Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 01.12.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/476-15

01.12.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Vreme. Prošlo.
Stavljamo na glasanje, šta da kažem tri minuta je…
(Biljana Hasanović Korać, s mesta: Samo sam rečenicu mogla da završim.)
Nemojte samo da kažete da ste uskraćeni za predlaganje zakona. Svaka sednica po dva i po sata znači, nemojte stvarno. Nije korektno.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – devet, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 159 od ukupno prisutnih 167 narodnih poslanika.
Konstatujem da Skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Dostavljeni su vam Zapisnici Druge, Treće i Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Zapisnik Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u ovoj godini, održane 9, 13, 14, 15. i 16. oktobra i 3. novembra 2015. godine.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 140, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 29 poslanika od ukupno prisutnih 169 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Zapisnik Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini održane 9, 13, 14, 15. i 16. oktobra i 3. novembra 2015. godine.
Stavljam na glasanje Zapisnik Treće sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini, održane 20, 21, 22. i 23. oktobra 2015. godine.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 146, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 22 poslanika od ukupno prisutnih 168 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Zapisnik Treće sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini održane 20, 21, 22. i 23. oktobra 2015. godine.
Stavljam na glasanje Zapisnik Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini, održane 3, 4. i 5. novembra 2015. godine.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 145, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 23 poslanika od ukupno prisutnih 168 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Zapisnik Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini održane 3, 4. i 5. novembra 2015. godine.
Narodni poslanik Igor Bečić predložio je da se obavi:
- zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima i Predlogu strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine;
- zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Međunarodne Konvencije protiv regrutovanja, korišćenja, finansiranja i obuke plaćenika, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o bavljenju plaćenim poslovima članova porodice članova diplomatskih ili konzularnih predstavništva, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Gruzije o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Finske o sukcesiji i konsolidaciji bilateralnih ugovora, i
- zajednički jedinstveni pretres o Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Regulatornog tela za elektronske medije za 2015. godinu i Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2015. godinu.
Da li narodni poslanik Igor Bečić želi reč? (Ne.)
Zahvaljujem.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 145, protiv – jedan, uzdržanih – nema, nije glasalo 23 poslanika od ukupno prisutna 169 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 150, protiv – jedan, uzdržanih – nema, nije glasalo 18 poslanika od ukupno prisutnih 169 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila Dnevni red Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini u celini.
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima,
2. Predlog strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine,
3. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne Konvencije protiv regrutovanja, korišćenja, finansiranja i obuke plaćenika,
4. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o bavljenju plaćenim poslovima članova porodice članova diplomatskih ili konzularnih predstavništva,
5. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Gruzije o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša,
6. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Finske o sukcesiji i konsolidaciji bilateralnih ugovora,
7. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Regulatornog tela za elektronske medije za 2015. godinu,
8. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2015. godinu.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
Molim ministra Antića da uđe u salu.
Obaveštavam vas da su pozvani da današnjoj sednici prisustvuju: Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, Mirjana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu, pomoćnici ministra rudarstva i energetike Siniša Atanacković i Jelena Simović, viši savetnici, kao i samostalni savetnik u Ministarstvu rudarstva i energetike.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2. i članu 190. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima i Predlogu strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine.
Da li predstavnik predlagača ministar Antić želi reč? (Da)
Izvolite.

Aleksandar Antić

Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, danas se nalazimo pred vama sa dva izuzetno važna seta pitanja za razvoj Srbije, dva pitanja koja bez ikakve dileme zaslužuju veliku pažnju i parlamenta i ukupne javnosti, iz razloga što je u pitanju jedan zakon koji uređuje jednu materiju i oblast koja može u velikoj meri da promeni izgled Srbije, koja u velikoj meri može da unapredi život u Srbiji, mislim o rudarstvu. I, naravno, pred nama je Strategija razvoja energetike kao jedne od ključnih privrednih grana, jedne od oblasti koja bez sumnje ključno utiče na sve ostale tokove privrednog i društvenog života u Republici Srbiji.
Pre svega, ja nemam manir da čitam obrazloženja koja smo vam dostavili u samom materijalu. Pretpostavljam da je to nešto o čemu ste mogli da se upoznate. Želim, pre svega, da u najkraćem kažem ono što je suština, kako vidimo stvari vezano i za zakon i za strategiju, koji su to ključni elementi oko kojih će se u budućnosti stvari i u rudarstvu i u energetici razvijati, šta su to potencijali Srbije koje treba unaprediti, koje su to šanse koje Srbija ne sme da propusti.
Naravno, u toku same rasprave, u okviru pretresa i vaših primedbi, predloga, sugestija, kritika, tu smo i ja i moj tim da damo odgovore na sva neophodna pitanja i da budemo deo jedne rasprave za koju zaista očekujem da će biti konstruktivna, da će biti suštinska, da će biti u potpunosti vezana sa ove dve teme koje, ponavljam, su toliko bitne za Srbiju da zaslužuju da je stavimo u prizmu ove parlamentarne rasprave kroz ona pitanja koja su isključivo vezana za samu materiju.
Ja bih želeo na samom početku da se zahvalim pre svega ljudima iz Ministarstva rudarstva i energetike na jednom ogromnom trudu i energiji koje su utrošene u pripremi ovog zakonskog projekta. Zaista je puno vremena uloženo i puno energije potrošeno kako bi se ovaj zakon našao pred poslanicima i duboko verujem da smo uspeli da stavimo u funkciju pripreme ovog zakona sve potencijale koje smo imali kao ministarstvo, ali i kao država u celini.
Moram na samom početku da istaknem da su radnu grupu za izradu samog zakona, pored Ministarstva rudarstva i energetike, činili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, predstavnici Republičke agencije za prostorno planiranje, Privredna komora Srbije, Rudarsko-geološki fakultet, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, kao i javna preduzeća iz delokruga rada ovog ministarstva, značajni privredni subjekti iz oblasti rudarstva i geologije, tu pre svega mislim na EPS, Kolubaru, Kostolac, RTB Bor, NIS, JP „Podzemne eksploatacije uglja Resavica“, Rudarski institut iz Beograda, Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor, Geološki zavod Srbije.
Takođe, u raspravi i u čitavom setu i u bezbrojnim sastancima koji su u ministarstvu održani sa svim predstavnicima rudarske industrije, dobili smo veliki broj komentara i sugestija od najznačajnijih ostalih, pre svega mislim na segmente industrije koji se bave rudarstvom na teritoriji Republike Srbije.
Moram da istaknem da smo po pitanju zakona imali konsultacije i određene predloge i sugestije i od najvećih svetskih kompanija, poput kompanija „Friport Mekormen“, zatim kompanije „Rakit eksploreišn“, da smo u sklopu priprema za samu ovu raspravu oko zakona ima konsultacije i sa Geološko rudarskom asocijacijom Srbije koju čine sve one privatne kompanije koje se bave istraživanjem i rudarstvom u Srbiji, a među njima se nalazi i „Rio Tinto“ kao jedna od vodećih svetskih rudarskih kompanija. Imali smo sastanke i predloge i sugestije od Udruženja inženjera u rudarstvu iz Bora, Akademije inženjerskih nauka Srbije, Društva geoloških inženjera i tehničara Srbije, Kompanije „Stara Planina Rizort“, Udruženje savremene industrije glinenih proizvoda, „Akva mont servis“, „Georading“, Poslovnog udruženja cementne industrije Srbije, Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Koridora Srbije i drugih.
Dakle, ovo danas što se nalazi pred vama je jedan zakon koji je u svojoj pripremi imao učešće od onih najznačajnijih, univerzitetskih ustanova u Srbiji koje se bave poslovima geoloških istraživanja, rudarstva, preko svih strukovnih udruženja, do onoga na koga će se ovaj zakon odnositi, a to je pre svega rudarska industrija. U tom segmentu rudarske industrije, ponavljam, i one kompanije koje se u ime države bave rudarskim poslom, ali i one kompanije koje učestvuju u životu Srbije, što kroz eksploataciju određenih nalazišta, što kroz istražne aktivnosti koje rade širom Srbije.
Verujem da je takav pristup u pripremi samog zakona sam po sebi bio polazna osnova za jedan uspešan zakonski projekat koji treba da u sebi obezbedi nekoliko elemenata. Prvi element jeste da taj proces rudarstva i geoloških istraživanja u Srbiji bude usklađen sa najvišim domenima onoga što nauka kaže, što kažu naši instituti, što kaže naš univerzitet, a koji su zaista referentne ustanove u ovoj oblasti u Srbiji, sa jedne strane, a sa druge strane, taj zakon mora da ima tu dozu praktičnosti i da da odgovore na sva ona pitanja sa kojima se rudarske kompanije svakodnevno susreću u realizaciji svojih poslovnih aktivnosti na teritoriji Republike Srbije i konačno da ovaj zakon mora da obezbediti da Srbija, kao jedna ozbiljna, odgovorna država, stavljajući u funkciju svoje mineralne sirovine, svoja prirodna bogatstva, to radi na jedan odgovoran način i prema vremenu u kome živimo i prema generacijama koje dolaze.
Mi smo krenuli od toga da je taj zakonski okvir, koji smo imali u Republici Srbiji, kada su samo rudarstvo i geološka istraživanja u pitanju, donet sa određenom vremenskom razlikom koja je u sebi sadržala činjenicu i, u tom trenutku, aksiom da se rudarstvom isključivo bave državne kompanije i da je rudarstvo jedan isključivo državni posao, a da sa druge strane vreme koje je teklo je donelo određene promene i da u tom rudarskom sektoru imamo sve veći broj rudarskih kompanija koje su spremne da, uvažavajući naše realne rezerve i naše realne potencijale, dovedu ozbiljne investicije u Srbiju i da uđu u fazu jednog novog turnusa rudarskih investicija na teritoriji Republike Srbije.
Svet oko nas se u velikoj meri promenio, rudarstvo kakvo smo imali decenijama za nama je širom sveta postalo nešto potpuno drugo. U prvi plan je stavilo jednu apsolutnu odgovornost u tom rudarskom poslu, jedan visok stepen zaštite na radu rudara i onih ljudi koji zaista rade, po meni, najteži posao na svetu, jednu odgovornost prema životnoj sredini, jednu potrebu da taj proces rudarstva bude praćen i sa jednom snažnom kooperacijom sa lokalnim zajednicom. Sve u svemu, mi smo pokušali da sve te stvari prepoznamo i da sve te stvari stavimo u jedan zakonski okvir koji treba da obezbedi da Srbija konačno one potencijale koje ima na jedan organizovan i kvalitetan način stavi u funkciju, a Srbija zaista ima ozbiljne potencijale kada je rudarstvo u pitanju, Srbija ima ozbiljna nalazišta, Srbija je atraktivna sa tog stanovišta i Srbija to mora da stavi na jedan ozbiljan i odgovoran način u funkciju.
Proteklih nedelja i meseci, pošto smo tim iz ministarstva i ja pokušali da taj rudarski posao izađe iz jedne senke u kojoj se nalazio dugo godina i da ga stavimo pred lice javnosti sa stanovišta kako rudarstvo izgleda u našim državnim rudnicima, pre svega mislim na ono što se radi u Javnom preduzeću za podzemnu eksploataciju uglja Resavica i te jedne zastarele tehnologije i visokog stepena rizika sa kojim se svakodnevno suočavamo u procesu realizacije te rudarske proizvodnje, preko toga šta su potencijali i koji su sve igrači zainteresovani da se pojave na našem tržištu i donesu velike investicije koje se, za otvaranje pojedinih rudnika, mere i iznosima koji su otprilike red veličina milijarda dolara.
Proteklih nedelja i meseci ste bili u situaciji da i vidite i čujete, ne samo iz reči naših zvaničnika, već i reči predstavnika tih velikih svetskih kompanija koje rade istraživanja, a to je da Srbija zaista ima ozbiljne potencijale. Istaći ću nekoliko od njih za koje mislim da su ključni, da su kapitalni. Pre svega, u Borskom basenu, pored onih aktivnosti koje radi RTB Bor i koji si zaista odigrali kapitalnu ulogu u industrijalizaciji i razvoju Srbije u proteklih više decenija, pored toga imamo istraživanja koje rade privatne kompanije, renomirane kompanije, a među kojima je i „Rakit eksploreišn“, čiji je vlasnik svetski poznat, vlasnik jedne od pet najvećih svetskih rudarskih kompanija „Friport Mekormen“. Oni na lokaciji Čukaru – Peki rade jedno zaista značajno istraživanje čiji rezultati daju veliko ohrabrenje za sve nas i mogućnost i realno očekivanje da ćemo, ponavljam, pored toga što se radi o RTB, imati jedno novo eksploataciono polje koje će biti svetske klase sa visokim stepenom bakra i zlata, čija eksploatacija može u narednim desetinama godina i čitavoj toj istočnoj Srbiji, ali celoj Srbiji zaista da jednu novu injekciju, jednu ozbiljnu investiciju koja može, biću slobodan da kažem, u velikoj meri da promeni život i našu privrednu strukturu.
Ponavljam, svi dosadašnji pokazatelji govore da je reč o nalazištu svetske klase koje će nas dovesti u narednih nekoliko godina do otvaranja novog rudnika. Neke su procene da će otvaranje tog rudnika biti investicija do jedne milijarde dolara, sa velikim investiranjem u infrastrukturu u istočnoj Srbiji, sa otvaranjem novih radnih mesta, sa stvaranjem tih dodatnih zamajaca koji treba da uposle u potpunosti i kapacitete nove topionice u Boru.
Sa druge strane, u Zapadnoj Srbiji imamo ono što radi „Rio Tinto“, reč je o, ponavljam, jednoj od najvećih svetskih rudarskih kompanija, da li je broj jedan, dva ili tri u svetu, zaista ne bih danas ulazio u te ocene, ali reč je o kompaniji koja već nekoliko godina radi ozbiljna istraživanja u koju je uloženo pa već negde oko 70 miliona dolara, čiji su rezultati izuzetno dobri. Oni rade istražne aktivnosti na boratima i sa litijumom i rezultat tih istraživanja je ta nova mineralna formulacija koja je, da kažem, hajde da upotrebim reč koja možda nije skroz rudarska, ali potpuno autohtona, pronađena je samo tu. Reč je o jadaritu koji u, ponavljam, u sebi sadrži visok stepen, visok procenat i litijuma i borata.
Reč je istražnim aktivnostima koje se nalaze u finalnoj fazi, reč je o istražnim aktivnostima koje se sad već ono zaokružuju i ja očekujem da do kraja 2016. godine da će „Rio Tinto“ predati elaborat o rezervama, nakon čije overe bi trebalo da se u najkraćem periodu, a očekujem to već krajem 2017. godine ili tokom 2018. godine krene otvaranje novog rudnika. Taj novi rudnik u okolini Loznice je takođe po preliminarnim informacijama od „Rio Tinta“ investicija reda veličine jedne milijarde dolara, koja sa jedne strane treba da obezbedi novu infrastrukturu u tom kraju, sa druge strane treba da obezbedi otvaranje rudnika koji će zaposliti ljude u tom kraju i konačno reč je o investiciji koja treba da obezbedi da Srbija postane jedna od značajnih tačaka planetarno posmatrano, jer se očekuje eksploatacija litijuma koja će zadovoljiti otprilike 20 potreba svetskog tržišta litijuma.
To je izuzetno kapitalna stvar za ovu zemlju, ako budemo u budućnosti pametni, a verujem da to jesmo i ako budemo dovoljno vredni, a siguran sam da jesmo i uspemo da privučemo u taj loznički kraj investitore koji će taj litijum, koji će se iz srpske zemlje izvlačiti, da naprave nova fabrička postrojenja, koji će taj litijum da pretvore u neke finalne proizvode to je zaista jedna velika šansa o čijim razmerama ja danas čak mislim da nisam svestan, niti bilo ko svestan o kakvim investicijama se radi, uzimajući u obzir da je reč o tehnološkom razvoju koji se proteklih godina i decenija, odnosno više godina, teže decenija, dešava širom sveta, vezano za i električne automobile i nove vrste baterija koje se koriste pre svega u toj auto industriji.
Ako tome dodamo potencijale koje imamo vezano za olovo i cink, ako tome dodamo neke u ovoj fazi još uvek pretpostavljene potencijale koje imamo kada su u pitanju škriljci, to sve nameće potrebu da kao država imamo jedan moderan, aktivan zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, zakon koji će pokušati da bez previše administriranja, ali sa jednim potpuno odgovornim pristupom prema tim vrednim sirovinama koje imamo, sve to stavi u funkciju i privučemo investitore.
Upravo ja verujem da je ovaj zakon takav da privlači investicije, upravo verujem da će ovaj zakon biti vetar u leđa svima onima koji donose odluke da li je Srbija dobro mesto za ulaganje, da Srbija u tom, svakom slučaju – jeste.
Ovaj zakon definiše i determiniše sve procese od početka samog geološkog istraživanja do otvaranja novog rudnika, ovaj zakon daje jednu ozbiljnu garanciju svima onima koji su hrabri i odlučni da uđu u proces investicija istraživanja da znaju da onog trenutka kada u to uđu, ako se budu pridržavali svih ovih koraka koje treba da ispune u procesu samog istraživanja, doći će do toga da će dobiti eksploataciono pravo, a upravo je to neophodno zato što u današnjem modernom rudarstvu u ovako velikim istražnim aktivnostima reč je o samom procesu istraživanja, o više milionskim sumama koje se procesu istraživanja ulažu.
Ono što moram da pomenem, čisto da biste imali viziju o redu veličina, otprilike za ova dva projekta o kojima sam dosta govorio „Triportov Čukarov Pek“ i „Rio Tinto“ jadarit, to su investicije u koje je do sada, u ove istražne aktivnosti ušlo već više od 50 miliona dolara, a očekuje se do završetka istražnih aktivnosti da će samo u bušenja istraživanja i te istražne aktivnosti biti potrošeno negde po 100 miliona dolara.
Za tako velike investicije, za takvu hrabrost da neko uđe u istraživanja neophodno je da naš zakonski okvir bude takav da tim ljudima i tim kompanijama bilo da su domaće, a imamo puno domaćih privrednih subjekata koji se bave istraživanjem, bilo da su strani, to je daje vrstu garancije da će taj novac koji ulaže, ako se na kraj priče pokaže da su ga uložili pametno i mudro tamo gde ima razloga i gde su depoziti dovoljno dobro za samu eksploataciju da će pravo na tu eksploataciju zaista i ostvariti.
Ovaj zakon definiše sirovine koje su od strateškog značaja za Republiku Srbiju. On pored nafte i gasa, uglja definiše kao sirovinu od strateškog značaja za Republiku Srbiju i rude bakra i zlata. Uvodimo borate i litijum. Zahvaljujem se narodnim poslanicima koji su na tome insistirali i imali smo dosta tih predloga vezano za olovo i cink, mi smo kao ministarstvo dodatno to analizirali. Naš predlog će biti da se ti amandmani prihvate. Za te sirovine koje su od značaja za Republiku Srbiju se definišu određene radne aktivnosti koje su olakšavajuća procedura za investitore u procesu stvaranja eksploatacionog polja, eksproprijacije i svih onih elemenata i uslova koji su neophodni da bi se taj proces radio efikasno, odgovorno i da objektivno taj veliki kapital koji Srbija ima u svojoj zemlji, da bi se stavio u funkciju razvoja Srbije.
Pokušaću da taksativno, bez ulaženja u detaljnu elaboraciju za šta ima i vremena, da pobrojim samo nekoliko najznačajnijih segmenata koje novi zakon predviđa, osim ovih o kojima sam već govorio. Dakle, sirovine od strateškog značaja kao što sam već rekao za koje se omogućava sprovođenje postupka eksproprijacije po posebnim popisima, zatim pored utvrđivanja mera i aktivnosti na realizaciji mineralne politike, određene su mere i aktivnosti na realizaciji politike razvoja geoloških istraživanja, mineralne politike radi postizanja strateških dugoročnih ciljeva u oblasti istraživanja. Daju se dodatne nadležnosti Geološkom zavodu, proširen je opseg osnovnih geoloških istraživanja i primenjenih geoloških istraživanja, bliže su definisani uslovi koji privredni subjekti treba da ispune da bi vršili geološka istraživanja, određeno je da se primenjena geološka istraživanja mineralnih i drugih geoloških resursa izvode na osnovu rešenja i odobrenja za geološka istraživanja koje izdaje ministarstvo, odnosno nadležni organ AP ako se istraživanja izvode na teritoriji AP, omogućeno je da se geološka istraživanja mineralnih resursa za dobijanje prirodnih građevinskih materijala vrše na odobrenju za istraživanje koje izdaje ministarstvo.
Potpunije su određeni uslovi za izdavanje odobrenja za vršenje geoloških istraživanja, dužine istražnog roka, mogućnosti produžavanja istražnog roka. Uvedena je mogućnost da nosilac istraživanja mineralnih i drugih geoloških resursa može podneti zahtev za zadržavanje prava na istražni prostor u cilju pripreme dokumentacije za eksploataciju. Definisana je i dozvoljena površina istražnog prostora za izvođenje primenjenih geoloških istraživanja.
Određene su dozvoljene količine mineralne sirovine koje se mogu uzeti za tehnološka ispitivanja. Bliže je definisano pravo korišćenja i raspolaganja rezultatima primenjenih geoloških istraživanja i dokumenata koji sadrže rezultate tih istraživanja.
Određeno je da se razvrstavanje resursa i rezervi mineralnih sirovina, rezervi podzemnih voda i geotermalnih resursa vrše u skladu sa odgovarajućim propisima i pravilnicima o izveštavanju i klasifikaciji.
Određeno je da su uslovi i način određivanja eksploatacionog prostora i količine resursa i podzemnih voda i geotermalnih resursa niske empapije, kao i potrebu praćenja kontrole i korišćenja podzemnih voda i sličnih resursa.
Određeno je da se eksploatacija rezervi mineralnih sirovina kao i eksploatacija nemetaličnih mineralnih sirovina za dobijanje građevinskog materijala vrši na osnovu odobrenja za eksploataciono polje ili odobrenje za eksploataciju.
Bliže su definisani uslovi za izdavanje odobrenja za vršenje eksploatacije, ukidanje prestanka važnosti istih odobrenja i slično.
Bliže su definisani uslovi za odobravanje vršenja ručnog ispiranja plemenitih metala iz nanosa, i sakupljanje drugih minerala sa površine zemlje koje može vršiti fizičko lice. Imali smo i u medijima ljude koji su se registrovali kao preduzetnici i bave se time. Tako da to postaje veoma, da kažem, interesantan segment u kome ljudi širom Srbije privređuju. Hoćemo to da uredimo.
Definisani su posebni uslovi i način vršenja eksploatacije nemetaličnih mineralnih resursa za dobijanje prirodnih građevinskih materijala.
Bliže je definisana vrsta investiciono-tehničke dokumentacije u smislu ovog zakona. Utvrđeno je da se rudarski radovi izvode prema glavnom rudarskom projektu, dopunskom rudarskom projektu itd.
Oduzeta je poverena delatnost jedinicama lokalne samouprave za izdavanje odobrenja iz oblasti rudarstva. Znam da je na odboru bilo primedbi, ali pre svega se pošlo od toga da je reč o materiji koja mora biti apsolutno uređena. Mislim da je gospođa Filipović dala svu argumentaciju na sednici odbora koji su bili razlozi koji su nas vodili da to učinimo. Sa jedne strane, dobar broj lokalnih samouprava tome nije ni pristupio na adekvatan način, a konačno, niko se nije bavio inspekcijskim nadzorom u tom segmentu. Tako da je ovaj potez od strane nas iz ministarstva bio krajnje iznuđen.
Određeno je da se izgradnja rudarskih objekata, izvođenje rudarskih radova vrši po glavnom i dopunskom rudarskom projektu i izvodi na osnovu rešenja odobrenja za izgradnju rudarskih objekata.
Bliže su definisani uslovi koje treba da ispune fizička lica za vršenje poslova iz oblasti geoloških istraživanja i rudarstva.
Potpunije se definiše postupanje sa napuštenim rudnicima i rudarskim objektima, koji su nastali do stupanja na snagu ovog zakona. Ponavljam, setite se, imamo dosta problema širom Srbije, sa takvim objektima i nedostatkom regulative kako se vodi računa o zaštiti životne sredine, kako se vodi računa i o samim tim napuštenim rudnicima.
Jasnije se određuju obaveze nosilaca eksploatacije u vezi rekultivacije zemljišta u svemu prema tehničkom projektu, tehničke, geološke, rekultivacije.
Podsetio bih vas da se susrećemo širom Srbije sa praksom da takva, da kažem, brda jalovišta ostaju napuštena, da o njima niko ne vodi računa, da se ne vrši rekultivacija zemljišta. To je nešto što smo morali ozbiljno i daleko ozbiljnije nego što je bilo do sada zakonski da predvidimo.
Jasnije se određuju obaveze nosilaca eksploatacije u svim ostalim segmentima vezanim za zaštitu životne sredine. Potpunije su određeni uslovi vezani za korišćenje podataka i dokumentacije osnovnih geoloških istraživanja.
Ovaj zakon predlaže brisanje obaveza plaćanja naknade za eksploataciju geotermalnih izvora radi davanja dodatnog podsticaja da se ti potencijali Srbije stave u funkciju. Sama odobrenja za eksploataciju geotermalnih resursa se ukidaju u ovom zakonu, zato što ona postaje deo materije koje obrađuju propisi iz oblasti vodoprivrede.
Predlaže se akt kojim se određuje način plaćanja naknade za korišćenje mineralnih sirovina. Tu predviđamo opciju da za one koji imaju određena dugovanja se otvara mogućnost da ta dugovanja plaćaju i na određene rate, odnosno da naprave određene reprograme.
Tu ću napraviti jednu malu digresiju, mi smo od kada se ova ekipa nalazi u ministarstvu veliku pažnju posvetili upravo stvaranju jedne, da kažem, jednog ozbiljnijeg i odgovornijeg procesa u segmentu naplate naknade za korišćenje mineralnih sirovina.
Mislim da smo u tome napravili veliki iskorak. Kao brojke koje to mogu da potvrde to izgleda otprilike ovako – od decembra 2006. godine kada se vrši obračun naknada za korišćenje mineralnih sirovina na ovaj način je prikupljeno kao naknada oko 26 milijardi dinara, od čega u 2014. i 2015. godini 12 milijardi. Tako da smo za godinu i po dana naplatili tih naknada 47% u odnosu na ono što je naplaćeno u odnosu na svih ovih gotovo devet godina.
Otprilike mislim da su ovo ključne odredbe. Ono od čega ne želim da pobegnem u ovom segmentu je pitanje određenih naknada i njihovog iznosa, odnosno raspodela koje u procesu tih naknada su deo zakona. Tu želim da istaknem da Ministarstvo rudarstva i energetike nije u tom segmentu bilo šta menjalo u odnosu na postojeći pravni okvir, pre svega, polazeći od činjenice da Ministarstvo finansija priprema novi zakon o naknadama koji bi bio poseban zakon i tim zakonom bi bile definisane sve naknade koje se naplaćuju na teritoriji RS i smatrali smo da bi bilo pretenciozno sa naše strane i potpuno nefunkcionalno i necelishodno da u trenutku kada se takav zakon priprema, a imamo sve informacije da će taj zakon vrlo brzo se naći pred narodnim poslanicima, da mi menjamo rešenja u Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima.
Obzirom da to izlazi iz našeg zakona, mi smo razumeli amandmane koji su podneti, razumeli smo amandmane, pre svega, čini mi se, SVM vezano za situaciju u tri vojvođanske opštine, Srbobran, Kikinda, i čini mi se, Kanjiža na čijoj teritoriji se zaista vrši najveća količina eksploatacije nafte i gasa na teritoriji RS. Razumeli smo da postoji potreba da se tim sredinama u većoj meri vrati deo te naplaćene rudne rente, kako mi to slobodno zovemo, obzirom da njihova infrastruktura najviše trpi u tom procesu i mi kao ministarstvo imamo visok stepen razumevanja te problematike i u pripremi zakona o naknadama ćemo biti na stanovištu da takvim sredinama treba u većoj meri da se vrati deo sredstava koje kao država ubiramo na osnovu te rudne rente.
Ponavljam, mi u ovom trenutku nismo bili u mogućnosti da takve stvari menjamo iz dva razloga. Prvo, zato što su ovakvi odnosi već ustanovljeni i deo su budžeta koji ulazi u Skupštinu u narednih nekoliko dana, sa jedne strane. S druge strane, ono što je za mene strateški važnije, priprema se jedan sistemski zakon koji treba da uredi sva ta pitanja.
Na samom kraju, ponavljam, verujem da smo izašli pred vas sa jednim dobrim zakonskim projektom i verujem da će ovaj zakonski projekat, nakon rasprave i nakon amandmana koje ste vi kao narodni poslanici podneli, izaći još bolji. Želim da se zahvalim na amandmanima koji su u ogromnoj većini bili apsolutno konstruktivni, potpuno suštinski i stručni i koji su bili u funkciji popravljanja zakona. Zahvaljujem se na takvom pristupu. Očekujem da ćemo imati i takvu raspravu i da ćemo još jedanput po onim pitanjima gde se možda nismo u potpunosti razumeli suočiti argumente i izaći sa ovim zakonom kao jednim projektom na koji će se cela Srbija ponositi i koji će biti, ponavljam, velika pozivnica za nove investicije u rudarstvu, a investicija u rudarstvu su kapitalno važne za ovu zemlju. One mogu da uposle ljude, da dovedu veliku količinu svežih para u Srbiju, da izgrade novu infrastrukturu, da multiplikuju broj zaposlenih u tim rudnicima, jer znate da na svakog rudara posao dobije još dosta ljudi u tim lokalnim samoupravama.
Ovaj zakon treba da pomogne i onim najnerazvijenijim sredinama, u kojima se nekako po pravilu nalaze ovakva nalazišta i ovakvi depoziti, da ljudi u tim sredinama osete dobrobit tih investicija, da se zaposle, da ostanu da žive u tim krajevima. Sve u svemu, verujem da ćemo svi zajedno vrlo brzo biti zadovoljni upravo konkretnim efektima koje će ovaj novi zakon doneti u život u Srbiji.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.

Aleksandar Antić

Kada je u pitanju strategija...
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Izvinjavam se.

Aleksandar Antić

Izvinjavam se, kolega Bečiću, i vama i svim narodnim poslanicima, ukoliko je ovo obrazloženje bilo malo opširnije. Nekako stojim na stanovištu da je reč o jednom od zaista suštinskih zakonskih projekata, koji zahteva da se kroz obrazloženje ukaže na njegov značaj i značaj svih odredbi koje u sebi nosi. Ponavljam, nadam se da nisam bio dosadan, nisam čitao obrazloženje koje su vam već dostavili.
Kada je Strategija razvoja energetike u pitanju, u samom startu moram da kažem da je to jedno od ključnih pitanja za razvoj Srbije. Nema budućeg privrednog rasta, nema budućeg privrednog razvoja, nema novih investicija, nema normalnog života u Srbiji ako ne bude praćen razvojem energetike, ukoliko energetika kao jedna od najznačajnijih privrednih delatnosti u Srbiji ne bude na visini zadatka i na visini očekivanja i ukoliko energetika ne obezbedi da svi građani, sva privreda, svi oni koji imaju potrebu za energentima da imaju jedno sigurno, stabilno, pouzdano snabdevanje svim onim energentima koji su neophodni za život i rad u Srbiji.
Upravo polazeći od činjenice da sve zemlje u svetu u vrh svojih prioriteta stavljaju tu novu energetsku doktrinu koja na prvom mestu stavlja pitanje energetske stabilnosti i energetske bezbednosti, mi smo izašli sa ovom strategijom pred parlament, sa strategijom koja treba da da te neke ključne pravce razvoja segmenta energetike u Srbiji do 2025. godine sa projekcijom do 2030. godine, kao garancijom da mi kao ministarstvo, da Vlada u celini i konačno država kroz ovu ulogu parlamenta, nakon njegovog usvajanja, imamo jasnu viziju toga šta će se u Srbiji dešavati u tom periodu, kakva će biti naša kretanja i sa stanovišta demografije i sa stanovišta privrede i privrednog razvoja i koji su to kapaciteti neophodni koje Srbija, uz sve to što će se u godinama pred nama dešavati, mora da ima kako bi obezbedila upravo ono od čega sam krenuo. Znači, jedno sigurno, stabilno snabdevanje svim energentima i jednu potpunu energetsku bezbednost koja, ponavljam, postaje jedno od najznačajnijih pitanja u geostrateškim okvirima svake države u svetu.
Mi smo izašli pred vas sa ovom strategijom. Na ovoj strategiji je radio ekspertski tim, koji je definisan u jednom otvorenom postupku, kroz jednu nabavku usluge za konsultanta. Ja sam izuzetno srećan što je ta uloga poverena jednom vrhunskom timu domaćih stručnjaka. Nosilac projekta je bio Rudarsko-geološki fakultet, ali uz obavezu koja je bila deo dokumentacije, da oforme tim od najmanje devet eksperata iz različitih oblasti koje su kapitalno značajne za stvaranje jedne ovakve strateške projekcije razvoja energetike u Srbiji za narednih 10, odnosno projekcije za narednih 15 godina.
Verujem da je tim ljudi koji je radio zajedno sa nama na izradi ove strategije, a ponavljam, o strategiji se puno pričalo, o strategiji je bio deo jedne široke javne rasprave, imali smo samo šest javnih prezentacija, odnosno javnih tribina kao deo te javne rasprave, plus ogroman broj stručnih, veoma ekspertskih rasprava na temu pojedinih segmenata ove strategije. Moram da ponovim da je ova strategija bila deo našeg bilateralnog skrininga u Briselu, da je ova strategija dostavljena bila i Evropskoj komisiji i Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, čija smo ugovorna strana, a ni od strane Evropske komisije ni od Energetske zajednice nismo dobili suštinske primedbe na sam ovaj tekst, odnosno da je usaglašena u potpunosti.
Ova strategija, naravno, kreće od energetskih resursa i potencijala energetskog sektora Srbije. Zatim, kao te ključne odrednice i ključni okviri u kojima se kreće su definisani: projekcija potrošnje energije, odnosno sagledane energetske potrebe Republike Srbije u periodu do 2030. godine, utvrđeni osnovni prioriteti razvoja energetskog sektora Republike Srbije i utvrđeni strateški pravci delovanja za svaku od oblasti energetike, posebno za električnu energiju, toplotnu energiju, obnovljive izvore, naftu, gas, ugalj i energetsku efikasnost.
Ono što moram da istaknem ovde, jeste da je u izradi ove strategije energetska efikasnost, kao jedno od ključnih mesta budućeg razvoja energetike u Srbiji, sagledana iz dva ugla. Iz jednog ugla naše potrebe da kao odgovorno društvo u godinama pred nama počnemo da štedimo energiju, jer smo do sada bili poznati i svi statistički podaci pokazuju da Srbija rasipa energiju, da se nalazimo među energetski manje efikasnim društvima i državama i da postoji potreba da kroz čitav niz mera, podsticaja, kampanja, aktivnosti, što energetskih kompanija, što ministarstva, utičemo na smanjenje energetske potrošnje, odnosno racionalnijeg korišćenja energije. To je jedan ugao.
Drugi ugao - mi sagledavamo kroz ovu strategiju energetske efikasnosti kao energetski izvor jer duboko verujemo da upravo svaki dinar koji uložimo u energetsku efikasnost predstavlja najbolje uloženi dinar u neku novu energiju koju ćemo moći da koristimo i trošimo na kvalitetniji način.
Ova strategija u sebi sadrži kao okvir novi Zakon o energetici, koji je parlament usvojio u decembru 2014. godine. Ovaj zakon prepoznaje sve one direktive i obaveze koje smo kao Republika Srbija prihvatili prema Energetskoj zajednici, našem procesu evropskih integracija. Ova strategija prepoznaje povećanje učešća obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji sa sadašnjih 21-22% na 27% 2020. godine. Ova strategija prepoznaje Direktivu o energetskoj efikasnosti kod krajnje potrošnje i energetskim uslugama. Ova strategija prepoznaje našu obavezu da u oblasti energetske efikasnosti ostvarimo uštede od 9%, kao što smo se svojim planovima obavezali. Ova strategija prepoznaje primenu Direktive o ograničenju emisije iz velikih ložišta. Ona prepoznaje potrebu da, kao država i kao društvo, moramo da investiramo u dalju eksploataciju uglja, kao jednog od najznačajnijih sirovina i energenata kojima, kao država, raspolažemo.
Moram, kao malu digresiju, da pomenem to da smo u proteklom periodu, kao Ministarstvo i kao Vlada, puno radili kako bi obezbedili da Republika Srbija dobije to pravo kroz korišćenje, kroz učešće u međunarodnim institucijama, organizacijama država i kroz primenu novih tehnologija, da dobijemo pravo da koristimo ugalj kao naš ključni energent.
Podsetio bih da, nažalost, mi nemamo velike rezerve i zalihe nafte i gasa, da je najveći energent, i ono što u našim bilansima zauzima ključno mesto, što i vidite u tabelama, upravo ugalj, i to u najvećem segmentu lignit. Mi prepoznajemo potrebu da kroz ovu strategiju definišemo pravce i prioritete korišćenja tog uglja, kako bi to pravo ostvarili i kako bi te zalihe uglja kojih imamo za ovaj vek u kojem se nalazimo mogli zaista da iskoristimo.
Mi smo definisali sve one suštinske i ključne pravce u kome svaki od ovih sektora treba da se razvija. Definisali smo šta treba da se radi kada su obnovljivi izvori energije u pitanju, sagledali smo u potpunosti naše realne potencijale, kada su obnovljivi izvori u pitanju. Oni nisu mali, ali nisu ni takvi da mogu da isključe korišćenje ovih konvencionalnih, klasičnih, fosilnih goriva. Nastavljamo sa politikom subvencija i podsticaja za obnovljive izvore.
Podsetio bih vas da, kao država, imamo odluku da damo subvencije za oko 1.090 megavata energije iz obnovljivih, najvećim delom iz energije vetra, mini-hidro, zatim su to solar, biomasa u pitanju. Sa tih 1.090 megavata mi realno možemo da dostignemo onu zacrtanu količinu do 2020. godine od 27% iz obnovljivih u ukupnoj potrošnji.
Sagledali smo stanje svih blokova, vezano za termo sektor. Sagledali smo sve investicije koje su neophodne da se urade, pre svega u procesu odsumporavanja i denitrizacije. Sagledali smo i one blokove čija je prosečna starost već gotovo 50 godina i energetska efikasnost ispod 30% i koji će se sukcesivno povlačiti iz upotrebe u periodu od 2018. do 2024. godine. Sagledali smo sve scenarije kako da tu energiju nadomestimo kroz strategiju jer smo analizirali dva moguća scenarija - referentni scenario i scenario sa primenom mera energetske efikasnosti.
Ova strategija daje potpune i jasne odgovore za svaki od tih scenarija. Ova strategija je usaglašena sa projekcijom, ponavljam, i procenama broja stanovnika u Srbiji do 2030. godine. Ova strategija podrazumeva da će Srbija u godinama koje su pred nama ostvarivati privredni rast i razvoj u iznosu od 3% i da će se ukupna
potrošnja energije do 2030. godine na teritoriji Republike Srbije povećati za 28% u onom referentnom scenariju, odnosno 14% u scenariju ako do kraja sprovedemo mere energetske efikasnosti.
Definisali smo šta su nam neophodne količine novih energetskih kapaciteta da bi tu procenu realizovali. To otprilike izgleda ovako – do 2020. godine nama je neophodno 2.620 megavata novih kapaciteta, od čega oko 1.100 iz obnovljivih izvora i to je upravo ono zašta dajemo podsticaje. Neophodan nam je jedan novi termokapacitet od 350 megavata. To je upravo ovaj termoblok koji radimo u Kostolcu i planiramo nove termokapacitete na gas i reverzibilne hidroelektrane kao, da kažem, zamenska, odnosno bekap postrojenja za obnovljive izvore, uzimajući u obzir da za svaki obnovljivi izvor vi morate da imate komercijalnu podršku jer, naprosto, energija vetra i energija Sunca su takve da ne daju isti intenzitet proizvodnje niti tokom jednog dana, a kamoli 365 dana u godini.
Do 2030. godine biće nam neophodno još 1.323 megavata novih kapaciteta, od čega, po našoj projekciji, oko 623 megavata iz obnovljivih, novi termokapaciteti na ugalj od 700 megavata, što sve zajedno do 2030. godine izgleda kao projekcija novih 3.943 megavata kapaciteta, od čega je 1.735 iz obnovljivih, 680 iz reverzibilnih hidroelektrana, 1.050 ugalj i 478 megavata na gas.
Mi smo dali spisak projekata koji to mogu da obezbede. Verujte da to nije spisak lepih želja, to su apsolutno odgovorni projekti. Ponavljam, u termokapacitetu tu je projekat koji otpočinje, projekat koji je već u fazi realizacije, to je Kostolac B3. Kada su ti termokapaciteti u pitanju, tu mi, kao ključne interesantne projekte, sagledavamo onaj potencijal koji imamo u Štavlju.
Podsetio bih da na teritoriji opštine Sjenica, odnosno u Štavlju imamo do sada overene rezerve za nešto manje od dvesta miliona tona kvalitetnog uglja, da po nekim projekcijama ukupne rezerve u tom depozitu su značajnije veće. To otvara mogućnost izgradnje termokapaciteta u tom delu Srbije, što je za nas izuzetno značajno i sa stanovišta energetike, ponavljam, proizvodnje same energije, ali nam je značajno i za taj deo Srbije kome naprosto trebaju takve velike investicije, kojima trebaju nova radna mesta, kojima treba nova vrednost. To je važno i za ukupan segment naše energetske proizvodnje koja treba da bude, da kažem, bolje raspoređena od ovoga što imamo sada jer će nam dati veće mogućnosti i kvalitetnije balansiranje samom sistema, koja će nam biti neophodna i u podršci razvoja obnovljivih izvora.
Pored tog Štavlja, izuzetno nam je interesantan i potencijalno moguć projekat, vezano za Kovin. Vi znate da mi tamo imamo podzemnu eksploataciju uglja, ali znate da je pred Pokrajinskim sekretarijatom, pre možda 15 dana, su overene dodatne rezerve vezano za tu lokaciju, što opet otvara mogućnost izgradnje jednog termokapaciteta, da sada ne kalkulišemo neka struka da viđenje koje se mogućnosti i koja snaga tog kapaciteta.
Pored toga, mi imamo dodatne mogućnosti u TENT-u, to je onaj potencijalni projekat TENT B3 koji bi lagano mogao da se realizuje ako se nađu investitori. Ako taj investitor bude spreman da tu električnu energiju koju bi tamo proizvodio, prodaje na tržištu, bez unapred definisane potrebe da EPS, odnosno Republika Srbija otkupljuju tu električnu energiju po ceni koja bi se unapred definisala.
Sličnu stvar imamo i u Kolubari. Tamo ima projekat Kolubara B. Imamo ozbiljne namere u sagledavanju projekata Teton Novi Sad. Imamo velike potencijale na Moravi, Ibru, srednjoj Drini za izgradnju hidrokapaciteta. Dugo se priča o reverzibilnoj hidroelektrani Bistrica, taj projekat je takođe nešto o čemu treba razmišljati, što treba analizirati, kao i Đerdap 3, kao i niz drugih mini hidroelektrana koje u narednih nekoliko godina treba raditi.
Kada je ugalj u pitanju, mi ćemo nastaviti sa istraživanjem ležišta uglja na teritoriji Srbije. Otvaraće se zamenski kapaciteti za postojeće površinske kopove koji prestaju sa radom. Otvaraće se novi kopovi za nove termoelektrane, tu pre svega mislim o prva ova dva projekta o kojima sam govorio Kovin i Štavalj. Optimizovaće se proizvodnja uglja iz podzemne eksploatacije. Mi u ovom trenutku, u podzemnoj eksploataciji imamo devet rudnika, od čega Aleksinački rudnik ne radi. U ovih preostalih osam imamo različite situacije. Neke od njih, realno, se nalaze na kraju svog životnog veka. Prema njima treba pristupiti odgovorno, sa stanovišta priprema za izlazak i zatvaranje tih rudnika u skladu sa najboljom evropskom i svetskom praksom. Tamo gde ima kapaciteta, ta proizvodnja će se unaprediti.
Ono što nam je izuzetno važno kada je ugalj u pitanju je sistem koji trenutno u Elektroprivredi Srbije radimo, a vezano za upravljanje kvalitetom uglja. Mi u ovom trenutku, kada stigne kompozicija lokomotiva u Termoelektranu Nikola Tesla, ne znamo šta nam u kojoj kompoziciji stiže i koja je njegova energetska vrednost. Kada završimo sistem upravljanja ugljem, svaki od vagona koji stigne u TENT će imati svoju deklaraciju i svaki od njih će imati unificiranu energetsku vrednost uglja i to će značajno da unapredi proces rada termoelektrani i samih blokova.
Kada je nafta u pitanju, pre svega moram da istaknem, obezbeđivanje obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata u skladu sa direktivama, nastavak istraživanja u cilju pronalaženja novih ležišta. Ono što je za nas izuzetno bitno, to je modernizacija same rafinerijske prerade u Rafineriji nafte u Pančevu. Mi moramo ući u taj sistem duboke prerade, mora se kroz sistem duboke prerade obezbediti efikasnija rafinerijska prerada koja će suštinski obezbediti da NIS može da radi pod finansijski pozitivno, bez obzira koju naftu koristi da li je to nafta iz domaćih nalazišta ili iz uvoza.
Naravno, tu je i efikasniji transport derivata nafte kroz podukt, to vode kao jeftiniji transportni segment u odnosu na ovaj kamionski prevoz koji u ovom trenutku najviše pristaje.
Kada je prirodni gas u pitanju, to je naravno nastavak istraživanja. Korišćenje prirodnog gasa kao zamena za potrošnju električne energije, za toplotne potrebe, izlazak u segmet korišćenja gasa za kombinovanu proizvodnju električne toplotne energije, regionalno povezivanje. Mi moramo pored postojeće, jedine gasne konekcije koju imamo sa Mađarskom, preko koje se vrši dopremanje gasa u Srbiju, da imamo dodatne interkonekcije. U prioritetu nam je ona sa Bugarskom, ali razmišljamo i o ostalim susednim državama.
Idemo u proširenje skladišnih kapaciteta. Ono što je već dogovoreno i što je već potpisano je proširenje podzemnog skladišta Banatski dvor, sa sadašnjih 450 miliona metara kubnih na projektivnih od 800 do jedne milijarde. Nastavićemo da radimo studiju o opravdanosti daljih ulaganja u skladište kapaciteta. Tu pre svega mislimo na mogućnosti stvaranja jednog masivnog kapaciteta u ITB, ali ono mora biti deo jednog komercijalnog sagledavanja naših potreba, odnosno sagledavanja mogućnosti da Srbija postane u neku ruku gasni hab i da preko tih skladišta se omogući jedno dodatno snabdevanje gasom susednih država.
Naprosto, ne može se ukupni skladišni kapacitet staviti u funkciju isključivo naših potreba, jer ako bi tako sagledavali stvari, mi bi ušli već sada u problem, da li nam treba nešto dodatno, jer naprosto, niko ne skladišti svoje ukupne godišnje potrebe i to je skupo, to je neopravdano. Na kraju dana bi značajno uticalo na povećanje cene gasa.
Ponavljam, mogao bi o ovome da pričam još dugo. Tu je i energija iz komunalnog otpada, to je nešto što planiramo, što ozbiljno sagledavamo. Tu su škriljci kao jedan resurs koji još uvek nije dovoljno istražen u Srbiji. Van bilansno, kroz naše geološke rezerve, mi možemo da konstatujemo da su naše rezerve škriljaca dosta velike. Ono što je na žalost ograničavajući faktor je činjenica da u ovom trenutku imamo ozbiljno urađena istraživanja i overene rezerve isključivo na lokaciji Dubrava, u sklopu Aleksinačkih rudnika, sa jedne strane. I sa druge strane, još uvek traje poprilična jedna snažna rasprava oko te tehnologije kojom se iz škriljaca izdvaja nafta, odnosno električna energija kao nus proizvodi njene ekološke opravdanosti.
Mi ćemo kao Ministarstvo i kao Vlada da radimo na sagledavanju i studiji mogućnosti korišćenja tih škriljaca, ali oni potencijalno jesu veoma interesantni za našu buduću energetsku stabilnost.
Ponavljam, ozbiljna strategija, radio je ozbiljan ekspertski tim na njoj. Verujem da ćemo dobiti podršku Narodne skupštine za ovu strategiju. Nakon nje ćemo, kao Vlada, usvojiti program ostvarivanja strategije za šestogodišnji period koji treba da obezbedi ostvarivanje ciljeva ove strategije. Jedanput godišnje ćemo izlaziti pred Skupštinu da pravimo prolazna vremena u strategiji. Strategija u odnosu na ta prolazna vremena može i da se koriguje.
Verujem da smo izašli sa nečim što je u potpunosti ozbiljno i odgovorno prema budućnosti Srbije i da smo na jedan realan način sagledali sve naše energetske potrebe za narednih 10 godina sa projekcijom za 15 godina i da će rezultat toga biti ono od čega sam krenuo, da će Srbija biti energetski stabilna zemlja koja će obezbediti sigurno snabdevanje svih naših građana i privrede energentima sa jedne strane i sa druge strane da će Srbija biti energetski bezbedna zemlja.
Uz još jedno izvinjenje što sam govorio ovako dugo, ja se zahvaljujem na pažnji i čekam komentare iz rasprave. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se, gospodine ministre.
Da li neko od izvestioca nadležnih odbora želi reč? (Ne)
Da li vi, gospodine Kruževiću, želite reč? (Ne)
Reč ima narodni poslanik Zoltan Pek.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Zoltan Pek

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima i ja ću izneti neke osnovne novine, što je u predlogu zakona na osnovu, na važeći zakon, što je još u primeni.
Ima, kao što je gospodin ministar rekao, puno novina ja ću neke da izdvojim, a to ne znači da ostali nisu toliko važni. Znači, u ovom predlogu zakona pojednostavljene su i skraćene procedure za izdavanje svih vrsta dozvola, licence na šest meseci do godinu dana.
Onda, određeni su mineralni resursi, odnosno mineralne sirovine od strateškog značaja za Republiku Srbiju, za koje su omogućena sprovođenje postupka eksproprijacije prema posebnim propisima, s obzirom na to da su mineralne sirovine prirodno dobro u državnoj svojini. Ukinute su pojedine naknade. Na primer, naknada za eksploataciju geotermalnih izvora. Radi toga, radi podsticaja korišćenja istih resursa, kao što je gospodin ministar rekao. Ukida se izdavanje odobrenja za eksploataciju geotermalnih izvora s obzirom da je korišćenje tih resursa određeno iz oblasti vodoprivrede.
Oduzeta je poverena nadležnost jedinica lokalnih samouprava za izdavanje odobrenja iz oblasti rudarstva. To je zbog toga da tu nadležnost obavljaju u malom obimu i većina jedinica lokalnih samouprava se izjasnila da ne može da obavlja ovu poverenu nadležnost.
Ukinuta su ovlašćenja jedinica lokalnih samouprava u vezi vršenja inspekcijskog nadzora. Uvedene su nove licence za pravna lica i, na kraju, definisana je i dozvoljena površina istražnog prostora za izvođenje primljenih geoloških istraživanja.
U ovom predlogu, ova površina iznosi najviše do 100 kvadratnih kilometara, osim za istraživanja nafte i prirodnog gasa. To je najviše do pet hiljada kvadratnih kilometara. Istraživanje podzemnih voda i geotermalnih resursa najviše do deset kvadratnih kilometara. Istraživanje nemetaličnih mineralnih sirovina za dobijanje građevinskog i industrijskog materijala, najviše dva kvadratna kilometra.
U javnim raspravama smo čuli da najveću kritiku smo dobili, ovaj zakon je dobio na ovih pet hiljada kilometara što neki kritičari su rekli da u okolnim zemljama, znači u zemljama EU ova površina je manja.
Kod nekih je pet puta manja, na primer ako gledamo Rumuniju, tamo je oko hiljadu kvadratnih kilometara ova površina. Ali po nekim mišljenjima ova površina od pet hiljada kilometara nije ni toliko sporna, ako se ograniči broj koncesija koje jedna firma može da dobije da se ne bi stvorio monopol. Znači, u nekom delu, to se da i prihvatiti.
Kao što vidimo, nadležnosti AP Vojvodine u ovom zakonu ili predlogu zakona su zadržane i neke su i pridodate, kao što je primenjena geološka istraživanja minerala ili mineralnih i drugih geoloških resursa koje se izvode na teritoriji AP Vojvodine po zahtevu privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica ili preduzetnika, izvode se na osnovu odobrenja nadležnog organa AP Vojvodine, kao i geološka istraživanja mineralnih sirovina za dobijanje prirodnih građevinskih materijala vrše se na osnovu odobrenja nadležnog organa AP Vojvodine.
Što se tiče same naknade, mi ga zovemo po narodnom iskazu kao rudna renta, u ovom zakonu je ostala ista, znači 7%. Ali treba istaći da rudna renta ili prihodi od rudne rente u suštini se menjaju. Menjanje se u ovom zakonu, predlogu zakona, prihod od ove rudne rente, prihod Republike Srbije je u visini od 60%, a prihod budžeta jedinica lokalnih samouprava je 40%.
Ako se ova istraživanja vrše na teritoriji AP Vojvodine, onda 50% prihoda ovih rudnih renti je prihod Republike Srbije, 40% je prihod lokalnih samouprava i 10% je prihod budžeta autonomnih pokrajina.
Ako gledamo sadašnji važeći zakon, ako se vrši eksploatacija ovih prirodnih resursa, do sad je 40% je bio ovih prihoda, prihod Republike Srbije, 40% prihod lokalnih samouprava i 20% prihoda je bio tzv. sopstveni prihod ministarstva. Ako se istraživanje vodi na teritoriji pokrajine, onda je bio u važećem zakonu još je 40% prihod od budžeta Republike Srbije, 40% ostaje ili isto je u lokalnim samoupravama, 10% je za budžet autonomne pokrajine i 10% je bio tzv. sopstveni prihod ministarstva.
Kao što vidimo, suština se nije menjala nego oni prihodi koji su bili tzv. sopstveni prihodi ministarstva, to su sad prihodi Republike Srbije. Oni toliko posto, i ostaju lokalnim samoupravama i autonomnoj pokrajini, kao što je bilo i prethodno.
Ako smo već kod naknade ili rudne rente, ovde treba da istaknemo ili da kažemo da za naftu i za prirodni gas NIS ima povlašćenje u našoj zemlji, jer kao što smo videli u zakonu je ova rudna renta 7%, a oni plaćaju tek samo 3% rudne rente. Ovo je na osnovu sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije u saradnji u oblasti nafte i gasne privrede.
Iz podataka što smo dobili od pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine u budžet autonomne pokrajine u poslednje tri godine su išli prihodi i to u veličinama, u 2014. godini uplaćeno je oko 225 miliona dinara, u 2013. godini je uplaćeno oko 236 miliona dinara, a u 2012. godini je bilo oko 272 miliona dinara.
Kao što vidimo da, prihodi su godinama sve manji i manji, ali prema podacima sa terena i isto iz sekretarijata vidimo da NIS svoje istraživanje ili obim proizvodnje godinama, u ove poslednje tri godina je povećavao. Znači, obim proizvodnje je veći, a prihodi su nažalost sve manji i manji.
Na osnovu ovih činjenica, kao što je gospodin ministar rekao, tri opštine iz AP Vojvodine su potpisale jedan protokol, pošto na njihovim teritorijama oko 90% se iscrpljuje nafta ili prirodni gas, a to su opštine Kanjiža, Kikinda i Srbobran.
Oni su 2014. godine, tačnije 16. septembra, potpisali jedan protokol i dali inicijativu nadležnom ministarstvu da se promeni prihod lokalnih samouprava na osnovu rudne rente. Oni su predali to da bi ovaj prihod od rente, onih 3%, da bude stopostotni prihod ovih lokalnih samouprava, a ne da se deli na tri ili četiri dela.
Kao što znamo, gospodin ministar je rekao da smo predali nekoliko amandmana, jedan od naših amandmana se baš osniva na ovaj potpisani protokol, što su ove tri opštine potpisale i već znamo šta je sudbina ovog amandmana, pošto je gospodin ministar rekao da se to neće prihvatiti, ali mi smo morali ovo da predamo pošto i ovaj zakon reguliše baš naknadu za rudnu rentu.
Nama je drago što smo čuli da ministar ima razumevanja prema ovim opštinama, jer stvarno njihova infrastruktura trpi najviše kod eksploatacije nafte što se tiče Kanjiže, Kikinde i Srbobrana i da će novi sistemski zakon što će se doneti što se tiče naknade za rudnu rentu, ili naknade, da će uvažiti ili će dati neki prihod ovim opštinama.
Sledeća dva amandmana su predata od strane poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara u vezi nadležnosti AP Vojvodine. To su povereni poslovi, što se tiču finansiranja osnovnih geoloških istraživanja na teritoriji AP i drugi amandman je pisan na donošenje godišnjeg programa osnovnih geoloških istraživanja na svojoj teritoriji, u skladu sa dugoročnim programom.
Mislimo da su ova dva amandmana logički povezana, da ako se da finansirati iz sredstava AP, onda oni moraju i doneti ove kratkoročne programe koji su usklađeni sa dugoročnim programima.
Mi se nadamo da ćete neki od ovih amandmana prihvatiti što smo predali, hvala vam. Na kraju da se izjasnim da će poslanici Saveza vojvođanskih Mađara podržati ovaj zakon. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Pek.
Da li još neko od ovlašćenih predstavnika želi reč?
Reč ima prof. dr Vladimir Marinković.
Izvolite gospodine Marinkoviću.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem.
Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, veći deo današnjeg govora ću posvetiti strategiji razvoja energetike, iako je ministar, naravno, lepo objasnio projekciju za narednih deset godina, kada je u pitanju razvoj, kada su u pitanju planovi u oblasti koja je, slobodno mogu da kažem, jedna od ključnih i temeljnih za ukupan društveni razvoj Srbije, ne samo za ekonomski razvoj.
Ono što ja u ime Socijaldemokratske partije Srbije mogu da snažno podržim, to je razvoj energetske politike, ono što ministar sa svojim timom radi, a odnosi se na usklađivanje domaće regulative sa regulativom Evropske unije i sa onim što definiše kao energetsku politiku Evropska energetska zajednica, gde Srbija stvarno postiže odlične rezultate i ispunjava gotovo sve kriterijume koji su definisale zemlje koje su već članice Evropske unije.
Uvek kada kao narodni poslanici imamo priliku da odemo u Evropsku energetsku zajednicu, prvi put se desilo pre nekoliko meseci da članovi Odbora za privredu, bila je tada i predsednica Odbora, gospođa Tomić, prisustvuju Odboru za privredu Evropskog parlamenta. Možemo da kažemo da smo ponosni sa onim što je Srbija u tom domenu uradila i kada je u pitanju politika gasa, nafte, nadam se i obnovljivih izvora energije i svega onoga što će karakterisati razvoj energetike u narednom periodu.
Ova strategija razvoja energetike postavlja dosta ambiciozne ciljeve, ambiciozne planove i nadam se da će ispunjenje bar nekih 70 do 80% tih planova omogućiti da Srbija postane zemlja koja je energetski bezbedna, koja diversifikuje svoju energetsku politiku, koja nažalost, danas nije u toj situaciji, pošto smo veoma zavisni, odnosno potpuno zavisni od uvoza gasa iz Ruske Federacije, tako i sa naftom i naftnim derivatima i da ćemo u narednom nekom periodu, a to jeste čvrsto obećanje ministra, periodu od četiri ili pet godina, doći bar do još jednog aspekta i još jedne mogućnosti da se snabdevamo iz nekog drugog izvora gasom, a ne sada, kao što imamo danas situaciju da se snabdevamo iz jednog jedinog.
Ova strategija po dubini govori o razvoju energetike u Srbiji i parametrima koje je potrebno ispuniti kako bi energetika prvenstveno došla u prvi plan, kako bi realizovali projekte koji se tiču naučnoistraživačkog rada, a naravno samim tim i mogućnosti da privučemo što bolje i što kvalitetnije investitore, nove tehnologije i mogućnosti da budemo energetski efikasna zemlja, da naša javna preduzeća koja se bave energetikom budu što bolja, što učinkovitija, efikasnija i produktivnija kroz mogućnost i definisanje jedne jasne politike korporativnog upravljanja i tu moram da pomenem da ono što je Energetska zajednica najviše zamerala Srbiji, a to je što nisu bili razdvojeni transport i distribucija, da je i to urađeno i naravno, to predstavlja nekih 99% ispunjenosti kriterijuma Energetske zajednice kada je u pitanju Srbija. Slobodno mogu da kažem da u tom domenu jesmo zemlja koja je lider, koja ima jasnu viziju i jasnu strategiju, kako u tom nekom energetskom domenu i definisanju energetske politike, kuda treba da idemo i to mislim da je prvi put u poslednjih nekoliko decenija, da taj plan jeste dugoročni, da on ide i do 2025. godine i čak do 2030. godine.
Puno stvari moramo da uradimo u ovom domenu i ja ću naravno postaviti neka pitanja ministru, koja su, ne da su nepoznanica, ali me zanima kako će se država i kako će se Ministarstvo postaviti u tom nekom praktičnom delu implementacije kada je u pitanju pronalaženje novih izvora snabdevanja gasom.
Moram da napomenem da imamo trenutnu situaciju koja nije sjajna, imamo neefikasnost javnih energetskih preduzeća, energetska bezbednost nije na zavidnom nivou, tržište energije se otvara i liberalizuje, što je jako dobro i pohvalno i idemo ka tome da tržište energije kao robe, postane jedno tržište gde će se konkurencija utrkivati i što će u krajnjem smislu imati jedan jasan pomak i pozitivan signal i pozitivne efekte za domaćinstva, za građane Republike Srbije, ali naravno i za privredu.
Mislim da ćemo uvesti tržišnu cenu komercijalnih izvora energije i imamo pripremljene projekte podsticaja i stimulacija. Predviđa se 80% proizvodnje u zemlji i 50% koncesione proizvodnje. To je dosta ambiciozan cilj. Nadam se da će se ispuniti, obzirom da ste malopre pominjali kada je rudarstvo u pitanju, da se pregovara, razgovara i da su ovde već prisutne najveće svetske kompanije u oblasti rudarstva. Nadamo se da će to biti tako kada je u pitanju energetika.
Što se tiče gasa, ono što bih napomenuo je da je jednostavno jasno uspostavljeno domaće, ali treba da radimo na tome da se uspostavi jedno jasno i dobro regionalno tržište gasa, da ispunite koliko je to moguće vaše planove da se bar dve interkonekcije do 2020. godine realizuju. Znamo da ste u pregovorima daleko otišli kada je u pitanju Bugarska. Voleo bih da mi kažete nešto o tome kako će to dalje ići, kada je u pitanju hrvatska interkonekcija sa Hrvatskom, eventualno Makedonijom ili Rumunijom, što se pominje u ovoj strategiji.
Mislim da bi najlogičnije bilo i najbolje bilo da napravimo interkonekciju sa Hrvatskom kako bi mogli da se snabdevamo gasom preko Krka i postrojenja koja mogu da budu gotova i da se završe tamo za godinu dana. Mislim da to ide u prilog i vašem odlasku i razgovorima zajedno sa premijerom Vučićem u septembru, ali i u junu mesecu, kada je bila u pitanju poseta SAD, gde nam je pružena ruka i prvi put smo dobili uverenja od strane SAD da su voljni i da postoji mogućnost da se otvori novi sistem i novi izvor snabdevanja sa njihove strane. Mislim da bi to uz izvore koji podrazumevaju „Šahdemizi“ iz Azerbejdžana i mogućnost da se preko Hrvatske i gasovoda koji već postoji i preko Mađarske snabdevamo gasom iz Egipta, Alžira, Nigerije, Katara i drugih zemalja kako bi mogli da obezbedimo preko potrebnu energetsku bezbednost.
Što se tiče rezervi gasa, mislim da je tu dosta urađeno. Banatski dvor podrazumeva skladište od 800 miliona kubnih metara. Ono što predstavlja naš potencijal je još dva i po miliona kubnih metara i mislim da ćete u narednih nekoliko godina uspeti u tome da realizujete te projekte kako bi i na taj način obezbedili energetsku bezbednost i sve to uz sve ove pakete Energetske zajednice, pogotovo uz poštovanje trećeg paketa Energetske zajednice, govori o tome da vodimo jednu isplaniranu, ozbiljnu energetsku politiku u našoj zemlji, što naravno, predstavlja temelj ukupnog ekonomskog razvoja, jer u proteklim decenijama se nije radilo puno na ovom planu. Imamo zastarelu tehnologiju. Nije se puno planiralo, nije bilo nikakve vizije.
Došli smo do toga da budemo potpuno energetski zavisni, da su nam postrojenja veoma stara, da, nažalost, imamo prljave tehnologije, a u samoj strategiji lepo piše koliko je potrebno investirati i u interkonekcije i u nova postrojenja i u nove tehnologije, kako bi došli do onog nivoa proizvodnje i razvoja da naša energetika bude efikasna, da budemo energetski efikasna zemlja i da to bude jedan od osnovnih i najozbiljnijih i najboljih imputa za našu privredu i da ide u prilog reindustrijalizaciji zemlje koja se planira.
Sve što se radi u oblasti energetike, naravno, radi se zbog jačanja privrede i radi se zbog privrednog rasta koji nam je preko potreban. Ako nemamo dovoljno produktivnosti, ako nismo dovoljno efikasni u toj oblasti, naravno da naša ekonomija neće biti efikasna, da nećemo moći da budemo konkurentni ni na regionalnom, a kamoli na današnjem globalnom tržištu.
Takođe bih napomenuo da je veoma dobro što je izrađen Akcioni plan za obavezne rezerve nafte i gasa, koji je već sada u Kancelariji za evropske integracije i čeka se da se prosledi nadležnima u Evropskoj komisiji. To je nešto što je konkretno, što je urađeno, da pored strategije, pored onih želja definisanih koje imamo, imamo i jasan plan konkretnih koraka kako ćemo ovu politiku da realizujemo.
Ono što nas iz SDPS najviše zanima i na šta smo dosta fokusirani, to je socijalna dimenzija i socijalna komponenta vođenja energetske politike. Ona jeste u skladu sa politikom Energetske zajednice, ali mislim da i vi, kao neko ko je socijaldemokratski provinijencije imate taj senzibilitet da oni koji su najugroženiji, oni koji nemaju mogućnost da na tržištu zarade novac i svoju egzistenciju, na njih moramo da obratimo posebnu pažnju i na njih moramo da budemo energetski senzibilni, kako ne bi plaćali tržišnu cenu energenata. Za sve druge imate punu podršku, bar od SDPS, da uspostavite tržišne kriterijume i tržišno funkcionisanje kompletnog energetskog sistema, da ne bi imali sutra probleme kao što ih imamo u proteklih 25 godina sa radom javnih preduzeća, sa radom kompletne privrede, sa međusobnim dugovanjima, što je i kreiralo jedan ogroman domaći, a sa jedne strane i javni dug.
Ono što smatram da bi mogli da iskoristimo u narednom periodu, vi ste to pominjali, to su naši resursi koji postoje u škriljcima. I sami znate da se u SAD proizvodnja nafte i jačanje proizvodnje nafte, koje nije zabeležno u proteklih pedesetak godina, razvija upravo zbog škriljaca. Mislim da je tu jako značajno naći nekog strateškog partnera ne zato što mi nismo sposobni to da uradimo, već zbog novih tehnologija koje bi išle u prilog tome da se sačuva životna sredina i da se eksploatacija škriljaca radi na najbolji mogući način kada je u pitanju njihova prerada, kada su u pitanju, ali i ekološki aspekti.
Tako da, trebalo bi da iskoristimo tu priliku i da otvorimo jednu konkretnu i novu stranicu u našim odnosima sa SAD, pogotovo kada je u pitanju oblast energetike. Naša šansa, pored energetike, tu je u novim investicijama, u oblasti bezbednosti. Mislim da naša nova doktrina, kada je u pitanju spoljna politika, koju predvodi i koju promoviše premijer Aleksandar Vučić, upravo ide u prilog tome da se orijentišemo prema zemljama koje su sa najvišim tehnološkim dostignućima, sa zemljama čije kompanije mogu da dovedu i da donesu investicije koje imaju prelivajući efekat, koji će biti dobar za naše zaposlene, za novu tehnologiju koja će ovde doći, ali i za nove menadžment sisteme koje treba da primenjujemo, pogotovo u energetskom sektoru.
Iako ova strategija podrazumeva i definiše mogućnost da se i sami građani, da je to jedan od zadataka države, obrazuju u ovom domenu, u ovom sektoru, što je jako važno, kako bi imali energetsku efikasnost, jer jedna od osnovnih karakteristika i fundamenata kada je u pitanju energije, je da ona nije neiscrpna i da se ona mora štedeti, tako da svaki građanin Republike Srbije mora u tom domenu biti obavešten, informisan. I to je posao Ministarstva i Vlade Republike Srbije, da svi znamo sa kakvim resursima raspolažemo i da ih na najbolji mogući način i najkvalitetniji mogući način treba da koristimo.
Nešto ću reći i o Zakonu o rudarstvu i o geološkim istraživanjima, potpuno sa jednog ekonomskog aspekta, sa aspekta BDP-a i razvoja Republike Srbije. Trenutno rudarstvo podrazumeva i definiše 2% BDP-a. Mi imamo šanse, po najnovijim analizama i istraživanjima, da rudarstvo dosegne 5% BDP-a, da se samo otvaranjem pet rudnika, a lepo ste naveli, mnoge kompanije iz SAD, iz Kanade, su veoma zainteresovane i već vrše istraživanja na terenu, samo otvaranjem pet rudnika možemo da dovedemo i da doprinesemo da naša zemlja ima pet milijardi dolara investicija, da otvori 1.500 novih radnih mesta, a posredno da se otvori pored toga 3.500 radnih mesta, što je nama i najvažnije u ovoj konstelaciji odnosa i ekonomskoj situaciji, kada je zapošljavanje prva i jedina stvar i Vlada Republike Srbije i parlamenta u narednom periodu, dakle, ekonomski razvoj i novo zapošljavanje.
Znači, potpuna podrška i za „Friport“ i za „Rezervoar Minerals“ i sve druge kompanije koje donose novu tehnologiju, koje su ozbiljne, koje hoće da zaposle naše ljude i uz to, naravno, moramo voditi brigu o tome da imamo i školovane kadrove, da investiramo i da kreiramo mogućnost da se Rudarski fakultet razvija, da se obezbedi mogućnost za njegov bolji i dinamičniji razvoj, ali i da se razvijaju nove profesije i zanimanja, kao što su energetski menadžeri i svi oni koji u svim projektima, da li su oni građevinski i energetski, treba da vode računa o energetskoj efikasnosti, jer će oni upravo biti ti koji će uspeti, nadam se, da uštede novac u budžetu, uštede novac državi, kako bi mogli da realizujemo druge važne projekte za nas.
Naravno, u danu za glasanje predstavnici SDPS će glasati i za Strategiju i za sve ovo što je predviđeno dnevnim redom, naravno, i za Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Hvala vam.