Zahvaljujem.
Ovo je upravo jedan od primera po pitanju kritika, koje su, naravno, legitimne oko inkopatibiliteta da li je bilo mudro isključiti, odnosno dati ekskluzivitet političkim partijama, manjinskim političkim partijama, ne govorim sada o nacionalnim savetima, a isključiti većinske partije koje u svojim organima imaju pripadnike nacionalnih manjina. Ovo je najbolji dokaz da smo imali jedan ispravan pristup.
Što se tiče vrlo konstruktivnih kritika, moram reći da je u postupku učestvovala zainteresovana javnost, da smo imali osam okruglih stolova, da smo imali javne pozive. Ne znam koliko zvaničnije je moguće pozvati sve zainteresovane da uzmu učešća ako ne na sajtu ministarstva koje je resorno zaduženo za ove zakone.
Dakle, stvar je samo zainteresovanosti. Ako smo imali osam okruglih stolova, to dovoljno govori o činjenici da je bilo mnogo prilika i šansi da se uzme učešće i da se sve kritike koje su svakako dobrodošle i koje su inkorporirane u velikoj meri u ove zakonske predloge, saslušaju.
Naravno, i organizacije civilnog društva su preko mehanizma Vlade, dakle, Kancelarije za civilno društvo, takođe upućivale pozive i imali smo javne pozive i na lokalnim medijima koji imaju programe na jezicima nacionalnih manjina.
Proces je bio otvoren, participativno sproveden u vrlo jasnom okviru, dakle, u skladu sa međunarodnim standardima, strateškim dokumentima, zakonima i Ustavom Srbije. Nema prirodnijeg i jasnijeg okvira za pripremu jednog zakona.
Ako je potrebno da ponovim, dakle, okrugli stolovi su održani i u Novom Sadu i u Subotici i u Beogradu i u Bujanovcu i u Petrovcu na Mlavi i u Novom Pazaru i u drugim gradovima.
Što se tiče finansiranja nacionalnih saveta, predlog da se troškovi podele 50% za stalne troškove, a 50% za delatnost za koje nacionalni saveti postoje, je nešto što je sasvim, po našem mišljenju, odmereno, jer smo imali slučajeva da se praktično u nekim nacionalnim savetima 100% sredstava koja se dobijaju, podsećam, sa tri nivoa vlasti, dakle, iz budžeta Republike Srbije, budžeta AP Vojvodine i budžeta jedinice lokalnih samouprava, da su se trošile u 100% učinku za plate.
Ono što je takođe bio deo ovog okvira, to je usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda iz 2014. godine, tako da Ustav kao najviši pravni akt naše zemlje zaista nas obavezuje kada pišemo zakone, da povedemo računa i o odlukama Ustavnog suda i da, naravno, to inkorporiramo u zakonske predloge.
U svakom slučaju, svaka kritika je dobro došla. Žao mi je što nismo imali mogućnost da to čujemo i ranije. Videćemo da li je moguće nešto još razrešiti, ukoliko je bilo nekih amandmana sa vaše strane.
Što se tiče participacije, to jeste predmet, kao što sam rekao i juče, a mislim i danas, drugih, odnosno izbornih zakona. Naravno da je legitimno i utemeljeno i činjenično da se pozovete i na bilateralni sporazum između Republike Srbije i Republike Hrvatske, ali to prosto nije predmet ovog zakona. Zahvaljujem.