TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 13.04.2011.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

13.04.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 11:00 do 20:45

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Srđan Miković.
Gospodine Mikoviću, imate reč.

Srđan Miković

Za evropsku Srbiju
Gospođo predsednice, dame i gospodo, u članu 6. Predloga zakona definisani su uslovi za donošenje odluke o upisu u imenik advokata.
Svestan sam da kod sačinjenja Predloga zakona nije uvek lako pobrojati, odnosno odrediti šta treba da bude regulisano u samom zakonu ili Predlogu zakona predloženo, a šta treba da bude domen regulisanju u nekim drugim aktima, pre svega mislim na kodeks profesionalne etike advokata ili na neki drugi akt koji može bliže da uredi određenu oblast.
U svakom slučaju, u odnosu na nekadašnji Zakon o advokaturi iz 1998. godine, Predlog ovog zakona je bolji u mnogo čemu, pa između ostalog u nekadašnjem članu 4. tog zakona su definisani uslovi za donošenje odluke o upisu u Imenik advokata, sad je to u članu 6. Predloga zakona.
Pretpostavljam da u tački 7. se htelo da se na neki način pobroji sve ono što bi moglo advokaturi da da komercijalni karakter i da se eventualno spreči mogućnost nastajanja sukoba interesa ili nečega što bi bilo nespojivo.
U tom smislu, kao uslov u Predlogu zakona je rečeno nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije.
Međutim, u pogledu jedne stvari ne bih se složio s predlagačem ovog teksta, jer u Predlogu je navedeno da kao jedan od uslova, ukoliko postoji, znači, čovek ne može da se upiše u Imenik advokata, to je status predsednika upravnog odbora u pravnom licu. Šta znači biti predsednik upravnog odbora u pravnom licu?
Pravna lica mogu da budu i dobitna i nedobitna organizacija, nevladine organizacije, organizacije u oblasti nauke, književnosti, umetnosti, publicistike, pedagogija, prevodilaštva, sporta. Da li predsednik plivačkog kluba ili KUD ili crkvenog pevačkog društva ne može da bude advokat?
Ukoliko usvojimo Predlog zakona onako kako je napisano, svi oni koji obavljaju takve neke društvene funkcije, koji su apsolutno u saglasnosti sa Kodeksom profesionalne etike advokata koji je 1999. godine usvojen, mi ćemo doći u situaciju da sam Predlog zakona reguliše nešto na drugačiji način nego što je to regulisano u Kodeksu profesionalne etike advokata.
Upravo zakon smatram da treba da stvori okvire, a detaljnije određene oblasti da se definišu ovim drugim aktima koji su nižeg nivoa.
U važećem kodeksu profesionalne etike advokata je jasno definisano: advokat je dužan da izbegava poslove koji bi njegovom advokatskom radu mogli da daju komercijalni karakter; zatim, nespojivo je sa advokatskom profesijom istovremeno bavljenje bilo kojom drugom delatnošću, izuzev u oblasti nauke, književnosti, umetnosti, publicistike, pedagogije, prevodilaštva i sporta.
Bavljenje advokata dozvoljenim delatnostima podrazumeva i pravo da učestvuje u upravljanju ili rukovođenju odgovarajućim strukovnim udruženjima i društvima. Kako će upravljati tako nečim ukoliko nema mogućnosti da bude predsednik upravnog odbora tako nečeg?
Između ostalog, definisano je da za vreme obavljanja poslova na rukovodećem položaju u organima vlasti i drugim državnim organima, javnim službama i preduzećima, ukoliko se ne odluči za brisanje, to je onaj status mirovanja i svega ostalog.
Moram da se pozovem na još jednu odredbu kodeksa profesionalne etike advokata, to je da nije u suprotnosti s kodeksom ako je advokat član, rukovodilac ili član rukovodećeg tima u ekspertskim, radnim i drugim stručnim telima Vladinog i nevladinog karaktera, u humanitarnim, nevladinim i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda, izdavačkim savetima, uređivačkim odborima i sličnim organizacijama, društvima i udruženjima.
Znači, u tom smislu pozivam sve narodne poslanike, pre svega pozivam i predstavnika Vlade da još jednom razmotri mogućnost da se dozvoli da neko ko je predsednik upravnog odbora u pravnom licu može da bude advokat.
U drugim zakonima, Zakonu o borbi protiv korupcije, pa između i ostalog i Kodeksu profesionalne etike advokata, imate odredbe koje bliže to definišu i definišu da ne može da se bude u svakom slučaju, kao i u ovom predlogu zakona, ukoliko funkcija predsednika upravnog odbora podrazumeva profesionalni angažman, zasnivanje radnog odnosa, to ne može.
Ali, dozvolite mogućnost da ove društvene stvari može advokat da obavlja, jer smatram da više ćemo da zaštitimo društvo ukoliko stručna lica mogu da se bave i takvim, pogotovo humanitarnim stvarima, sportskim stvarima, umetničkim.
Zbog toga smatram da je moj amandman na član 6, i ima još na dva mesta u zakonu, u pogledu uslova za advokatske pripravnike i u delu gde se reguliše nespojivost funkcija, znači ta tri amandmana su povezana, da se na ta tri mesta u Predlogu zakona napravi korekcija i da se dozvoli ova mogućnost.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Što se tiče Predloga, a odnosi se na član 6, predložio sam da se dodaje novi stav koji treba da glasi – "redovni profesori fakulteta iz pozitivno-pravnih predmeta imaju pravo upisa u Imenik advokata i bez položenog pravosudnog ispita".
Ovo je bilo i u dosadašnjem zakonu, gospođo ministre, ova odredba. U zemljama okruženja ovako je predloženo rešenje i u zakonu, kao što sam rekao, advokature Srbije važećem, a pre toga u svim zakonima bivše SFRJ, odnosno njihovim zakonima o advokaturi i to u daleko širem obimu.
Predviđeno je da mogu biti upisani u Imenik advokata ne samo redovni profesori pravnih fakulteta pozitivnog prava, nego i svi profesori, pa čak i svi nastavnici, što znači čak i docenti. Pa predlažemo da se zadrži postojeće rešenje, koje se odnosi na redovne profesore pravnih fakulteta. Dakle, treba zadržati postojeće rešenje.
Gospođo ministre, a ovo o čemu je govorio gospodin Čikiriz, videli ste da smo mi jedina država koja čini ovakve besmislene ustupke. Advokat iz Srbije nije mogao da zastupa u Holandiji, pa je morao da nađe advokata, a mi sada otvaramo vrata u Srbiji da mogu da zastupaju strani advokati, ali moglo bi to samo na bazi reciprociteta i uzajamnosti.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Gospođo predsednice, istovremeno koristim priliku da postavim pitanje, očekujem da budemo prozvani zbog amandmana na član 6, jer smo i po vašem scenariju na strani 10 po redosledu odmah posle predloga koji je dala koleginica Maja Laušević, po mišljenjima Vlade prvi na članu 6, a čekam već čitavih 40 minuta da obrazložim amandman koji smo podneli. Da li ste vi preskočili ili je došlo do neke zabune ne znam.
Poslanička grupa Napred Srbijo podnela je amandman na član 6. i on obuhvata tri dela ovog amandmana. Prvi je da se tretira stepen visokog obrazovanja koji je neophodan da bi se neko bavio ovim poslom i taj amandman je usvojen kroz amandman koleginice Maje Laušević. Bolje ikako, nego nikako.
Tačka 10. kojom se briše ograničenje po pitanju sukoba interesa, koju smo vam vrlo detaljno obrazložili kroz amandman koji smo podneli, usvojili ste kroz amandman koleginice Danijele Lovrin. Takođe zahvaljujem. Bitno je da neka stvar prođe, nije ni važno kao čiji predlog. Hoću samo da govorim o tačkama 9. i 11, koje niste usvojili, a bile su sadržane kao odredbe koje je trebalo promeniti amandmanom na član 6. zakona o advokaturi.
Mi smo vam predložili da se tačka 9. briše, jer uslov za upis advokata i ispunjenost tehničkih uslova, kao i pravo Advokatske komore da te uslove propisuje, čak i pravo da definiše pogodnost radnog prostora za bavljenje advokaturom nije u redu.
Znači, advokatska delatnost po prirodi nije ni tehnička, ni tehnološka. Zato jednostavno nisu ni potrebni specifični tehnički uslovi, niti prostor nekih posebnih karakteristika ili slično. Morate se s tim složiti.
Svakako da će se advokati truditi da unaprede svoj posao time što će uvesti i tehničke inovacije, što će povećati prostor, imati atraktivnu lokaciju, biti na nekom mestu koje je prolazno, pogodno, nezaobilazno i sl, ali to mora da bude njihov slobodan izbor. Znači, to ne može da bude predmet zakonskog ograničenja.
Član 27. Predloga zakona u vezi sa ovim određuje da advokat ne može da pruža pravnu pomoć izvan svoje kancelarije, osim izuzetno u slučajevima određenim predlogom, i to je dovoljno.
Kako izgleda, koje je veličine, kojom je opremom opremljena kancelarija, to je pitanje mogućnosti, to je pitanje ukusa i potreba advokata. To jednostavno nije pitanje čak ni samog strukovnog udruženja, kakvo je Advokatska komora. Nemojmo uvek ići u krajnosti, da iz preterane slobode za samoregulisanje dozvoljavamo jednu drugu krajnost preteranog regulisanja, ali sad tog organa kojeg želimo da načinimo slobodnim da u okviru struke propisuje neka pravila.
Predlogom nije definisano na koji način se dokazuje ispunjenost tih uslova. Na primer, za apoteku, za onog ko prodaje sendviče deci, mi znamo šta mora da ima. Za ovu, kažemo svi, važnu delatnost, nije propisano koje to uslove treba da ispunjava. Zašto kažem to? Može dovesti do velikog broja onih fiktivnih ugovora, da neko zaključi i rentira neki prostor da bi ispunio te uslove, a da ga u stvari u praksi ne koristi. To nam valjda nije cilj.
Ostaje nejasno na koji način će mladi advokati, dojučerašnji pripravnici i volonteri obezbeđivati radni prostor za bavljenje advokaturom, ako je dobro poznato koliko je teško advokatima da dobiju kredit kod banke, zato što je nemoguće dokazivati njihovu kreditnu sposobnost zbog prihoda koji treba da pokažu banci kao kreditno sposobni. Slažete se da je to činjenica. Znači, komentarisala sam tačku 9. kao uslove za ispunjenost bavljenja advokaturom, gde ste propisali ono što nije trebalo.
Hoću da komentarišem samo onaj rok kada se advokat može ponovo prijaviti, ako je već jednom odbijen za upis. Kažete da je jedan od uslova za upis advokata rok, protek roka od najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata. Zašto bi kandidat koji je odbijen morao da čeka tri godine da bi se ponovo odlučivalo o njegovom zahtevu, ako je u međuvremenu ispunio uslove za upis u imenik advokata? Navešću samo tri slučaja.
Zašto kandidat, koji je u međuvremenu, na primer, stekao državljanstvo, mora da čeka tri godine, a ne šest meseci? Nismo jedina poslanička grupa koja je to predložila. Ili, na primer, zašto bi onaj koji je otkazao ugovor o radu, ili obezbedio radni prostor, morao da čeka tri godine kako bi se upisao u imenik i bavio advokaturom?
Ukoliko ste želeli da sprečite podnošenje zahteva za upis tamo gde je očigledno da kandidat ne ispunjava uslove, zaista je bilo neophodno da odredite kraći rok i taj rok je sasvim primeren onako kako smo ga mi predložili - šest meseci.
S obzirom da to nije zalaganje samo jedne poslaničke grupe, nego da postoji opšta saglasnost da uslove konkurencije treba obezbeđivati u svim oblastima, zašto bi to ograničavanje u ovoj oblasti činili?
Znači, po Zakonu o javnim nabavkama, mi imamo želju da stvorimo najširi prostor da svi dobiju pravo da konkurišu za poslove, time što se čak i liste za one koji rade neke poslove, koji su se već kvalifikovali, ažuriraju u što kraćem roku. Vi ovim sprečavate konkurenciju time što odugovlačite sa mogućnošću da neko ko je u međuvremenu ispunio uslove konkuriše ponovo za dobijanje uslova da se bavi ovim poslom. Zaista vas molim da razmotrite još jednom ove amandmane.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Htela bih da vam se izvinim, strane 9 i 10 su bile zalepljene, ali vi ste uzeli učešće. Zaista izvinite. Reč ima narodni poslanik Mirko Čikiriz.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

Za evropsku Srbiju
 Po amandmanu narodnog poslanika Petra Jojića, kojim predlaže da redovni profesori fakulteta iz pozitivno-pravnih predmeta imaju pravo upisa u imenik advokata i bez položenog pravosudnog ispita. Pretpostavljam dobru nameru kolege Jojića, ali razumem i Ministarstvo pravde i slažem se sa stavom Ministarstva pravde. Obrazloženje je sledeće.
U praksi smo imali nekoliko slučajeva. Prvo, želim da kažem da mi zaista imamo izvanredne profesore pozitivno-pravnih predmeta. Ponosan sam što sam bio student jedne Smilje Avramov, Obrada Stanojevića, gospodina Hašima, Dragoljuba Stojanovića, gospodina Šoškića, Jakova Radišića, što sam učio iz udžbenika Orlića, Slobodana Perovića, Konstantina Obradovića i velikih velikana pozitivno-pravnih predmeta u našoj zemlji.
Međutim, bilo je nekoliko profesora pravnih fakulteta koji su za vreme onog bivšeg zakona mogli bez položenog pravosudnog ispita da se upišu u imenik Advokatske komore. Verujte da se u praksi nisu snalazili. Zašto?
Obrazloženje je jednostavno, 30, 40 ili 25 godina se bavite samo jednom granom prava, pri tom se u velikoj meri udaljite, a izmene se i krivično zakonodavstvo i krivično-procesno zakonodavstvo, ako se neko, recimo, bavi građansko-pravnom materijom, i građansko-pravno zakonodavstvo.
Verujte mi da smo imali primera, to je nama teško padalo, što se profesori nisu snalazili u pravosuđu, zato što jednostavno nisu imali položen pravosudni ispit. Niko ne spori njihovo ogromno znanje ali, kažem, samo u jednoj grani oblasti.
Ovo što je gospodin Dinčić rekao za položen pravosudni ispit, to je dobro što je ministarstvo najavilo izmenu i ovog zakona. Zaista, postojeći zakon je najblaže rečeno nehuman. Svi mi koji smo polagali pravosudni ispit, polagali smo ga u vremenu od 16 ili 17 časova posle podne do tri-četiri sata ujutru.
Idete iz kabineta u kabinet, u jedan kabinet uđete i samo što ste seli, profesor kaže – izvolite u drugi, u drugi uđete, čekate dva sata vreme da počnete da polažete, a onda imate još šest ili sedam predmeta da polažete. To je stvarno nehumano, iscrpljujuće i krajnje loše organizovano.
Opet, vezano za profesore pravnog fakulteta, ipak mi na pravosudnom ispitu prolazimo maltene kroz ceo fakultet i po sadašnjem zakonu je tu negde oko 14 ili 15 najvažnijih predmeta sa pravnog fakulteta i ipak je potrebno da neko, ko zaista želi ozbiljno da se bavi advokaturom, makar osveži ta znanja.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 6. amandmane u istovetnom tekstu podnele su narodni poslanik Danijela Lovrin Gavrilović i narodni poslanik Biljana Hasanović Korać.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandmane, a Zakonodavni odbor smatra da su amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da su amandmani postali sastavni deo Predloga zakona.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandra Jerkov, Olena Papuga i Radovan Radovanović. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 6. amandman je podnela narodni poslanik Maja Videnović. Da li neko želi reč? (Da) Gospođa Judita Popović. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Poštovana gospođo ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, ovaj član 6. je jedan od rigidnijih i restriktivnijih članova Zakona o advokaturi. Delimično, on jeste popravljen kroz intervenciju narodnih poslanika. Međutim, dobrim delom je ostao i dalje prilično restriktivan.
Mi smo amandmanom pokušali da popravimo rešenja u ovom članu. Između ostalog, zasmetalo nam je i onih tri godine koje je bilo potrebno po ovom zakonskom rešenju da protekne kako bi se ponovio zahtev za upis u Advokatsku komoru. Smatramo da je to predug rok i da bi to zaista trebalo da se skrati, bar na šest meseci, kako smo mi predložili našim amandmanom.
Sledeći naš predlog odnosio se na polaganje advokatskog ispita i smatrali smo da kandidat koji je obavljao sudijsku ili tužilačku funkciju zaista ne bi trebalo da polaže advokatski ispit. Smatram da je to na neki način ipak dovođenje u pitanje stručnosti tih ljudi koji su radili u sudu ili u tužilaštvu, dakle, bili su sudije ili tužioci i mislim da ne bi na taj način trebalo da degradiramo njihova stručna znanja.
Sledeće rešenje koje je nama i te kako zasmetalo u ovom članu zakona je tačka 7, o kojoj je već bilo reči i koja je, u stvari, povezana sa rešenjem iz člana 83. Zakona, a to se odnosi na nespojivost funkcija sa obavljanjem advokature u smislu da advokat ne može biti direktor pravnog lica ili predsednik upravnog odbora pravnog lica za slučaj ukoliko želi da se i dalje bavi advokaturom.
Smatramo da ovo nije dobro rešenje zato što imenovanje za direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu je mnogo širok pojam. Samo pravno lice je mnogo široko da bi se na ovaj način tretirala mogućnost bavljenja advokaturom. Šta to znači? To znači da mi advokatima osporavamo mogućnost da se bave humanitarnim radom.
Mi osporavamo advokatima mogućnost da budu društveno korisni i društveno aktivni izvan one delatnosti koja im služi za pribavljanje osnovnih sredstava za život. Dakle, ne može advokat isključivo da bude posmatran kao jedno lice koje je upisano u Advokatsku komoru sa mogućnošću bavljenja tom advokaturom, nego i neko ko možda želi da se bavi humanitarnim radom, neko ko želi da bude društveno koristan. Sa ovakvim zakonskim rešenjem to se u potpunosti onemogućava.
Smatramo da bi Vlada trebalo da reaguje na sva ova rešenja koja su predložena amandmanima narodnih poslanika koje smo i do sada čuli, a i rešenjima koje smo mi izneli našim amandmanom iz poslaničke grupe LDP.
Smatramo da nije u prirodi advokature, prosto, nije prirodno da advokatura bude toliko rigidna kako se ovim članom nameće, da bi trebalo da se omogući neka veća širina i sloboda delovanja i trebalo bi da se ostavi prostora da advokati i kroz svoju advokatsku komoru urede neka pitanja koja su od značaja i kada se radi o upisu u Advokatsku komoru, o rokovima koja se predviđaju za taj upis, kao i u smislu razloga za prestanak bavljenja advokaturom, odnosno kada se radi o uslovima koji su potrebni da bi se neko upisao u Advokatsku komoru.
Iz tog razloga mi podržavamo sve one racionalne predloge koje smo čuli u smislu poboljšanja ovog člana 6. Jer, ponovo napominjem, ovaj član 6. je zaista restriktivan i neće dati neki pozitivni pomak za reformisanje ove advokatske delatnosti.