Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Branko Ružić

Branko Ružić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Zahvaljujem.
Prosto, da se ne vraćamo daleko u istoriju, ali radi se o pozitivnoj intenciji, a da li je bio štetan ugovor, to naravno da možemo da zaključujemo, 1986. godine je bilo planirano otvaranje pogona konfekcije, upravo u ovom objektu, do toga nije došlo, i 1991. godine je tadašnji direktor Osnovne škole „Miloje Zakić“, zatražio da se objekat vrati školi, što je tada i učinjeno. Tako da, mi ne pričamo o nečemu što je nasleđeno, prosto govorim o nečemu što ste vi postavili sa pravom, kao pitanje i ja vam pružio odgovor.
Što se tiče ovog drugog problema, za to zaista nemam validnu informaciju, ukoliko je budem imao i to ću vam pružiti.
Zahvaljujem.
Vrlo kratko, Zakon o teritorijalnoj organizaciji poznaje dva termina, dakle, termin naseljeno mesto i katastarska opština. Dakle, nema diskriminacije u odnosu na selo ili na grad. Naseljeno mesto može biti selo, naseljeno mesto može biti grad. Tako da, nema bilo kakve vrste diskriminacije u tom smislu.
Zahvaljujem, predsednice.
Upravo na tragu onoga što je narodna poslanica rekla, dakle, što se tiče tzv. pravno nevidljivih lica, to pitanje smo rešili, upisali ih u MKR i čak dobili pohvale da smo praktično najbolje organizovano društvo u regionu po tom pitanju. Mislim da smo i sa Zaštitnikom građana, takođe i sa njihove strane smo dobili potvrdu tog dobrog rezultata, tako da, u svakom slučaju, jedno veoma značajno pitanje koje smo rešili. Hvala.
Zahvaljujem.
Pre svega, naravno da Vlada Republike Srbije uvek interventno reaguje u situacijama kao što se to dogodilo pre dva dana u opštinama koje je i gospodin Milojičić naveo.
Na sednici Vlade juče je formirano koordinaciono telo ili radna grupa u čiji sastav ulaze predstavnici i ovog ministarstva, državni sekretar Stević, takođe Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede.
Predsednica Vlade će danas posetiti Topole. Popis štete u jedinicama loklane samouprave koje su bile praktično predmet elementarnih nepogoda se već, u skladu sa zakonom, vrši i Vlada Republike Srbije će svakako izaći u susret potrebama svih opština u kojima je došlo do ovih šteta koje ste naveli.
Zahvaljujem.
Prosto, zbog preciznosti. Ova materija se uređuje Zakonom o popisu, tako da to nije predmet ovog zakona. A, sledeći popis je, ako se ne varam, 2021. godine, tako da imamo zaista vremena da i upodobimo ovo o čemu ste pričali.
Ono što u zakonu piše, a možda niste pročitali, to je da postoji obaveza da se u seoskim sredinama formiraju mesne zajednice, pa se na taj način svakako vodi računa i o seoskim naseljima. Hvala.
(Boško Obradović: Replika.)
Zahvaljujem, predsedavajući.
Zaista nemam nameru da ulazim u zamku da polemišem, niti imam tu mogućnost, sa narodnim poslanicima, ali prosto zbog preciznosti. Vlada nije predlagač izmena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji. To ste videli, nadam se u dnevnom redu, a ovde se radi o predlogu četiri narodna poslanika, vaših kolega koji sede u ovom domu i tiče se, pre svega, opština Bor i Prokuplje.
Što se tiče Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji ste spomenuli, postoji termin „naseljeno mesto“. Niti se diskriminiše selo, niti se favorizuje grad. Naseljeno mesto, hvala Bogu, evo pomenuli ste selo iz koga vi potičete, ima ljudi, čim je naseljeno, je termin koji se koristi u zakonu. Naseljeno mesto može biti selo, može biti grad, tako da razumem potrebu da praktično to koristite za sticanje nekog političkog profita, i to je legitimno, nije sporno, ali prosto nije utemeljeno u normama i, rekao bih, nije korektno ići na sentiment tih ljudi koji zaista vredno i predano rade u selu. Termini koji postoje u zakonu, koji su prepoznati – naseljeno mesto i katastarska opština. Tu ništa nije sporno. Zahvaljujem.
Što se tiče pomoćnika predsednika opštine i gradonačelnika radi se o ljudima koji su praktično najbliži saradnici predsednika, vi gospodine Šulkiću to najbolje znate, bili ste u jednom dužem vremenskom periodu na čelu jedne opštine.
Što se tiče nalaza ili naloga upravne inspekcije i tu ste u pravu, to je bilo pre dve i po godine ili tri, ali kada je stupio na snagu Zakon o zaposlenima u Autonomnim pokrajinama, jedinicama lokalne samouprave, pomoćnici prelaze u kabinet, tako da prosto to više nije slučaj i nije činjenično utemeljeno, a ovo što ste rekli da treba možda imati pomoćnika za protivgradnu zaštitu niko to ne osporava niti ograničava da predsednik ukoliko se ukaže potreba iznađe i pomoćnika za jednu takvu oblast.
Dakle, te prioritetne oblasti na koje se fokusira predsednik dozvolićete da je ipak do njega i do one vladajuće većine koja opredeljuje tu situaciju, ali kada ste već pomenuli protivgradnu zaštitu, moram reći da su ove elementarne nepogodne od pre dva dana, evo sad smo dobili informaciju da je vanredno stanje uvedeno i u opštini Petrovac na Mlavi.
Dakle, moramo imati u vidu činjenicu da je za ovaj prethodni period u Srbiji ispaljeno protivgradnih raketa četiri puta više, nego što je to činjeno u proseku ranijih godina. Ono što je tehnički prosto problem ti gradonosni oblaci koji dolaze od Hrvatske, Bosne na ovamo ukoliko se ne tretiraju iznad teritorija ovih država na kraju nemaju mnogo pozitivnih efekata u sprečavanju svega onoga što se nažalost dogodilo. Ali, ono što je važno to je da postoji saradnja između Srbije i Republike Srpske, odnosno BiH, radi se na tome da se uspostavi ta saradnja i sa Republikom Hrvatskom i ovakve stvari se nisu rešavale u vremenima bivše Jugoslavije, jer je tada bila jedinstvena protivgradna zaštita i tako da su te, da kažem, negativne posledice bile svedene na minimum. Sada je važno sada opet integrisati čitavu teritoriju u smislu protivgradne zaštite i preventivno delovati. Da ne ispadne da Vlada, MUP, Centru za vanredne situacije, lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede ne rade svoj posao, rade ga mnogo bolje i mnogo više, ažurnije, odgovornije nego što je to bilo ranijih godina. Hvala vam.
Zahvaljujem, predsednice.
Mi se uvek trudimo da budemo u temi, ne ulazeći u to što poslanici ponekad iskoriste svoje pravo da brane amandman za neke druge potrebe.
Dakle, vezano za pomenuta pitanja o finansiranju jedinica lokalnih samouprava, ovaj zakon prosto ne tretira to pitanje. Nije to materija kojom se ovaj zakon bavi. To govorim ne zato što dotični poslanik to ne razume, već pre svega zbog javnosti.
Što se tiče zadrugarstva, želim da vas podsetim da smo jasno pre svega promenili koncept i osvrćemo se na oblasti koje su definisane Ustavom i sektorskim ili posebnim zakonima, a da se paralelno sa tim pravi lista i već je urađeno skoro 80% onih poslova kojima se lokalne samouprave bave. Tako da prosto ne stoji.
Što se tiče vulnerabilnih grupa ili osetljivih grupa, sasvim je dovoljno širok pojam da bi obuhvatio sve one grupe na koje se to odnosi. Naravno da je država Srbija zbog negativnih efekata refleksija migrantske krize pokazala pre svega solidarnost, što jeste jedan aksiom ponašanja svih građana Srbije i to je nešto što, po meni, nije sporno, ali migranti nisu predmet ovog zakona.
Što se tiče neradnika u jedinicama lokalne samouprave, takođe ovaj zakon ne tretira to pitanje, to pitanje se rešava Zakonom o zaposlenim u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave. Postoji radno vreme, postoji sistem nagrađivanja i to se zna.
Što se tiče povećanja plata državnim službenicima, da sam imao prostora da vam odmah odgovorim, odgovorio bih. U novembru mesecu prošle godine 5% su svi državni službeni dobili povećanje. Da li je ono dovoljno ili ne, to je drugo pitanje. U svakom slučaju, vrlo odgovorno se Vlada odnosi i prema budžetu i prema svim državnim službenicima koji vredno rade.
Da li će se politika partije kojoj ja pripadam, u to neću da ulazim, menjati ili ne, da li će se status posle ovih 28 godina promeniti, mislim da je dobro da ponekad izvučete pouke iz toliko dugog bitisanja na političkoj sceni da vidite kako jedna ozbiljna politička partija funkcioniše. Hvala vam.
Da ne budemo nedorečeni, naravno da su finansije i uopšte finansiranje jedinica lokalnih samouprava veoma dragocen segment uopšte funkcionisanja tih lokalnih samouprava, ali moramo biti i realistični u nečemu što se zove poznavanje nekog ranijeg perioda, načina funkcionisanja, nedomaćinskog odnosa prema određenim lokalnim samoupravama, u nekim je, naravno, bilo drugačije.

Naravno da postoje kriterijumi kada se opredeljuju sredstva iz tekuće budžetske rezerve, to nije fontana želja. Neka sredstva se, naravno, koriste za saniranje nekih potreba koje su bile i nasleđene, pritom to ne navodim kao opravdanje, nego kao realnu situaciju u kojoj se Vlada Srbije nađe kada dođe do takvih zahteva. Svakako da kriterijum nije političke prirode. Pomenuli ste ovde i taj problem oko finansiranja, oko navodnog smanjenja tih sredstava itd.

Ako uđemo u neku dublju temu o tome kako sprovesti demetropolizaciju, decentralizaciju, pa na kraju i, neku vrstu regionalizacije, mislim da je upravo ova Vlada od 2012. godine, pa nadalje, uradila mnogo da se privuku investitori, da se otvore nova radna mesta, da se praktično, tačka račvanja, npr. na jugu Srbije locira u Nišu, pa onda vidite da svi okruzi, poput Topličkog, Jablaničkog, Pčinjskog, Zaječarskog, Pirotskog, itd, gravitiraju upravo Nišu, ne ide se više na gore.

To se radi naravno, i uradiće se i u istočnoj i u zapadnoj Srbiji, Vojvodina je već svi znamo, u mnogim segmentima razvijenija. Tako da, Vlada Srbije veoma studiozno pristupa tome..


Hvala. Davno sam izašao odavde, pa zaboravio da nemam više vremena.

U svakom slučaju, format sredstava koje opštine imaju to su ustupljeni, prihodi za poverene poslove, transferi, i izvorni prihodi. Da ne bi oduzimao vreme i kršio Poslovnik, možda ću se u nekom kasnijem javljanju obratiti tim povodom da pojasnim neke stvari.
Zahvaljujem, predsednice.
Dakle, upravo i na tragu ovoga što je kolega Arsić rekao, a kolege, odnosno poslanici Vukadinović, Aleksić pitali, kao što sam rekao, imamo ustupljene prihode od poverenih poslova koje lokalne samouprave sprovode, imamo izvorne prihode, imamo transfere. Godine 2016, ako se ne varam, su promenjene dve ili tri odredbe Zakona o finansiranju lokalnih samouprava. Inače, to je materija kojom se bavi Ministarstvo finansija. Ostalo je da se radi na polju iznalaženja novih formula za, praktično, transfere prema jedinstvenim lokalnim samoupravama i da se taj zakonski predlog na jedan sveobuhvatan način uredi i na tome će se svakako i raditi.
Narodski rečeno, mnogo je važno sa koliko sredstava raspolažete kada govorite o tome da treba u toj strukturi transfera prosto opredeliti sredstva i dalje govorim zaista vrlo kvalifikovano da nema bilo kakvih kažnjavanja bilo koje jedinice lokalne samouprave.
Sami ste rekli, ako već gledate tu politički kriterijum, 98% opština, dakle vladajuće koalicije su one koje korespondiraju sa vladajućom koalicijom na nivou Republike.
Neko je pomenuo ovde Istanbul i neku priču o tim nepravdama. Tridesetpet miliona sredstava iz te famozne, mistične tekuće budžetske rezerve je otišlo upravo u opštinu Paraćin, 18 je zaposleno na neodređeno, 35 za prethodne dve godine na određeno i ja ne vidim kakva se to nepravda čini prema bilo kojoj jedinici lokalne samouprave. Hvala.
Vrlo kratko. Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Dakle, iz razloga celishodnosti i same odredbe i jednog jasnijeg preciziranja, ja ću kao ministar i u kapacitetu ministra prihvatiti ovaj amandman. Hvala.
Gospođo Jovanović, hvala vam na ukazivanju na ovo veoma važno pitanje. Ali, mislim da je važno istaći zbog javnosti, da je moguće putem referenduma da se građani jedne opštine izjasne, neposredno utiču na politiku neke opštine. Dakle, ako se na referendumu izjasne o nekom pitanju koje je od značaja za njih i za tu opštinu, opština je onda obavezana da po toj odluci praktično sprovodi politiku. Tako da, nije tačno da neposredno izjašnjavanje nije moguće.
Zahvaljujem.
Gospodine Zukorliću, ukazali ste na određene manjkavosti u odnosu na neka ranija vremena. Godine 2010. zaista jesu postojale nepravilnosti. Godine 2014. je izmenjen zakon u delu koji se upravo odnosi na sprovođenje izbora i 2014. godine je sama procedura sprovođenja bila mnogo bolja. Dakle, mnogo bolja nego 2010. godine, što ne znači da je bila idealna.
Što se tiče depolitizacije, ona je važna, pre svega, zbog toga što nacionalni saveti nisu oblik političkog delovanja, već pre svega očuvanja tradicije, kulture i jezika i naravno da smo svi svesni činjenice da ovde ne govorimo o depolitizaciji, nego smanjenju prekomerne politizacije. Dakle, to je intencija i ministarstva koje je resorno zaduženo za ove izmene i dopune zakon.
Moram reći i da je početna pozicija naših partnera iz Saveta Evrope, dakle, iz savetodavnog Komiteta Saveta Evrope bio mnogo rigidniji i mnogo oštriji i u tom delu smo svakako izašli, rekao bih, u velikoj meri u susret jasnoj argumentaciji svih predstavnika nacionalnih manjina.
Što se tiče upisa u posebni birački spisak, on se vrši isključivo na lični zahtev, a promena podataka i brisanja će biti svakako i na lični zahtev i po službenoj dužnosti, imajući u vidu da imamo naravno, nameru i to ćemo uraditi da unapredimo, praktično, i taj posebni birački spisak, da ga ažuriramo i da ga povežemo sa jedinstvenim biračkim spiskom, što nije bio slučaj do sada.
Što se tiče onoga što ste govorili, a vezano je za dijasporu i korišćenje njihovog prava da se izjasne na izborima, smatram da je to pre svega predmet izbornog zakonodavstva koje prepoznaje tu mogućnost za, naravno, parlamentarne i druge izbore.
Što se tiče izbora za nacionalne savete, naravno da ćemo sve vaše amandmane sagledati sa puno pažnje, videti šta su mogućnosti, a da ne narušavaju pravni okvir, ali takođe mislim da će i jeste osnovni fokus, ne samo vezano za bošnjačku nacionalnu manjinu, nego za sve nacionalne manjine, da je fokus i Ministarstva i Vlade Republike Srbije pre svega na eliminisanju bilo kakve mogućnosti zloupotrebe od otpočinjanja procedure, dakle, kada kažemo od otpočinjanja, govorim od upisa u posebni birački spisak, preko ažuriranja tog posebnog biračkog spiska, do samog održavanja izbora za nacionalne savete tog izbornog dana.
Na tom polju ćemo svakako sarađivati, već danas potpisujemo sporazum sa RIK, od 15.00 časova imamo prezentaciju upravo upodobljavanja posebnog biračkog spiska sa jedinstvenim biračkim spiskom i na tu prezentaciju su pozvani, naravno, i svi narodni poslanici, naročito narodni poslanici koji su pripadnici nacionalnih manjina.
Nadam se da ćemo biti u prilici da dođemo do komplementarnog, ili do najmanjeg zajedničkog imenitelja u ovom aktuelnom trenutku, a u vezi sa onim zahtevima koje ste vi izneli kroz amandmane na ove zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Ovo je upravo jedan od primera po pitanju kritika, koje su, naravno, legitimne oko inkopatibiliteta da li je bilo mudro isključiti, odnosno dati ekskluzivitet političkim partijama, manjinskim političkim partijama, ne govorim sada o nacionalnim savetima, a isključiti većinske partije koje u svojim organima imaju pripadnike nacionalnih manjina. Ovo je najbolji dokaz da smo imali jedan ispravan pristup.
Što se tiče vrlo konstruktivnih kritika, moram reći da je u postupku učestvovala zainteresovana javnost, da smo imali osam okruglih stolova, da smo imali javne pozive. Ne znam koliko zvaničnije je moguće pozvati sve zainteresovane da uzmu učešća ako ne na sajtu ministarstva koje je resorno zaduženo za ove zakone.
Dakle, stvar je samo zainteresovanosti. Ako smo imali osam okruglih stolova, to dovoljno govori o činjenici da je bilo mnogo prilika i šansi da se uzme učešće i da se sve kritike koje su svakako dobrodošle i koje su inkorporirane u velikoj meri u ove zakonske predloge, saslušaju.
Naravno, i organizacije civilnog društva su preko mehanizma Vlade, dakle, Kancelarije za civilno društvo, takođe upućivale pozive i imali smo javne pozive i na lokalnim medijima koji imaju programe na jezicima nacionalnih manjina.
Proces je bio otvoren, participativno sproveden u vrlo jasnom okviru, dakle, u skladu sa međunarodnim standardima, strateškim dokumentima, zakonima i Ustavom Srbije. Nema prirodnijeg i jasnijeg okvira za pripremu jednog zakona.
Ako je potrebno da ponovim, dakle, okrugli stolovi su održani i u Novom Sadu i u Subotici i u Beogradu i u Bujanovcu i u Petrovcu na Mlavi i u Novom Pazaru i u drugim gradovima.
Što se tiče finansiranja nacionalnih saveta, predlog da se troškovi podele 50% za stalne troškove, a 50% za delatnost za koje nacionalni saveti postoje, je nešto što je sasvim, po našem mišljenju, odmereno, jer smo imali slučajeva da se praktično u nekim nacionalnim savetima 100% sredstava koja se dobijaju, podsećam, sa tri nivoa vlasti, dakle, iz budžeta Republike Srbije, budžeta AP Vojvodine i budžeta jedinice lokalnih samouprava, da su se trošile u 100% učinku za plate.
Ono što je takođe bio deo ovog okvira, to je usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda iz 2014. godine, tako da Ustav kao najviši pravni akt naše zemlje zaista nas obavezuje kada pišemo zakone, da povedemo računa i o odlukama Ustavnog suda i da, naravno, to inkorporiramo u zakonske predloge.
U svakom slučaju, svaka kritika je dobro došla. Žao mi je što nismo imali mogućnost da to čujemo i ranije. Videćemo da li je moguće nešto još razrešiti, ukoliko je bilo nekih amandmana sa vaše strane.
Što se tiče participacije, to jeste predmet, kao što sam rekao i juče, a mislim i danas, drugih, odnosno izbornih zakona. Naravno da je legitimno i utemeljeno i činjenično da se pozovete i na bilateralni sporazum između Republike Srbije i Republike Hrvatske, ali to prosto nije predmet ovog zakona. Zahvaljujem.