve to i ovi razlozi ne postoji i oni danas mogu da prođu mimo toga i da se ove zakonske izmene oko akciza usvoje.
Na ovakav zaključak me navodi činjenica na koju moram da podsetim i vas, kolege poslanici. Sećate se da smo prošle nedelje usvojili izmenu zakona o produženju reka za prijavljivanje imovine veće od 20 miliona dinara. Sutra ili prekosutra u štampi se pojavilo da je ministar Đelić prijavio imovinu veću od 20 miliona dinara. Ako je štampa pogrešila, izvinjavam se gospodinu ministru.
Ali, čini mi se da je taj zakon promenjen upravo zbog toga da ministar i silni ministri koji se danas pominju u ovim duelima između G17 i DS treba da prijave imovinu, pa je zato za četiri meseca produžen ovaj rok.
Zbog toga mislim da iza ovog što danas radimo sa akcizama nešto možda stoji i da sutradan, kada usvojimo ove akcize, stvarno ne vidimo zašto je došlo do promena ovih akciza.
Međutim, ako se vratimo na obrazloženje Vlade za ukidanje akciza na luksuzne proizvode, oni će značajno suziti sivo tržište, te da će postojanje akciza na luksuzne proizvode predstavljati neefikasni fiskalni instrument, te da samo administriranje sa ovim proizvodima veoma mnogo košta i daje male efekte. Zaista je ovo objašnjenje, rekao bih, i licemerno, i maliciozno i uvredljivo za građane Srbije.
Čini se da je ukidanje akciza za luksuzne proizvode jedino interes Vlade, njenih funkcionera, sloja finansijske i privredne oligarhije Srbije i uopšte vladajućih iz DOS-a, raspoređenih po silnim upravnim odborima u kojima primaju 50.000 do 60.000 dinara mesečno. Jedino ako ministar Đelić i Vlada Srbije, na osnovu ukupnog poznavanja situacije u Srbiji i društvu, nisu ubeđeni da će ovo ukidanje akciza na luksuzne proizvode biti od izuzetnog značaja za jedan milion nezaposlenih, za penzionere kojima je smanjena penzija za tri meseca za 5,6%, za studente kojima su enormno povećane i školarine i uslovi smeštaja.
Ovom izmenom akciza Vlada, rekao bih, na najbolji mogući način pokazuje da zaista brine o opštem interesu građana, ali samo bogatih građana. Moji zemljaci iz "Leteksa", "Rula", poljoprivrede, baš su bili oštećeni što su zlatni i srebrni nakit, drago kamenje, proizvodi od krokodilske kože, bunde od dve do tri hiljade evra, bili opterećeni akcizama, pa im je samo to smetalo da mogu da ih kupe.
Ukidanjem akciza na luksuzne proizvode, da opet ponovim, treba omogućiti vladajućima da za celu porodicu kupe, sa onim smanjenjem od 40%, cipele ili tašne od krokodilske kože, za ist pare, jer kako bi to izgledalo da mama i tata imaju, a ćerka koja studira, recimo, u Parizu i tamo se zlopati, nema krokodilsku tašnu. Treba joj, svakako, ukidanjem akciza omogućiti.
Da dalje ne tugujem za ovim sirotanima i ne unosim previše patetike, pa da sličim ministru Đeliću iz onoga duela, na kraju da kažem: hvala bogu da je Vlada, najzad, posle skoro tri godine shvatila da treba da se prihvati više puta podnošen amandman SPS-a oko ukidanja akciza na prirodna i medicinska vina.
Međutim, dok je Vlada bila gluva za naše predloge, mnogo toga negativnog se dogodilo i u proizvodnji grožđa i u tom delu poljoprivrede, u preradi grožđa, u proizvodnji vina, tako da je vinogradarstvo došlo na najniže grane. Čini mi se da ovako kasno ukidanje akciza, bez obzira na to što smo zdušno za to da se one bar i danas ukinu, neće mnogo pomoći našim poljoprivrednicima i našoj vinarskoj industriji. Zato mislim da će trebati mnogo godina da se ova grana vrati na svoje mesto, da zauzme mesto na izgubljenom tržištu, koje su joj zauzeli Makedonija i Crna Gora.
Za ovakav potez, završavajući, moram da kažem da bi moji Leskovčani rekli: "Setila se Mara kad podnjuma".