ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 30.04.2009.

16. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

16. dan rada

30.04.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem ministru Milosavljeviću.
Želim da vas obavestim da su sekretara Narodne skupštine obavestili da su sprečeni da prisustvuju ovoj sednici sledeći članovi Vlade: gospodin Jovan Krkobabić, ministar Petar Škundrić, ministar Bogoljub Šijaković, ministar Vuk Jeremić, ministar Dragan Šutanovac, ministar Saša Dragin, ministarka Snežana Samardžić-Marković, ministar Goran Bogdanović i ministarka Jasna Matić.
Narodni poslanik Miroslav Markićević želi da da komentar. Izvolite, gospodine Markićeviću.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Gospodine predsedniče Vlade, zaista sam zaboravio da to učinim na početku pa želim sada da kažem da je za svaku pohvalu što ste vi i vaš kabinet u ovolikom broju došli ovde da uvažite narodne poslanike i građane Srbije. To što sam rekao da bi vaš kabinet trebalo da ima manje ministara je iz najbolje namere, dobronamerno, da bi taj kabinet bio efikasniji i da ne bi doživljavao ucene kao što je, recimo, ovih dana doživljavao od jedne poslaničke grupe iz Vojvodine.
Skrećem pažnju i vama i svim ministrima da se ne živi loše samo u Vojvodini. Živi se loše pogotovo na jugu Srbije, u zapadnoj Srbiji i u Šumadiji. I ko je dao pravo da neko učestvuje u razgovorima o nekih dodatnih šest i po milijardi, koje mi ovih dana u rebalansu budžeta nismo ni videli? Odakle sada taj novac? Da li je istina da će taj novac biti plasiran u Vojvodinu, pogotovu u opštine sa većinskim mađarskim življem? Verujem da bi ostatak Srbije, pogotovu oni iz nerazvijenih krajeva, sa juga Srbije, iz centralne Srbije, iz zapadne Srbije i Šumadije, voleli da čuju odgovor na ovo pitanje.
Ono drugo pitanje, možda malo šaljivo, nisam postavio slučajno. Posebno mi je drago što niko od vas neće učestvovati u toj Paradi ponosa, ali moram da vas podsetim da je državni sekretar u Ministarstvu za manjinska i ljudska prava kod ministra Čiplića, gospodin Karadžić, to javno rekao na medijima u direktnoj emisiji. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima gospodin Zoran Ostojić.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Takođe izražavam zadovoljstvo ovolikim prisustvom članova Vlade i gospodina premijera. Ali, gospodine Cvetkoviću, ako je to akt uvažavanja ove skupštine, onda je ova poluprazna sala nekakav pokazatelj šta Skupština misli o izvršnoj vlasti koja već mesecima vodi kampanju protiv ove skupštine. Uključio se tu i predsednik vaše stranke gospodin Tadić, predlogom za smanjenje broja poslanika.
A mi iz LDP smo, sećate se, gospođo Dragutinović, govorili još u decembru - smanjite broj ministarstava, zato što je to simbolički pokazatelj da država štedi. No, vi ste rekli da je to politička mera. Možda jeste, ali se političkim merama ne mogu otkloniti posledice krize, niti zemlja izvući iz recesije. Novac je novac i njega ljudi neće imati, bez obzira da li će neko sutra da mu gurne temu o promeni Ustava ili pronalaženju Dražinog groba. Pare su u pitanju i neće ljudi imati više para sve i da imamo novi ustav. A mi ga želimo, svakako, jer smo bili protiv ovoga.
No, u kontekstu onih mera koje ste predložili, koje su usvojene juče, želim da postavim pitanje – kada će, gospodine Cvetkoviću, biti donet antimonopolski zakon? Monopoli u ovoj državi su stvar koja smanjuje životni standard.
Vi znate, i sto puta je rečeno, da su cene hrane i druge robe ovde više nego u inostranstvu, čak su domaći proizvodi jeftiniji u Crnoj Gori, lekovi Hemofarma su u Crnoj Gori jeftiniji pet do sedam puta, da ne govorim o drugim stvarima.
Ovo govorim posebno u svetlu činjenice da je nadležni ministar Milosavljević izradio jednu studiju o trgovini i razvoju trgovine u kojoj se od 800 strana monopoli pominju samo na pola strane, pa mi nekako izgleda da je to odnos vaše vlade prema monopolima. Ovo govorim u kontekstu mera koje predlažete, a koje faktički idu na račun onih velikih, koji su uzeli robu od dobavljača, prodali, pare ko zna gde potrošili, možda u Ljubljani, dobavljačima nisu platili i dobavljači sada imaju problem. Ti dobavljači - to je proizvodnja, a samo realni sektor može da izvuče ovu zemlju iz krize.
Mi mislimo da je bolje sačuvati 20 firmi koje proizvode nego jednu koja trguje, jer i u jednima i u drugima radi isti broj ljudi. S tim u vezi imam jedno pitanje za gospodina Markovića.
Ako ste već počeli parcijalne promene političkog sistema, i to ne konsenzusom, nego voljom većine (tako kažete; većina će ovde usvojiti šta god vi predložite, a vidim da i predsednik vaše stranke stoji iza toga), zašto u paketu ne predložite zakon o finansiranju stranaka?
Jer, ovo čemu prisustvujemo, ova farsa sa spiskovima firmi koje kao navodno finansiraju neke velike stranke, onda povika na tajkune, koji su svakako aktivni u kampanji, ali ne u redovnom finansiranju stranke, nekako nam se čini da služi za odvlačenje pažnje od onog pravog izvora za finansiranje stranaka, a to su javna preduzeća, a zna se ko upravlja javnim preduzećima. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Zahvaljujem. Ko želi da odgovori? Izvolite, gospodine ministre Milosavljeviću.       

Slobodan Milosavljević

Zahvaljujem. Uvaženi gospodine narodni poslaniče, hvala na ovom pitanju vezanim za zakon o zaštiti konkurencije, a hvala vam i što ste pročitali Strategiju razvoja trgovine Srbije, dokument na kome smo radili više godina. Poslednjih nekoliko meseci taj dokument je finalizovan i predstavlja osnov po kome ćemo sprovoditi i mere i politike da bi trgovina Srbije bila jedan od motora ekonomskog razvoja Srbije i priključivanja Srbije evropskim integracijama. Tačno je, Strategija ima gotovo 800 strana, čitali ste, ali možda ne najpreciznije, pošto se ne na pola strane, nego u više delova Strategije pominju mere antimonopolske politike, što direktno, što indirektno, ali ono što je suština vašeg pitanja, evo, odgovoriću vam.
Vlada Republike Srbije je, na predlog Ministarstva trgovine i usluga, pre nešto više od dva meseca usvojila Predlog nacrta zakona o zaštiti konkurencije. Informisan sam da bi na prvoj sledećoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije trebalo da zakon bude na dnevnom redu, zajedno sa još dva zakona iz delokruga rada Ministarstva trgovine i usluga - to su zakon o elektronskoj trgovini i zakon o opštoj bezbednosti proizvoda. Tačno je da je tzv. antimonopolski, odnosno zakon o zaštiti konkurencije jedan od najvažnijih zakona za ukupno funkcionisanje privrede Srbije, za konkurentnost naše ekonomije, za atraktivnost naše zemlje za privlačenje investicija, i to ne samo u sektor trgovine i sektor usluga, nego i u realni sektor ekonomije. Upravo iz tih razloga smo se odlučili da ne radimo izmene i dopune aktuelnog zakona koji je donet 2005. godine, nego da izradimo novi zakon, koji će uvažiti, pre svega, najviše evropske standarde u oblasti zaštite konkurencije, ali i domaću realnost.
Ono što smo kroz više od tri meseca javne debate i diskusije dobili, to je veliki broj konkretnih sugestija, i od strane privrednika, i od strane naučne i stručne javnosti, i velikog broja preduzeća, naravno i poslanika koji su imali prilike da se upoznaju sa zakonom i želju da daju svoje mišljenje o zakonu. Očekujem da ćemo imati korektnu raspravu i tokom sednice parlamenta na kojoj će taj zakon biti raspravljan, naravno sa željom, ukoliko stigne još neka dobra inicijativa kako da se zakon poboljša, da je usvojimo i ugradimo, i dobijemo ne samo novi zakon, nego trajan, održiv i primenljiv zakon.
Upravo su ključni ciljevi kojima smo vođeni kada smo radili ovaj zakon bili da Komisiju za zaštitu konkurencije, kao regulatorno telo koje treba da se bavi pitanjem očuvanja konkurencije i tržišnih sloboda u našoj zemlji, ojačamo, da je učinimo operativnom, da joj damo mogućnost da direktno sankcioniše povrede konkurencije.
Isto tako smo određene izmene u odnosu na sadašnji zakon napravili sa ciljem da se, pre svega, trgovinski sudovi, najpozvanije sudske institucije za oblast privrede i ekonomije, uključe kao nadležni za ova pitanja i verujem da ćemo nedoumice, probleme i rekao bih neoperativnost u prethodnom periodu koji se vezuju za sprovođenje Zakona o zaštiti konkurencije i rad Komisije za zaštitu konkurencije otkloniti novim zakonom.
Mi ovim zakonom u potpunosti ispunjavamo evropske standarde. To je jedan od zakona koji se očekuje. To je zakon, pored zakona o državnoj pomoći, koji je jedan od uslova u ovoj fazi pridruživanja da bismo dobili pozitivnu ocenu u domenu ekonomije i izgradnje slobodnog tržišta.
Ubeđen sam da će taj zakon u naredne dve-tri nedelje biti na dnevnom redu Skupštine, da će biti usvojen i da će primena zakona doneti, pre svega, boljitak na tom polju, ali isto tako i da će omogućiti da se u okviru Komisije za zaštitu konkurencije nađu najstručniji i najkompetentniji ljudi, naravno i specijalisti za određene segmente kako bi rad Komisije bio što kvalitetniji.
Ono što je još jedna novina u odnosu na postojeći zakon je da će članovi Komisije za zaštitu konkurencije biti birani putem javnog konkursa. To je ono što se tiče zakona.
Što se tiče komentara ili pitanja, kako god, vezanog za cene i troškove života u Srbiji, ima cena proizvoda koje su niže u Srbiji u odnosu na okruženje, ima i onih cena koje su više u odnosu na zemlje u okruženju, ali isto tako, iz brojnih razgovora sa kompanijama, proizvođačima koji imaju svoje politike cena, upravo na to pitanje zašto prodaju proizvode u Crnog Gori, na primer, po nižim cenama u odnosu na cene u Srbiji, ili u Republici Srpskoj, ili u nekoj drugoj zemlji u okruženju, odgovor je da je to deo njihove poslovne politike, da se oni u određenim periodima godine bore za tržište, bore se sa jačom konkurencijom, da su i poreska i carinska opterećenja u zemljama za pojedine proizvode drugačija, da postoji u nekim zemljama u okruženju drugačiji vid protekcionizma određenih proizvoda i da je naprosto to tako u svim zemljama.
Ali, ono što mogu da vam kažem kao ministar trgovine, koji je delom i odgovoran za… (Predsednik: Gospodine ministre, uobičajen odgovor je pet minuta.) Zahvaljujem. (Predsednik: Privedite kraju.) Prekinuo sam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Odnosno, poslovnički. Evo, poslanici mi pomažu, sugerišu da kažem da je to poslovničko pravilo, a ne samo uobičajena praksa.
Gospodin Milan Marković ima reč. Izvolite.
Hoćete li da saslušate prvo ministra? (Da.)
Izvolite, gospodine Markoviću.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Mislim da ni u ovoj sali ni u našoj javnosti nema dileme da je potrebna reforma našeg političkog sistema. Ključ, kičma te reforme su, pre svega, izborni zakoni. To je ono što zanima i javnost, ali mislim da treba da zanima, naravno, i političke stranke. Kao svaka reforma, i ova reforma ima svoj početak, svoje trajanje i neki svoj prirodni završetak.
U okviru reforme koju mi u Vladi planiramo predviđeno je usvajanje većeg broja zakona. Prvo zakon o političkim strankama, zatim zakon o biračkom spisku, zakon o državnoj izbornoj komisiji, zakon o izboru odbornika, zakon o izboru narodnih poslanika, zakon o izboru predsednika Republike i, naravno, bez ikakve sumnje i dileme, novi zakon o finansiranju političkih stranaka. Dakle, reforma je sveobuhvatna i mi smo namerni da tu reformu izvršimo u toku trajanja mandata ove vlade.
Što se tiče širine konsenzusa, nažalost, nismo ga imali čak ni za usvajanje Ustava, tako da je teško očekivati konsenzus na ovakvim pitanjima, kada generalno opozicija ima stav da Vlada treba da obezbedi većinu za svaki novi zakon. Po mom mišljenju je to potpuno legitimno, opozicija ima pravo na takav stav, tako da mi nećemo ni pokušavati ni insistirati da dobijemo tako širok konsenzus.
Ali, kao što znate, bio sam i u vašoj stranci, bio sam i u DSS-u, razgovarao sam sa predstavnicima svih opozicionih stranaka, jer smatram da svaka stranka treba da bude upoznata sa elementima reforme koju planiramo kao Vlada.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Ostojić ima komentar. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Gospodine Milosavljeviću, niste me razumeli. Ja sam se upravo plašio da će antimonopolski zakon biti na tragu te strategije za koju i dalje tvrdim da uopšte ne polaže pažnju na monopole.
Šta je monopol? Nije samo ono što ste vi merili, pa malu radnjicu i veliki supermarket računate kao jedan objekat. Monopol je kad neko dobavljaču kaže - neću da ti platim za 120, nego za 180 dana, pa odnese pare u inostranstvo, pa ovaj više ne može da obnovi proizvodni lanac, a ne može da ga tuži, a mora da potpiše, jer ako ispadne iz tog lanca, može da stavi ključ u bravu. Govorim o proizvodnji koja je ugrožena zbog monopolista.
A, gospodine Markoviću, monopoli iz ekonomije, medija koji postoje u ovoj državi, prirodno imaju potrebu da se pretvaraju u monopole i u politici. Kada ste pisali Ustav sa svojim partnerima Koštunicom, Šešeljem i Tomom Nikolićem pre dve i po godine, bili ste za proporcionalni sistem. Šta se u ove dve i po godine desilo te odjedanput postajete zagovornici većinskog sistema, polako, ali sigurno? Pa, desio se raspad tada najjače stranke, pa sad pošto mislite da ste vi najjači, onda hajde brže da iskoristimo priliku. To nije odgovorno ponašanje koje će doneti dobra ovoj zemlji i, kada pričam o novcu, mislim i na te monopole.
Mi smo vama predlagali, gospodine Cvetkoviću, jednu meru - voleo bih da čujem iz vaših usta da li ste ozbiljno to razmatrali - da u ovo vreme krize likvidnosti, u vreme kada više nije nikakva kriza likvidnosti nego, na kraju krajeva, počinje recesija, pogledajte stope rasta industrijske proizvodnje itd. Recesija znači manji obim privredne aktivnosti. To znači manje posla, to znači nema za sve posla.
Šta ste vi sa ovim merama imali kao prioritet? To nije jasno. Zato smo mi stalno govorili da su potrebne mere koje će pomoći posrnuloj privredi da održi kakav-takav nivo aktivnosti. Pa smo vam, između ostalog, predlagali da bar u ovo vreme idete pri plaćanju PDV-a na naplaćenu realizaciju, a ne na fakturisanu. Znam da bi to dovelo do erozije poreskih prihoda, ali bi vas to nateralo na mere štednje, uključujući možda i smanjivanje broja ministarstva, kako smo mi predložili pre neki dan na 12.
S druge strane, vidite šta se dešava. Država naplaćuje svoj novac nemilosrdno i brutalno koristeći silu, govorim o PDV-u, o porezima, ali svoje dugove ne plaća. Pa se gospodinu Mrkonjiću, eto, dešava da mu putari, kojima se mnogo para duguje, idu u stečaj iako su možda čak i bilansno pozitivni, ali ne mogu da plaćaju ni svoje dobavljače ni radnike zbog toga što im država duguje. O tome se radi.
To je ono što smo mi pokušali, nekakvim predlozima da vam bar damo ideju. Nemamo mi sad 15 ljudi koji će moći sve podatke i bilanse da izračunaju, niti možemo da izmerimo sve efekte, ali nismo u ekspozeu čuli da se razmišlja u tom pravcu. Ako to ne može, zašto se onda nije pokušalo sa smanjivanjem opterećenja na lične dohotke, ako je prioritet očuvanje radnih mesta? Ne možete očuvati radna mesta tako što ćete reći - nemojte otpuštati u krizi, smanjite profite itd. Zato što neki moraju da otpuste, zato što ne mogu da prodaju robu ili usluge. Naprosto, to je suština.
Žao mi je što ministar spoljnih poslova nije ovde da ga pitam koliko će koštati četiri konzulata udaljena 100 kilometara jedan od drugog u maloj Crnoj Gori.
Po nekakvim proračunima prosečni konzulat na Zapadu košta oko 300.000 evra. Ako u Crnoj Gori košta recimo 200, to je skoro milion evra. Možda na ovu štednju i skupoću to nije mnogo, to bi možda mogla da kaže gospođa Dragutinović, ali bih voleo baš da čujem, gospodine Cvetkoviću, političke razloge za diplomatski pokušaj (ne znam da li će se Crna Gora saglasiti s tim) bez presedana da se tolike pare arče i da se četiri konzulata otvaraju u jednoj tako maloj zemlji. A četiri konzulata, da vas podsetim, nemamo ni u SAD, ni u Rusiji - srećom.
I, pitanje za vas, gospođo Dragutinović – šta bi sa onom dobiti NIS-a koju Rusi obrisaše i pretvoriše u dobitak? To je isto gubitak ovog budžeta, zbog toga ljudi moraju, srednja klasa mora da plaća. Da ne govorim o satelitu, da ne govorim sad o ovim konzulatima... Mnogo se para arči...