Poštovana predsedavajuća, poštovana i uvažena ministarka, poštovani predstavnici Komesarijata za izbegla i raseljena lica, mi danas ovde raspravljamo o jednom od najvažnijih zakona u našoj državi. Stupanje na snagu ovog zakona o upravljanju migracijama Komesarijat za izbeglice koji je obrazovan Zakonom o izbeglicama iz 2002. godine i 2010. godine nastavlja rad pod nazivom Komesarijat za izbeglice i migracije, a delokrug rada mu se proširuje i utvrđen je ovim, kako je rečeno u obrazloženju, drugim zakonima.
Međutim, sam naziv Komesarijat za izbeglice i migracije možda nije najadkvatniji. Možda bi trebalo porazmisliti jer možda bi trebao da glasi Komesarijat za prognanike, raseljena lica i migracije. Zašto za prognanike? Mi smo čuli od prethodnih diskutanata, kao npr. gospodina Derete, koji je okvalifikovao naše prognanike, citiram njega – da su oni legalno napustili zemlju. Što nije tačno, to je uvreda za prognanike, a čak ako hoćete i za ovaj dom. Međutim, meni je žao što njega ovde nema da se razjasnimo oko ovog termina.
Kada govorimo o samom terminu moram da kažem da i prethodni diskutanti, pogotovo iz DS, iz LDP nisu u pravu kada kažu da ova Vlada nije rešila određene probleme. Upravo je obrnuto. Ova Vlada je dala ovaj zakon na koji čekamo 20 godina, dame i gospodo, ranije je bio samo Zakon o izbeglicama.
Prema tome, nije tačno, ono što su oni izneli i što su danas prozvali novu vladu i predsednika države. Moram da kažem radi istine, hvala predsedniku države Tomislavu Nikoliću i Vladi na čelu sa gospodinom Dačićem što je dala nadu građanima Srbije da srpska država radi u korist Srbije i njenih građana.
Drugo, napad na Vladu ovde, što je jutros izrečen i na Tomislava Nikolića, to je napad na pokušaj Srbije da ustane iz pokajničkog korena, isključivo krivca, koju je vodila prethodna vlada Borisa Tadića i prethodne vlade, u korist tuđih interesa, a preko naših leđa.
Dozvolite da se vratim na temu, to je odgovor gospodi koja su govorila pre, prethodnicima, sa ovim zakonom, dame i gospodo, o upravljanju migracijama, Komesarijat za izbeglice, dobija širi delokrug rada, kako ste i sami pojedini ovde rekli, a za takve poslove moraju postojati dobre stručne službe da bi odgovorile naraslim zadacima i ja apelujem da Vladu, ne na Komesarijat, na Vladu Republike Srbije, da o ovim problemima posebno vodi računa.
SNS smatra da Komesarijat kao vladin organ treba da prati nagomilane probleme i ovo podvlačim specijalno, vezano za prognanike od trenutka njihovog progonstva do trenutka njihovog povratka iz zemlje iz koje su prognani, te ostvarivanje njihovih legitimnih, ljudskih, imovinskih i drugih stečenih prava, kao i onih koji se nisu vratili, a stekli su iz zemlje iz koje su prognani određena imovinska, ljudska i stečena prava i nalaze se danas u Republici Srbiji.
To je osnovni problem, dame i gospodo narodni poslanici, a mi danas praktično, Komesarijat za izbeglice, obrazovan Zakonom o izbeglicama preimenujemo u Komesarijat za izbeglice i migracije, što je dobro sa aspekta sadržaja, kojim će se baviti, odnosno provoditi ovaj vladin organ.
Ovo je prilika da narodni poslanici u Skupštini RS, a i naši, da kažu svoju reč, kako o ovom organu, kako i o problemima prognanih Srba, posebno onih iz Republike Hrvatske, kao i raseljenih lica iz južne srpske pokrajine KiM, a nažalost danas o tome ovde nismo čuli.
Lično smatram da probleme danas nismo ni naznačili, one koje zakonodavac prethodni nije imao na umu.
U vremenu od izbijanja rata na prostoru Jugoslavije od 1991. godine pa do njegovog kraja 1995. godine, građani Srbije i država Srbija, prihvatila je preko milion prognanih Srba iz bivših jugoslovenskih republika, a kasnije iz južne srpske pokrajine Kosova i Metohije.
Nije tačno, dame i gospodo da ima sada 60 hiljada prognanih Srba. Nismo ih skinuli sa spiska time što smo im dali državljanstvo, a to prethodne vlade su činile 20 godina. Sada oni nas gledaju, izbegla i raseljena i čude se o čemu govorim.
Građani Srbije, prihvatili su prognane Srbe na najbolji mogući način onako kako se to retko može videti bilo gde u svetu.
U to ime, najtoplije se zahvaljujem, u ime prognanih Srba, a oni im to nikada neće zaboraviti.
Međutim, vlasti bivšeg režima nisu na adekvatan način učinile, iako su prethodnici rekli da jesu, sve što su mogle za prognane Srbe, pogotovo za prognanike koji su se vratili iz neobjašnjivih nama razloga.
Navešću samo deo problema koje su bivše vlasti, bivšeg režima, mogle inicirati da reše i uz pomoć država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije i EU, a nisu rešili zbog nebrige, nekompetentnosti ili inertnosti ili nekih drugih razloga nama nepoznatih.
Kada je Republika Hrvatska u pitanju i prognana lica, onda vredi jedna opšta konstatacija da imovinska, nacionalna, građanska i druga stečena prava Srba, posebno u povratničkim sredinama, gotovo i da se i ne ostvaruju.
Koji su to problemi? O ovome danas u ovoj skupštini treba razgovarati, jer na početku sam i naglasio da naš Komesarijat i naša vlada treba pratiti od vremena progonstva do vremena povratka, dakle, onih koji se vraćaju i posebno one koji su danas za integraciju u Republici Srbiji.
Pod broj jedan staviću vraćanje nezakonito oduzetih stanarskih prava prognanih Srba iz Republike Hrvatske.
Da li smo to stavili na dnevni red? Naravno da nismo. I ako jesmo, to je prethodna vlada stavila na jedan čudan način, zapravo poklonila 42 hiljade stanova Republici Hrvatskoj.
Republika Hrvatska nije rešila ovih 42 hiljade nezakonito, to podvlačim, oduzetih stanarskih prava prognanih Srba, iako je to bila njena obaveza na temelju sarajevske Deklaracije iz 2005. godine.
Zašto o tome danas ovde razgovaramo? Republika Hrvatska je odlukom Sabora od 15. jula 2008. godine usvojila zakon o područjima posebnog društvenog interesa, a to je bivša Republika Srpska Krajina i njima su stanovi oduzeti, prognanim Srbima tokom hrvatskih vojnih operacija "Bljeska" i "Oluje". Zapravo, ti se stanovi daruju osobama, uglavnom izbeglim Hrvatima iz Republike BiH kojima je, verovali ili ne, BiH pod pritiskom Međunarodne zajednice, vratila te stanove i kuće.
Šta sada ja predlažem, zapravo i SNS ima ovaj program koji ću na neki način probati da predložim Vladi i Komesarijatu da ga realizuje.
Vlada Republike Srbije bi trebalo da predloži Vladi Republike Hrvatske, da Sabor Republike Hrvatske donese odgovarajuće zakonsko rešenje kojim će biti omogućeno da korisnicima stanova Srba vrati njihove stanove nad kojima su imali stečena prava. Dalje, da se svim građanima, i u ovom slučaju Srbima, omogući otkup tih stanova po istoj ceni koje su plaćali bivši nosioci prava po ustavnom principu jednakosti građana pred zakonom. Ako nije moguć povratak istih stanova, onda treba sagraditi nove u istom opsegu i kvadraturi koje su imali i omogućiti iste uslove otkupa ili pravičnu naknadu.
Zašto prethodne vlade ovo nisu stavile na dnevni red? Voleo bih da iz jutrašnjih diskusija podsetim, iako su se hvalile prethodne vlade da su ovo rešavale, ali nisu stavile na dnevni red.
Drugo, povratak zauzete pokretne i nepokretne imovine, samo ću nekoliko nabrojati i dati predlog rešenja, kako će buduća vlada u koju ja verujem da će raditi ovo, i zato se i odnosi ...