Dvanaesto vanredno zasedanje, 06.07.2015.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvanaesto vanredno zasedanje

01 Broj: 06-2/291-15

2. dan rada

06.07.2015

Beograd

Sednicu je otvorio: Igor Bečić

Sednica je trajala od 10:05 do 12:45

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Goran Bogdanović.
...
Socijaldemokratska stranka

Goran Bogdanović

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Hvala gospodine potpredsedniče.
Poštovani ministre, danas raspravljamo o ratifikaciji veoma važnog sporazuma kojim se istovremeno sa pratećim protokolima uređuju određeni odnosi država članica Severnoatlanskog ugovora i država učesnica Partnerstva za mir i to prvenstveno u materiji status oružanih snaga ovih država. Dakle samim tim, i naše zemlje.
Ja ću podsetiti da je saradnja Republike Srbije sa NATO započeta za vreme mandata tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Naime, pristupanje programu Parnterstvo za mir započeto je na samitu NATO-a u Rigi krajem novembra 2006. godine. Formalan prijem u ovaj program obeležen je potpisivanjem okvirnog dokumenta od strane predsednika Republike Srbije 14. decembra 2006. godine u Briselu, dok je prezentacioni dokument predat septembra 2007. godine. Ovim dokumentom predviđena je saradnja Republike Srbije sa NATO kroz skoro sve uspostavljene mehanizme saradnje.
Pored individualnog programa partnerstva i procesa planiranja i pregleda posebnog, poseban oblik saradnje Republike Srbije sa NATO predstavlja Grupa Srbija-NATO za reformu odbrane koja je osnovana 2006. godine radi obezbeđivanja podrške sprovođenju reformi u sistemu odbrane od strane alijanse i država koje su njene članice.
Ova programska inicijativa predstavlja i okvir za izgradnju potrebnih kapaciteta država članica EU koje nisu ujedno i članice NATO-a u cilju aktivnog učešća u zajedničko bezbednosno i odbrambenoj politici EU.
Takođe, novi dokument u saradnji Republike Srbije i NATO, predstavlja otvaranje misije pri NATO i vojnog predstavništva u njenom sastavu, kao i sve intenzivnija saradnja sa NATO, NATO-komitetima, i radnim grupama.
Ovaj sporazum između država članica Severnoatlanskog ugovora i ostalih država učesnica u Partnerstvu za mir o statusu njihovih snaga sačinjen u Briselu juna 1995. godine sa dva dodatna protokola.
Suština ovog dokumenta jeste da se jasno definišu mehanizmi, privilegija angažovanja i imuniteta pripadnika snaga jedne države članice sporazuma na teritoriji druge članice sporazuma.
Primena ovog sporazuma omogućava nesmetanu vojnu saradnju. Ta saradnja ogleda se, pre svega, u pripremama i realizaciji vojnih vežbi, ali i u angažovanju i multinacionalnim operacijama, angažovanja u pojedinim mehanizmima uspostavljenim pod okriljem programa Partnerstvo za mir.
Takođe, ništa manje važno jeste i definisanje tranzita vojnih snaga kroz teritoriju država potpisnica. Obezbeđenje potrebne logistike, podrške od strane država domaćina takođe jeste jedna od važnih klauzula ovog sporazuma, odnosno pripadajućeg aneksa.
Pristupanje sporazumu korisno je za Republiku Srbiju i proces angažovanja u programu Partnerstvo za mir.Ovaj sporazum zajedno sa sporazumom koji se odnosi na bezbednost informacija omogućava optimalni obim saradnje sa NATO u okviru reformi sistema odbrane i dodatno ojačava kapacitet Vojske Republike Srbije za angažovanje u multinacionalnim operacijama.
U dosadašnjem angažovanju u aktivnostima u okviru programa Partnerstvo za mir Vojska Republike Srbije suočavala se sa značajnim poteškoćama prilikom realizacije pojedinih aktivnosti sa državama članicama NATO-a i učesnicima ovog programa. To se posebno odnosi na angažovanje u konceptu operativnih sposobnosti kao nezaobilaznom mehanizmu za izgradnju sposobnosti deklarisanih snaga za učešće u multinacionalnim operacijama.
Navedeni mehanizam intenzivno koriste sve učesnice programa Partnerstva za mir koje su članice EU, a nisu ujedno i NATO članice radi priprema svojih snaga za adekvatan doprinos jačanju evropske zajedničke bezbednosne i odbrambene politike.
Ovaj sporazum omogućiće i postavljanje oficira Vojske Republike Srbije na pozicije štabnih elemenata partnerstva, što predstavlja izuzetno značajan vid saradnje.
Dakle, poslanička grupa „Boris Tadić SDS, Zajedno za Srbiju, Zeleni“ smatra da pristupanje ovakvom sporazumu omogućava viši nivo međunarodne vojne saradnje, efikasnije sprovođenje procedure neophodne za učešće na međunarodnim vežbama u Republici Srbiji i u inostranstvu, podizanje operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama i što je najvažnije, naša država na ovaj način priprema sopstvene vojne snage za aktivan doprinos jačanju evropske, spoljne i bezbednosne politike i saradnju sa članicama Partnerstvo za mir. Iz tih razloga, koje sam naveo, poslanička grupa „Boris Tadić, Zajedno za Srbiju, Zeleni“ će podržati ratifikaciju ovog sporazuma.
Gospodine ministre, vi ste nešto vrlo malo rekli što se tiče samog zakona, posebno člana 5. Predloga zakona koji sadrži rezerve Republike Srbije na član 7. sporazuma između država članica NATO-a o statusu njihovih snaga.
Znači, ovde se govori o nemogućnosti prihvatanja jurisdikcije sudova država pošiljaoca na teritoriji Srbije. Sem toga, pojasnite, pre svega nama poslanicima, a i javnosti član 7. stav 5. tačka a), tj. rezervu da će Republika Srbija predati pripadnike snaga i civilne komponente vlasti državi pošiljaoca, pod uslovom da ta država neće izreći smrtnu kaznu pri vršenju krivične jurisdikcije.
Dakle, želim da čujem od vas detaljno obrazloženje ove norme i ove rezerve. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Dragan Šutanovac.
Izvolite, gospodine Šutanovac.
...
Demokratska stranka

Dragan Šutanovac

Demokratska stranka
Zahvaljujem.
Gospodine ministre, uvaženi predstavnici Ministarstva odbrane, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona koji u stvari predstavlja nastavak svih aktivnosti koje se vode od 2001. godine. Praktično, kulminirale su 2006. godine kada je tada Srbija pristupila Partnerstvu za mir. Kasnije, kao što ste rekli, 2007. godine kada je predstavljen prezentacioni dokument. Ove godine kada je konačno usvojen individualni partnerski program sa Severnoatlanskom alijansom i danas usvajamo Predlog zakona po kome se definišu odnosi Srbije ili pre svega, da kažem, Vojske Srbije u okviru potreba, lično mislim i DS to smatra, kako Vojske tako i države Srbije.
Važno je naglasiti da ovaj sporazum, kao što ste rekli, ima 16 partnera Severnoatlanske alijanse. Među tim partnerima su praktično sve zemlje u okruženju koje nisu članice NATO, uključujući i Rusiju i Srbija se ovim sporazumom svrstava u red onih država koje su svesne potrebe da čvršće sarađuju sa NATO-om pre svega iz sopstvenih interesa.
Ono što je jako važno reći, to je da će ovaj sporazum kao takav sigurno izazvati interesovanje šire javnosti i nekih struktura u našem društvu koje naprosto su apriori protiv i mislim da treba da se naglasi da bez obzira na to što u sporazumu se kaže da će NATO snage i snage članice Partnerstva za mir imati slobodno i nesmetano kretanje kroz Srbiju, neophodno je naglasiti da niko neće moći da sa svojim jedinicama da uđe u našu državu bez da bude pozvan ili da bude dogovoreno.
Dakle, svi oni koji će danas komentarisati da smo mi danas praktično otvorili vrata da bilo ko prolazi kroz Srbiju na način koji nije dopušteno našim Ustavom i našim zakonima iznosiće neistinu. Naprosto, ovaj Predlog zakona, odnosno ovaj sporazum izuzetno precizno stavlja do znanja da će druge vojne snage moći da učestvuju u Srbiji samo na naš poziv. Taj poziv može da bude i radi vojnih vežbi, ali isto tako može da bude upućen i u slučaju elementarnih nepogoda, što smo imali priliku da vidimo da se dešavalo.
Kolika prava i obaveze imaju predstavnici drugih vojski u Srbiji, tolika prava i obaveze će imati i predstavnici naše Vojske kada su u drugim zemljama i to treba takođe naglasiti jer je poznato da naša Vojska od 2000. godine na ovamo svake godine sve više i više sarađuje sa zemljama članicama NATO i zemljama članicama Partnerstva za mir i da mi imamo veoma veliki broj vojnih vežbi kako na teritoriji naše Republike, tako i na teritoriji i van granica naše zemlje.
Jako je važno naglasiti da Vojska Srbije ima praktično tri misije. Pored odbrane zemlje, to su multinacionalne operacije, učešće u multinacionalnim operacijama, kao i pomoć civilnom stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda.
Vi ste rekli da na ovaj način, ovim sporazumom, omogućićemo nesmetanu vojnu saradnju u podizanju kapaciteta vezano za drugu misiju, a to je učešće u multinacionalnim operacijama i potpuno se slažemo sa tim i mislim da je to izuzetno važno, pogotovo imajući u vidu da Srbija danas je, kao što smo rekli, sedmi ili osmi kontributor u UN iz Evrope. Smatram da je to jako pozitivno, ali isto tako smatram da kroz ovaj sporazum i kroz učešće u multinacionalnim operacijama podiže se i operativna sposobnost, odnosno jača se operativna sposobnost Vojske Srbije, koja je izuzetno važna.
Svi ti mladi ljudi, oficiri, podoficiri, koji imaju priliku da vežbaju sa NATO snagama, znači sa najjačim snagama, vojnim najjačim savezom na svetu, a u isto vreme imaju priliku da učestvuju u mirovnim misijama širom sveta, podsećam, na dobrovoljnoj osnovi, kada se vrate imaju iskustvo više i mogu da budu korišćeni za ozbiljnije stvari i po, ne daj Bože, pitanju, prvom pitanju, odnosno prvoj misiji, a to je odbrana naše zemlje.
Važno je naglasiti da Srbija sa ovim koracima i sa koracima koje smo napravili u učešću mirovnim misijama sa zemljama partnerima iz EU pravi korak ka daljem integrisanju u jedan kolektivni bezbednosni sistem. Taj kolektivni bezbednosni sistem ne mora nužno da bude NATO, može da bude i sistem koji se tiče same EU, i to je nešto što je doprinos Ministarstvo odbrane i Vojske Srbije na lakšem otvaranju poglavlja i pregovora, jer ukoliko ste, uvažene kolege, imali priliku da vidite, nedavno su pet kongresmena uputili pismu predsedniku SAD i državom sekretaru u kome naglašavaju da treba Amerika da da čvršću podršku Srbiji na evropskim integracijama, a kao prva stavka koja se izvodi iz tog pisma i koja se naglašava kao važna to da je Srbija u vojno-vojnim odnosima podigla taj nivo izuzetno visoko i da Srbija je danas izvoznik bezbednosti, za razliku od nekog prošlog vremena.
Hoću da kažem da sa ovim sporazumom podižemo i vojno-vojne kapacitete, podižemo mogućnosti za sve tri misije, uključujući i odbranu zemlje i učešće u mirovnim misijama, ali i pomoć civilnom stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda, ali podižemo i spoljno-diplomatske kapacitete naše države što, nažalost, ne koristimo dovoljno. Neću o tome da pričam, ali mislim da naše Ministarstvo spoljnih poslova nije svesno kapaciteta koje Vojska Srbija danas pravi, jer ne sme da se dogodi da mi dođemo u situaciju da se sprema neka Rezolucija koja se tiče Srba ili Srbije, a da pri tom mi, ne preko svojih prijatelja sa kojima učestvujemo u misijama, nemamo adekvatnu podršku i nemamo adekvatnu mogućnost da utičemo na to od samog početka.
Podsećam, DS je oduvek podržavala tu čvrstu saradnju. Verujem da ćemo danas imati ovde apsolutnu saglasnost vezano za ovaj sporazum i to je možda čak i mnogo važnije od samog sporazuma. Činjenica da se ovde u parlamentu do skoro vodila žustra rasprava kada smo učestvovali i u mirovnim misijama, ali kada smo neke druge sporazume donosili, a da je ta situacija danas relaksirana govori da smo svi svesni da je ovo pre svega korist za državu Srbiju, da bez obzira na te nezaboravne dane 90-ih godina, koje naravno niko ne želi da zaboravi, mi moramo da nastavimo napred zbog pokolenja koja dolaze. Siguran sam da je ovo jedna od stvari koja potpuno podiže naše kapacitete.
U tom smislu, DS će u Danu za glasanje podržati ovaj sporazum. Smatramo da je jako dobar i važno je naglasiti da je ovo praktično tipski sporazum. Ne možemo u njemu da menjamo ništa, možemo da ga potpišemo ili da ga ne potpišemo. Ukoliko su ga sve zemlje u okruženju potpisale, ukoliko takav sporazum je potpisala i Ruska Federacija, što je nekom delu građanstva u Srbiji jako važno da čuje, treba reći da mi pristupamo jednom kolektivnom sporazumu u kome ima 28 zemalja članica NATO-a i 16 zemalja partnera koje su okviru Partnerstva za mir.
Naglašavam još jednom, imate punu podršku za ovakav zakon i uvek ćete imati podršku za stvari koje se tiču poboljšanja operativnih sposobnosti Vojske Srbije, poboljšanja opšteg standarda u državi za stvari koje donose mogućnost da Srbija na međunarodnom planu bude sa mnogo više respekta prepoznata od drugih država, nego što je to u nekom ranijem vremenu bilo. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Šutanovac.
Reč ima ministar Bratislav Gašić.
Izvolite gospodine Gašiću.
...
Srpska napredna stranka

Bratislav Gašić

| Ministar unutrašnjih poslova
Zahvaljujem gospodine Šutanovac na mogućnosti da mogu da pojasnim, kao što ste i vi probali i učinili u stvari da priče koje su izlazile u medijima, da ovim sporazumom strane vojske mogu da uđu na teritoriju Republike Srbije, da koriste potencijale Vojske Srbije bez ikakvog poziva, znači, da objasnimo široj javnosti, bez poziva Republike Srbije, bez poziva Vojske Srbije niko ne može da koristi nikakav potencijal na teritoriji Republike Srbije, niti može da nesmetano prolazi kroz Republiku Srbiju. Bitno je to, jer je u prethodnom periodu jako pune priče bilo oko toga da će neke strane zemlje članice NATO-a moći bez pitanja da koriste potencijale Vojske Srbije i da zaposedaju kasarne, objekte itd. Hvala vam na tome.
Članom 5, gospodine Bogdanoviću, jasno je definisano kakve su rezerve Republike Srbije i on kaže – prihvatanje jurisdikcije vojnih organa države pošiljaoca u skladu sa članom 7. Sporazuma između država članica Severno-atlantskog ugovora o statusu njihovih snaga u slučaju Republike Srbije ne može se primeniti na vršenje jurisdikcije sudova države pošiljaoca na teritoriji Republike Srbije, da vam ne čitam do kraja.
Da objasnim, ako država pošiljaoc i njen pripadnik učini krivično delo za šta je zaprećena smrtna kazna u njegovoj državi, država Srbija neće isporučiti tog pripadnika toj drugoj državi, jer po našem zakonodavstvu ne postoji smrtna kazna. U tom smislu, mislim da vam je jasno pojašnjenje tog dela. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Gašiću.
Reč ima ovlašćeni predstavnik SPS narodni poslanik Vanja Vukić.
Izvolite gospodine Vukić.
...
Socijalistička partija Srbije

Vanja Vukić

Socijalistička partija Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre Gašiću, dame i gospodo narodni poslanici, kao i mnogo puta do sada, i danas, ovom raspravom o ovom zakonu i glasanjem o potvrđivanju ovog sporazuma, Narodna skupština Republike Srbije podiže ugled Republike Srbije u međunarodnoj zajednici i svetu.
Republika Srbija je do sada potpisala mnoge međunarodne sporazume sa mnogim zemljama, kako sa istoka, tako i sa zapada, sporazume kojima se unapređuje ekonomska saradnja, diplomatski odnosi, trgovinske sporazume, sporazume u oblasti policijske saradnje itd.
Ovog puta raspravljamo i u danu za glasanje nadam se da ćemo podržati ovaj multilateralni sporazum u oblasti bezbednosti sa dodtanim protokolima. Drago mi je da će gotovo svi narodni poslanici, ako ne i svi poslanici ovog saziva, glasati kao SPS za ovaj zakon, odnosno za potvrđivanje Sporazuma između država članica Severno- atlantskog ugovora i ostalih država učesnica u Partnerstvu za mir o statusu njihovih snaga, sa dodatnim protokolom sporazuma između država članica Severno-atlantskog ugovora i ostalih država učesnica u Partnerstvu za mir o statusu njihovih snaga i narednim dodatnim protokolom za sprovođenje ovog sporazuma, koji je potpisan od strane prethodnog ministra odbrane gospodina Nebojše Rodića, po ovlašćenju Vlade 2014. godine. Moram da napomenem, to je osam godina nakon pristupanja Srbije Partnerstvu za mir.
Nakon formiranja NATO-a 1949. godine, tačnije 45 godina posle, 1994. godine u Briselu pokrenut je program Partnerstvo za mir kome su pristupile mnoge zemlje: Azerbejdžan, Turkmenistan, Moldavija, Republika Irska, Crna Gora, Rusija itd. Republika Srbija je ovom programu pristupila 2006. godine, potpisivanjem okvirnog dokumenta u Briselu, čime je predvodio poziv Republici Srbiji upućen sa Samita NATO-a, održano u Rigi krajem novembra 2006. godine. Moram da napomenem da se u tom trenutku na vlasti bile neke stranke koje se danas zalažu protiv ovakve vrste sporazuma.
Pristupanjem programu Partnerstvu za mir omogućena je lakša i temeljnija reorganizacija i modernizacija Vojske Srbije i Ministarstva odbrane kroz različite vidove i mehanizme i saradnje sa NATO-om, kao što su individualni program partnerstva i saradnje, kroz koji pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, učešćem u raznim seminarima, kursevima, konferencijama i obukama, stiču nova znanja i veštine i razmenjuju iskustva sa pripadnicima oružanih snaga članica NATO-a i Partnerstva za mir, zatim program za izgradnju integriteta, kojim NATO nastoji da potvrdi svoju posvećenost ideji jačanja dobre uprave u resoru odbrane i sektoru bezbednosti.
Predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije visokog nivoa učestvuju u radu različitih komiteta i radnih grupa gde se razmatraju različita aktuelna pitanja koja su od interesa za zajedničku saradnju članica NATO i članica Partnerstva za mir, kao što su npr. Politički partijski komitet, Konferencija nacionalnih direktora i naoružavanje, Komitet za kodifikaciju, Komitet načelnika vojno-medicinskih službi, Logistički komitet, Komitet za standardizaciju, Odbor za konsultacije, komandovanje i kontrolu, radne grupe Vojnog komiteta za saradnju, radna grupa za kretanje i transport, radna grupa za medicinsko zbrinjavanje itd. Zatim, tu je proces planiranja i pregleda, koncept operativnih sposobnosti kroz koji se vrši obuka i ocenjivanje unapred deklarisanih jedinica prema NATO standardima.
Individualni akcioni plan partnerstva koji predstavlja saradnju o političkim pitanjima i pitanjima bezbednosne politike, odbrambenim, bezbednosnim i vojnim pitanjima, informisanje u javnosti, nauci, životnoj sredini i planiranju u vanrednim situacijama, kao i administrativnim pitanjima i pitanjima zaštite bezbednosti resursa.
Na kraju, tu je i Poverilački fond Programa „Partnerstvo za mir“, koji je Republici Srbiji donirano 1,7 miliona za uništavanje protivpešadijskih mina 2005. godine, zatim 9,6 miliona evra 2007. godine sa ciljem podrške pri zapošljavanju pripadnika Vojske Srbije u civilnom sektoru itd.
Takođe, postoje specijalni oblasti saradnje Srbije i NATO kroz Guru Srbija – NATO za reformu odbrane, zatim saradnja na terenu između Vojske Srbije i KFOR-a i Program za unapređenje obrazovanja u oblasti odbrane. Svi ovi oblici saradnje doprinose, kao što sam već rekao, modernizaciji i reformi naših oružanih snaga, čemu doprinose i Vojna kancelarija NATO-a za vezu, ovde u Beogradu, a i Vojno predstavništvo u Misiji Republike Srbije pri NATO.
Takođe, i ovaj sporazum, zajedno sa Sporazumom o bezbednosti informacija, doprinosi reformi sistema odbrane i interoperabilnosti Vojske Srbije za angažovanje u multinacionalnim operacijama, što takođe značajno podiže ugled Vojske Srbije i Republike Srbije u svetu.
Ovaj sporazum, sačinjen u Briselu 1995. godine, predstavlja osnovni mehanizam definisanja privilegija, angažovanje imuniteta pripadnika snaga jedne države na teritoriji druge države članice ovog sporazuma. Ovim sporazumom će se poboljšati saradnja država članica NATO i “Partnerstva za mir“, koja je značajno bila otežana nepotpisivanjem i nepostojanjem ovakve vrste sporazuma koji je potpisan osam godina nakon pristupanja Srbije Programu „Partnerstvo za mir“.
Kao što piše u obrazloženju zakona, primena sporazuma između država članica Severnoatlantskog ugovora i ostalih država učesnica u „Partnerstvu za mir“ o statusu njihovih snaga sa dodatnim protokolima omogućava nesmetanu vojnu saradnju, a pre svega u pogledu primene i realizacije vojnih vežbi, izgradnje potrebnih kapaciteta za angažovanje u multinacionalnim operacijama, angažovanje u pojedinim mehanizmima pod okriljem Programa „Partnerstvo za mir“, kao i tranzita vojnih snaga kroz teritoriju država potpisnica i obezbeđenje potrebne logističke podrške od strane država domaćina.
Ne mogu a da ne spomenem i član 5. ovog zakona, kojim Republika Srbija stavlja rezerve na ovaj sporazum, koje glase: „Prihvatanje jurisdikcije vojnih organa države pošiljaoca, u skladu sa članom 7. Sporazuma između država članica Severnoatlantskog ugovora o statusu njihovih snaga, u slučaju Republike Srbije ne može se primeniti na vršenje jurisdikcije sudova države pošiljaoca na teritoriji Republike Srbije. Republika Srbija će predati pripadnike snaga, odnosno civilne komponente ili njihova izdržavana lica vlastima države pošiljaoca, u skladu sa članom 7. stav 5. tačka a), pod uslovom da država pošiljaoca neće izreći smrtnu kaznu prilikom vršenja krivične jurisdikcije, u skladu sa odredbama navedenog člana.“ Na taj način Republika Srbija maksimalno štiti svoje interese, interese njenih građana i pripadnika Vojske Srbije.
Na kraju bih rekao, kao ovlašćeni predstavnik Socijalističke partije Srbije, da će Socijalistička partija Srbije u Danu za glasanje u potpunosti podržati ovaj zakon. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Vukiću.
Da li još neko od predstavnika poslaničkih grupa želi reč? (Da)
Reč ima narodna poslanica Marija Obradović, ovlašćeni predstavnik Srpske napredne stranke.
Izvolite, gospođo Obradović.
...
Srpska napredna stranka

Marija Obradović

Srpska napredna stranka
Hvala, predsedavajući.
Dame i gospodo narodni poslanici, predstavnici Ministarstva odbrane, danas je zaista zadovoljstvo govoriti o ovom Predlogu zakona kojim potvrđujemo Sporazum između država članica Severnoatlantskog ugovora i ostalih država učesnica u Partnerstvu za mir o statusu njihovih snaga, jer, kao što se moglo čuti kod predstavnika svih političkih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ovaj predlog zakona nailazi na odobravanje uz eventualne sugestije ili minimalne zamerke.
Republici Srbiji je upućen poziv da pristupi Programu „Partnerstvo za mir“ na samitu NATO u Rigi, novembra 2006. godine, i iste godine u decembru je potpisan okvirni dokument. Septembra 2007. godine je predat prezentacioni dokument koji je zapravo konkretno predviđena saradnja Srbije sa NATO kroz skoro sve uspostavljene mehanizme saradnje. To je vrlo važno, da mi budemo uključeni u sve mehanizme koji postoje u okviru „Partnerstva za mir“ i u okviru saradnje sa NATO.
Pored toga, poseban oblik saradnje sa NATO predstavlja i Grupa Srbija – NATO za reformu odbrane, koja od 2006. godine obezbeđuje podršku u sprovođenju reformi u sistemu odbrane od strane NATO i njenih članica. Na taj način jačaju i grade se neophodni kapaciteti država članica EU koje nisu članice NATO, kako bi mogli zajedno da aktivno učestvuju u usklađenoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici EU, jer je to vrlo važno u ovoj aktuelnoj situaciji kada zaista prete različiti bezbednosni rizici širom planete.
Treba pomenuti da je otvorena i misija pri NATO koja obuhvata i vojno predstavništvo u okviru misije. Istovremeno je sve intenzivnija saradnja sa NATO komitetima i različitim radnim grupama. Svi ovi podaci govore o tome da je naša međusobna saradnja Srbije i NATO sve intenzivnija i sve sadržajnija. To jeste ono što je najvažnije, da u ovoj celoj priči nismo samo delovi sporazuma na papiru, nego da radimo intenzivno, a to se moglo čuti i u izlaganjima mojih kolega. Dakle, radimo intenzivno na što detaljnijem preciziranju sadržaja naših aktivnosti. Ovaj sporazum ide u prilog tim tendencijama.
Potvrđivanjem ovog sporazuma mi zapravo potvrđujemo i prihvatamo taj primarni mehanizam kojim su definisane i privilegije i angažovanje i imunitet pripadnika snaga jedne države članice sporazuma na teritoriji druge članice sporazuma. Puna primena ovog sporazuma obezbeđuje neometanu vojnu saradnju, a vojna saradnja koja je predviđena ovim sporazumom obuhvata pripreme i realizacije vojnih vežbi i izgradnju neophodnih kapaciteta za angažovanje u multinacionalnim operacijama. Često se moglo čuti u javnosti, posebno poslednjih dana kada smo razmatrali odluke o angažovanju naših pripadnika u okviru multinacionalnih operacija, da je to dobar smer i da su pohvaljeni napori oružanih snaga Republike Srbije u okviru angažmana u multinacionalnim operacijama.
Svedoci smo i toga da različite diplomatske misije ulažu posebne napore u Srbiji da što više i što sadržajnije sarađujemo u okviru multinacionalnih operacija. Zemlje iz kojih dolaze diplomatski predstavnici su izuzetno zadovoljne angažmanom naših pripadnika u multinacionalnim operacijama i na tome treba da istrajemo.
Pored angažmana u različitim multinacionalnim operacijama, vrlo je važan i naš angažman u različitim mehanizmima u okviru partnerstva za mir. To se pokazalo i u slučajevima poplava i različitih elementarnih nepogoda koje su zadesile naš region. Naš angažman i potpisivanje ovog sporazuma će omogućiti da mi pravovremenim upozoravanjem ovih mehanizama dobijemo mogućnost da ih koristimo. Dakle, i njihovu opremu i njihove pripadnike i različite sisteme ranog upozorenja. Tranzit vojnih snaga kroz teritoriju država potpisnica takođe je jedan od oblika vojne saradnje i obezbeđenje potrebne logistike države domaćina.
Želim sve one koji sumnjaju u dobre strane ovog sporazuma, odnosno u primenu ovog sporazuma da podsetim da je pristupanje ovom sporazumu jedan od prioriteta Srbije u procesu angažovanja u Programu „Partnerstvo za mir“, jer dosadašnje iskustvo je pokazalo da, uz Sporazum o bezbednosti informacija između Srbije i NATO, mi zajedno sa ovim sporazumom zaista ostvarujemo jedan optimalan obim saradnje usmerene ka reformi sistema odbrane. Takođe, ono što je veoma važno, na ovaj način postižemo interoperabilnost Vojske Srbije za angažovanje u multinacionalnim operacijama, a veoma je važno da postignemo interoperabilnost jer jedino na taj način možemo da pokažemo maksimalne mogućnosti pripadnika Vojske Srbije.
Interoperabilnost zapravo znači usklađivanje različitih sistema u različitim država u različitim sektorima bezbednosti. Dakle, neophodno je da i tehnologiju, tehniku, opremu, način obuke i pripreme pripadnika uskladimo sa ostalim sistemom koji sada funkcioniše u okruženju u kojem je Srbija.
Članice ovog SOFA sporazuma partnerstva za mir mogu direktno da primenjuju odredbe SOFA NATO sporazuma. I tu smo zapravo našli mogućnost da država da određene rezerve, jer davanje rezervi na određene odredbe sporazuma ne pokazuju naše apsolutno neslaganje ili odbijanje određenih stavki. Pokazuju upravo naš vrlo ozbiljan i posvećen pristup da kada nešto potpišemo da iza toga i stojimo, a ovde smo dali određene rezerve jer upravo tako, maksimalno smo ozbiljni i posvećeni, ne želimo da pristanemo na nešto što će posle biti pod znakom pitanja.
Zato odmah na početku treba reći da smo dali određene rezerve, kao država, na član 7. Sporazuma, članica NATO-a, po pitanju nemogućnosti prihvatanja jurisdikcije sudova države pošiljaoca na teritoriji Srbije i u slučaju izručenja ili predavanja lica, odnosno pripadnika snaga ili civilnih lica, tzv. civilne komponente u okviru snaga ili izdržavanog lica, to su zapravo supružnici ili deca srodnici pripadnika vojnih snaga. Znači, u slučaju izručenja ili predavanja lica, u situaciji da mu je izrečena smrtna kazna. Jer, u našoj zemlji ne postoji ta vrsta kazne.
Finansijska sredstva u ovoj godini nisu potrebna za realizaciju ovog zakona. U narednim godinama, svakako, što je i logično, biće planiran budžet, u skladu sa stepenom i načinom realizacije ovog sporazuma, ali će to svakako biti u granicama razdela Ministarstva odbrane, dakle, neće prelaziti predviđene limite.
Želim da ponovim ono što se čulo više puta, jer to je važno da građani naše zemlje znaju, da je Srbija među poslednjim državama koja pristupa ovom sporazumu, pored 28 članica NATO-a, 16 partnerskih država je pristupilo. Mogli ste čuti da je tu i Ruska Federacija i Bosna i Hercegovina i Makedonija i Crna Gora.
Ima još mnogo detalja o kojima treba govoriti u okviru ovog sporazuma, ali pre svega u pozitivnom svetlu. Ja se nadam da će do kraja dana i govornici i kolege poslanici koji su prijavljeni za diskusiju govoriti u prilog ovog sporazuma, ali sam sigurna da ćemo čuti i neke manje pozitivne tonove, ali mislim da je i to dobro. Upravo ova sala Skupštine Srbije jeste mesto na kojem treba da govorimo i pozitivno i negativno kada su predlozi zakona u pitanju, a ne mislim da su to različiti portali, mediji, štampani ili elektronski. Mislim da ovde, na ovom mestu treba da razmotrimo da li je nešto dobro ili loše za Republiku Srbiju, a nakon toga sledi izjašnjavanje.
U toku sutrašnjeg dana, Poslanička grupa SNS glasaće za ovaj Predlog zakona kojim potvrđujemo i ovaj sporazum, ali i dodatna dva protokola koji su sastavni deo ovog zakona. Hvala.