PRVO VANREDNO ZASEDANJE, 27.02.2012.

2. dan rada

OBRAĆANJA

Srđan Miković

Za evropsku Srbiju
Gospođo predsednice, dame i gospodo, poštovane kolege, gospodine ministre, danas govorimo o setu zakona koji treba da doprinesu boljem životu građana Srbije. Upravo zato što nemamo rezervnu otadžbinu, već samo Srbiju, nakon vremena u kome smo preživeli sankcije, rat i sada, u vremenu svetske ekonomske krize, gledamo na koji način da stvorimo perspektivu pre svega za generacije koje dolaze iza nas.
Jako teško je govoriti nakon nadahnutog govora kolege gospodina Milivojevića, ali sa nekoliko rečenica ću pokušati da se osvrnem na one predloge zakona koji su pred nama.
Upravo zbog toga što smo zainteresovani da "Galenika" unapredi proizvodnju lekova, upravo zbog toga što smo zainteresovani da sačuvamo JAT kao nacionalnog avioprevoznika, upravo zbog toga što želimo da popravimo situaciju sa JAT Tehnikom i to izgradnjom aneksa hangara 2, da bi se doveo u radnu funkciju, održavanje i opravke za već osvojeni tip aviona Boing 737 i da se opremi u cilju osvajanja, održavanja i opravke aviona tipa Erbas 320, zbog toga danas i razmatramo ove predloge zakona, zato da bi bolje poslovali i da bi bili konkurentni i da bi i oni bili one firme na koje može da se nasloni naša Srbija koja će biti konkurentna i koja će davati dalju perspektivu.
Pred nama je Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije upravo po osnovu ugovora o kreditu za izgradnju stambeno-poslovnih objekata na lokaciji kasarne "Stepa Stepanović" u Beogradu. Mislim da je nesporno da treba pomoći građevinsku industriju, da treba omogućiti izgradnju novih stanova, a oni koji se bolje od mene razumeju u ekonomiju kažu da građevinski dinar tokom godine se 12 puta obrne. Upravo zbog toga je potrebno dati dodatni impuls da se sa dve strane popravi situacija u Srbiji, da se da nova inekcija za građevinsku industriju i da se sa druge strane omogući stanovanje pre svega za mlade ljude pred kojima je zasnivanje porodice i rad na korist naše otadžbine.
U pogledu završetka projekta gradnje mosta na Savi, mislim da je svima nama jasno da treba urediti i sve prilazne puteve i da treba unaprediti uopšte odvijanje saobraćaja na području naše prestonice, na području grada Beograda. To će dovesti ne samo do boljeg života građana Beograda, već i do daljeg smanjenja troškova upravo zbog danas otežanog prevoza na području grada Beograda.
U pogledu Predloga zakona o potvrđivanju ugovora o garanciji EPS Projekat za male hidroelektrane, hoću da ukažem da ovaj projekat uključuje rehabilitaciju 15 malih hidroelektrana koje posluju u sistemu Javnog preduzeća EPS, kao i izgradnju sedam novih malih hidroelektrana na postojećim vodoprivrednim objektima. Upravo nakon rehabilitacije i izgradnje ovih hidroelektrana svim ovim rukovodiće se iz Užica. Ne samo iz Beograda, već i taj deo Srbije treba da ima svoj značaj u razvoju Srbije u budućnosti.
Neki od predloga zakona nisu sasvim jasni za one koji posmatraju danas direktan televizijski prenos. Pa između ostalog, kada se kao tačka dnevnog reda pojavi Predlog zakona o potvrđivanju okvirnog ugovora o zajmu F/P 1739 između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije, ne znamo da se ovaj projekat sastoji od sledećih projektnih komponenata - od formiranja centara izvrsnosti u prioritetnim istraživačkim oblastima, izgradnje biomedicinskog-istraživačkog u Beogradu, izgradnje i opremanja poljoprivrednog biotehnološkog centra u Novom Sadu, izgradnje centra za nano-nauke i nove materijale u Beogradu, zatim, formiranje naučno-tehnološkog parka u Nišu, izgradnje stanova za iznajmljivanje za mlade istraživače u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu.
U pogledu drugih predloga zakona koji su se našli pred nama, imamo i Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o zajmu, između Vlade Republike Srbije kao zajmoprimca i Vlade Republike Azerbejdžan kao zajmodavca, za finansiranje izgradnje deonice Ljig-Boljkovci, Boljkovci-Takovo i Takovo-Preljina, autoputa E 763 u Republici Srbiji.
Mislim da ceo taj deo Srbije zna koliko znači realizacija ovakve jedne investicije, jer samo na deonici Ljig, odnosno Donji Banjani-Boljkovci treba da se izrade 22 mosta. Na sledećoj deonici Boljovci-Takovo treba da se izgradi projektovano 11 mostova i četiri mosta u okviru trupa puta izmeštenih lokalnih saobraćajnica. Na delu puta Takovo-Preljina radi se od 27 mostova, od toga 20 na trasi autoputa. Ovo pokazuje svu stratešku opredeljenost za izgradnju infrastrukture koja treba da doprinese daljem razvoju Srbije i kasnije realizaciji celog autoputa na Koridoru 11.
U pogledu Predlogu zakona o potvrđivanju finansijskog ugovora između Republike Srbije i Evropske investicione banke i Narodne banke Srbije radi se o realizaciji zajma za mala i srednja preduzeća i preduzeća srednje tržišne kapitalizacije, a poseban značaj treba da bude za ona preduzeća u oblasti zaštite životne sredine, ekonomije, znanja, energetike, infrastrukture, uključujući zdravstvo i obrazovanje, industrije, trgovine i drugih usluga.
Konačno, u pokušaju da ovako blic pomenem sve predloge zakona koji su danas na razmatranju, posebno bih ukazao na tri predloga zakona. Dva se tiču davanja garancije u korist, po zajmu sa japanskim partnerima i u pogledu unapređenja proizvodnje u Kostolcu. Mislim da nam je svima jasno zbog čega je Kostolac važan u održavanju i razvoju energetskog sistema uopšte u Srbiji, a posebno bih kao Pančevac podvukao koliko je važno unapređenje u Termoelektrani u Obranovcu, znači, Termoelektrani "Nikola Tesla". Osim što je ovo u saglasnosti sa strateškim dokumentima Republike Srbije, mislim da je jako važno, osim konkretnih finansijskih efekata i efikasnosti proizvodnje, i to što se konačno planira odsumporavanje za Termoelektranu "Nikola Tesla". Svi mi koji smo imali i još uvek imamo određenih problema sa aerozagađenjem znamo koliko upravo proizvodnja u velikim industrijskim sistemima može da opterećuje životnu sredinu i koliko može da opterećuje vazduh, koliko može da opterećuje zdravlje ljudi, a pogotovo dece.
Upravo znamo da kao nusprodukti proizvodnje u termoelektranama pojavljuju se ne samo sumpor, koji je neprijatnog mirisa, nego i azotni oksidi, ugljen-monoksid i praškaste materije, to su one sitne čestice koje stižu u pluća i koja tamo trajno ostaju, koje izazivaju razne bolesti raspiratornih organa, koje mogu da izazovu i kancerogena oboljenja i koje danas-sutra mogu da opterete opet budžet Republike Srbije u pogledu saniranja zdravlja kod ljudi.
Upravo zbog toga smatram da imamo dovoljno razloga da u danu za glasanje podržimo ove predloge zakona.
Konačno, s obzirom da dolazim iz Pančeva, a da je danas u okviru dnevnog reda i Predlog zakona o potvrđivanju finansijskog ugovora u unapređenje objekata pravosudnih organa između Republike Srbije i Evropske investicione banke, moram da kažem, a to svi imate u materijalu, na 72. i 73. strani materijala, osim značajnih projekata renoviranja Palate pravde, zatim, izgradnje novog objekta kao glavne kancelarije za tužioce, imajući u vidu i reformu pravosudnog sistema, zatim izgradnja novog objekta, krila na mestu postojeće zgrade Specijalnog suda u Ustaničkoj, ono što je za moje sugrađane važno, to je da u spisku podprojekata, znači u spisku 16 podprojekata, nalazi se i rekonstrukcija i poboljšavanje objekta za Viši sud u Pančevu i izgradnja objekta za smeštaj prekršajnog suda i ne samo zato što će time da se poboljša situacija u Pančevu, već upravo zbog toga što usvajanjem ovih 13 predloga zakona ćemo doprineti poboljšanju situacije u celoj našoj otadžbini u Srbiji.
Zbog toga vas pozivam da u danu za glasanje podržimo ove predloge zakona.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Mikoviću.
U skladu sa članom 96. našeg Poslovnika, reč ima narodni poslanik Milan Dimitrijević.

Milan Dimitrijević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem, gospođo predsednice.
Gospodina ministra nema, ali nadam se da će doći.
Dame i gospodo narodni poslanici, čini mi se da je ova rasprava protekla u jednom nerazumevanju poslanika vladajuće koalicije o materiji. Da li je moguće da neko misli da smo protiv spašavanja "Galenike" ako kritikujemo kredit koji podiže Vlada? Kako je to moguće? Da li je moguće da se tako činjenice izvrću?
Mi govorimo o nečemu sasvim drugom, a to sasvim drugo glasi ovako – postoji neverovatna brzina zaduživanja, da postoji neverovatna lakoća zaduživanja, a neko taj novac mora da vrati.
Kad se bili opominjani zbog takvih stvari i kad vam je govoreno da je budžet Republike Srbije rasipnički, uništavajući i razarajući, tad se ovom salom orio smeh zbog takvih primedbi.
Kada se uoče ovakve nepravilnosti i reaguje se na njih, reakcija države je mlaka, jadna ili nikakva. Pošto je već jedan primer na građanstvu u vezi kredita oproban kao metod, a on glasi ovako – kada građani ne mogu da vrate onaj kredit jer su prezaduženi, jer su ostali bez posla, jer su im plate smanjene, onda im se ponudi kredit za refinansiranje, pa kada ne mogu i taj kredit da otplate, onda država angažuje u ime poverioca uterivača dugova, da plene građanima imovinu, ne bi li namirili poverioca.
Bojim se da je i sa državom slična ili ista situacija, s tom razlikom što je potraživač ili poverilac tih dugova EU, a mislim da će uterivač dugova biti NATO pakt. Takva je situacija u državi Srbiji. Istovremeno, u državi buja korupcija, u svim oblicima, što sitna, što sistemska.
Očekivao sam posle prvog dela rasprave, u prepodnevnom delu, da će predstavnik Vlade odgovoriti na neka pitanja, ali očigledno odgovore na ta pitanja predstavnik Vlade ili ih nije znao, ili nije umeo da odgovori na ta pitanja.
Mi smo, gospodine ministre, bar ja sam govorio o kreditu vezano za otplatu dugova državnog preduzeća "Galenika" i mislim da ste vi upoznati, verovatno za razliku od gospodina Dulića, mada je on lekar, sa tim problemom.
Vidite, gospodine ministre, dok je direktor "Galenike" bio gospodin Aleksandar Pravdić, on je na računu ostavio 32 miliona evra. Govorim o kraju 2008. godine. Kako je moguće da u roku od dve godine taj dug dođe na 14 miliona evra? Kako je to moguće? Spominju se u štampi razno-razne priče, te kursne razlike, te podizanje kredita za novu fabriku itd, ali se pri tome zaboravilo ili namerno prećutalo, da taj kredit ima grejs period za koji ne znamo koliki je.
Kako je moguće da predsednik, odnosno direktor "Galenike" pre stupanja na tu funkciju bude predsednik Upravnog odbora jedne veledrogerske korporacije? Kako je moguće da u toj "Galenici" jedna statua nepoznatog autora bude plaćena 30.000 evra? Kako je moguće da se jednoj veledrogeriji plaća provizija 4,5% zato što "Galenika" ne kupuje lekove direktno od uvoznika, nego preko veledrogerije? Kako je moguće da bude kupljeno nekoliko automobila koji koštaju nekoliko desetina hiljada evra?
Suština moje priče je ta, da ste takvom politikom i takvim ponašanjem natovarili građanima Srbije da vraćaju kredit. Zato postoji nestašica lekova. I kada se postavi to pitanje, ili se ne dobije odgovor, ili je taj odgovor bacanje prašine kompletnoj Skupštini i kompletnom narodu u Srbiji.
Šta se dešavalo sa Torlakom? Koliko je kredita otišlo na Torlak? Dokle je on stigao? Vama je do tančina poznata afera vakcina. Zašto se te vakcine ne proizvode u Torlaku? Na kojim granama je Torlak? Vrlo niskim granama, gospodine ministre, upravo zbog ovakve politike. To su kadrovi SPS – direktor "Galenike", Upravni odbor, članovi Upravnog odbora. Odakle toliki dugovi? Na ta pitanja nisam dobio odgovor.
Kada sam govorio o korupciji, izašlo je jedno istraživanje Svetske banke. Srbija je na trećem mestu u korupciji u zdravstvu. Gospodine ministre, Tadžikistan i Moldavija su ispred Srbije, jedine dve zemlje, a Srbija je na trećem mestu po korupciji – sistemski.
Kada govorimo o tim stvarima, Vlada Srbije je odgovorila na evropski upitnik. To je pitanje i za poslanike vladajuće koalicije – u poglavlju 23 na pitanje 36 je odgovorila da je zdravstvo na prvom mestu po korupciji. Ovo je odgovor gde su dugovi i zbog čega su nastali.
Na kraju, zakoni koji su donešeni, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o komorama sadrže elemente koruptivnosti - izdavanje u zakup sobnog prostora, dopunski rad, uskraćivanje osnovnih prava na zdravstvenu zaštitu, ono što je garantovano i Ustavom i Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Kakva je reakcija države? Nikakva. Potpuno je jasno šta je u pitanju.
Kada pogledate prihode RZZO, uočavate jednu veliku nesrazmeru. Dok BDP pada u Srbiji i bude ispod nule, dotle rad RZZO raste. Kako je to moguće, gospodine ministre? Koja je to ekonomska logika? Koji to ekonomista može da kaže da je to u redu?
Kada postavite pitanje kako se ta sredstva troše i na koji način, kojim kanalima, koliko zdravstvene ustanove dobijaju, koliki je broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu Srbije, odgovora nema. Zato je stanje u "Galenici" takvo i zato kritikujemo ovaj potez Vlade, ne smatrajući pri tome da nije potrebno očuvati "Galeniku" kao resurs.
Rekao sam vam da je u vreme vlade Vojislava Koštunice, kada je direktor "Galenike" bio gospodin Aleksandar Pravdić, ostavio je na računu 32 miliona evra, upravo iz razloga što smo mi smatrali da je "Galenika" strateški važna za Srbiju, zbog proizvodnje lekova. Nekome to očigledno nije bilo važno, nego je sa promenom vlasti doveo "Galeniku" na vrlo niske grane, da se proda onako kako su se možda prodavale šećerane – za dva ili tri evra. To je bio cilj te nove vlasti i to je nama potpuno jasno. Tako se ne odnosi prema državi.
Ovde se od poslanika vladajuće koalicije, govorilo o Centralnom zatvoru i Glavnom odboru, ali znate, treba uvek poći od sebe i možda poći od činjenice – VIP salona na Aerodromu "Nikola Tesla" i zlatnim kašičica, koje su možda pretopljene u zlato u zlatari "Majdanpek".
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li još neko ko nije iskoristio pravo iz člana 96. Poslovnika, želi reč? (Ne.)
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, niti se bilo ko javio ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika, zaključujem zajednički načelni i jedinstveni pretres.
Prelazimo na zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj i tehnološkoj saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u vezi sa davanjem statusa pridruženog članstva kao etape koja prethode članstvu u CERN-u; Predlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Republike Srbije i Banke za razvoj Saveta Evrope o finansiranju projekta "Obrazovanje za socijalnu inkluziju"; Predlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju izmešu Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u Akcionom programu za celoživotno učenje (2007-2013) Predlogu zakona o potvrđivanju amandmana na član 1. i 18. Sporazuma o osnivanju Evropske banke za obnovu i razvoj; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti pomorskog saobraćaja; Predlogu zakona o potvrđivanju Protokola o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama iz Konvencije o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenostima iz 1979. godine; Predlogu zakona o potvrđivanju Protokola o teškim metalima uz Konvencije o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenostima iz 1979. godine; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske unije o uspostavljanju okvira za učešće Republike Srbije u operacijama Evropske unije za upravljanje krizama, sa izjavama Republike Srbije i država članica Evropske unije o odricanju od tužbi; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske unije o bezbednosnim procedurama za razmenu i zaštitu tajnih podataka; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Slovačke Republike o saradnji i uzajamnoj pomoći u vanrednim situacijama; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma izmešu Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske o međusobnoj zaštititi poverljivih informacija i materijala razmenjenih u okviru saradnje u oblasti vojne industrije i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Kabineta ministra Ukrajine o saradnji u oblasti odbrane.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam, povodom zajedničkog jedinstvenog pretresa po tačkama 14. do 27. dnevnog reda, pozvala da sednici, pored predstavnika predlagača, gospodina Žarka Obradovića i gospodina Milutina Mrkonjića, prisustvuju i prof. dr Radivoje Mitrović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete i nauke, Miodrag Miljković, državni sekretar u Ministarstvu za infrastrukturu i energetiku, Ivan Mrkić, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, pozvala sam Tanju Mišević, državnog sekretara u Ministarstvu odbrane, Jelenu Marjanović, pomoćnika ministra ekonomije i regionalnog razvoja, prof. dr Snežanu Pajović, pomoćnika ministra prosvete i nauke, dr Tinde Kovač-Cerović, pomoćnika ministra prosvete i nauke, Pavla Galića, pomoćnika ministra za infrastrukturu i energetiku, Zorana Vujića, pomoćnika ministra spoljnih poslova za bezbednosnu politiku, Danicu Bećanović, pomoćnika ministra životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, Predraga Marića, pomoćnika unutrašnjih poslova, načelnika Sektora za vanredne situacije, Milorada Todorovića, sekretara Ministarstvima unutrašnjih poslova, Nebojšu Starčevića, generalnog direktora Direktorata civilnog vazduhoplovastva Republike Srbije, Predraga Kraljević, zastupnika načelnika Uprave za međunarodnu vojnu saradnju u Ministarstvu odbrane, Slavicu Višnjić, višeg savetnika u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, Vojina Jović, samostalnog savetnika u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja i Višnju Kuzmanović, savetnika u Ministarstvu finansija – Uprava za javni dug.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički jedinstveni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama 14. do 27, a pre otvaranja zajedničkog jedinstvenog pretresa, podsećam vas da, shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, a da se raspodeljuje tako da poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi ni jedne poslaničke grupe imaju pravo da govore jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika, što je u skladu sa članom 96. stav 4. Poslovnika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Donka Banović, poslaničku grupu DSS-Vojislav Koštunica; narodni poslanik Boris Aleksić, poslaničku grupu.
Saglasno članu 170. stav 1, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres.
Da li predstavnik predlagača želi reč? (Ne.)
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.)
Gospođa Donka Banović, izvolite.