Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Petar Škundrić

Petar Škundrić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Nekoliko reči, a i odgovor u vezi sa postavljenim pitanjem. Danas zaseda Upravni odbor Naftne industrije Srbije, koji razmatra izveštaj revizora. Vlada će postupiti po utvrđenom izveštaju i preduzeti potrebne mere, uključujući i mere koje će se odnositi na utvrđivanje odgovornosti.
Žao mi je, gospodin Maraš je izašao, postavio je pitanje u vezi sa rešavanjem starog ruskog duga, vezano za gas. Mogu da vam kažem da je taj stari dug vezan do 2000. godine razrešen sporazumom između dve vlade o regulisanju obaveza bivšeg SSSR-a, po obračunima vezanim za robni promet između bivšeg SSSR-a i SFRJ. Reč je o iznosu od 188.000.000 američkih dolara.
Kada je reč o dugu koji je nastao posle 2000. godine, 29.000.000 američkih dolara vraća se na taj način što se na svakih hiljadu kubnih metara cena povećava za tri dolara, i to će biti plaćano dok se taj dug ne izmiri, do 2014. godine. Ostalo je neregulisano pitanje duga od trideset miliona američkih dolara posle 2001. godine. To je odgovor u vezi sa tim pitanjem, da ga ne biste ponovo postavljali i aktuelizovali, mislim da sam vrlo precizno odgovorio.
U vezi sa konstatacijama o ponašanju ili o slanju poruka ino-partnerima u vezi sa ovim projektom i uopšte saradnjom u oblasti energetike, mogu da vam na to odgovorim veoma kratko – najveći partner u oblasti energetike odgovorio je na naše oblike saradnje podizanjem na najviši mogući stepen strateških i partnerskih odnosa između Ruske Federacije i Srbije.
U vezi sa ovim zakonom, želim da kažem ponovo da se on donosi kao poseban zakon u skladu sa članom 2. Zakona o eksproprijaciji i da će omogućiti realizaciju gasifikacije juga Srbije i razvoj određenih razvojnih projekata u vezi sa tim. Pozivam poslanike da daju podršku ovom zakonu. Hvala.
Zakone donosi Narodna skupština; ministar ne donosi zakone, ministar može da donese određeni akt, kako je zakonom uređeno.
Hteo bih da ukažem na to da vodimo računa kada govorimo o određenoj materiji da je znamo dobro. Rekao bih vam da etil-merkaptan ne sadrži u sebi toksične supstance, kancerogene, on je sam po sebi toksičan i kancerogen. Ne, dobro da se razumemo, važno je precizno reći o čemu se radi. Uredbom mora da se uredi po standardima koji to moraju da izbegnu. Mnoge supstance su do juče korišćene kao obeleživači u raznoraznim procesima, a nije se znalo da imaju toksične ili kancerogene efekte. Kada se sazna da neka od supstanci ima takav efekat, ona se eliminiše. Znači, našom uredbom biće uzeti u obzir najviši standardi. To je suština donošenja ovih uredaba ili podzakonskih akata koji detaljnije uređuju tu problematiku.
Prema tome, samo skrećem pažnju na to da mi znamo tu problematiku, da znamo šta su merkaptani. Kao hemijski tehnolog, mogu da vam kažem da nema netoksične supstance. Ukoliko se pretera sa određenim količinama, od šećera, vode... Ako čovek popije više vode nego što organizam može da prihvati, imaće ozbiljne probleme. Isto tako, ukoliko konzumira određenu količinu natrijum-hlorida, neće imati problema, ali ako pređe dozvoljene granice, imaće problema.
Ovde nije reč o tome. Merkaptani jesu toksične materije; ne sadrže u sebi neke druge, nego su takve same po sebi.
Radi javnosti, a mislim da gospodin Marković zna, ovo se ne odnosi na one ljude koji imaju položene stručne ispite, vezano za gasovod; ovde je reč o naftovodima, za koje do sada ljudi nisu polagali stručni ispit. Prvi put se uvodi sada i za njih obaveza, kao za sve cevovode, i to je razlog zašto je to ovde posebno naglašeno.
Neće to biti završna reč, samo nekoliko rečenica.

Mislim da je jako dobro što smo veoma temeljno pretresli nacrt ovog zakona o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika, kojim se uređuju uslovi za bezbedan i nesmetan cevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika. Ovo je posebno važno u periodu koji je pred nama, jer treba da realizujemo velike projekte, ali isto tako važno je sa stanovišta funkcionisanja sistema kojim sada raspolažemo. Stoga, pozivam vas da date podršku ovom zakonu. Hvala.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, dame i gospodo uvaženi poslanici Narodne skupštine, zakon o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje magistralnog gasovoda MG-11 se donosi radi realizacije Sporazuma između Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije, koji je potvrđen Zakonom o potvrđivanju Sporazuma između Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije o saradnji i izgradnji gasovoda na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije („Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori“, br. 4/96) kojim je dogovorena saradnja u izgradnji i eksploataciji gasovoda na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije i realizaciji isporuka ruskog prirodnog gasa, kao i osnivanje u Saveznoj Republici Jugoslaviji akcionarskog društva od strane ruskog akcionarskog društva „Gasprom“ i jugoslovenskog preduzeća koje odredi jugoslovenska strana, u cilju projektovanja, izgradnje i finansiranja radova, eksploatacije pomenutih gasovoda i prodaje prirodnog gasa koji se transportuje tim gasovodom potrošačima u Saveznoj Republici Jugoslaviji i eventualno tranzita prirodnog gasa preko teritorije Savezne Republike Jugoslavije.
U skladu sa navedenim međunarodnim sporazumom osnovano je Akcionarsko društvo „Jugorosgas“ Beograd od strane „Gasproma“ i Javnog preduzeća NIS, čiji je pravni sledbenik danas „Srbijagas“ Novi Sad, sa današnjim učešćem u vlasništvu od 25%. Tačno je, kada je osnovano, bilo je 50%. To su tačni podaci.
„Jugorosgasu“ a.d. Beograd povereno je obavljanje delatnosti od opšteg interesa na trasi magistralnog gasovoda MG-09, MG-10 i MG-11 zaključcima Vlade Republike Srbije, 05-broj 023-448/2007 od 18. januara 2007. godine i 05-broj 023-1204/2007 od 1. marta 2007. godine i ugovorima o poveravanju obavljanja delatnosti od opšteg interesa, overenim od Prvog opštinskog suda u Beogradu, overa broj 37/07 od 24. januara 2007. godine i overa broj 257/07 od 6. marta 2007. godine.
Prostornim planom Republike Srbije („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 13/96) i Uredbom o utvrđivanju prostornog plana područja infrastrukturnog koridora Niš - granica Republike Makedonije („Službeni glasnik RS“, br. 77/02) utvrđen je koridor gasovoda, njegova ukupna dužina od Niša do granice sa Republikom Makedonijom koja iznosi 166 km, tehničke karakteristike po deonicama, kao i bliži uslovi za njegovu izgradnju.
Izgradnjom magistralnog gasovoda MG-11 od Niša do granice s Makedonijom i pripadajućih razvodnih gasovoda RG 11-01 (reč je o trasi Orljane - Leskovac), RG 11-02 (Leskovac - Vranje), RG 11-03 (Vranje - granica Republike Makedonije) i RG-04 (od glavnog razvodnog čvorišta Beloljin, opština Prokuplje, do Blaca), sa pratećim objektima, uključujući i postavljanje optičkog kabla za telemetriju, nadzor i daljinsko upravljanje gasovodnim sistemima, obezbedilo bi se snabdevanje prirodnim gasom južne Srbije, obezbeđivanjem funkcionalnih veza razvodnog gasovoda preko priključnih stanica za sve opštinske i centre zajednice sela, čime bi se podstakao i privredni razvoj ovog regiona.
Članom 2. Zakona o eksproprijaciji predviđeno je da se javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti utvrđuje zakonom ili odlukom Vlade. Imajući u vidu da „Jugorosgas“ a.d. ne ispunjava uslove iz člana 8. Zakona o eksproprijaciji da bude utvrđen za korisnika eksproprijacije za potrebe izgradnje ovog objekta energetske infrastrukture, potrebno je obezbediti pravni osnov za određivanje ovog društva za korisnika eksproprijacije.
S obzirom na to da član 2. Zakona o eksproprijaciji predviđa mogućnost da se javni interes za eksproprijaciju utvrdi posebnim zakonom, predlaže se donošenje ovog zakona, kojim se utvrđuje postojanje javnog interesa za eksproprijaciju i stvaraju uslovi za realizaciju obaveza Republike Srbije iz navedenog međunarodnog ugovora i za izgradnju ovog značajnog objekta energetske infrastrukture.
Želim Skupštinu i građane da obavestim da je sva potrebna sredstva za izgradnju gasovoda, u iznosu od 39.272.250 američkih dolara, obezbedio „Jugorosgas“ a.d. Beograd: za deonicu Niš - Leskovac iznos od 17.272.250 američkih dolara i za deonicu Leskovac - Vranje - makedonska granica iznos od 22.000.000 američkih dolara.
Donošenjem ovog zakona stiču se uslovi za pristup realizaciji ovog projekta gasifikacije, što naši građani očekuju, i pruža se mogućnost da se zaposli određeni broj preduzeća i radnika.
Predlažem Skupštini da prihvati ovaj Predlog zakona o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje magistralnog gasovoda MG-11.
U vezi sa sledećim predlogom, reč je o zakonu o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika, ustavni osnov za donošenje zakona sadržan je u članu 97. stav 1. tačke 6), 8) i 12) Ustava Republike Srbije, po kome Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, pored ostalog, pravni položaj privrednih subjekata, sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti, sistem u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom, jedinstveno tržište, sistem zaštite i unapređenja životne sredine, organizaciju i korišćenje prostora i naučno-tehnološki razvoj Republike Srbije.
Ovim zakonom uređuju se uslovi za bezbedan i nesmetan cevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika, projektovanje i izgradnja, održavanje i korišćenje cevovoda, gasovoda, naftovoda i produktovoda i unutrašnjih gasnih instalacija.
Trenutno je na snazi Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika („Službeni list SRJ“, broj 29/97), koji je do stupanja na snagu Ustavne povelje državne zajednice SCG bio u nadležnosti SRJ.
Ovaj zakon je donošenjem Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, broj 35/2003) prenet u nadležnost Republike Srbije, odnosno njenog resornog ministarstva.
Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika je propis neophodan u cilju regulisanja bezbednog korišćenja, održavanja i izgradnje gasovoda, naftovoda i produktovoda u tehničkom smislu.
Danom stupanja na snagu Zakona o energetici Republike Srbije prestao je da važi Zakon o transportu, distribuciji i korišćenju prirodnog gasa („Službeni glasnik RS“, broj 66/91, 53/93, 67/93, 48/94 i 12/96), usled čega su pojedina pitanja koja su bila regulisana ovim zakonom ostala bez pravne regulative.
Takođe, ovaj zakon je bilo neophodno terminološki uskladiti sa Zakonom o energetici („Službeni glasnik RS“, broj 84/04), koji je donet u avgustu 2004. godine, odnosno sa terminologijom EU u ovoj oblasti.
Ovaj zakon treba da bude pravni osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se u potpunosti regulisati oblast sigurnosti izgradnje i bezbednosti korišćenja gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Naime, donošenjem ovog zakona stvoriće se pravni osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se urediti uslovi i normativi za bezbedan transport i distribuciju u gasovodima svih pritisaka; uslovi i normativi za bezbedan transport naftovodima i produktovodima, daljinski nadzor i upravljanje gasovodima, naftovodima i produktovodima; projektovanje sistema modernizacije; izbor sredstava za odorizaciju i način odorisanja gasovitih ugljovodonika; projektovanje, izgradnja i održavanje unutrašnjih gasnih instalacija; uslovi i normativi za bezbedan rad trošila; pravila rada energetskih subjekata kojima će se urediti postupak i način korišćenja gasovoda, naftovoda i produktovoda; uslovi, program i način polaganja stručnog ispita za poslove tehničkog rukovođenja, održavanja naftovoda i unutrašnjih gasnih instalacija.
Predlažem da, radi normalnog funkcionisanja u oblasti transporta gasovitih i tečnih ugljovodonika, prihvatite predloženi nacrt zakona.
U vezi s Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu želim da kažem sledeće.
Osnovni razlozi za donošenje izmena i dopuna Zakona o rudarstvu se nalaze u neophodnosti unapređenja postojećeg teksta Zakona i ogledaju se u nekoliko ključnih elemenata: kao prvo, preciznije uređenje uslova i načina eksploatacije mineralnih sirovina; drugo, jednostavniji obračun i efikasnija realizacija naplate naknade za korišćenje mineralnih sirovina; treće, stvaranje zakonskih preduslova za uređenje i izdavanje svih vrsta licenci za pravna lica iz oblasti rudarstva do početka rada agencije za rudarstvo; četvrto, pooštravanje sankcija za nelegalnu eksploataciju mineralnih sirovina; peto, bliže uređenje svih neophodnih postupaka pri zatvaranju rudnika; šesto, pravne mere za podsticaj određenih delova rudarske industrije.
Tekst izmena i dopuna Zakona o rudarstvu je skup praktičnih mera za unapređenje postojećeg zakonskog okvira. Osnovna načela na kojima se zasniva postojeći zakon ostaju nepromenjena; reč je o odobrenju za eksploataciju, o odobrenju za izvođenje rudarskih radova, upotrebnoj dozvoli i inspekcijskom nadzoru.
Najvažnije izmene su to što se omogućava da pored privrednih društava i preduzetnici obavljaju određene poslove vezane za eksploataciju i rudarstvo, sa osnovnim motivom uvođenja ravnopravnosti u obavljanju privrednih delatnosti.
Brišu se odrednice kojima se odobrava eksploatacija mineralnih sirovina za sopstvene potrebe. Ovu izmenu smo predložili iz iskustva, kako bi se izbegao širok prostor za eventualne zloupotrebe i nenaplaćene naknade za korišćenje mineralnih sirovina.
Menja se visina naknade za korišćenje određenih mineralnih sirovina: tehnogenih sa 4% na 1%, nemetaličnih sa 5% na 3%, uglja iz jame sa 1% na 0,5%. Takođe, uvodi se i pojednostavljeni model obračuna naknade kod sirovina za proizvodnju građevinskog materijala, po toni iskopane sirovine.
Uveden je pojam godišnjeg programa za razvoj rudarstva i sprečavanje i otklanjanje štetnih posledica nastalih rudarskim aktivnostima. Na ovaj način stiče se zakonski okvir da se u programima Vlade obezbede sredstva za sanaciju brana, rekultivaciju napuštenih rudarskih objekata, unapređenje i tehničku pomoć za pojedine rudnike.
Precizirali smo i način vršenja rudarskih aktivnosti kroz jasno navedenu obavezu pribavljanja sva tri odobrenja: odobrenja za eksploataciju, odobrenja za izvođenje rudarskih radova i odobrenje za upotrebu rudarskih objekata.
Uvedena je obaveza investitora da prilikom pribavljanja odobrenja za eksploataciju dostavi dokaz o pravu svojine ili korišćenja zemljišta, osim za preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom.
Na ovaj način se pooštravaju kriterijumi za pribavljanje odobrenja za eksploataciju u cilju zaštite interesa prava privatnog vlasništva i sprečavanja nelegalne eksploatacije na tuđem zemljištu.
Uvodi se pojam zaštitnog prostora oko postojećeg eksploatacionog polja, radi zaštite investitora od negativnih uticaja drugih rudarskih aktivnosti.
Takođe, uvodi se obaveza javnim preduzećima da pre zatvaranja rudnika donesu poseban program za rešavanje socijalnih i ekoloških pitanja kod trajne obustave rudarskih radova i omogućava obezbeđivanje neophodnih sredstava za njegovu realizaciju.
U predloženom tekstu zakona predlažu se rešenja za unapređenje efikasnosti rada rudarske inspekcije i pooštravanje kaznenih odredaba, u cilju povećanja bezbednosti na radu u rudnicima. Između ostalog, uvode se i mandatne kazne.
Na kraju, ako dozvolite, izneo bih još kratku elaboraciju Predloga zakona o prestanku važenja Zakona o udruživanju u Zajednicu jugoslovenske elektroprivrede.
Zajednica jugoslovenske elektroprivrede (JUGEL) osnovana je radi obezbeđivanja i ostvarivanja urednog i nesmetanog funkcionisanja jugoslovenskog elektroenergetskog sistema, kao tehnološki jedinstvenog sistema od interesa za celu zemlju i u nju su bile udružene organizacije za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije na nivou republika i autonomnih pokrajina bivše SFRJ.
Predložili smo ovaj zakon iz sledećih razloga. Funkcionisanje i postojanje zajednice kao pravnog subjekta izgubilo je smisao otcepljenjem bivših republika SFRJ, a time i istupanjem udruženih elektroprivrednih preduzeća tih republika iz Zajednice. Sve elektroprivrede bivše SFRJ uskladile su zakonsku regulativu u oblasti elektroenergetike na potpuno novim principima, tako da je izvršeno potpuno razdvajanje elektroenergetskih sistema bivših republika SFRJ u sisteme koji funkcionišu u nezavisnom režimu unutar svoje teritorije.
Pod dva, u skladu sa Ustavom SRJ i Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava SRJ, nije izvršeno usklađivanje Zakona o udruživanju u zajednicu sa Ustavom do kraja 1995. godine.
Pod tri, Ustavna povelja državne zajednice Srbija i Crna Gora i Zakon za sprovođenje Ustavne povelje nisu utvrdili postojanje jedinstvenog energetskog sistema državne zajednice, delokrug organa, niti način i postupak rešavanja statusa zajednice.
Kao četvrto, po Ustavu Republike Srbije i Zakonu o energetici ne postoji osnov za dalje važenje ovog zakona. Kao peto, Zakon o privrednim društvima ne uređuje oblik poslovne zajednice, odnosno poslovnog udruženja kao poseban organizacioni oblik.
Kao šesto, status zajednica osnovanih na istim principima (kao što su Zajednica jugoslovenskih železnica, Zajednica jugoslovenskih pošta itd) rešen je takođe donošenjem zakona o prestanku važenja.
Imovinu Zajednice kojom je raspolagala čine pokretne stvari, nepokretnosti, pravo korišćenja na zgradi u Balkanskoj 13, na delu poslovne zgrade 4/10, Dispečarskog centra u Ulici vojvode Stepe 412 i nezavršeni poslovni centar na istoj adresi, novčana sredstva, prava i obaveze i dokumentacija u vezi sa stambenim fondom i u vezi sa sudskim i upravnim sporovima, arhivska građa i dokumentacija. U Zajednici je zaposleno šest građana.
Predlažemo da se ovaj zakon donese zbog toga što Ustavna povelja državne zajednice Srbija i Crna Gora nije uredila i predvidela način i postupak rešavanja statusa Zajednice. Ustavnom poveljom predviđeno je da je imovina SRJ potrebna za rad institucija Srbije i Crne Gore imovina Srbije i Crne Gore, kao i da je imovina SRJ na teritoriji država članica imovina država članica, po teritorijalnom principu. Isto tako, Sporazumom o sukcesiji je kao osnovni princip za razgraničavanje imovine SFRJ na države sukcesore prihvaćen teritorijalni princip.
Kao treće, po istupanju Crne Gore, u Republici Srbiji je donet veći broj rešenja o razrešenju organa, preduzeća i ustanova u kojima je osnivačka prava imala državna zajednica Srbija i Crna Gora. Donet je Zakon o ratifikaciji Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crne Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza; takođe, i Uredba o položaju pojedinih institucija bivše državne zajednice i službi Saveta ministara, ali status ove zajednice nije bio obuhvaćen.
Zbog toga predlažemo da sve navedeno preuzmu Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ i Javno preduzeće „Elektromreža Srbije“, prema sporazumu koji su zaključili 2007. godine. Predlažem da Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o udruživanju u Zajednicu jugoslovenske elektroprivrede Skupština Srbije prihvati. Hvala lepo.
Samo kratko da odgovorim. Ovo nije lex specialis Socijalističke partije i ovo nije predlog u ime Socijalističke partije, nego je ovo predlog zakonskog projekta od strane Vlade Republike Srbije. To je prva konstatacija.
Druga konstatacija – mi smo se složili da član 8. nije osnov, zakonski okvir i predlažemo, po članu 2. Zakona o eksproprijaciji, da se donese ovaj zakon koji bi omogućio potrebnu eksproprijaciju.
Reč je o zemljištu i moglo je da ide bez toga. (Smeh u sali.) Moglo je da ide, ali mi ne želimo. Ako bismo se držali prvog leks specijalisa koji je donet, onda je moguća i ta varijanta.
Međutim, ova vlada nije želela da joj se ospori da je uradila nešto po Zakonu iz 1996. godine, nego je zatražila saglasnost ove skupštine da, saglasno članu 2. Zakona o eksproprijaciji, omogući ovaj proces eksproprijacije kako bi se omogućila gasifikacija juga Srbije. To član 2. Zakona o eksproprijaciji omogućava, što je potvrdio Sekretarijat za zakonodavstvo Republike Srbije.
Ne sporim pravo da vi imate drugačije mišljenje i drugačije tumačenje. Skupštinska procedura je tu da utvrdi da li je jedno ili drugo u pitanju, ali vas molim da ne prenosimo raspravu na politički teren, jer to nema nikakvog smisla.
Ja bih vas zamolio da pročitamo član 8. do kraja. Zbog tog kraja je predložen ovaj leks specijalis: „Eksproprijacija se može vršiti za potrebe Republike Srbije, autonomne pokrajine, grada, grada Beograda, opštine, javnih fondova, javnih preduzeća, privrednih društava koja su osnovana od strane javnih preduzeća, kao i za potrebe privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom osnovanih od strane Republike Srbije, autonomne pokrajine, grada, grada Beograda ili opštine, ako zakonom nije drugačije određeno“.
Prema tome, postoji mogućnost da se posebnim zakonom drugačije odredi. Ništa mi nećemo da uradimo van odluka ove Narodne skupštine.
(Ivan Andrić, s mesta: To je pogrešna interpretacija.)
Zamolio bih da se zaista govori o činjenicama. Taj pomoćnik o kome govorite da je u „Jugorosgasu“ nije u „Jugorosgasu“, i to uopšte nije relevantna činjenica za raspravu u ovom parlamentu. To je prvo, nije u „Jugorosgasu“.
Kao drugo, ne mogu da prihvatim ocenu da je u ovom periodu od kada sam na mestu ministra rudarstva i energetike saradnja, strateška saradnja sa Ruskom Federacijom u oblasti energetike obeležena skandalima. Mislim da je reč o ozbiljnim projektima, koji treba da donesu dobro državi Srbiji u narednih 30 - 50 godina, o čemu smo govorili ranije; da nije reč samo o bilateralnom sporazumu, da je reč o jednom transevropskom projektu kada je u pitanju „Južni tok“ i da ova vlada realizuje međudržavni sporazum koji je ova skupština utvrdila i koji ima status zakona.
Nijednog trenutka nisam pozivao poslanike, niti mi je to namera, da se ne poštuje zakonitost u radu. Samo sam u ime Vlade predložio koji su to zakonski okviri koji treba da obezbede mogućnost donošenja ovog zakonskog projekta kako bi se pristupilo daljoj gasifikaciji zemlje. Nije reč, gospodo, o interesu Ruske Federacije, reč je o interesu građana na jugu Srbije, reč je o interesu građana Republike Srbije da koriste jedan od najplemenitijih energenata, reč je o prirodnom gasu, između ostalog, da bismo štitili i čuvali životnu sredinu, ali i da bismo zaštitili deo sopstvenih resursa kojima raspolažemo.
Mogu vrlo konkretno o svakoj deonici da govorim šta je to što će građani na jugu Srbije i građani Srbije dobiti realizacijom ovog projekta. Reč je o otvaranju projekata u oblasti gasifikacije Srbije. Ovo je prvi. Uskoro će da uslede i drugi, na kojima Vlada ozbiljno radi.
Da bismo ovaj deo posla uradili, potrebna nam je vaša podrška kroz donošenje osnova za vršenje eksproprijacije, reč je o oko pola hektara zemlje, za realizaciju ovog gasovoda.
Mislim da je ovo zaista ispod nivoa dostojanstva. Gospodine Krasiću, vi morate sa punim dokazima da potvrdite ono što ste rekli. Zaista nemate nijedan dokaz. Mene ne interesuje ko se gde nalazi. Govorio sam vam o stvaranju zakonskog okvira da se donese jedan zakonski projekat koji će omogućiti delu građana Srbije da dobije gas.
Prema tome, molim vas, nemojte da izmišljate. Nikoga nisam pozivao, ni kao ministar, ni kao predstavnik Vlade, da radi protiv zakona i Ustava.
Gospodine Krasiću, vi to dobro znate, to cela Skupština zna. Nijednog trenutka se nisam pozivao na Ruse. Ovde ne zastupam interese bilo koje kompanije ili bilo koje druge države, nego zastupam interese Vlade Republike Srbije i građana Republike Srbije, kao i vi, u delu izvršnih obaveza koje imam. Prema tome, molim vas da ne podmećemo ono što nije rečeno.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, veoma sam pažljivo slušao i nastaviću da slušam vaša izlaganja, primedbe, sugestije i predloge u vezi sa zakonskim predlozima koji su danas na dnevnom redu.
Prihvatam da možemo da imamo različita viđenja o pojedinim rešenjima, što je i normalno s obzirom na pozicije koje zauzimamo u ovom trenutku, ali ne mogu da prihvatim jedan deo gde se pretpostavlja da će se nešto dogoditi u vezi sa zakonskim projektima koji su na dnevnom redu, a da ni zakonodavcu, ni Ministarstvu, ni Vladi nije padalo na pamet da u tom pravcu razmišlja ili radi.
Delim, zaista, brigu gospodina Zankova, gospodina Perića i ostalih u vezi s položajem naših rudara, posebno u podzemnoj eksploataciji uglja, ali moram da vam kažem da je ova vlada obezbedila i ove godine potrebne subvencije za podzemnu eksploataciju uglja, da je ovo ministarstvo obezbedilo da se reši problem zdravstvenih knjižica i da je ovo ministarstvo za novi budžet predložilo veće izdvajanje za podzemnu eksploataciju uglja nego što je to bilo u budžetu za tekuću godinu.
To su dokazi da ni Ministarstvo ni Vlada ne žele da dovedu u pitanje postojanje podzemne eksploatacije uglja, nego da žele određenim merama da unaprede proizvodnju i da, ukoliko se stvore uslovi, izvrše restrukturiranje koje će omogućiti, s jedne strane, ekonomičnu proizvodnju, a s druge strane, normalnije uslove rada naših rudara i bolji život rudara i sredina u kojima oni žive i rade.
U tom pravcu, ovo ministarstvo je preduzelo mere i blizu je rešenja npr. da pitanje Štavlja reši tako što će ući u izgradnju jednog termobloka snage od 250 ili 300 megavata i omogući normalnu eksploataciju sa te lokacije.
S druge strane, imamo inicijativu da Termoelektrana „Morava“ i „Resavica“ čine jedan jedinstven rudarsko-energetski sistem i da obezbedimo partnera da zajedno sa državom izvrši restrukturiranje i omogući normalno i efikasno poslovanje podzemne eksploatacije uglja u celini.
Zato želim da poručim rudarima da u zakonskom projektu ne stoji nijedna odredba koja dovodi u pitanje njihovu poziciju u smislu, kako je rečeno, straha da će se izvršiti zatvaranje ovih rudnika. Naprotiv, činimo sve i tražimo vašu podršku kroz ove projekte da određene projekte intenziviramo i da određene probleme, pa i određena zakašnjenja koja su bila prisutna, prevaziđemo.
Gospodin Lapčević je skrenuo pažnju da su investicioni zahvati manji nego što su bili. Samo želim da govorim o oblasti resora koji ja predstavljam.
Mogu da vam kažem da u poslednjih 30 godina nije započet takav investicioni ciklus kao što je započet u proteklih godinu dana u oblasti energetike, kako kroz odluke koje su donete, tako i kroz početak realizacije određenih projekata.
Znate da je 2003. godine npr. bio potpisan ugovor o revitalizaciji „Đerdapa“ sa ruskom kompanijom „Silovie mašini“, da je to stajalo sve do unazad godinu dana, da smo uspeli da to vratimo na dnevni red, da potpišemo novi, tzv. aneks osam ugovora i da započnemo revitalizaciju „Đerdapa“. Podići ćemo kapacitet za 162 megavata nove snage i produžiti vek najvažnijoj hidroelektrani u Srbiji za narednih 30 ili 40 godina.
Započeli smo rekonstrukciju „Bajine Bašte“. Završava se rekonstrukcija Hidroelektrane „Međuvršje“ i „Ovčar banje“. Potpisaćemo, verovatno 13. novembra, sporazum sa Vladom Italije o investicijama u hiljadu megavata snage u oblasti proizvodnje čiste energije u Srbiji, koja će po posebnim cenama biti izvožena u Italiju. Mogu da nabrajam još dosta investicionih zahvata koji su u toku ili će uskoro biti započeti.
Kada je reč o gasifikaciji, bilo je planirano da se u Srbiji izgradi mreža gasovoda od 1.350 kilometara. Ovo ministarstvo je izvršilo reviziju tih planova i došlo do zaključka da je potrebno izgraditi još 2.000 kilometara gasovoda u Srbiji. Utvrđivanjem javnog interesa o kome danas razgovaramo stvorili bismo mogućnost da odmah krenemo u realizaciju projekta gasovoda čija je dužina 166 kilometara.
Obećavam vam da ćemo kroz mesec dana takođe započeti investicioni zahvat na pravcu Aleksandrovac - Brus - Kopaonik - Novi Pazar, Novi Pazar - Tutin. To je, ako se uključe i Raška i Leposavić, oko 111 kilometara gasne mreže. Samo ove dve trase biće oko 20% planiranih zahvata u gasifikaciji Srbije. Privodi se kraju završetak prve faze izgradnje podzemnog skladišta gasa, gde je utisnuto preko dvesta miliona normalnih kubnih metara gasa, gde se završava dvosmerni gasovod Gospođinci - Banatski Dvor koji treba da obezbedi mogućnost povećanog korišćenja uskladištenog gasa u Banatskom Dvoru između tri i pet miliona tona normalnih kubnih metara gasa, a do sada je bilo moguće samo oko pola miliona. To govori da ulazimo znatno pripremljeniji u ovu zimu u odnosu na ovu vrstu energenta.
Tačno je da smo mi povećali cenu gasa 15. oktobra prošle godine za 60%, ali je tačno da je cena gasa na svetskom tržištu tada porasla za 110%. Tačno je da do tada nismo više od godinu i nešto ili dve godine menjali cenu gasa. Kao što sam i prošli put govorio, tačno je i to da su industrijski potrošači dobili u to vreme nižu cenu gasa.
Želim da vas obavestim da su kvalifikovani potrošači u lancu daljinskog sistema grejanja i sada dobili u odnosu na te cene oko 10% nižu cenu, saglasno tarifnom sistemu i pravilniku. Očekujem da ćemo od 1. januara verovatno ići sa nižom cenom gasa uopšte. Tačno je da je cena gasa sada niža na evropskom ili svetskom tržištu, ali je tačno i to da je cena transporta skoro duplirana zbog toga što smo imali manje povlačenje gasa nego što je bilo planirano.
Kada je u pitanju izvršenje trajne eksproprijacije zemljišta, ja sam saglasan sa vama da je jednako važan svaki kvadratni metar. Ja sam govorio o veličini koja se odnosi na trajnu eksproprijaciju i govorio sam da je reč uglavnom o glavnim razvodnim čvorovima, gde se obuhvata površina 50 puta 50 metara kvadratnih ili negde 10 puta 10. Uglavnom nema većih površina od ovih.
Saglasan sam da je privatno vlasništvo neprikosnoveno i da treba da bude neprikosnoveno, ali ova skupština proglašava javni interes i ona stvara uslove od kojih zavisi da li ćemo moći deo energetske infrastrukture realizovati ili ne. Ovde je u pitanju gasovod, na drugom mestu će biti visoki napon, vezan za električne mreže, na trećem mestu će biti naftovod itd. Radimo i treba da radimo onako kako rade i ostale evropske zemlje ili zemlje EU.
Prema tome, mi pokušavamo da uradimo određene zahvate koji treba da povećaju zaposlenost domaćih preduzeća, koji treba kroz investicije u energetici da omoguće mnogim preduzećima iz raznih sektora dosta posla i zato tražimo od vas da određene zakonske projekte utvrdimo.
Tačno je da su cene takse za korišćenje mineralnih sirovina nešto niže od cena u okruženju. Gledali smo da one budu približno iste, ali smo išli sa nešto nižim cenama. Zašto? Zato što smo želeli da pružimo mogućnost i da popravljamo sliku, da bi svi oni koji zaista žele da investiraju u ovoj oblasti u našoj zemlji to uradili sada, jer vreme čini svoje. Neinvestiranje tokom pedeset godina, na primer, u hidropotencijal na Drini odnelo je milione i milione evra, dolara ili dinara, šta god hoćete.
Smatram da imamo mogućnosti da deo svojih resursa ozbiljno iskoristimo. Očekujem ne samo da ćemo izvršiti revitalizaciju, na primer, Kostolca, nego da ćemo milione tona gline pretvarati u kvalitetnu opeku, kvalitetnu ciglu. Takođe se nadam da će taj projekat brzo da bude iskorišćen. Zbog toga je važno da ova cena bude primamljiva za budućeg investitora koji će doći da to radi.
Takođe očekujem da ćemo rešavanjem pitanja otpepeljavanja u Termoelektrani „Nikola Tesla“ omogućiti korišćenje 15 miliona tona pepela (ili 30 miliona tona, kada rešimo oba bloka) u industriji cementa, građevinarstvu ili nekim drugim oblastima.
Stoga vas molim za razumevanje za zakonske projekte koje smo podneli. Uvažavam da možete da imate i drugačiji pristup. Uvažavam, normalno, da opozicioni poslanici ozbiljno kritikuju svaki predlog, ali molim, kada se govori o „Jugorosgasu“, nije reč o ruskoj kompaniji. Reč je o srpskoj kompaniji sa većinskim vlasništvom, sa većinskim ruskim kapitalom. Ona radi po zakonima Republike Srbije, registrovana je u Srbiji, a mi možemo da cenimo da li radi onako kako rade i ostale kompanije.
Prema tome, ovde nije u pitanju to da se ja zalažem za neku kompaniju; ja se zalažem za to da se taj profit koji neka kompanija, bilo koja, ostvari u našoj zemlji investira u projekte u našoj zemlji. Hvala.
Mislim da postoji potreba, činjenica radi, da odgovorim na ovo što je gospodin Batić rekao. U najvećem delu, kada je reč o zagađenju, sve ovo stoji. Međutim, želim gospodinu Batiću da odgovorim da je Nemačka donela odluku da počne da gradi četiri termoelektrane na ugalj; da postoje odluke drugih evropskih zemalja koje takođe pristupaju takvim ili sličnim projektima i mnoge žele da potroše određene svoje resurse, dok još to mogu, u vezi sa Kjoto odlukama i sporazumima. To je jedno pitanje.
Drugo, govorio sam o projektu otpepeljavanja; želim, ako niste znali, da vas obavestim da je termoblok B-2 Termocentrale „Nikola Tesla“ B završen, u smislu otpepeljavanja, uz pomoć sredstava Evropske komisije i ulaganja EPS-a. Do juna ili septembra sledeće godine treba da se završi i blok jedan, koji je takođe od 620 megavata. Reč je o malovodnom postupku otpepeljavanja koji sprečava zagađivanje zemljišta i voda, a omogućuje korišćenje deponovanog pepela, koji se deponuje po određenoj tehnologiji i više neće biti razvejavan.
Samo sam želeo da ukažem na neke od projekata koji su u toku u oblasti koju pokriva Ministarstvo rudarstva i energetike. Hvala.
Što se tiče projekta Južni tok, znate da je reč o magistralnom evropskom projektu. Sve istražne radnje vezane za pripremu fizibiliti studija u dobrom delu su završene.
Pravni okvir između zemalja učesnica u realizaciji ovog projekta je sačinjen. Postoje čvrste garancije da će u dinamici koja je planirana ovaj projekat biti realizovan.
On predstavlja strateško povezivanje nekoliko značajnih zemalja u Evropi. Predstavlja strateško partnerstvo Ruske Federacije i Italije, u prvom redu, ali isto tako predstavlja u delu energetike i strateško partnerstvo Srbije sa Ruskom Federacijom, ali i sa zemljama Evropske unije.
To je jedan od najboljih projekata strateškog i razvojnog karaktera koji će se graditi i izgraditi u narednih nekoliko godina, a efekti će biti dalekosežni u narednih 30 do 50 godina, sigurno.
Nije reč samo o obezbeđivanju pouzdanog i sigurnog snabdevanja jednim od najkvalitetnijih energenata naše zemlje. Reč je o povećanju ukupne bezbednosti zemlje kroz koju treba da protiče gas za deo EU.
Što se tiče cene gasa, želim da podsetim, stalno se prenebregava da su, kada je 15. oktobra prošle godine utvrđena nova cena gasa, industrijski potrošači tada dobili za desetinu procenata nižu cenu gasa nego što su je imali u tom trenutku.
Nažalost, zbog dispariteta u kursu dolara i dinara, a i zbog načina naplate gasa, proizvedeni su gubici u Javnom preduzeću "Srbijagas" i nije bilo moguće korigovati cenu gasa na niže u ovom vremenskom periodu.
Do Nove godine cena gasa će ostati nepromenjena. Kvalifikovani potrošači i sada imaju nižu cenu nego što je bila utvrđena 15. oktobra, a procenjujemo da od Nove godine postoji mogućnost da dođe do sniženja cene gasa za sve potrošače u Srbiji.
Gospodine Nikoliću, nije tačna vaša konstatacija da je ovaj ministar ili ovo Ministarstvo rudarstva i energetike zaustavilo proces ulaganja u obnovljive izvore energije.
Tačna je činjenica da je ovo ministarstvo prvo pristupilo Međunarodnoj agenciji za obnovljive izvore energije, kao što je to učinila i većina zemalja Evrope. To je prvo.
Drugo, tačna je konstatacija da je ovo ministarstvo uradilo podzakonske akte u vezi sa stvaranjem zakonskih okvira za korišćenje obnovljivih izvora energije. I treće, sve energetske dozvole koje su zatražene u skladu sa zakonom ostvarene su u toku ove godine, od kada sam ja na čelu ovog ministarstva.
Tačno je da nije izdato produženje za pet dozvola kojima je istekao rok, a da nisu u toku dve godine ništa uradili. Reč je o ranije izdatim dozvolama.
Investitor nije iskoristio te dve godine da uradi ono što je bilo planirano i ja nisam potpisao produženje za te energetske dozvole, zato što su dve godine bile dovoljne da se određene radnje urade i zato što su dve godine bile upropašćene u odnosu na nacionalno dobro koje nije stavljeno u funkciju.
Mislim da je premijer vrlo precizno objasnio proceduru i zakonitost procesa o kome je gospodin Maraš govorio. Znači, ova skupština je donela lex specialis u vidu sporazuma koji je Vlada realizovala. To je odgovor. Iako nisam učestvovao u prvoj fazi tih poslova, smatram da je to jako dobar posao koji je Republika Srbija uradila. Reč je o strateškim poslovima, od strateškog interesa za Republiku Srbiju, i mi se ozbiljno razlikujemo po ovim pitanjima.
Mogu da uvažim drugačije mišljenje gospodina Maraša. On smatra da mi prodajemo deo suvereniteta kroz strateške aranžmane, ne želeći da kaže da iste takve aranžmane prave i zemlje EU, da EU takođe zavisi od energenata koje kupuje od Ruske Federacije. Preko 42% ruskog gasa se plasira u EU, preko 1/3 nafte se u EU plasira iz Ruske Federacije, preko 25% uglja se prodaje u EU i niko u EU zbog toga i zbog strateških aranžmana koje ima Nemačka i Italija ne kaže da su prodali svoj suverenitet kroz poslove koje obavljaju u oblasti energetike.
Prema tome, mi smo uradili dobar posao. Taj dobar posao se ogleda, između ostalog, kroz investicije koje su započete u sektoru, a vi jako dobro znate koliko mi kao država zahvatamo u delu naftne industrije. I nije tačno da NIS određuje cenu, cenu određuje Vlada.