Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Petar Škundrić

Petar Škundrić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Zamolio bih gospodina Maraša da ne daje sudove o tome da neko obmanjuje, a reč je o tome da ministar energetike obmanjuje srpsku javnost u vezi sa aranžmanima i poslovima koje je Vlada u zadatak dobila od ovog parlamenta.
Južni tok nije bilateralni sporazum Ruske Federacije i Srbije. Južni tok je međunarodni projekat. Reč je o transevropskom projektu, u kome učestvuje Srbija. Ovaj ministar nikada nije govorio o sumi sredstava koja će se dobiti na račun takse zbog prolaska gasa. Samo sam govorio da ćemo sigurno od toga, kao država, imati koristi. Nikada nisam pomenuo nijednu sumu. Prema tome, molim vas da ne pominjete 200 miliona koje nikada nisam pomenuo. Postavljajte to pitanje onima koji su određene stvari govorili.
Reč je o projektima koje je ova vlada realizovala na bazi onoga što je Skupština utvrdila u okviru sporazuma koji ima snagu zakona. I spremni smo za svaki deo da snosimo punu odgovornost za ono što je urađeno.
Poštovani gospodine Milivojeviću, dame i gospodo uvaženi poslanici, kada bi zavisilo od volje bilo kog prisutnog člana Skupštine i Vlade, problem se, verujem, nikada ne bi postavio. Vi sigurno dobro znate da volja ni države nije dovoljna da bi se određeni problemi koji su nastali u našoj južnoj pokrajini mogli na takav način rešiti.
Mislim, kada je u pitanju moj sektor odgovornosti, da su i Ministarstvo i Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije učinili sve što je u njihovoj nadležnosti i moći da najveći broj naših građana, i Srba i nealbanaca i ostalih, ima električnu struju. Vi znate da je EPS izgradio u poslednjih nekoliko meseci i jednu trafo-stanicu u Zvečanu. Lično sam prisustvovao otvaranju te trafo-stanice. Išao sam da razgovaram sa lokalnom samoupravom o tome šta možemo da preduzmemo.
Vlada Republike Srbije čini sve što je u njenoj moći, formirala je radna tela i vodi razgovore sa civilnim misija. Nama se hoće nametnuti od strane pojedinih faktora moći da neposredno razgovaramo sa predstavnicima formiranih kosovskih vlasti, što ni ova vlada, ni moje ministarstvo, ni ja lično ne možemo da prihvatimo. Oni bi želeli da mi na taj način, posrednim putem, priznamo nezavisnost KiM.
S druge strane, mi činimo sve što je u našoj mogućnosti da nađemo i tehnička rešenja da bismo obezbedili svim našim građanima struju i normalne uslove za život. Znam da je to par ekselans i političko i egzistencionalno pitanje, i mi na ta pitanja tražimo odgovor i neka rešenja nalazimo. I danas su predstavnici Ministarstva za KiM, Ministarstva rudarstva i energetike i JP EPS razmatrali tehničke mogućnosti kako da obezbedimo električnu struju, posebno za onaj deo enklava, gde je to veći problem nego na severnom delu KiM.
Mi smo ponudili civilnim misijama da sistemom donacija obezbedimo potrebne količine električne energije, što nažalost nije prihvaćeno.
Bili smo spremni da onoliko električne energije koliko bi bilo potrebno za Srbe i nealbansko stanovništvo toliko damo i za deo albanskog stanovništva na KiM, sa željom da rešimo egzistencijalna pitanja naših ljudi. Razmatramo tehničke mogućnosti oko stvaranja uslova da pojedine enklave imaju svoje izvore električne energije.
Razmišljamo o načinima traženja rešenja preko nekih prijateljski nam raspoloženih zemalja, da formiramo određene uslove i mogućnosti o kojima ne bih želeo sada da govorim, jer će biti za to uslova i mogućnosti onda kada se sa tim prijateljskim zemljama dogovorimo.
Uvaženi gospodine Maraš, znao sam da će biti pitanje sa vaše strane ka resoru koji ja pokrivam ili prema meni lično i znao sam da će priroda ovakvog pitanja biti ovakva.
Nikad nisam izjavio da država više nema uticaja na formiranje cene derivata, nego sam rekao da se stiču uslovi da počne neposredni razgovor između NIS-a i uslužnih prerađivača o ceni procesinga, ukoliko želimo da se na adekvatan način kroz godinu i po dana uključimo u slobodno tržište sa naftnim derivatima.
Što se tiče ovog dela o kojem je premijer govorio, mi, shodno zakonu, imamo vremena do septembra da se izvrši još jedna revizija završnog računa i da utvrdimo pravo činjenično stanje. Želeli bismo da taj rezultat bude što bolji, ali biće onakav kakav jeste. Shodno tome, ova vlada i ovo ministarstvo će postupiti saglasno svojim zakonskim mogućnostima i nadležnostima.
Želim da kažem sledeće. U ovim uslovima finansijske i ekonomske krize se pokazalo da je ovo bio dobar posao koji je Vlada realizovala na bazi ranije utvrđenog i potpisanog međudržavnog ugovora, kojeg je ova skupština ratifikovala. Ova vlada nije radila ništa drugo nego realizovala odluke narodnih poslanika u Skupštini Srbije. Taj međudržavni sporazum je postao zakonska obaveza po kojoj postupa i Ministarstvo rudarstva i energetike.
Lično smatram da je reč o jednom od strateški najvažnijih razvojnih projekata u ovom periodu, da su definitivno doneta rešenja u vezi sa realizacijom magistralnog gasovoda koji Srbiju stavlja u položaj ne samo regionalnog učesnika u energetskom premrežavanju i povezivanju, nego i globalno, koji ne samo da pomaže Srbiji da postigne potrebnu energetsku efikasnost, nego stavlja Srbiju u poziciju značajne zemlje, koja omogućuje delu EU bolje snabdevanje i veću sigurnost snabdevanja gasom, jednim od najznačajnijih energenata sa stanovišta svih zahteva, uključujući i ekološke, a nije tačno da je najviša cena gasa u Srbiji zbog potpisanog gasno-naftnog aranžmana. Ta cena nema nikakve veze sa potpisanim gasno-naftnim aranžmanom.
Imamo trenutno realne investicione zahvate u delu projekata koji su definisani međudržavnim ugovorom, što je jako važno u ovom trenutku, kada su svuda, pa i kod nas, prisutni efekti finansijske i globalne ekonomske krize.
Sada imamo započet investicioni ciklus u NIS i imamo garancije da ćemo taj posao, saglasno ugovoru, na vreme realizovati. Kao što je vrlo značajno da znate da od planiranog minimuma, 31 milijarde normalnih kubnih metara prirodnog gasa, koji je trebalo da ide kroz ovaj budući Južni tok, planira se da to bude 63, odnosno 64 milijarde kubnih metara gasa, što znači da će kroz deo trase gasovoda kroz Srbiju prolaziti više od 20 milijardi normalnih kubnih metara prirodnog gasa, što će imati značajne finansijske, a i razvojne efekte realizacijom ovog projekta. Hvala lepo.
Dame i gospodo, poštovani narodni poslanici Skupštine Republike Srbije, uvaženo predsedništvo, poštovana profesorko Đukić-Dejanović, ustavni osnov za donošenje zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede sadržan je u članu 99. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije, prema kome Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore kad je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja.
Značaj naftno-gasnog aranžmana sa Ruskom Federacijom i njegova realizacija može se u potpunosti obrazložiti i razumeti ako se posmatra u punoj kompleksnosti značaja energetike u celini.
Energetika predstavlja osnovu razvoja celokupne materijalne proizvodnje i potrošnje dobara i ima višestruko dejstvo na ekonomske rezultate privređivanja. Predstavlja snažan apsorbent niza proizvoda visoke tehnologije, jednu od osnovnih podloga ukupnog razvoja svake zemlje.
Još davne 1897. godine Nikola Tesla, naš velikan koji je oplemenio i obogatio život čitavog čovečanstva svojim pronalascima, u govoru na Nijagarinim vodopadima je rekao da razvoja i napretka gradova i uspeha nacija nema bez dostupnosti energije, sa jedne, i stalnog širenja načina njenog dobijanja iz različitih izvora, sa druge strane.
Razvoj energetike danas više nego u Teslino vreme je istovremeno bitan uslov i snažan bazni modifikator privredne strukture i propulzivni faktor ekonomskog razvoja.
Značaj energije za razvoj društva i shvatanje njenog mesta i uloge u privredi i društvu u celini doprinelo je da razvojna energetska politika se usmeri u pravcu obezbeđenja sigurnih i dovoljnih količina energije, uz što niže troškove, kako bi se omogućio željeni ili planirani društveni razvoj.
Pri definisanju dugoročne ekonomske politike uvek se mora imati u vidu visoka međuzavisnost razvoja energetike i ostale privrede, sve veće potrebe u energiji, značajne promene koje su se desile i dešavaju na svetskom tržištu energije, aktuelna naftna kriza izražena u enormnom rastu cena i sve veći uticaj proizvodnje i potrošnje energije na životnu sredinu doprineli su da su danas energija, ekonomija, ekologija i efikasnost postali višedimenzionalni, ogromni problemi razvoja čovečanstva.
Poštovani narodni poslanici, posebno se obraćam vama koji ste želeli da pošaljete najbolju poruku sa ove sednice Narodne skupštine, da stvorimo normalne uslove da se saslušamo kako bi zaista mogli da procenimo i istorijsku, i stratešku, i razvojnu ulogu i značaj ovog aranžmana o kome danas razgovaramo.
Prihvatanjem zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede stvorili bi se uslovi da razvoj energetike naše zemlje bude čvrsto zasnovan na racionalnoj energetskoj politici, usaglašen sa ukupnim energetskim potencijalima i privrednim razvojem u bližoj i daljoj budućnosti.
Gasno-naftni aranžman sa Ruskom Federacijom predstavlja jedan od najznačajnijih strateških i razvojnih projekata u Srbiji u narednih 30 do 50 godina. Projekat obuhvata izgradnju međunarodnog magistralnog gasovoda kroz Republiku Srbiju, primopredajne stanice, glavne merno-regulacione stanice. On pruža mogućnost izgradnje kongenerativnih termoelektrana, postrojenja koja istovremeno proizvode toplotnu i električnu energiju i obuhvata rekonstrukciju i dokapitalizaciju Naftne industrije Srbije.
Realizacijom ovog projekta Srbija postaje strateški partner istovremeno i Ruske Federacije i EU. Kao što znate, projekat Južni tok predstavlja izgradnju magistralnog gasovoda kroz akvatoriju Crnog mora za isporuke ruskog prirodnog gasa u zemlje centralne i južne Evrope.
Realizacija ovog projekta će kao rezultat diversifikacije izvoznih tokova dozvoliti povećanje energetske sigurnosti evropskih zemalja potrošača ruskog prirodnog gasa. Kao jedna od tranzitnih zemalja Srbija će popraviti ili pojačati svoj geostrateški, ekonomski i politički položaj.
Početak prvih isporuka prirodnog gasa gasovodom Južni tok se planira za 2013. godinu. U Srbiji danas gas koristi oko 1.000 industrijskih potrošača i 170 hiljada domaćinstava. Strategijom razvoja energetike Srbije je predviđeno da do 2015. godine broj gasifikovanih domaćinstava poraste na 400 hiljada.
Vojvodina danas ima blizu 80% gasifikovane teritorije, što, nažalost, nije slučaj na širem području Republike Srbije.
No, i pored toga, već izgrađeni gasovodni distributivni sistem svojim potencijalom omogućava priključenje preko 100 hiljada novih korisnika. Sa sadašnje 2,4 milijarde kubnih metara prirodnog gasa, potrošnja bi se povećala na 3,4 milijarde metara kubnog gasa do 2015. godine. U ovu potrošnju nisu uključene potencijalne gasne elektrane, tj. potrošnja gasa za proizvodnju električne energije.
U Srbiji postoje veliki potencijali za rast potrošnje gasa, jer potencijalno veliki potrošači, poput bonica, univerziteta, škola, hotela i poslovnih kompleksa, nimalo ili nikako ne koriste gas. Isto je slučaj i sa delom industrije.
Pažljivim čitanjem sporazuma o naftno-gasnom aranžmanu može se lako zaključiti da su njegovi osnovni ciljevi: povećanje energetske sigurnosti, obezbeđenje kontinuiranih isporuka gasa u Republiku Srbiju, tranzit prirodnog gasa u treće zemlje, unapređenje gasne privrede u Republici Srbiji, unapređenje NIS u Republici Srbiji, obezbeđenje dodatnog pravca snabdevanja gasom u Republici Srbiji, izgradnja podzemnog skladišta, čime će se rešiti problem nedovoljnog snabdevanja gasom tokom zimskog perioda, dok se ne izgradi Južni tok, nakon toga skladište može poslužiti kao dobra baza za trgovinu gasom u regionu, modernizacija NIS, čime će se povećati, tj. najmanje udvostručiti, kapacitet proizvodnje naftnih derivata, pri čemu će kvalitet goriva ispuniti evropske standarde.
Izgradnja gasovoda i rekonstrukcijom NIS Srbija će dobiti sigurno snabdevanje gasom i mogućnost gasifikacije čitave Republike Srbije, osigurano snabdevanje naftnim derivatima i izvoz derivata u zemlje regiona i EU, uposlenost domaćih kompanija prilikom izgradnje gasovoda kroz Srbiju i dalju gasifikaciju Srbije.
Ovo će biti jedna od najvećih kapitalnih investicija u narednih pet godina. Obezbediće se dodatni prihodi od tranzitnih taksi, mogućnost razvoja kapaciteta za proizvodnju električne energije i daljinskog grejanja na prirodni gas, smanjenje potrošnje svojih resursa u oblasti fosilnih energenata, što je važno da sačuvamo određene rezerve i za buduće generacije.
Poboljšanje ekoloških uslova, jer termičko sagorevanje gasa ne oslobađa okside sumpora u atmosferu, a stvara za 40 do 50% manje oksida azota nego ugalj ili mazut pri njihovom korišćenju. Korišćenjem kogenerativnih centrala toplana mogli bismo u zimskom periodu, po realizaciji ovog projekta, postati ozbiljni izvoznici električne energije. Potencijalno najbolje lokacije za kogenerativne centrale su Novi Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac. Kada su ostala mesta u pitanju, interesantni su: Bor, Subotica, Leskovac, Pirot, Majdanpek, Jagodina, Kikinda i mnoga druga mesta.
Pored ovoga, obezbediće se uslovi za razvoj industrije koja koristi gas kao sirovinsku bazu, kao što je metanolsko sirćetni kompleks Kikinda, npr, ili Petrohemija npr. Dobro znate da ovaj metanolsko sirćetni kompleks izvozi svoju kompletnu proizvodnju.
Obezbediće se uslovi za nove investicije, strane i domaće, koje kao prvi uslov zahtevaju stabilno snabdevanje energentima. Zatim, obezbedićemo uslove za smanjenje troškova, koje Srbija sada ima na račun taksi za tranzit ruskog gasa preko Mađarske. Kao što je poznato, one iznose na godišnjem nivou 60 miliona evra.
Realizacijom ovog strateškog projekta Srbija će u narednih šest do sedam godina zauzeti lidersku poziciju u energetici u regionu jugoistočne Evrope, povećati zaposlenost svojih građana, povećati društveni proizvod i poboljšati uslove i kvalitet života.
Imajući u vidu da je Ruska Federacija okončala sve procedure koje su potrebne da bi sporazum stupio na snagu, pozivam vas da danas izvršite njegovu ratifikaciju i time omogućite pristupanje njegovoj realizaciji, za opšte dobro Republike Srbije i Ruske Federacije. Hvala vam.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovde je počela priča o teorijama zavera. Ovo ne bih govorio zbog gospodina Čede Jovanovića, ovo govorim zbog srpske javnosti. Znate, to su teške optužbe, gospodine Jovanoviću, da vi za bilo kog ministra srpske vlade kažete da lobira nečije državne interese, bez ijedne trunke dokaza.
Vi najbolji strateški razvojni projekat ove zemlje ocenjujete da je prćija bivše vlade ili dela ministara ove ili cele ove vlade. Srbiji se pruža sada prilika i ako je ne iskoristi neće je imati više. Kada je u ovom parlamentu raspravljano o drugim projektima sličnog karaktera na koje se vi ovde pozivate? Kada je to Srbija potpisala ovakvu obavezu vezano za neki drugi projekat?
Ovde je pružena prilika narodnim poslanicima da ocene da li je ovaj projekat zaista od nacionalnog i državnog interesa. Da li ovim projektom Republika Srbija može da uđe u novi razvojni ciklus u narednih 20, 30 ili 50 godina?
Pominju se projekti koji nijednog trenutka nisu uzimali Srbiju u obzir kao zemlju koja bi mogla da bude učesnik u realizaciji tih projekata. Ovde je govoreno o mogućim benefitima ili potencijalima ovog projekta, što treba da bude realizovano ugovorima u vezi sa ovim sporazumom, ali pruža se i šansa da se energetski potencijal ovog sporazuma pretvori u najprofitabilnije projekte koje ova država može da ima.
Mislim da zaista nema smisla, ne želim od netačnosti vezano za moju struku, do drugih stvari. Srbija treba da zna da vi pokušavate, i tu vam ne osporavam, ovu govornicu da dobijete na svemu na čemu možete da dobijete određeni politički poen. Ali, molim vas i tražim da ne zloupotrebljavate govornicu neistinama, koje imaju u sebi podloge i za neka druga pokretanja određenih aktivnosti.
Tvrdite, gospodine Jovanoviću, da sam stručnjak za tekstilnu tehnologiju, a ja sam hemijski tehnolog organske hemijske tehnologije, kojoj u prvom redu pripadaju i nafta i gas, a posle sam se usmerio ka tehnologiji vlakana, što nije tekstilna tehnologija, nego najbolja organska hemijska tehnologija, primera radi.
Prema tome, mislim da su besmislena osporavanja vezana na ovaj način kako se to pokušava. Prethodna vlada je pokrenula i parafirala određeni projekat. Nama je pružena mogućnost da ga prihvatimo ili ne prihvatimo.
Smatram pod punom odgovornošću da boljeg projekta u ovom trenutku Srbija nema i da je ovaj projekat podloga za brži preporod, ukupni preporod Republike Srbije. A da li je mogao i bolje da se napravi - pa jeste, mogao je i bolje. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, zaista mislim da je ovo jedan od najznačajnijih dana u istoriji političkog i parlamentarnog života Republike Srbije.
Postignut je visok konsenzus, visoka saglasnost o jednom od najvažnijih projekata koji se nalazi pred Srbijom. Reč je o strateški i razvojno najznačajnijem projektu ne samo u energetici, nego uopšte u celokupnoj privredi i ekonomiji Republike Srbije.
Pred Vladu Srbije stavlja se ozbiljan zadatak da efikasno pristupi ugovaranju ovih poslova koji proističu iz Sporazuma i cenićemo sve primedbe i predloge koje su narodni poslanici u ovoj raspravi dali.
Želim najiskrenije da vam se zahvalim na konstruktivnom pristupu i doprinosu koji ste dali u postizanju dogovora da se ovaj sporazum ratifikuje. Hvala vam.