Treća sednica Prvog redovnog zasedanja, 07.04.2015.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/127-15

2. dan rada

07.04.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:00 do 00:45

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem, uvažena predsednice.

Poštovani predsedniče Vlade, potpredsedniče Vlade, gradonačelniče Beograda, ministri, dame i gospodo narodni poslanici i odbornici Skupštine Grada Beograda, puno vremena sam potrošio analizirajući i ovaj projekat „Beograda na vodi“ ali i slične projekte koji se trenutno realizuju širom sveta.

Mogu jedino da izrazim podršku i da se zahvalim predsedniku Vlade na liderstvu, na strateškom planiranju, na posvećenosti, na energiji kada je u pitanju želja, volja ali i realne osnove da Srbija ne ostane ista, da Srbija ne bude čak ni bolja, nego da Srbija bude najbolja u ovom našem regionu. Zasigurno, mi iz Socijaldemokratske partije Srbije možemo samo da podržimo tu ideju da Srbija bude kao Singapur, ili bar nešto slično kao Južna Koreja, i da svojom posvećenošću, radom a i požrtvovanjem, kako oni tamo kažu, svi zajedno dođemo do većeg zapošljavanja, do većeg privrednog rasta i razvoja naše zemlje.

Imajući u vidu ono što sam čuo tokom današnje diskusije, mislio sam da ćemo čuti neki drugi koncept, neke druge ideje, neke druge planove, ali to nismo čuli, ništa konkretno, ništa što bi moglo da se, ne i meri nego i poredi u bilo kom slučaju sa ovakvom idejom i sa ovakvim kapitalnim projektom. Od kolega iz Evropskog parlamenta dobio sam podatke i informacije da se trenutno u Evropi ne sprovodi i ne realizuje nijedan sličan projekat. Najveći projekat se sprovodi u Poznanju u Poljskoj i on je vrednosti negde oko 450 miliona evra. Svi ostali projekti građevinski ovakvog tipa su do nekih 300 miliona evra.

Ono što je jako bitno za ovaj projekat je da mi imamo priliku da iskoristimo azijski kapital, a svi smo svesni činjenice, prateći berze, prateći dešavanja u svetu, da azijski kapital upravo predstavlja kapital koji u najvećem procentu investira na globalnom nivou, dakle, širom sveta. Nije slučajno što je baš u decembru mesecu sa kineskim premijerom održan samit sa premijerima zemalja jugoistočne Evrope. Nije slučajno što 23. decembra naš gradonačelnik organizuje samit sa gradonačelnicima zemalja jugoistočne Evrope.

Srbija će biti i Beograd će biti i tu prepoznajemo želju premijera, ono što se zove „pivotal ekonomi hab“ u ovom regionu; znači, glavna tačka, strateška tačka za investicije. Ko god želi strateški da pogleda, ko god želi šire da pogleda, može da vidi da mi širimo svoju infrastrukturu i investiramo u nju. Imaćemo tri aerodroma. Povećali smo broj putnika u 2014. godini a tome je, naravno, najviše pomogao posao i strateško partnerstvo sa Etihadom, sa tri miliona na četiri i po miliona. Ako realizujemo ovaj projekat, tu će zasigurno biti više. Mislim da ćemo i duplirati broj putnika, što će, naravno, multiplikativno uticati kako na turizam, ugostiteljske objekte, tercijalni, ali i kvartalni sektor u Beogradu, a naravno i u celoj zemlji.

Imamo šansu da postanemo i finansijski centar u ovom delu Evrope, da budemo centar jedne regionalne berze, da budemo centar gro ili najvećeg dela investicija koje će se sliti u ovaj region. Vidimo i prepoznajemo želju i nameru i kineskih investitora, ali i investitora iz Arapskih zemalja, da upravo investiraju u ovaj deo Evrope i jugoistočnu Evropu i da to bude njihov izlaz i mogućnost da investiraju i u Rusku Federaciju ali, naravno, i u Aziju i druge delove sveta.

Zasigurno je jako važno što je premijer, i njegov ceo tim, prepoznao to da bez ekonomskog razvoja nema razvoja ni drugih društvenih delatnosti; ni kulture, ni sporta, ni obrazovanja, ni zdravstva. Malopre je ministar Selaković pominjao univerzitete, pominjao institute koji se nalaze u Abu Dabiju, Dubaiju. Naravno da to želimo, ali bez ekonomskog rasta i razvoja investicija nema ni dolaska takvih instituta.

Ono što je jako važno, postavio sam poslaničko pitanje premijeru, u julu mesecu, da Mazdar institut i te kako radi sa Dženeral Elektrikom na projektu koji je vredan u Srbiji, koji će imati vrednost u narednih nekoliko godina od milijardu evra. Smatram da je to jako važno za našu zemlju. Još jednom apelujem da možda Mazdar, ili možda Mubadala budu deo tog projekta „Beograda na vodi“ i ostavi se neki prostor možda za neki tehnološki park. Smatram da bi to bilo od strašno važnog značaja za našu zemlju; da postanemo i centar razvoja informacionih tehnologija.

Poneo sam i da vam pokažem da kompanija Emar Grup trenutno gradi u Saudijskoj Arabiji šest ovakvih takozvanih „ekonomi sitis“. Šest takvih gradova, vrednost tog projekta je 80 milijradi evra. To se može videti. To postoji. Ti gradovi su u završnim fazama. Sa planom da tih šest gradova ostvare bruto proizvod od 150 milijardi dolara, 1.300.000 radnih mesta sa populacijom od 4,5 miliona ljudi i BDP po glavi stanovnika od 33.500 dolara. To postoji i to je realnost. Neko od kolega iz opozicije je govorio da Emar investira u Turkmenistanu, u Libiji, valjda je pomešao sa Libanom. Ne investira ni u Iraku, ni u Libiji, ni u Turkmenistanu. Znate gde investira? Investira u Libanu, investira u Pakistanu, investira u Indiji, investira u SAD, i investiraće u Srbiji. To je jako važno da nam jedna takva kompanija bude ovde. To je jedan model koji Emar grup primenjuje na globalnom nivou u celom svetu, želeći da napravi u Srbiji, želeći da napravi od naše zemlje, od Beograda, ono što se zove biznis frendli grad.

Takođe, želim da napomenem isto tako, pošto se dovodilo u pitanje ono što svako ko i malo poznaje ekonomiju, ko malo poznaje korporativno upravljanje i svetske berze može vrlo lako da proveri, a to je da je ista ta Emar korporacija podelila samo dividendi oko 2.200.000.000 dolara svojim akcionarima, na sastanku Skupštine akcionara 23. decembra o tome je odlučeno, da je povećala prihod u prošloj godini u odnosu na 2013. godinu za 914 miliona dolara.

E, to je ta kompanija koja će graditi ovde. To je ta kompanija koja je sagradila Dubai mol, čiji promet čini 5% BDP celog Emirata Dubaia, i mi to mislimo da sprovedemo ovde. Mi mislimo i malopre je moja koleginica Branka Bošnjak meni rekla – i mi imamo to more, i mi imamo sve resurse, i mi imamo te mogućnosti, to su Sava i Dunav, to je ta lokacija na kojoj će se graditi. Ne želimo da ostane status kvo i ne želimo da to ostane ruglo našeg grada. Želimo da budemo najbolji. Ako je to mogao Singapur, ako je to mogla Južna Koreja, koja je 1967. godine po glavi stanovnika imala BDP 87 dolara i bila jedna od najsiromašnijih zemalja na svetu, može to da uradi i Srbija.

Iskazujem potpuno jednu punu podršku ka tome da se dovedu ovde hotelski lanci u vlasništvu „Emar grupe“, napomenuću, to su „Adres hoteli“, to su „Vida hoteli“, to su „Rou hoteli“, to su najbolji hoteli, ne samo na području Bliskog istoka, nego na globalnom nivou.

Tako da činjenice, brojke, govore o ozbiljnosti, o značaju ovog projekta, a ja ne mogu ništa drugo nego samo da kažem da u ovom aspektu razvoja tog projekta podržimo Vladu, podržimo premijera, ne da bude skroman i da kaže – mi ćemo to očistiti, mi ćemo infrastrukturno opremiti, nego da u narednom periodu u nekoliko godina i napravimo to i da to bude jedan ozbiljan motivator, jedan ozbiljan impuls, da se razvija cela Srbija. Razvićemo na taj način turizam, razvićemo proizvodnju, razvićemo mnoge sektore.

U tom smislu ja sam hteo i da kažem da ćemo maksimalno podržati, maksimalno ćemo se uključiti u aspekt razvoja ovog projekta i, naravno, u danu za glasanje, a govorićemo i po amandmanima kada su u pitanju možda i neki predlozi šta bi još moglo da se uradi u tom domenu. Imaćemo neke predloge da se u ceo projekat „Beograda na vodi“, da zamolimo da razgovaramo sa „Mazdarom“, da razgovaramo sa „Mubadalom“, da naprave možda i neki tehnološki park ili da se ostavi u tom području koji podrazumeva šezdesetak hiljada kvadratnih metara da se tako nešto tu napravi, da to bude centar informacionih tehnologija.

U svakom slučaju, Srbija se na ovaj način veoma brzo, veoma dinamično, veoma dobro razvija i mislim da smo na dobrom putu. Mislim da se prepoznaje jedan jasan aspekt strateškog planiranja liderstva, na kojem vam želim da istrajete i zahvaljujem se, naravno, što ste me saslušali.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.

Reč ima predsednik Vlade. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Želim da se zahvalim gospodinu Marinkoviću na strpljenju da vredno radi, uči i saznaje o onima sa kojima radimo. Ja te ljude dugo poznajem, imao sam čast da ih slučajno upoznam i kada neki govore o tome kako nismo uspeli da dobijemo ništa, podsetiću vas da smo mi dobili što danas srećom imamo tih još negde oko 900 miliona dolara koje smo uzeli od Arapa, pa time možemo da hedžujemo de fakto naš dug u dolarima i samo nam se vodi kao veći javni dug, a u stvari nije, zato što imamo te pare kojima dolare za kamate možemo da vraćamo. Ne zaboravite da smo tu uzeli po 2%. To smo uzeli od njih, što ne postoji nigde na finansijskom tržištu da možete da dobijete. O „Er Srbiji“ da ne govorim. Poklonili su više zgrada, od zgrade Geozavoda, do zgrade BIA, do ova tri objekta vrtića, doma zdravlja i škole u Novom Pazaru, do toga da će da prave fabriku drvne industrije i u Raškoj i u Pazaru.

Uvek me je pogađalo kada su se prema našim prijateljima, prema onima koji su nam, ne zaboravite, dali najveći novčani iznos posle poplava i pojedinačno najviše kuća izgradili, da izuzmemo EU, dakle, pojedinačno, bilateralno najviše kuća izgradili i najviše nam novca dali. Zato sam zahvalan onim ljudima koji to umeju da poštuju, jer mi, građani Srbije smo uvek znali da cenimo one koji su nam prijatelji kada nam je teško i koji nam pomažu bez ikakvih interesa, za razliku od nekih koji i kad nam pomažu niste sigurni koliko pomažu. Oni ništa više, zaista želim to da kažem da čuju građani, ništa više od zahvalnosti ne traže. Zato se iz pojedinih zemalja sklone kada ih napadaju, gde govore da nešto hoće da opljačkaju. Oni kažu samo – izvinite, mi odlazimo odavde, doviđenja, mi imamo toliko para da nema potrebe da pljačkamo bilo šta. Ali, šta da radite.

Tolika je borba za takve investitore da sam se ja u jednom trenutku uplašio da će Todorić i neki drugi iz Hrvatske uspeti da ih odvuku više tamo umesto ovde, pa besplatna lovišta, pa sva moguća čuda itd. Ali, mislim da će u svakom slučaju, uz svo poštovanje i želju da sarađuju i sa Hrvatskom i da pomognu Hrvatskoj, njima prva destinacija na Balkanu, ako smem da primetim, između ostalog i zbog dobrih političkih i ličnih odnosa, biti i ostati Srbija.

Govorili ste o Alabaru. To je čovek koji uvek insistira na svakom detalju. Nikada nikoga nisam video sa toliko pozitivne energije i da je tako oštar prema svojim saradnicima, da ne trpi apsolutno nikakvu grešku nigde. Njemu ne može da dogodi da u Goce Delčeva, ulici na Novom Beogradu, nemamo cveće svuda između dve trake. Ne može da mu se dogodi da mu sadnica nije posađena na putu iz Kneza Miloša kada idete gore pode Andre Nikolića. Nisam siguran da je to Andre Nikolića, ali nije važno. Dakle, kada idete prema Topčiderskoj Zvezdi. Dakle, ne može da mu se desi da mu nedostaje jedna sadnica kao što nama ta jedna nedostaje. To je kod Alabare nemoguće. Da vidite njegovu nervozu kada menja mostove između tog šoping mola, koji je uzgred, da bi ljudi znali, posetilo 80 miliona posetilaca. To je objekat koji je posećeniji, 32,3 miliona poseti region Pariza, a 80 miliona posetilaca je bilo u šoping molu u Dubajiu. Zašto? Zato što je neko brinuo o tome kakvi će bazeni da budu, kakvi će mostovi da budu preko. On o svakom detalju brine i sada će da uloži nova 2,5 miliona dolara samo da bi promenio mostove zato što ljudi vole da se slikaju na tim mostićima, a oni su sada mali pa ne mogu sve goste da prime. On je izračunao da je bolje da uloži nova 2,5 miliona, a kroz broj turista će mu se vratiti pet. To je neverovatna briga, neverovatno znanje.

Zašto ovo pričam? Zato što vi vidite koliko njih najveći svetski mediji poštuju, a samo kod nas je uvek nekako izražena sumnja, sprdnja, jer mi Srbi smo valjda najpametniji na svetu, a svi ostali drugi su glupi i ništa ne umeju, pa mi to znamo mnogo bolje od njih, pa ćemo mi mnogo bolje to da uradimo. Nikako da se osvrnemo oko sebe i pogledamo šta je to što su oni već uradili, a šta je to što mi skoro nećemo da stignemo.

Želim da vam kažem, dragi prijatelji, da bih voleo da mi budemo blizu Singapura i Južne Koreje. Mnogo godina, mnogo decenija nam je potrebno da ih dostignemo. Voleo bih da budemo pola od toga što se tiče ekonomskog uspeha, što se tiče marljivosti, što se tiče posvećenosti. Ako budemo pola od toga, onda ćemo ne samo u ovom regionu biti najbolji i najuspešniji, već rekao bih i mnogo šire.

Još jedna stvar oko tehnoloških parkova. Mislim da tu imamo ozbiljnu budućnost i o tome treba da razgovaramo i sa njima i sa „Mazdarom“ i sa Kinezima i sa Indijcima, da vidimo kako i na koji način da dodatno razvijamo IT sektor u našoj zemlji. Jer, ne zaboravite, oni su od nas samo tražili da napravimo, ono što bi se reklo pred školu, za čipove, tražili su naših 80 miliona, a mi nismo imali, slegli smo ramenima i rekli – mi te pare nemamo. Mi te novce zaista nismo imali. Da smo imali, za godinu ili dve to bi počelo da nam se isplaćuje i te kako i imali bismo jednu od najboljih i najmoćnijih industrija sveta. Ali, zato sve ono što možemo da prihvatimo, sve ono što možemo da ugradimo, sve ono što možemo da uradimo mislim da ne smemo da ispustimo iz ruku i mislim da treba da uzmemo i da to napravimo.

Da završim, mi ceo dan ovde razgovaramo da li je nešto u skladu sa ovim zakonom ili nije, da li je nešto manje dobro ili je više dobro, ali, ako ste primetili, danas ni jednog sekunda nismo razgovarali o tome hoće li toga biti ili ne, da li je to Vučićeva bajka, da li je to Šeherezada i hiljadu i jedna noć, kako su neki govorili, ili je to stvarno. Kao što ste primetili, i oni koji su govorili da mi ne veruju i oni koji su govorili da su to nekakve bajke, da su to nekakve izmišljene priče, zaboravili su na bajke, sad znaju da je stvarnost, a ja jedino što mogu da obećam, nikada ne mogu da garantujem da će sve do kraja da bude završeno, jer ne zavisi samo od mene i samo od nas, ali vam obećavam da ćemo mnogo da radimo i siguran sam da ćemo da uredimo taj deo beogradskog priobalja, prisavlja mnogo bolje, mnogo lepše i mnogo ozbiljnije i odgovornije nego što je to bio slučaj do danas, da ćemo udvostručiti broj turista. Rekao sam da bi pravi rezultat za nas bio da udesetostručimo broj turista, ali za to će nam biti potrebni hoteli.

Kako čujem, za ovaj prvi hotel javio se lanac „Dabl ju“, što će biti nova značajna investicija za Beograd i novo značajno ime koje dolazi u Beograd. Nadam se da će ljudi iz „Soravije“ proširiti svoj biznis iz „Blu Radisson“ i verujem da ćemo imati još uspeha, a vama hvala što ste jedan od retkih ljudi koji je pratio to šta ti ljudi rade. Ne zaboravite, 1973. godine, kada je stari Zajed, pokojni Zajed otišao u Libiju kod Gadafija, tada mu je rekao – nadam se da će moja zemlja za 40 godina da izgleda kao Libija danas. Pogledajte danas kako izgleda Libija, pogledajte kako izgledaju Emirati danas. Sve je na kraju u onima koji imaju viziju i kako i na koji način će uspeti svoju zemlju da vode. Hvala vam najlepše.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima Aleksandar Senić. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Aleksandar Senić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Zahvaljujem gospođo predsednice.

Poštovani predsedniče Vlade, poštovani članovi Vlade, drage koleginice i kolege narodni poslanici, dobro ne morate toliko da mi tapšete. Hvala vam na tome. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Prijavite se ponovo, da bih vam vratila vreme.
...
Socijaldemokratska stranka

Aleksandar Senić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Nema potrebe, zapamtite ovih 40 sekundi, ipak čovek retko ima priliku da ovako doživi aplauz.

Na početku želim da kažem da nisam protiv „Beograda na vodi“ i slažem se sa tim da su sada tamo samo 52 olupine, tri kanalizaciona ispusta i neke udžerice i da taj deo grada predstavlja verovatno najveći potencijal za razvoj Beograda koji treba da bude još moderniji i još lepši.

Takođe, nisam ni gadljiv na investitore, bez obzira na to odakle oni dolaze. Slažem se i sa tim da ovaj projekat može da podigne građevinsku industriju u Srbiji, bar malo. Premijer kaže, da neki ovde pružaju otpor modernizaciji, napretku, a ja kažem da pružam otpor neznanju i neupućenosti u posao. Dakle, nisam protiv „Beograda na vodi“, ali jesam protiv načina na koji mislite da ovaj projekat realizujete. Tu, pre svega mislim na cenu realizacije projekta.

Pošto je moje vreme izlaganja veoma ograničeno, pokušaću da vam samo ilustrujem površnost u pristupu ovako kompleksnom poslu, držeći se isključivo dnevnog reda.

Prvo, da pitam premijera, a i sve članove Vlade koji su ovde danas se pozivali na to da treba da pričamo o zakonu itd, da li su čitali, dakle ne pročitali ili naučili nešto iz ove knjige, dakle da li su čitali ovu knjigu, zove se „ Upravljanje projektima u građevinarstvu“? Ovu knjigu na našem fakultetu, dakle na Građevinskom fakultetu u Beogradu, koriste studenti druge, treće i četvrte godine. Ja znam odgovor i bez da ga vi date, dakle, apsolutno niko nije čitao ovu knjigu, od ovde prisutnih, jer da je iko uzeo ovu knjigu u ruke mogao je da vidi da naslov ovakvog zakona, dakle bez da uđe u članove zakona, naslov ovakvog zakona nema nikakvog smisla.

Dakle, u samom nazivu Predloga zakona se kaže da se ovaj zakon donosi radi realizacije projekta izgradnje „Beograd na vodi“. Evo, možemo da otvorimo ovu knjigu i da vidimo prvu stranu, gde piše uvod o investicionom projektu i kao prvo možemo da pročitamo definiciju šta je to investicioni projekta, skraćeno projekat, i tu odmah posle definicije možemo da vidimo i pobrojane faze u realizaciji projekta gde se kaže da je faza izgradnje samo jedna od sedam faza u realizaciji projekta. Dakle, sintagma realizacije projekta izgradnje jednostavno u srpskom jeziku nema nikakvo značenje.

Drugi dokaz, u samom Zakonu o planiranju i izgradnji, reč projekat je pomenut na 99 mesta, ima različitih projekata. Evo u Zakonu o planiranju i izgradnji urbanistički projekta, projekat pri parcelaciji, parcelacija projekta, geodetsko obeležavanja, projekat komosacije, idejni projekat, generalni projekta, projekat za građevinsku dozvolu, projekat izvedenog objekta itd, itd, ali projekat izgradnje jednostavno u Zakonu o planiranju i izgradnji nigde nije pomenut, definisan niti uopšte postoji.

Da se razumemo, nije ovde suština u tome da li je jedna reč višak ili je pogrešno upotrebljena, već je suština u tome da kroz ovakav naziv zakona pokazujete da cela Vlada na čelu sa premijerom, kao i ljudi koji su učestvovali u njegovom pisanju nemaju pojma o tome kako se realizuje neki projekat. A, da neko od vas ima pojma kako se realizuje neki projekat ne biste nam slali Predlog zakona u kome piše, na strani 10, ja vas gospodine Vučiću molim da uzmete Predlog zakona koji ste vi potpisali, evo vaš potpis i koji ste poslali Narodnoj skupštini i kaže finansijska sredstva za sprovođenje ovog Zakona potrebna su dodatna finansijska sredstva iz budžeta, tačka.

Za mene je to sprdnja. Kolika su sredstva neophodna za realizaciju ovog projekta? Kako ste mogli da potpišete i pošaljete ovaj zakon Narodnoj skupštini, to jednostavno u obrazloženju niste objasnili.

Takođe, opet u obrazloženju zakona piše da će ukupni troškovi za uređenje javnih površina i objekata za javnu namenu biti oko 33 milijardi dinara. Na osnovu čega? Na osnovu koje projektne dokumentacije je izvršena ta procena? I, sad opet možemo da se vratimo na ovu knjigu, stana 276 i kaže se ovako, da postoje čeitiri vrste procene. Konceptualna ili gruba procena. Preliminarna ili detaljna procena. Definitivna ili izvođačka procena ili totalna ili konačna procena. Takođe u ovoj knjizi je na 80 stana opisana tehnologija procene troškova. Za bilo koju ozbiljnu procenu troškova realizacije nekog projekta neophodno je postojanje projektne dokumentacije, za koju ste vi rekli da ne postoji. Rekli ste da postoji projekat samo dve kule, hotela i još jednog objekta. Ja sam sve danas lepo pratio, zapisao. Dakle, vi nemate projekte za uređenje javnih površina, a dajte procenu vrednosti realizacije tih objekata.

Dakle, želim da ponovim. Apsolutno nemam ništa protiv izgradnje „Beograda na vodi“, ali uz ovakav pristup realizaciji ovog projekta plašim se da će građani Srbije veoma skupo platiti izgradnju velikih snova ili snevanje bajke našeg premijera. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima predsednik Vučić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Prvo zahvalan sam vam što niste protiv ovog projekta, to je manje važno od sitnih uvreda koje ste iznosili. Nisam pročitao knjigu „Upravljanje projektima u građevinarstvu“ iako ne mislim da sam pročitao od vas manje knjiga u životu. Pročitaću je do nedelje. Znate, postoje ljudi koji vole da čitaju, koji uvek imaju vremena, tako da vam obećavam da ću do nedelje da je pročitam. Voleo bih ako možete i da mi poklonite, mnogo bi mi značilo, knjige su mi omiljeni poklon.

(Narodni poslanik Aleksandar Senić poklanja knjigu premijeru.)

Zahvaljujem.

Dakle, za mene je veoma važna vaša namera da pomognete rad na realizaciji ovog projekta. Neke stvari niste dobro razumeli iz našeg izlaganja, makar ja nisam dovoljno stručan i ne koristim dovoljno stručne izraze. Naime, mi imamo projekte za infrastrukturne radove. Mi imamo projekte i za odrađene zgrade. Projekte za neke druge zgrade su u završnoj fazi. Nije bilo reči da imamo samo za četiri objekta iako je to prva A faza koja bi trebalo da bude završena negde do sredine 2017. godine ili do kraja 2017. godine koja bi opredelila izgled tog prostora Savskom amfiteatra ili „Beograda na vodi“. Sa druge strane, možda nemamo pojma, možda ste u pravu, možda je trebalo da piše samo „projekata“ da ne piše izgradnja pošto je to jedna sedmina sveukupnog procesa. Nemam nikakav problem da o tome razgovaramo, pa da to vidimo i da ispravimo.

Mi smo uspeli, ako hoćete u pozitivnom smislu i kao buldožer, da sklonimo svo ono smeće, svo ono ruglo, sve što mnogi drugi nisu, i svet to što nisu želeli, imali su mnogo pojma, ali kosu i brus da uzmu u ruke nikako nisu znali.

Mi smo to znali, a mi smo spremni da učimo, a vi proverite da li sam pročitao i ovu knjigu i nikada mi nije teško, dakle, da to prihvatim i priznam i nastavićemo da na takav način radimo. Iako je moguće i neke od vaših amandmana da prihvatimo. Još jednom želim da iskoristim priliku da vas pozovem da u tome zajedno učestvujemo, zato što znam da ćete se radovati i vi, radovaće se i vaša deca jer će imati mnogo lepši prostor nego što imaju danas. U tom prostoru od nas iz Beograda, tamo niko nikada nije bio. Niko nikada nije bio i nemojmo da se lažemo, da pričamo bajke, nekakve. Tamo niko od nas nije išao u životu, a sada kukamo kao Damjanov zelenko, otprilike, kako nam je mnogo teško, zbog ne znam čega, zato što to jeste uvek bilo nekakvo ruglo Beograda itd.

Ja mislim da je za nas najvažnije i dobro je da ste i vi pokazali da uz sve to, da li su moje bajke, ili ne, ili…

Ja mislim da nema čoveka običnog koji nema svoje snove. Moji snovi su vezani za uspeh Srbije i potpuno sam tome posvećen. Da li ćemo nešto od toga da ispunimo ili ne, to ćemo da vidimo. Moji snovi su bili i takvi da nikada ne moram da uradim, da povredim bilo koga u Srbiji, ali sam morao da učestvujem u donošenju najtežih odluka u Srbiji, ne svojom krivicom, već krivicom nekih koji su pre mene vladali, koji su kriminalno i veoma loše upravljali ovom zemljom, koji su razorili naša preduzeća pa smo morali da donosimo odluke o smanjenju plata u javnom sektoru i penzija.

Opet sam verovao da možemo sve to zajednički da izvučemo, da zajednički možemo da pobedimo, i danas apsolutno verujem u to i sada da vam otkrijem, pošto vidim da prave sprdnju od toga, nikada se u našim kabinetima nije pilo, apsolutno nikada ništa u Vladi. Video sam u nekim novinama pa je važno da to zbog ljudi u Srbiji kažem. Prvi put kada sam ja naručio jednu čašicu za tri čoveka, je bilo kada smo, Vujoviću, završili prvi kvartal, prvi put, sa ovakvim minimalnim deficitom, da bismo pokazali koliko smo radosni, koliko smo zadovoljni zbog uspeha Srbije.

Ti snovi su polako počeli da nam se ostvaruju, i Srbija će uspeti, i Srbija će uspeti zbog svoje discipline. Ovo sam vam rekao zato što kod nas postoji disciplina. Kod nas nema ni jedne Vlade koja je održana telefonskim putem, 130 sednica Vlade, ni jedna nije održana telefonskim putem. Sto trideset sednica Vlade nijedna nije bila telefonska. Kod nas gotovo da nema kašnjenja na Vladu.

Kod nas nema priče u glas, kod nas se red zna. Tako što se zna red, tako što se poštuje disciplina, tako što nema igre ni sa ministrima ni sa predsednikom Vlade, ako hoćete, zato što kod nas nema napijanja, kod nas nema ni cigareta, osim ako to neko krišom radi, a da ja to ne mogu da vidim, što ne isključujem kao mogućnost. Ali, mislim da i to daje i donosi rezultat kojim te snove možemo da ostvarujemo.

Ta promena i radnih navika, ta promena svesti je nešto što će nam omogućiti da te svoje snove dosanjamo. Ja se svojih snova, a vi ih nazivajte bajkama, i drago mi je da ih tako i dalje nazivate, videćemo jesu li bajke, iako ova zgrada Geozavoda ili Beogradske zadruge izgleda kao bajka, pogotovo kada uđete u nju, a i spolja, gotovo da tako deluje, a i mnoge druge zgrade će da izgledaju kao iz bajke, ali verujte mi, biće realnosti i to na ponos svih građana Srbije i Beograda. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima dr Nebojša Stefanović. Izvolite.