Zahvaljujem.
Uvaženi gospodine Bečiću, gospodine Dačiću, kolege poslanici, pre nego što počnem da govorim o zakonskim predlozima, rekla bih prvo da današnja sednica mislim da je u stvari krunisanje jednog mukotrpnog rada kada je u pitanju i spoljna politika Srbije, ali i rad Vlade Srbije. Ono što možda mnogi ne znaju, Madridska konvencija, koja je povezana praktično sa prekograničnom saradnjom, je obaveza Srbije još od trenutka kada je Srbija postala članica Saveta Evrope.
Ali, ono što sigurno javnost ne zna, to je da mnogo toga zavisi od pojedinaca, pogotovo kada je u pitanju spoljna politika i ono o čemu treba danas i govoriti i nedvosmisleno reći svim građanima Srbije da je delegacija parlamenta Srbije i delegacija Odbora za spoljne poslove, koja je učestvovala u radu Saveta Evrope na prethodnom zasedanju, kada je govorila o izveštaju o stanju ljudskih prava na Kosovu i kada je u Savetu Evrope u plenumu bilo izjašnjavanje o Rezoluciji o Kosovu i Metohiji, treba reći da je postignut veliki uspeh i borba koja se vodila unutar samog Saveta Evrope je bila mukotrpna.
Ako vam kažem da od svih albanskih amandmana glasanje, rezultat glasanja je 51 prema 50 da se odbiju albanski amandmani, onda ne treba ništa više da govorim o tome koliki je značaj toga da rezolucija koja je usvojena o Kosovu i Metohiji, a na osnovu Izveštaja o stanju ljudskih prava, dobila u plenumu 53 glasa, a 50 koji su bili protiv te rezolucije.
Znači, govorim o tome da su naši predstavnici i predsednik Odbora za spoljne poslove Aleksandra Đurović imali jedan težak posao, kao što ste i vi imali težak posao kada je u pitanju bio i UNESKO i Rezolucija o Srebrenici, da se izborimo zaista za očuvanje nacionalnih interesa Republike Srbije, ali i da se izborimo sa tim da naše obaveze moramo da izvršimo.
Kada je u pitanju Madridska konvencija koja je na snazi od 1981. godine, a koja govori o prekograničnoj saradnji, dobro je što smo izabrali model koji podrazumeva državni suverenitet, jer je Srbija imala prilike 2000. godine da dosta, kroz lokalne samouprave, sarađuje na projektima prekogranične saradnje i sa Bugarskom, i sa Rumunijom, i sa Mađarskom, i sa Bosnom i Hercegovinom, ali bez podrške države i praktično Republike Srbije nijedna lokalna samouprava to nije u stanju da uradi. Zašto? Zato što uvek kroz te projekte prekogranične saradnje traži se učešće u budžetu projekta od 15%. Šta to pokazuje? Lokalne samouprave nisu uvek sposobne da se nose sa uslovima konkursa. To su manje karakteristike kada govorimo o uslovima konkursa i blaži uslovi kada je prekogranična saradnja, nego kada su konkursi isključivo EU. Kod projekata prekogranične saradnje imate učešće dve države članice, a kod članica EU kada su evropski projekti u pitanju imate minimum tri, plus normalno podrška tri članice EU.
Treba reći da je ovakav model koji je izabran i kroz ratifikaciju uopšte i usvajanje ovog zakona o potvrđivanju Evropske okvirne konvencije o prekograničnoj saradnji između teritorijalnih zajednica i vlasti jako dobar i zaista ga treba podržati. Treba reći da je do 2012. godine prethodna vlast uglavnom forsirala projekte prekogranične saradnje koji su se odnosili isključivo na Vojvodinu. To su naše kolege iz Novog Pazara takođe ovde rekle. Usvajanjem ovakvog predloga nacrta daju se jednake šanse svim pograničnim lokalnim samoupravama da zaista se razviju u svim segmentima i kada je oblast tog regionalnog razvoja u pitanju, znači privrednih aktivnosti, i kada je u pitanju turizam, i trgovina, i kultura, i onaj deo koji se odnosi na zaštitu životne sredine, ali i na oblast upravljanja vanrednim situacijama, jer smo videli da pod uticajem klimatskih promena nijedan problem ne može sama država da rešava, već je za to potrebna regionalna saradnja, pa i podrška EU, kada smo imali pitanje poplava u Srbiji 2014. godine.
Da se ne bih ponavljala, kao i moje kolege, reći ću samo da ono što smo primetili kada je u pitanju uopšte ovaj predlog, znači ratifikacija Madridske konvencije, treba reći još da projekti koji su finansirani od same strane EU, a daju podršku projektima prekogranične saradnje za sada dok je Srbija u ovakvom statusu pregovora, u trenutku kada budemo na pragu ulaska u EU, čak godinu dana pre toga, postoji mogućnost otvaranja tzv. strukturnih fondova iz kojih jednostavno Srbija može da povuče određena bespovratna sredstva, ali i sredstva koja predstavljaju kreditne linije sa veoma, veoma povoljnim uslovima. Ta sredstva u stvari treba da služe za razvoj infrastrukture upravo na tim pograničnim opštinama i treba da služe upravo tome da pojačaju regionalnu saradnju.
Naravno, svega ovoga ne bi bilo da ne postoji zaista jedna stabilna spoljna politika, politika koja je usmerena ka miru i gde su istok i zapad sada prepoznali praktično da je Srbija područje i država u kojoj imaju jednog ravnopravnog partnera kada je u pitanju zalaganje za mir i bezbednost, kako u regionu tako i u EU, a bogami i u svetu. Imali ste prilike, kada su u pitanju rezolucije o Srebrenici i UNESKO, da vidite da postoji u svetu mnogo prijatelja, negde je taj odnos bio dosta uspavan, i dolaskom na čelo SNS i gospodina Vučića, u saradnji sa vama gospodine Dačiću, se jednom odgovornom politikom, uz sve prepreke na koje ste nailazili, uspostavio takav sistem funkcionisanja u državi da smo zaista priznati po vođenju spoljne politike od svih partnera u svetu, kao ozbiljni i odgovorni, što stvara uslove za otvaranje mnogih projekata, kada je u pitanju prekogranična saradnja.
Taj naš put prema Evropi, koji praktično pokazuje naše strateško opredeljenje, ali i onaj deo koji se odnosi da našim istorijskim prijateljima nikada nećemo okrenuti leđa, pokazuje suštinski da mi nikada ne radimo tajno, nego svima i svim partnerima u svetu kažemo ono što mislimo, pa tako i kroz zakon koji se odnosi na ratifikaciju Sporazuma gde ukidamo vize za nosioce diplomatskih, specijalnih, službenih pasoša za Vladu Republike Liban. Odajemo priznanje za podršku koju su nam dali, ali treba reći, kao jedan podatak, da je Liban izdao do sada oko 2,500 hiljade ovakvih pasoša koji su van granica države i pokazuje opredeljenje ove države da želi da sarađuje sa Srbijom po različitim pitanjima.
Ovaj predlog zakona se sastoji samo od tri člana, ali oni pokazuju, pored toga da se ukidaju vize, da ovaj zakon treba da stupi na snagu osam dana od dana donošenja u Narodnoj skupštini Srbije i pokazuje našu spremnost da je ovo država sa kojom, kao i sve druge kojima smo ukinuli ove mogućnost, pokazuje dobar odnos.
Kada govorimo o zakonu, koji je najinteresantniji, o međunarodnim merama ograničenja, treba reći da je vaše Ministarstvo 30. jula bilo na sednici Odbora za spoljne poslove i imalo je prilike da nam obrazloži ovaj predlog zakonskog rešenja. Zakon je došao u skupštinsku proceduru 15. jula. Nije išao po hitnom postupku, ali ono što pokazuje jeste da on daje jednu proceduru uvođenja i primene i ukidanja međunarodnih mera ograničenja koje predstavljaju obavezu Republike Srbije. Imamo tako Rezoluciju UN prema članu 25. Imamo obaveze koje se u vidu procesa vrše u okviru Poglavlja 31. Imamo jačanje pozicije Srbije i kada su u pitanju mere ograničenja, pogotovo kada govorimo trgovini, odnosno izvozu oružja, ali i kada govorimo o delu koji se odnosi na kretanje određenih lica, kao i raspolaganje imovinom određenih lica koja rade na tome da urušavaju mir i bezbednost, ne samo u svetu, nego i u određenim regionima. Srbija postaje sastavni deo sveta, kada je u pitanju ova oblast i sprovodi te određene zakone. Kao što ste dobro rekli, to je jedan leks specijalis koji se odnosi i na Krivični zakon za one koji se ogreše. Predviđene mere su od tri meseca do tri godine, a kada je to sa namerom urađeno idu kazne i do osam godina zatvora.
Hoću da kažem da je dobro što ovakav zakon donosimo, jer on pokazuje zalaganje Srbije za mir i bezbednost u svetu i pokazuje da postoje određene naše međunarodne obaveze po kojima treba da sprovodimo te međunarodne mere. To je, pored Rezolucije Saveta Bezbednosti UN, kada je u pitanju Glava VII Povelje, odluka Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.
To su odluke mnogih međunarodnih organizacija gde je Srbija ili član ili ima izjavu po kojoj treba da bude u skladu sa spoljnopolitičkim prioritetima, ali ima određene mere ograničenja, koje Republika Srbija uvodi po drugim osnovama i ono što je vrlo bitno to je da ovim zakonom će se omogućiti vođenje evidencije i biće obaveza naša, vođenje evidencije, koja inače postoji već na veb stranici Ujedinjenih nacija i tu dajemo i sebi jednu obavezu kojom treba da sarađujemo sa Komitetom Saveta bezbednosti, pogotovo kada su u pitanju osobe koje krše ovakav zakon.
Sve u svemu, ovo je samo jedan deo praktično onoga što smo mi imali prilike da čujemo kada je u pitanju spoljna politika i mislim da ovaj deo zakona suštinski je jedan preduslov za veliko poverenje naših prijatelja u svetu, Evropskoj uniji, ali i u regionu, ali treba reći da kada su u pitanju određene konferencije kao što je bio Savet ministara OEBSa, kao što je bio deo koji se odnosio na zajedničku konferenciju sa Narodnom Republikom Kinom, a odnosilo se na zemlje Srednje Evrope, pa i Jugoistočne Evrope nedvosmisleno, onda se u stvari tu pokazuje kako vas neko poštuje u svetu. Suštinski, ekonomija izlazi kao posledica dobro vođene spoljne politike i kao jedno priznanje za sprovedene ekonomske reforme, a ja bih rekla i određene reforme koje su sigurno u okviru spoljne politike.
Kada to kažemo, onda sigurno za to ima puno razloga, pogotovo kada ne govorimo samo o međunarodnim organizacijama koje dotiču ekonomiju. Znači, kao što su MMF, Svetska banka i Međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija, koja kroz svoje komitete i kao i Savet Evrope, kroz svoje komitete, jednostavno daju tu ocenu. Ta čestitanja koja zaista dolaze, kao što je bilo i našim predstavnicima u Svetu Evrope, kada smo imali pitanje Rezolucije o Kosovu i Metohiji, onda to pokazuje suštinski da ova Vlada, koja je zaista do sada postigla istorijski uspeh kada je u pitanju spoljna politika, daje jedan veliki značaj tome da smo na putu koji donosi rezultate. Ti rezultati, treba stalno govoriti o njima i zaista su rezultati koji daju budućnost i našoj deci, ali i Srbiji, da zaista ostane na putu razvoja.
U danu za glasanje Srpska napredna stranka ovaj set zakona će prihvatiti i glasaće o njima. Hvala.