PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.10.2009.

10. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

10. dan rada

22.10.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 19:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Božidar Delić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Da li neko drugi želi reč? (Ne.)

Na osnovu člana 142. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za odnose sa Srbima izvan Srbije podneo je amandman na član 4. Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 4. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta. Vlada i Odbor za odnose sa Srbima izvan Srbije nisu prihvatili ovaj amandman. Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović i Nikola Lazić.

Vlada i Odbor za odnose sa Srbima izvan Srbije nisu prihvatili ovaj amandman. Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima Donka Banović.

Donka Banović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala, gospodine potpredsedniče.

Poslanici DSS su podneli amandman na stav 1. ovog člana koji glasi: „1) poboljšanjem položaja i zaštitom prava i interesa pripadnika dijaspore i Srba u regionu zaključivanjem dvostranih i višestranih međunarodnih sporazuma o zaštiti manjina...“.

Naš se amandman sastoji u tome da se posle reči „o zaštiti manjina“ dodaju reči: „u onim državama gde Srbi imaju status nacionalne manjine“.

To upravo iz razloga o kojima su govorile kolege pre mene, a to je da Srbi žive u nekoliko svojih matičnih država na Balkanu i da u tim državama srpski narod nikako ne može biti nacionalna manjina.

Jedan od načina da popravite ovu nesrećnu formulaciju bio je da prihvatite ovaj amandman.

Drugi način da se ovo popravi bio bi da ste prihvatili amandman Odbora za Srbe izvan Srbije. Oni vam amandmanom predlažu da prosto izbrišete reči: „sporazuma o zaštiti manjina“.

Zaista ne razumem zašto, kada je nekoliko poslaničkih grupa reagovalo na ovu nesrećnu formulaciju i kada je čak i skupštinski odbor koji se bavi ovom problematikom, a u tom odboru sedi 25 narodnih poslanika, takođe uočio da je ovo jako loše sročen stav, niste prihvatili jedan od tih amandmana, kad Srbi u državama na Balkanu nisu nacionalna manjina nego konstitutivni narod.

 
...
Srpska napredna stranka

Božidar Delić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Na član 4. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.

Vlada i Odbor za odnose sa Srbima izvan Srbije nisu prihvatili ovaj amandman.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima Gordana Pop-Lazić.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Član 4. je posvećen očuvanju, jačanju i ostvarivanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, pa u pet tačaka Vlada predlaže na koji način to može da ostvari. Ja sam podnela amandman koji se tiče tačke 2), gde se govori o tome da ti naši ciljevi treba da se ostvare upotrebom, učenjem, čuvanjem i negovanjem srpskog jezika i ćiriličkog pisma, čuvanjem i negovanjem srpskog, vi kažete – tradicionalnog, a ja tražim da bude ''nacionalnog'', kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta.

Može nekome da se učini da je stvar lingvističke prirode, ali nije. A u to me i vi uveravate kad u obrazloženju zašto ne prihvatate amandman kažete da je dodavanje termina „nacionalnog“ u tekstu Predloga zakona nepotrebno i da bi to opterećivalo tekst u pravno redakcijskom smislu iz razloga što su kulturni, etnički, jezički i verski identitet segmenti ukupnog nacionalnog identiteta jednog naroda, pa i srpskog. A ja upravo to i tvrdim.

Dakle, ''nacionalni'' u sebi obuhvata i jezički i verski i etnički i kulturni identitet, a ne - tradicionalni.

Upravo zbog toga i tražim da se ova intervencija izvrši i mislim da ste to mogli, osim što vidimo da zaista izbegavate da se kaže ''država Srbija'', izbegavate da kažete ''nacionalno'', kao da je to u negativnom kontekstu protumačeno, pa tražite neku alternativu. To je, čini mi se, jedini razlog zašto ovde zadržavate termin tradicionalnog, kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta.

Mi, naravno, imamo i nacionalni i ekonomski interes da uspostavimo i bliži i kvalitetniji odnos i saradnju s našom dijasporom, koja naravno ima različite probleme, koje treba da odvojimo i da striktno preciziramo koji su u odnosu na one koji su u neposrednom našem okruženju i koje tište neki sasvim drugi problemi.

Nesporna je činjenica i da imamo i ekonomski interes za saradnju sa našom dijasporom i da ta dijaspora i te kako pomaže državu Srbiju na taj način što je njeno ukupno učešće u upumpavanju novca koji dolazi iz inostranstva negde oko pet milijardi evra, kako statistika kaže, ali mi nismo doneli nijedan zakon ekonomske prirode koji bi tretirao tu problematiku i koji bi im dao neke pogodnosti vezano za njihove eventualne investicije u Srbiji.

To je možda trebalo da se nađe negde među ovih pet tačaka ili u nekoj šestoj tački, kako bismo im pokazali da njihov kapital ima prednost nad ostalim, koji je naravno uvek uz kamate i koji je nepovoljniji.

 
...
Srpska napredna stranka

Božidar Delić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Nikolić.

Vlada i Odbor za odnose za Srbe izvan Srbije nisu prihvatili ovaj amandman.

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Podneo sam amandman na član 4, koji pod formom očuvanja, jačanja i ostvarivanja veza matične države i dijaspore predviđa u tački 4) Skupštinu dijaspore.

Kao što znate, to smo i u načelnoj raspravi istakli, mi se protivimo Skupštini dijaspore, pre svega zbog načina na koji se ona formira, a koliko je i metodološki i organizaciono sporna, pokazuje i predlog ministarstva i Vlade Republike Srbije da se u skupštinsku proceduru stavi zakon koji podrazumeva formiranje Skupštine dijaspore, a da se ne zna ni koliki joj je mandat ni koji je način izbora delegata.

Opet ponavljam, ovaj zakon i Skupština dijaspore su u funkciji da se stranački zloupotrebi dijaspora i da se pokuša spasiti rejting organizacionih struktura određene stranke koja drži ovo ministarstvo i da se drži pod kontrolom dijaspora.

Postavljam jedno pitanje ovde i iskoristiću diskusiju po ovom amandmanu.

Bićemo suočeni i sa zakonom o Narodnoj skupštini i izboru narodnih poslanika, pa će i za taj zakon biti potrebno, recimo, mišljenje Venecijanske komisije, pa je moguće da će ova država poslati signale i prema Venecijanskoj komisiji da je potrebno da u parlamentu imamo predstavnike dijaspore.

Lično nisam ni blizu ni daleko od te ideje. Jesam da dijaspora učestvuje i u srpskom parlamentu, ali na uređen način. Da li je ovo priprema da se preko stranačke kontrole i Skupštine dijaspore, koju će postaviti ovo ministarstvo... i tu nema nikakve kontraargumentacije da će predstavnik Estonije, Litvanije, Poljske, Češke, Slovačke biti izabran na nekakvom forumu.

Ne, jer imena tih ljudi se nalaze u fiokama i oni će biti postavljeni.

Ali, ako se ta stvar produbi do te mere da se, recimo, u ovom parlamentu nalaze pet poslanika iz dijaspore, da ovo upravo bude ta prelazna faza, kako bi voljom jedne stranke, a ne voljom građana i ne voljom dijaspore, ovde u parlament došli ljudi koji će biti predstavnici ne dijaspore i građana koji žive van matične države, nego predstavnici određene stranke, to je problematično.

U Srbiji, kao što je i sada faktičko stanje, ne postoji dvotrećinska ili lagodna većina određene političke grupacije koja je sada na vlasti. Ona je vrlo tanka i neizvesna. Možemo tako doći u situaciju da određeni broj poslanika iz dijaspore pod kontrolom određene stranke utiče na najbitnije, na politiku ove države.

Iza Skupštine dijaspore se krije potencijalno velika prevara i zloupotreba volje građana Srbije, ali i građana koji žive u dijaspori, i naši sledeći amandmani idu u tom pravcu. Niste ni u načelnoj raspravi, niti to možete, izneli prave argumente vezane za Skupštinu dijaspore. Ona je sporna po mnogim elementima – kako će biti formirana, da li će legitimitet delegata u Skupštini biti identičan. On jednostavno ne može biti, jer vi kažete da ćete prepustiti tim organizacijama da same odluče na koji način će se birati. Nije isto stanje u dijaspori u Americi i Kanadi i Australiji, i u Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Litvaniji ili gde ste već predvideli, u afričkim zemljama, Južnoafričkoj Republici, Kongu, već nemam pojma gde.

Ovim amandmanima smo pokušali da vam učinimo uslugu i doprinesemo produbljivanju veza ili postavljanja tih veza na pravi način između matice i dijaspore. Ovo je politizacija dijaspore i vi dijasporu uvlačite u političke razlike i sukobe koji postoje u ovoj državi.

Nažalost, ne postoji političko jedinstvo u državi po najvažnijim državnim i nacionalnim pitanjima. Putem ovog zakona i formiranjem ove skupštine dijaspore ovo će se preneti i na dijasporu. To nije dužnost, nije obaveza matične države, već bi dužnost i obaveza matične države, u krajnjoj liniji, trebalo da bude da svoju dijasporu liši međustranačkih i političkih razmirica. A vi ćete ovim zakonom uraditi upravo suprotno.
...
Srpska napredna stranka

Božidar Delić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Izvolite, gospodine Srećkoviću.

Srđan Srećković

Ako treba, ponoviću deset puta. Nije problem, ponoviću i sto puta. Evo, pročitaću uvaženom narodnom poslaniku: "Noseća institucija nove politike biće Skupština dijaspore i Srba u regionu, koja će biti simbol jedinstva države i naroda. Predlog je da Skupština bude jedna i jedinstvena, jer je intencija da ona bude manifestacija naše državne i nacionalne zrelosti i odgovornosti. Skupština će se sastajati jednom godišnje i donositi strateške odluke, koje će operativno sprovoditi saveti za dijasporu, Savet za Srbe u regionu i predstavnici izvršne vlasti, dakle svi nadležni organi koji su ovlašćeni da učestvuju u ovoj politici".

Još jedna stvar da bude jasna, koliko god puta vi to ponavljali - nema politikantstva i dnevne politike. Uslove i način izbora delegata, dakle predstavnika dijaspore i Srba u regionu u Skupštini dijaspore i Srba u regionu utvrđivaće organizacije dijaspore, kao i organizacije Srba u regionu, a matična država se ni na koji način neće mešati u postupak i uslove izbora delegata u Skupštini, što je u zakonu jasno precizirano i što može da pogleda i pročita svako ko to želi.

Snagu Skupštini, između ostalog, daje činjenica da će delegati dijaspore i Srba u regionu imati prilike da u direktnom kontaktu sa celokupnim državnim vrhom, uključujući i predsednika Republike, rešavaju konkretne probleme.

Ja se danas, u ovoj diskusiji, više neću vraćati na ovu temu, jer sam ovo rekao već mnogo puta. Nažalost, izgleda da vi ne želite da čitate zakon i moja je obaveza, ovo govorim zbog javnosti, još jednom da kažem. Obećavam da više neću oduzimati dragoceno vreme na ovu istu temu, koliko god puta vi da ponavljate ono što u zakonu ne piše.

 
...
Srpska napredna stranka

Božidar Delić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Narodni poslanik Zoran Nikolić.

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Ja sam obrazloženje ovog zakona pročitao. Nisam tražio od vas da mi ga pročitate po deseti put, već da mi date odgovore na pitanja koja sam postavio.

Postavljam sledeće pitanje – šta ako organizacije ne mogu da se dogovore i ako ne mogu da dođu do jedinstvenog predloga? Šta ako dve organizacije u Mađarskoj ne mogu da se dogovore ko će biti delegat u Skupštini dijaspore? Ko onda arbitrira?

Ko onda donosi konačnu odluku? Ili ćemo imati Skupštinu dijaspore u krnjem sastavu - negde će Srbi moći da se dogovore, negde neće. Šta ako ta procedura ne bude bila u skladu sa demokratskim tradicijama, pa imamo zamerke velikog broja organizacija unutar recimo SAD, koji nije zadovoljan svojim delegatom i koji će mu osporavati legitimitet?

To su problemi koje otvara ovaj zakon. Koliko ste ozbiljno spremali ovaj zakon govori da niste odredili ni trajanje mandata Skupštine, već ste tek po amandmanima koje je podnela opozicija tu stvar malo ispeglali, odnosno ispravili. O tome se ovde radi. Odgovorite mi na konkretna pitanja. Ovo što ovde piše u obrazloženju je pamflet koji može da se koristi u predizbornoj kampanji.

Na konkretna pitanja tražim od vas, ministre, konkretne odgovore. Vi ste u obavezi ovde da ih date. Pošto ne možete da ih date, jasno je da iza toga postoji politička volja da vi Skupštinu dijaspore politički kontrolišete.

Ne možete me ubediti da će delegat koji pokriva Estoniju, Litvaniju, Poljsku i ne znam koje sve države, biti izabran na bazi ne znam kojih organizacija. Pa vi te ljude već imate.

Da ne govorim koliko je ozbiljan bio vaš predlog zakona kada u njemu piše – 44 delegata, a kada saberete sve predstavnike, on broji 45, pa je moralo naknadno amandmanom da se to popravi. Dakle, do te mere se vidi da niste studiozno i odgovorno prišli ovom problemu.

Insistiram na odgovoru– šta ako srpske organizacije ne mogu da se dogovore, ako ne mogu da pronađu zajedničkog kandidata? Da li ste svesni koliko to podela može u srpskoj dijaspori da izazove?

Mi, nažalost, imamo i raznorodne srpske organizacije i veliki broj srpskih organizacija u zemljama gde nam je dijaspora brojna. Pa, nisu oni drugačiji od nas. Trebalo je da oni od nas dobiju jednu novu viziju srpskog jedinstva, matične države i dijaspore, a ne da političke podele koje postoje u zemlji prenesemo i na dijasporu, i da ih dodatno opteretimo podelama koje inače postoje u srpskoj dijaspori.

Dakle, jasno je da vi želite političku kontrolu. Odgovorite, ako možete, na ovo pitanje.