DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 18.07.2003.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

18.07.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:05 do 15:15

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Srđan Petrović, zamenik predsednika poslaničke grupe Demokratska stranka Srbije.

Srđan Petrović

Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege, za Demokratsku stranku Srbije carinski zakon je prihvatljiv, pre svega zato što on sledi smer za koji se zalaže DSS, a to je evropska integracija, što brža evropska integracija Srbije i Crne Gore.
Drugo, još važnije za ovaj današnji trenutak je očuvanje i unapređenje zajedničke države Srbija i Crna Gora. Što se tiče odnosa sa Evropskom unijom, ovaj zakon je dobar jer se postepeno kroz njega usklađujemo sa institutima koji su dati u carinskom zakonu Evropske unije, a takođe i sa nekim standardima, pre svega iz stavova Svetske trgovinske organizacije i nekim načelima Opšteg sporazuma o trgovini i carinama.
Sledeći važniji aspekt ovog zakona je aspekt zajedničke države, odnosno ovaj zakon praktično sledi jednu dinamiku koja je data Beogradskim sporazumom, kasnije Ustavnom poveljom i akcionim planom. Pred nama je i studija izvodljivosti, tako da u tom smislu ovaj zakon ima neko svoje mesto.
Nije dobro što vladajuća većina iz Skupštine Srbije i vladajuća većina iz Skupštine zajedničke države Srbije i Crne Gore nije iskreno zainteresovana za očuvanje zajedničke države.
To se vidi iz više razloga. Aktuelno je ovo što se juče desilo, što je pomenuo kolega Lukić, to je da nije imalo dovoljne većine da se po hitnom postupku stavi carinski zakon, odnosno akcioni plan u raspravu, iako je dat po hitnom postupku, što nije dobro. Akcioni plan je mogao i ranije da bude u Skupštini zajendičke države.
Takođe, nešto što je vrlo indikativno, a što nije dobro i što pokazuje da Vlada Srbije nema iskrenu želju da radi na očuvanju zajedničke države, a to je nešto što je juče napomenuo ministar Đelić. Ako se sećate, on je u toku svoje rasprave rekao da zajednička kancelarija Uprave carina Srbije i Uprave carina Crne Gore neće uskoro zaživeti.
Pre toga, mi smo imali u akcionom planu jasno istaknutu želju Evropske unije da taj instrument, da ta kancelarija i institucija zaživi, jer je nama potrebno jedinstveno carinsko podurčje i zbog studije izvodljivosti koja će se u toku jeseni raditi, možda i nešto ranije, a ministar Đelić je rekao da ta kancelarija neće zaživeti.
Šta to znači? Da li to znači da mi ne radimo ono što Evropska unija od nas zahteva, nešto što je sigurno interes Srbije, građana Srbije, a to je jedinstveno područje Srbije i Crne Gore. Koliko puta do sada je bilo reči da ne valja što Srbija i Crna Gora imaju odvojene carine? Činjenica je da su Beogradskim sporazumom i Ustavnom poveljom predviđena odvojena carinska područja, ali je vrlo jasno iskazana činjenica da Evropska unija sa time nije zadovoljna i vrlo je jasno iskazana želja Evropske unije da Srbija i Crna Gora imaju jedinstveno carinsko područje.
Da li u ovom trenutku, kada vlast u Crnoj Gori, premijer Crne Gore ima jasnih problema zbog svoje carinske nezavisnosti, koja nije samo ugrozila odnose Srbije i Crne Gore, nego je vrlo jasno ugrozila Evropsku uniju, da li se na ovaj način, rečima ministra Đelića, iskazuje određena solidarnost Vlade Srbije sa premijerom Crne Gore. Verovatno da, ali će verovatno tu solidarnost morati zajednički da plaćaju prilikom napuštanja vlasti. Jasno je u kojoj je poziciji premijer Crne Gore, tako da je jasno kakva je njegova pozicija trenutno u odnosima sa Evropskom unijom.
Demokratska stranka Srbije nema iluzije da sam carinski zakon može da reši ono što je trenutna situacija u Srbiji, a to su veliki privredni problemi, recesija, nedostatak industrijske proizvodnje. Naša privreda nije konkurentna i to je potpuno jasno. Njoj predstoji mukotrpan proces povećanja konkurentnosti, pre svega u odnosu sa zemljama u okruženju.
To se već radi kroz ove sporazume koje imamo sa susednim zemljama, ali takođe moramo da se uključimo u svetske tehnološke i finansijske tokove. Ono što Vlada treba, svaka vlada, i to će sigurno nekoliko narednih vlada morati da radi, jeste sprečavanje svih onih loših posledica koje donosi globalizacija na privrede malih zemalja, pa tako i naše privrede.
Sama Vlada priznaje u kakvoj je situaciji naša privreda, odnosno to implicitno priznaje vladajuća većina. Ilustrativan primer iznosi intervju predsednika Privredne komore dat "Politici" u nedelju, gde se jasno vidi da mi nemamo strategiju za izvlačenje naše privrede, strategiju za uključivanje naše privrede u svetske tokove.
Najilustrativniji primer kada se govori o tome da na ovom tržištu svoje mesto nalaze proizvodi koji ne bi trebalo da budu konkurentni na ovom tržištu, s obzirom na našu proizvodnju tih istih proizvoda, a to nisu moje reči, to su reči poslanika Veselinovića, to su makedonsko i slovenačko mleko.
Što se tiče izmena i dopuna Zakona o akcizama, taj zakon je takođe prihvatljiv za DSS iz određenih razloga koji su slični razlozima zbog kojih prihvatamo carinski zakon, a to su harmonizacija sa Crnom Gorom i naše postepeno uključivanje u pravila koja važe u Evropskoj uniji i u Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Ono što je u ovom zakonu posebno dato to je ukidanje akciza i promena akciz za određene grupe proizvoda. Što se tiče soli, to je potpuno jasno i mislim da tu postoji konsenzus da je to trebalo i ranije uraditi. Što se tiče luksuznih roba, tu imamo stav da je dobro što se ukidaju akcize na luksuzne robe, jer verovatno da će fiskalni efekat ovog ukidanja biti veći, iako će nominalno naplaćena akciza, odnosno sama ta dažbina biti nominalno manja, ali će veći biti obuhvat luksuznih roba koje su sigurno do sada bile više na sivom nego na legalnom tržištu.
Ono što je najinteresantnije, odnosno pre toga takođe imamo ukidanje akcize na vino. Domaća vinarska industrija je u katastrofalnom stanju i to je takođe trebalo ranije uraditi. Ova mera će možda, ako uz nju slede neke mere vezane za određene olakšice i vezane za agrarni budžet, nadamo se podstaknuti potpuno mrtvu vinarsku industriju i proizvodnju vina u Srbiji.
Duvanska industraija, to je ono zbog čega se ovaj zakon donosi po hitnom postupku. Pošteno je od strane ministra što je priznao da je vezano za prodaju duvanske industrije, za predstojeću privatizaciju Duvanske industrije Niš i Duvanske industrije Vranje, mada je sigurno da je to trebalo i ranije uraditi, jer takođe ni ovaj zakon nije smeo da bude urađen po hitnom postupku. Mi smo imali donošenje Zakona o duvanu, tako da je bilo dovoljno prostora da se ove akcize urede na ovakav način kako su uređene ovim zakonom i ranije.
Jedan princip, koji je ovde prvi put spomenut, a koji nažalost ne važi u našoj ekonomiji, u našoj privredi, to je princip poslovne izvesnosti. Naša trenutna situacija domaćim i stranim investitorima sve drugo daje samo ne izvesnost. Pozitivno je što se ovim zakonom, bar u ovom delu duvanskog biznisa, ta izvesnost radi preko ovog način za postepeno izjednačavanje prvo diferencijacije, a onda postepeno izjednačavanje akciza za domaće i uvozne proizvode od duvana.
Ono što je ipak ovu industriju izdvojilo i što taj optimizam, koji ministar Đelić donosi, vezan za prodaju duvanske industrije za naše mesto lidera na tržištu, odnosno lidera u proizvodnji duvana na tržištu jugoistočne Erope nije dobro, to je drugi princip za koji ipak moramo da se složimo da je dobar, a to je da ova industrija umire, jer njeno legalno i lagano umiranje, koje se vidi kroz ovaj zakon, ipak će sprečiti lagano, ne i legalno, umiranje njenih konzumenata, tako da moramo da vodimo i o tome računa.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, zamenik predsednika poslaničke grupe SRS.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Na početku rasprave, objedinjene rasprave o ovim zakonima, Srpska radikalna stranka je iznela stavove povodom Zakona o akcizama, a sada procenjujemo da je  potrebno da se nešto kaže i o ovom carinskom zakonu, koji po zamisli i ideji predlagača treba da bude jedan potpuni zakon, jer reguliše materiju koja je sada prisutna u dva zakona. Otprilike ovaj zakon bi mogao da se nazove šifrom 011251396-Otpor.
Znači, ukoliko danas budete glasali za ovaj predlog zakona, on bude stupio na snagu, to je njegova šifra. Po nalogu Otpora regulisano je nešto što je nekada bilo u Zakonu o carinskoj službi, a sve ovo drugo ići će na neke kasnije dorade, a što ukazuje da danas nije bilo potrebno, jer postojeći carinski zakon to reguliše.
Kao što se kuća pravi od temelja, tako se i carinski zakon, zakon o carinskim tarifama donose tek pošto se usvoji zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju. To je nešto elementarno, neka abeceda, ali ovo ima i svoj drugi dodatak. Samo u toku prošle godine Savezna skupština je dva puta raspravljala i mislim da je usvojen jedan zakon o zaduženju SRJ, kojoj je odobren kredit za modernizaciju i poboljšanje rada carinske službe. Uzete su pare. Zapadni Balkan, Balkan i sve ovo što nas okružuje je pod posebnom prismotrom Evropske unije i ide obuka kadrova. Praktično, u ovom carinskom zakonu ostaju samo one odredbe koje se odnose na funkcionisanje carinske službe. Sada se vidi zašto je Otpor morao godinu i po dana da prati, da suzbija korupciju, sada je valjda jasno zašto su carinici malo štrajkovali, više demonstrirali nego štrajkovali zbog plate. Verovatno se u tome nalazi razlog što je Beogović smenjen sa mesta direktora Savezne uprave carina, mada nije ni on bio neko bolje rešenje, obzirom da je došao nakon Zabunovića, nakon oružanog upada u carinu.
Carina zaslužuje posebno mesto, carinska politika takođe zaslužuje posebno mesto, ukoliko ima nekog rezona da se carinskom politikom nešto štiti na ovom privrednom području, ali danas možemo svi da konstatujemo da nema šta da se štiti ovde. Ne može da se štiti ni proizvodnja automobila, jer gotovo da je nema. Zašto bi se štitila prehrambena industrija, ona funkciniše samo onoliko koliko je elementarno neophodno, da kažemo da nešto radi, da se nešto mrda u ovoj zemlji.
Svi naši bilansi su problematični, a mi kada kažem mislim na vlast, koja predstavlja državu i narod, e ta vlast koja predstavlja državu i narod otprilike kaže da bi jedna grupa ljudi koja se sastaje povremeno da igra mali fudbal htela da igra veliki fudbal i da učestvuje na takmičenju sa "Zvezdom" i "Partizanom". Otvorili smo naše tržište kao konzervu i carinska služba treba da bude samo služba koja evidentira, doduše to i jeste njen posao, ali cela carinska politika se svodi na to evidentiranje.
Nema amandmana iz prostog razloga što je nemoguće popravljati nešto što neće ni da se primenjuje. Ove odredbe o službi primenjivaće se da bi novi direktor Uprave carina mogao da zavede red neki i po svom nekom mišljenju, verovatno da pretpostavljate kakav će taj red biti i ko će u tom redu biti na prvom mestu, ali to nije tema ovog zakona. O tome će drugi organi da raspravljaju, da rešavaju.
Bitno je da će carinska služba da bude možda i lepo obučena, imaće i kompjutere, ali se ništa značajnije neće promeniti u odnosu na dve i po godine koje su protekle. I zato je iluzorno da se podnose amandmani na nešto što će da se menja. Menjaće se onog momenta kada dođe do sukoba, i to ličnih interesa ljudi u aktuelnoj vlasti.
E sada, neke stvari su ovde zapisane u koje niko apsolutno ne može da poveruje, čak ni onaj ko je diktirao ovo, čak ni jedan poslanik u Narodnoj skupštini neće moći kada pročita ovo da kaže - tako je i biće tako.
Recimo, prelazni režim mera; Vlada se, recimo, ovako obavezuje, pa kaže - ako strana država u pogledu plaćanja carine ili u toku carinskog postupka ne postupi sa robom poreklom iz Srbije ili sa brodovima i drugim prevoznim sredstvima iz Srbije isto kao sa robom, brodovima i drugim prevoznim sredstvima drugih država, Vlada može propisati da se na uvoz robe iz odnosne države plaća dodatna carina. To je nemoguće kod nas.
Da li vi možete da zamislite da Đelić predloži nešto tako? On je malopre predložio u onom prvom zakonu da se najluksuzniji proizvodi oslobode akcize, a on će pre ruku da iseče nego što bi predložio da se uvede dodatna carina da bi se navodno zaštitilo naše tržište i uvela mera reciprociteta prema drugoj državi koja diskriminiše našu robu.
Sa čim mi možemo prema Evropskoj uniji, koja je to naša roba tako konkurentna, jer osim mafijaških poslova, drugo ništa nije konkurentno.
Što se tiče poljoprivredne i prehrambene robe, odnosno proizvoda, strateške robe, sve je to u suficitu. Oni šećera imaju u Evropskoj uniji za narednih pet godina, ne znaju šta će da rade sa šećerom. Ove kombinacije koje su izazvale aferu, samo su mafijaške. Nemaju one veze sa bilansima, potrebama itd. U Evropskoj uniji, oni se bore za preferencijale, za stimulaciju i u kojoj će grupi biti, a ne da ostvare bilans.
Dalje, u članu 396. stav 2. govori se o sezonskim stopama, pa dalje član 397 - carinski kontigenti, pa da ne ređam dalje nešto što stoji samo da bi se potrošila boja kada se štampa neki materijal.
Mogli su da stave i 2.000 članova, mogli su sve preporuke i sve što je Svetska trgovinska organizacija i Rotari klub, pošto se oni hvale da drže Svetsku trgovinsku organizaciju i da sve ovo ima 2.000 članova, ništa se neće promeniti. Ovaj carinski zakon neće da zaštiti naše carinsko područje, jer mi smo prodali naše tržište.
Na našem tržištu se nalaze svi osim nas. Evo vam ga "Merkator", pa gledajte ko je šta otkupio, kapitalom mafije iz Evrope hrvatski i slovenački građani otkupljuju naše fabrike, neka firma sa Islanda "Farmako" otkupila je i samo što je potpisala ugovor zaradila je nekoliko miliona evra. Kako Carinski zakon da nas štiti od toga, koji zakon može nas da zaštiti od ponašanja vlasti? Nema tog zakona.
Jedan je zakon koji može da nas zaštiti, da nam povrati dostojanstvo, da nam da neku perspektivu, da nam ukaže na neku budućnost, to je zakon naroda. Dajte taj zakon naroda, neka ide na izbore, pa da čujemo kako glasi taj zakon, da promenimo ovo dok još ima vremena, jer ako dođe u glavu, a ne bude na vreme, može da bude stvarno kasno.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Tomić, zamenik predsednika poslaničke grupe SNS.

Da li se još neko od predsednika, zamenika predsednika ili ovlašćenih predstavnika javlja za reč?

Narodni poslanik Dragoljub Stamenković nema status koji bi omogućavao obraćanje Narodnoj skupštini. Trebalo bi da konsultuje svog zamenika predsednika i poslovničke odredbe.

Dragan Tomić

Poštovana gospodo narodni poslanici, osvrnuo bih se na nekoliko za mene važnih pitanja koja ovde nisu tretirana u ovoj diskusiji i u ovoj raspravi koja je vođena do sada.

Prvo bih se osvrnuo u kratkim crtama na deo onoga što je u zakonu o izmenama i dopunama Zakona o akcizama. Kada se radi o luksuznoj robi, mislim da jedan deo domaćih proizvoda takođe treba da ima taj tretman. Radi se o našem kvalitetu, jer ovde se očigledno radi o robi iz izvoza. Šta se sada ovde omogućava?

Ovde se omogućava ponovo otvaranje nekakvih fri-šopova pod bilo kojom formom, povlašćeni položaj i cena te robe na domaćem tržištu, jednostavno u određenim oblastima kao što su krzna, ta famozna krzna, a doći ćemo u situaciju da svi domaći proizvođači na tom planu, jednostavno neće imati nikakvu dobru poziciju, jer će konkurentnost njihova biti na domaćem tržištu gotovo nikakva.

Svi smo ovde rekli, i iz vlasti i iz opozicije, da imamo ozbiljan problem sa uvoznim lobijem. Mislim da se ovde direktno sada omogućava da taj uvozni lobi još više zahvati tržišta, da zahvati rezervu, onu osnovnu i važnu, značajnu rezervu, deviznu i da je polako povuče napred.

Mislim da se ovde definitivo radi o tome i moje upozorenje je upravo iz tih razloga, jednostavno, nemojmo više sopstvenu privredu sabijati pod zemlju ovakvim nakaradnim principima.

Ovi principi imaju sistem zaštite domaće proizvodnje i domaćeg proizvođača. Kako ćemo ovu poslovnu poresku godinu i fiskalnu godinu završiti ako će nam platni bilansi i ukupan bilans, ukupan odnos razmene biti još veći, odnosno nepovoljan u našu korist.

Kada je u pitanju zakon o carinama, na moju veliku žalost, zaista nisam imao mnogo vremena, obiman je i sistemski, ali bih se osvrnuo na nekoliko važnih detalja, po meni. Mi smo na jednoj od ranijih rasprava, podsetiću, razgovarali o tome šta znači provoz robe kroz Srbiju. Srbija se prostorno, saobraćajno nalazi se na mestu gde je ogroman tranzit robe, pa milijarde dolara se mesečno prevoze robe kroz Srbiju, milijarde dolara i evra.

Nikakvu kontrolu nismo ustanovili nad tim načinom funkcionisanja. Imamo mekane granice prema Republici Srpskoj, prema Crnoj Gori, prema Kosovu, Makedoniji, gde važe drugi valutni sistemi i druge merne novčane jedinice. Zašto su tamo ustanovljene te novčane jedinice? Jedan od osnovnih razloga je da onaj kapital koji je finansirao tako nešto traži prostor za pranje prljavog novca.

To je jedna od nepovoljnih činjenica, a niko ne može da me uveri da to nije jedan od osnovnih motiva i razloga, a ne nikakvo približavanje Evropskoj uniji ili nekakvim evropskim integracijama, već upravo oni koji su dali moraju da se nadoknade u nekom periodu.

Ovaj zakon u članu 18. ponovo predviđa da roba u tranzitu plaćanju uvoznih dažbina ne podleže preko carinskog područja. Šta to znači? Znači da najavljen prolaz robe kroz Srbiju u Republiku Srpsku, ili Bosnu i Hercegovinu ili Hrvatsku ne mora završiti tamo, već će negde roba biti istovarena usput. Tu ne postoji sistem zaštite, osim dobre zakonske regulative.

Kako hoćemo da uđemo u Evropsku uniju, kada ovo u Evropskoj uniji ne važi kao pravilo. Oni imaju savršenu kontrolu i provoza robe. Prosto je nemoguće, kada izlazite iz te države vraća vam se, a najpre platite, pa tek onda možete da izađete. Kada izađete, onda dobijete svoj novac nazad.

Da li je moguće da mi nemamo interes da kroz ovaj fiskalni način uspostavljamo i takvu kontrolu, koja je po meni mnogo važna, a mislim da se u sivoj zoni nalazi ogromna količina robe na tržištu, a čak mislim da i domaći proizvođači na određeni način, fingirajući izvoz u neka svoja preduzeća u Republiku Srpsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru itd, zaustavljaju robe na području Srbije i izbegavaju plaćanje obaveza.

Mislim da je ovo jedan od ozbiljnijih propusta ovog zakona i čini mi se da ćemo ovde imati značajne gubitke. Time ćemo onemogućiti i stručne službe u carinskim organima da mogu nešto ozbiljnije uraditi na ovom planu. Ovaj način lova te krijumčarene robe, gotovo je nemoguć, osim slučajnog uzorka, uzorka koji nastaje na bazi nekakve prijave nekog lica ili pronalaska robe od strane nekog savesnog građanina.

Ono što hoću da kažem, a znam da u ranijem zakonu to je bio član 17, ne znam šta se dešava sa uvozom vojne opreme i naoružanja. Da li je oslobođena ili ne? Nije. Nema oslobođenja.

Sam sebi postavljam pitanje, ranijim zakonskim propisima je predviđano da vojna oprema i naoružanje, uvoz u Srbiju bio je oslobođen. To je podrazumevalo i uvoz kamiona i vozila i sve druge opreme i naoružanja. Ne znam čiji je interes da mi to ne oslobodimo, jer ovde, a meni je ovo mnogo važno pitanje, a doduše vi se šalite na ovu temu, ne znam šta hoćemo sa svojom vojskom.

A da li je nama uopšte neophodan taj sektor namenske proizvodnje u ovoj državi ili ćemo i to sve da otpustimo, pa da ne rade više ništa. Onda ćemo da uvozimo i da plaćamo obaveze na tako nešto. To je strateška stvar ovog zakona, jedna od strateških stvari ovog zakona i on mora u sebi da sadrži oslobođenje. Da li je neko bio lud? Da li u evropskim zakonodavstvima nema oslobođenja. U nekim ima, a u nekim nema, zavisi kako ko tretira svoju zaštitu.

Mi nismo članovi ni jedne međunarodne organizacije, nismo ni perspektivno članovi ni jedne institucije koja će štititi nas po tom osnovu. Da li je moguće da neko ovo ne napiše? Valjda je to jedan od osnovnih razloga zašto smo ovako ubrzano ušli u proceduru da o tome razgovaramo, a na temu ovog zakona.

Postoji niz elemenata, a važno je da smo oslobodili štampane medije, da smo oslobodili sve i svašta tamo, šta smo sve ovde oslobodili. Dobro, ovo se sve podrazumeva, to je u redu, ali ne mogu da razumem da uvoz vojne opreme i naoružanja u ovu zemlju nismo oslobodili. To je važno pitanje. Ko je uopšte razgovarao na tu temu i ko se s kim dogovorio. Nije nam Evropska unija zabranila, niti ko drugi da stavimo u svoj zakona tako nešto ili ova vladajuća većina nema potrebu tako nešto da čini.

Prosto ne mogu da verujem da je ovo propust, a ne mogu da verujem ni da je slučajnost, a imam utisak da je ovo jedna od ozbiljnih namera da se jedna od strateških stvari i najvažnijih u ovoj državi još više razgrađuje.

Sada ću se kratko osvrnuti na zakletvu koja je predviđena za carinike, koji treba da potpišu zakletvu kada postanu carinski službenici. Ovde je sve napisano, samo nije napisano da pošteno obavljaju svoj posao. Kaže ovako, zaklinjem se da ću poštovati Ustav Srbije i zakone, da ću savesno i odgovorno obavljati poslove carinskog službenika i da ću graditi i čuvati ugled Uprave carina. Ne piše da treba pošteno to da rade.

Brojni su primeri i dokazi samovolje carinskih službenika na graničnim prelazima. Oko ovoga neko može da se šali ili ne, a mislim da je to važna reč koja je trebala da stoji u ovom delu u kome se traži moralna obaveza da zaista to obavlja pošteno.

Mogao bih još mnogo toga da kažem, a ukazao sam samo na nekoliko važnih detalja koji su bitni po meni, a ispušteni. U principu, zakon je sveobuhvatan i ima svoju dubinu, ima celinu, a bez ovih detalja zaista mu fali nekoliko važnih i ključnih elemenata, ako smo ozbiljna država, ako sistemski sagledavamo sve delove i celokupnost sistema državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Po meni, element da je vojska oslobođena i vojna oprema, evo Milka završavam zbog tebe, mnogo je važan, a čini mi se da je to ovde uopšte i promaklo, možda je neko ovo namerno učinio, jer nismo bili u stanju da napišemo amandmane na ovako nešto. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Ako se više niko ne javlja za reč od predstavnika, zamenika predsednika ili predsednika poslaničkih grupa, zaključujem zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i Predlogu carinskog zakona.
Nastavljamo rad po dnevnom redu.
Prelazimo na 4. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA (pojedinosti)
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada Republike Srbije.
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Veroljub Arsić, Goran Cvetanović, Stevan Kesejić, Zlatan Jovanović, Milorad Mirčić, Bojan Pajtić, zajedno Marko Ćulibrk i Dragan Jovanović, zajedno Golub Rajić i Rade Bajić i zajedno Živodarka Dacin i Ljubomir Mucić.
Primili ste izveštaje Odbora za finansije i Zakonodavnog odbora.
Pošto je Narodna skupština obavila zajednički načelni pretres, u okviru koga je razmotren i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Veroljub Arsić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Podnosilac amandmana želi reč.
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Zamolio bih predsedavajuću da mi obrazloži zašto predstavnik predlagača nije prihvatio moj amandman, jer mi poslanici nismo dobili mišljenje Vlade na podnete amandmane. Znači, ako već Vlada ne poštuje tu odredbu Poslovnika, nemojte da nam čitate iz tog klišea da je Vlada, odnosno predlagača odbio neki amandman.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslaniče, pročitala sam da je predstavnik predlagača odbio amandman. Poslanici poslaničkog kluba SRS, što je vaše legitimno i legalno pravo, ne učestvuju u radu skupštinskih odbora. Kada predstavnik predlagača u toku sednice skupštinskog odbora odbije ili prihvati amandman, onda predsedavajući čita - predstavnik predlagača. Ukoliko se to dogodi na sednici Vlade, onda predsedavajući čita - Vlada je prihvatila ili odbila i dobijate izveštaj. Molila bih vas da pažljivo slušate kada čitam i koji amandman i kako je ko od nadležnih reagovao na podneti amandman.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Mislim da bi ipak, ako ova vlada poštuje Narodnu skupštinu Srbije kao najviši zakonodavni organ, trebalo da dostavi nama poslanicima svoje mišljenje, a ne samo da na sednicama odbora predstvnik predlagača odbija amandmane. Znate, do sada je bilo više slučajeva, kao što je bilo u nekim prethodnim zakonima, da nadlženi ministar nije konsultovao baš ministra Đelića i zato neki amandmani SRS-a nisu prihvaćeni. Ali, dobro, to je vaše pravo.
U svom amandmanu sam tražio da se član 1. Predloga zakona menja tako da se u članu 2. postojećeg zakona oslobode tačke 5) i 7) plaćanja akcize. Konkretno, to se odnosi na so za ishranu i to je već predviđeno ovim izmenama i dopunama Zakona. Tražio sam da se još i osvežavajuća bezalkoholna pića oslobode plaćanja akcize.
Predlagač je u ovom članu naveo da se i tačka 8) člana 2. oslobađa akcize. To su luksuzni proizvodi, a u luksuzne proizvode spada zlato, proizvodi od krzna i kože životinja koje nisu domaće. Isto tako, predlagač je tražio da se prirodna vina, medicinska vina i med ne oslobode plaćanja akciza.
Tražio sam svojim amandmanom da se sve to briše. Još uvek mi nije jasno kako će oslobađanje akcize na zlato, koje je isključivo luksuzna roba, pomoći našim rudnicima u Boru i Majdanpeku. Isto tako, nisam dobio nikakvo objašnjenje od predstavnika predlagača, koji ni sada nije tu, zašto se oslobađaju zlato i krzno.
Akciza se, kao dodatni vid oporezivanja, dodaje na robu koja je, u suštini, luksuz, odnosno predstavlja statusni i društveni položaj pojedinca. U svakom slučaju i zlato i krizno spadaju u tu grupu. Dobili smo nekakvo objašnjenje da se vina oslobađaju zato što je u programu Vlade Republike Srbije razvijanje vinogradarstva.
Mislim da je takav stav predstavnika Vlade u najmanju ruku ciničan, jer više puta su poslanici SRS svojim amandmanima tražili da se, recimo, pelene za bebe oslobode plaćanja poreza na promet, hrana za odojčad da se oslobodi plaćanja poreza na promet. Valjda je u interesu ove vlade i valjda je u planu i programu ove vlade povećanje nataliteta na teritoriji Republike Srbije.
Svi ti amandmani od strane predlagača, odnosno Ministarstva finansija i ekonomije, uvek su bili odbijani. Sada nam se uvodi jedan vid poreskog oslobođenja kroz akcize na robu koja apsolutno nema nikakve veze ni sa poljoprivredom, ni sa natalitetom, ni sa životnim standardom građana Republike Srbije.
(Predsedavajuća: Tri minuta.)
Kad me već opominjete za vreme, smatram da vreme nisam prekoračio. Jeste Skupština donela odluku da se za raspravu u pojedinostima vreme ograniči na tri minuta, međutim, zajedno sa tom odlukom je doneta i odluka da se radi do 20,00 sati. Juče je predsednik Narodne skupštine prekršio tu odluku nastavio je raspravu do 20,12 časova.

Whoops, looks like something went wrong.