Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7664">Aleksandar Marković</a>

Aleksandar Marković

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem predsedavajući.
Poštovani ministri, poštovani predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, neću trošiti vreme poslaničke grupe na način kako je to radio prethodni govornik, dakle, drastično izlaziti iz okvira onoga što je tačka dnevnog reda, pričati razne neistine i besmislice, podsećati na neke datume iz istorije šta je bilo pre tri godine, šta je bilo pre pet godina i tako dalje. Ali, to je nešto što ste vi trebali da sugerišete.
Držaću se strogo onoga što je tačka dnevnog reda, a danas raspravljamo o veoma važnim predlozima zakona iz oblasti javnih finansija, iz oblasti javnog sektora, javnog duga, imovine i tako dalje. Pokušaću, mada je mnogo toga već rečeno od strane mojih kolega iz poslaničke grupe, pokušaću da obuhvatim najvažnije teze iz predloženih rešenja.
Ovim predloženim rešenjima prvenstveno nastavljamo kako smo i čuli institucionalne i strukturalne reforme u oblasti javnih finansija i javnog sektora koje su započete kada je formirana ova Vlada, aktuelna Vlada Republike Srbije.
Šta su ciljevi? Podizanje nivoa finansijske discipline, konsolidacija i ozdravljenje javnih finansija, smanjenje javnog duga, sređivanje jednog neodrživog stanja u javnom sektoru koji smo imali do sada, usklađivanje sa tekovinama uređenih finansijskih sistema u svetu, ali i efektivan primena ovih zakona u praksi. To su svakako ciljevi koje želimo da postignemo ovim zakonskim rešenjem.
Ako se prethodni govornik ne slaže sa ovim ocenama mi smo danas čuli najrazličitije zamerke na ove predloge zakona. Bilo je tu i dobro namernih sugestija, konstruktivnih predloga, čak rekao bih i opravdane brige. To je ono što je dobro, ali je bilo i krajnje neprimerenih izjava, malicioznih ocena i krajnje tendencioznih iznošenja neistina i rekao sam već besmislica.
Danas smo mogli da čujemo za konferenciji za štampu prethodnog govornika da današnji zakoni imaju svrhu cementiranja partijske države. To kaže poslanik koji je samo do skoro bio glasno govornik jedne stranke, stranke bivšeg režima koja je sinonim za uspostavljanje partijske države, te stranke koja je imala predsednika države koji je tada bio i predsednik stranke i predsednik države i predsednik mesne zajednice i predsednik kućnog saveta i svega predsednik u ovoj zemlji i od njega dobijamo takve ocene.
Dalje, kaže se da se na ovaj način omogućava da se kadrovi SNS i dalje zapošljavaju pod strogom kontrolom republičkih i lokalnih vlasti. Pa, vi ste izmislili partijsko zapošljavanje. Vi ste patentirali partijsko zapošljavanje.
Dakle, to je vaš proizvod, to je vaš izum, to je vaš patent. Čistačica nije mogla da se zaposli bez partijske knjižice DS u vaše vreme. Šta dalje kaže? Kaže, ovaj zakon stvoriće nesigurnost u zdravstvu, obrazovanju, u kulturi i drugde. Verovatno je mislio na period od 2008. do 2012. godine kada ste ostavili bez posla 400.000 ljudi, a pri tom obećali 200.000 novih radnih mesta, pa nije bilo ni tih 200.000 novih radnih mesta, nego ste još 400.000 ljudi ostavili bez posla. Da li je to ta nesigurnost o kojoj pričate? Nesigurnost zbog stotine i stotine preduzeća, fabrika i firmi koje ste uništili, da li je to da nesigurnost?
Kada je reč o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom dugu, predložene izmene imaju za cilj, svakako smanjenje pritiska, kako smo i čuli na rashodnoj strani budžeta Srbije i povećanje finansijske discipline u javnom sektoru.
Naime, ukida se, i to je ono što bih istakao, ukida se mogućnost da Republika Srbija daje garancije za kredite i to za potrebe tekuće likvidnosti javnim preduzećima i drugim pravnim licima, prvenstveno mislim na lokalne samouprave itd.
Dakle, ograničava se zaduživanje po osnovu datih garancija, čime se uvodi dodatna finansijska kontrola javnog sektora. Kada govorimo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, treba istaći da je u pitanju usklađivanje sa strategijom razvoja javnih nabavki u Srbiji, kao i sa pratećim akcionim planom te strategije, kao i sa direktivama EU koje uređuju ovu oblast. Ove izmene svakako će omogućiti ekonomičnije raspolaganje javnim sredstvima, otklanjanje svih ovih nedostataka koji su do sada uočeni u dosadašnjoj praksi primenom, odnosno prilikom sprovođenja javnih nabavki, unapređenje efikasnosti samog postupka javnih nabavki, kao i sprečavanje mogućih zloupotreba u postupcima javnih nabavki i to na interes, kako naručilaca, tako i ponuđača.
Ministar je već objasnio u nekoliko navrata konkretne izmene oko iznos za male nabavke, dakle, podizanje sa tri miliona na pet miliona, odnosno 10 miliona kada je reč o određenim slučajevima, kao i deo vezan za definisanje aktivne legitimacije, zatim deo oko modernizacije sistema komunikacije, da ja sada ne bih ponavljao sve ono što je do sada rečeno. Kada je reč o Predlogu zakona o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini Republike Srbije, želim da istaknem da je krajnje vreme bilo da se uspostavi red u ovoj oblasti i da se imovina stavi u funkciju.
Dosadašnje stanje koje je bilo apsolutno neuređeno stvaralo je velike probleme u pogledu nepostojanja adekvatnog popisa državne imovine, kao i veliki broj državnih nepokretnosti, koji nije bio u funkciji ili korišćen od strane državnih organa ili organizacija i drugih pravnih lica, čiji je osnivač Republika Srbija. Ovim zakonom svakako se uređuje oblast i preciznije se definišu uslovi za prodaju određenog dela državne imovine. Način na koji se utvrđuje cena, kao i sam postupak prodaje dela državne imovine, a sve u cilju domaćinskog upravljanja državnom imovinom, uz afirmaciju tržišne vrednosti. Kada govorimo o Predlogu zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, treba istaći da se njime obezbeđuje nastavak reformi u javnom sektoru, zatim poboljšanje efikasnosti javne uprave, ali se značajno doprinosi i finansijska konsolidacija Srbiji i ozdravljenju, da tako kažem, ukupnog privrednog rasta. Optimizacija i racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru, predstavlja neophodan uslov za dalju reformu javne uprave, ali i unapređenje kvaliteta javne uprave, što je jedan od osnovnih ciljeva kada govorimo o uspostavljanju dugoročne održivosti javnih finansija, i stvaranja preduslova za održivi rast.
S obzirom da su prethodni govornici ukazali na sve one pozitivne efekte koji su predviđeni ostalim predlozima zakona, koji su danas na dnevnom redu, ja ne bih više trošio vreme poslaničke grupe, ali bih pozvao da podržimo predložena rešenja. Hvala.
Hvala, uvažena predsedavajuća.

Gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da se odbije ovaj amandman, dakle, amandman na član 6. Pridružujem se obrazloženju koje je Vlada u svom mišljenju dala, ali i onome što je gospođa Mihajlović malopre iznela kao argumentaciju, ali i svi ostali poslanici. Nakon ove, da kažem, iscrpne rasprave zaista mislim da sama argumentacija nije sporna i da je svima jasno da ovaj amandman ne treba prihvatiti.

Međutim, ne znam, gospođo predsedavajuća, u kakvoj je vezi tekst ovog amandmana sa rečju koja je upotrebljena, koja glasi omerta. Morao sam da potražim značenje ove reči i utvrdio da je to izraz iz mafijaških filmova.

Verujem da je predlagač ovog amandmana gledao mafijaške filmove u mladosti. Verujem da su ti mafijaški filmovi na neki način njega inspirisali, verujem da su ga možda podstakli na neke njegove poslovne poduhvate…
Ali mislim da u svakom slučaju pominjanje te reči nije primereno.
Mislim da ste trebali da reagujete. Hvala vam u svakom slučaju.
U svakom slučaju pozivam da odbijemo ovaj amandman. Hvala vam.
Zahvaljujem predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, dakle, pa dobro prihvaćen je amandman i nema sumnje u to da je ovaj amandman koristan.
Želeo bih da skrenem pažnju, krajnje dobronamerno, dakle na pravno-tehničku redakciju u drugoj rečenici. Dakle, radi preciznosti, umesto reči „saobaćaj“, treba izvršiti redakciju i napisati „saobraćaj“. Dakle, ništa više. Hvala vam.
Hvala predsedavajuća.
Poštovana ministre, dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da se ne prihvati i ovaj amandman, dakle amandman na član 9. predloženog zakona. Jedino što mogu, to je da pročitam i obrazloženje kojim Vlada predlaže da se ne prihvati ovaj amandman.
Obrazloženje kaže da se amandman ne prihvata iz razloga što je članom 6. Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju propisano da glavni istražitelj ima položaj direktora posebne organizacije i da se na njega primenjuju uslovi koji su propisani Zakonom o državnim službenicima.
U obrazloženju koje je predlagač amandmana naveo, piše da je neophodno da se predvide uslovi koje treba da ispuni lice koje će zastupati i predstavljati centar. Ti uslovi su predviđeni i propisani ali drugim zakonom, Zakonom o državnim službenicima.
Polazio sam od pretpostavke da uvaženi doktor pravnih nauka to zna, tako da predlažem da se odbije ovaj amandman iz tih razloga. Nemam naročitih zamerki ni na pravopisne i slovne greške, ima jedna mala greška, ali ne želim da sitničarim. U pitanju je „saobraćnog fakulteta“, umesto „saobraćajnog“. U svakom slučaju, kritika je urodila plodom i ja mogu da pohvalim napredak predlagača ovog amandmana u tom smislu, još samo da se oslobodi izvesnih strahova i biće sve u redu.
U svakom slučaju, predlažem da odbijemo ovaj amandman. Hvala.
Hvala predsedavajući.
Reklamiram član 108. Dakle, o redu na sednici Narodne skupštine stara se predsednik Narodne skupštine.
Olako smo prešli preko pretnji i zastrašivanja koje smo malo pre mogli da čujemo, upućene od strane poslanika Živkovića, nekim poslanicima SNS, ali mi je sada jasno da i ono što smo čuli jutros i te mafijaške pojmove Omerta itd, sigurno da nije bila slučajnost.
Dakle, mafijaški pojmovi, mafijaške metode, pretnje, zastrašivanja, itd. su nešto što je svojstveno gospodinu Živkoviću, ali želim da mu poručim da na taj način ne može da nas zastraši, ne može da nas uplaši time, nikog od poslanika SNS.
Mislim da je krajnje neprimereno bilo ponašanje i propustili ste priliku da ga sankcionišete. Dakle, po članu 108. ste mogli da mu izreknete opomenu, a to niste učinili. Hvala.
Hoće li prvo po Poslovniku ili ja imam reč?
Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da se ne prihvati ovaj amandman na član 7. Predloga zakona o izmenama Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju.
Kako iz obrazlaganja predlagača ovog amandmana mi nismo čuli nikakve argumente ne bismo li prihvatili ovaj amandman, ja moram da se vodim prosto činjenicom da je u načelnoj raspravi o ovom Predlogu zakona predlagač rekao da će glasati protiv, odnosno da mu je sporan taj zakon.
Ne mogu da ne pitam - a kako je moguće da 20. oktobra 2011. godine isti predlagač ovog amandmana, tada kao poslanik vladajuće, tada vladajuće stranke, snažno podržava isti ovaj zakon, dakle, Predlog zakona o izmenama Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju i to rečima da ovo jeste usklađivanje sa zakonima EU? Čuli smo već u načelnoj raspravi da su osnovni razlozi za usvajanje baš ovog zakona baš usklađivanje sa evropskim pravnim tekovinama. Kako je tada mogao da podržava usklađivanje, a sada ne može? Da li je to preokret? Hvala vam i pozivam vas da odbijemo ovaj amandman.
Zahvaljujem predsednice.
Uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pre svega bih želeo da kažem da je meni zaista žao što mi je danas zapalo jedno specifično mesto na listi govornika po važećem redosledu, ali mi je žao i iskreno mi je žao, što uvaženi prethodni govornik ima izvesne strahove, da ne kažem traume. Nadam se da će imati snage da prevaziđe te svoje probleme, da prevaziđe svoje strahove i da će biti istrajan u tome, zato što ti strahovi ponekad dovedu do toga da se zabuni, pa da priča o stvarima koje nemaju veze sa onim što je na dnevnom redu, spominje reč „efikasnost“, i ja ću priznati da je u pitanju najefikasniji poslanik.
Hoću i zahvaljujem se što ste me opomenuli.
Biću veoma kratak u svom izlaganju iz razloga što su dosadašnji govornici uglavnom istakli najvažnije argumente, zašto treba usvojiti današnje predloge zakona, ali bih želeo zbog važnosti teme da podvučem najznačajnije teze, kada je reč o predlozima zakona.
U svakom slučaju, podržavam predloge zakona, Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Republike Turske o uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći u građevinskim i trgovačkim stvarima, kao i Predlog ugovora između Republike Srbije i Republike Turske o izručenju.
Ovi predloženi ugovori, kako je rečeno, značajno ojačavaju bilateralne odnose dve države i dodatno unapređuju bezbedonosnu zaštitu, kao i pravnu sigurnost građana ove dve zemlje.
Zaključivanjem ovih ugovora, Ugovora o potvrđivanju, o uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora u građevinskim i trgovačkim stvarima, stvaraju se uslovi za čvršću, obavezniju i efikasniju pravnu saradnju u cilju suzbijanja kriminala, jer se odnose na ona lica koja se krivično gone u jednoj državi ili su u njoj već osuđena zbog nekog konkretnog krivičnog dela, a sprečava se mogućnost da bekstvom u drugu državu, na taj način izbegnu vođenje krivičnog postupka.
Dalje, zaključivanjem bilateralnog ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, stvara se osnov za efikasniju, raznovrsniju i obimniju saradnju ove dve države u oblasti organizovanog kriminala, kao jednog najopasnijeg vidova kriminala, što je, složićete se svakako u duhu velikih opasnosti koje vrebaju od strane organizovanog kriminala, međunarodnog terorizma, veoma značajno u bezbednosnom smislu, kako za Srbiju, tako i za Tursku. Pogotovo, imajući u vidu najnovije nemile događaje u Turskoj, bombaške napade, terorističke napade koji govore u prilog tezi koliko je velika opasnost od strane organizovanog kriminala i terorizma. Kada je reč o trećem zakonu, Ugovoru o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima, unapređujemo i ojačavamo saradnju između nadležnih organa dve države u nameri da pospešimo veći nivo i veći stepen zaštite pravnih i fizičkih lica u toj saradnji.
Borba protiv kriminala, naročito organizovanog kriminala je jedan od prioriteta svake moderne države u svetu i iz tog razloga, ali i iz svih razloga koje sam naveo, pozivam i predlažem da usvojimo današnje predloge zakona. Zahvaljujem se.
Hvala uvažena predsedavajuća.
Uvaženi gospodine ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, moje današnje pitanje se odnosi, odnosno upućeno je Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ali i Ministarstvo pravde jer tretira između ostalog i Odluku Upravnog suda. Moje pitanje glasi – ko će i na koji način odgovarati i ko će nadoknaditi materijalnu štetu građanima Vračara zbog nezakonite odluke Skupštine gradske opštine Vračar? Da li su to predsednik Skupštine gradske opštine Vračar Aleksandar Ivanović, da li predsednica opštine, gospođa Tijana Dragojević ili bivši predsednik opštine Vračar, gospodin Branimir Kuzmanović koji je insistirao na ovakvoj odluci?
Naime dana 30. juna ove godine uprkos na više načina ispaljenih upozorenja Skupština gradske opštine Vračar je donela nezakonitu odluku koju je Upravni sud poništio i naložio novu sednicu na kojoj će biti doneta odluka u skladu sa zakonom. Ova nova sednica će prouzrokovati značajne, a nepotrebne troškove za građane Vračara i pitanje je ko će snositi konsekvence za ovakvo bahato ponašanje vlasti na Vračaru.
Kao šef odborničke grupe SNS u Skupštini gradske opštine Vračar podneo sam žalbu Upravnom sudu koji je moju žalbu usvojio a rešenje Skupštine gradske opštine Vračar poništio ocenjujući da nije u skladu sa zakonom. Ovo je još jedan u nizu primera kakva je priroda vlasti DS na Vračaru. Kako čelnici opštine Vračar doživljavaju vlast u ovoj opštini i na koji način oni uopšte shvataju pojam opštinske uprave.
Mislim da to nije samo pitanje jedne gradske opštine, mislim da to nije samo pitanje jednog grada, jedne lokalne samouprave, mislim da je to slučaju svakom mestu gde vlast vrši ono što je ostalo od DS. Njima je važno i to smo pokazali nebrojano puta isključivo da nađu način kako će po svaku cenu da opstanu na vlasti ne birajući sredstva i potpuno zanemarujući interese građana.
Podsetiću na još nešto. Podsetiću da je doskorašnji predsednik gradske opštine Vračar Branimir Kuzmanović bio prinuđen da podnese ostavku zbog preporuke nadležnog organa, zbog preporuke Agencije za borbu protiv korupcije gde se našao u sukobu interesa što je nedvosmisleno utvrđeno, odnosno dokazano. Podsetiću na čitav niz drugih afera koje su godinama potresale ovu beogradsku opštinu, ali i dan danas potresaju. Podsetiću i na izveštaj DRI koji je pokazao ogroman broj propusta i nepravilnosti u radu ove gradske opštine, a uzgred očekujemo uskoro i informaciju o tome dokle se stiglo i kakav je ishod krivične prijave koju je podnela, ponoviću, dakle, DRI, kao i više prekršajnih prijava podnetih od strane istog organa.
Ovom prilikom podsetiću i na još neke zloupotrebe kao na primer zloupotrebe prilikom postavljenja pomoćnika predsednika Gradske opštine Vračar kada je utvrđeno da je u jednoj kalendarskoj godini imenovano čak 16 različitih osoba na funkciju pomoćnika predsednika Gradske opštine Vračar čime je značajno oštećen budžet Gradske opštine Vračar. Dakle, to nije sve, podsetiću da kriminalno stanje u javnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Skupština opštine Vračar, podsetiću na bahato ponašanje opštinske vlasti, na sve ono što se dešava u periodu od dve sednice Skupštine gradske opštine Vračar.
Dobra vest za građane Vračara je da smo blizu, rekao bih, na korak od lokalnih izbora koji će biti u decembru mesecu ove godine i da će građani konačno imati priliku da kazne adekvatno bahatu i neodgovornu vlast DS na Vračaru. Hvala vam.
Hvala, uvaženi predsedavajući.
Gospođo ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, veoma su važne današnje tačke dnevnog reda – Predlog zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, Predlog zakona o izmenama Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Vlade Republike Srbije i Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Pažljivo sam pratio prethodnog govornika i moram da priznam da sam tek sada shvatio suštinsko značenje reči „preokret“. Gospodine predsedavajući, ispred mene je izvod sa sajta „Otvorenog parlamenta“ od 20. oktobra 2011. godine, gde uvaženi prethodni govornik, samostalni poslanik koji se predstavlja da je poslanik neke grupe građana koja se zove „Preokret“, gde snažno podržava upravo Predlog zakona o izmenama Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju.
Kako da nije, to je zakon o kome pričamo? Ovo je jedan od tri zakona o kojima danas raspravljamo.