Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7836">Marko Đurišić</a>

Marko Đurišić

Socijaldemokratska stranka

Govori

Hvala, predsedavajući.

Meni je drago da kolega Babić čita ono što sam ja ispričao tokom rasprave prošle godine i pozivam ga da isto to uradi i sledeće godine kada bude rasprava o budžetu, pa da vidimo onda šta se ostvarilo ili se nije ostvarilo.

Znači, ja sam govorio prošle godine kako će država da podigne efikasnost naplate PDV-a. Evo, država je, ja mislim, sa 69,5, sa 70 i nešto na 71 podigla efikasnost naplate PDV-a. Nije uspela ni da se približi nekih 74%, koliko je bilo 2011. godine. Daleko je još uvek od toga. Postavio sam tada pitanje za poresku upravu, a postavio sam pre dva dana isto to pitanje ministru. Ministar je rekao da ima planova, mora da se radi na reformi poreske uprave. Složio se da nije urađeno ništa ove godine, praktično. Krupne mere tek treba. Fiskalizacija je najavljena i razne druge stvari. Znači, nije urađeno ništa ove godine.

Naplata poreskih prihoda, kada čitate obrazloženje budžeta, govori o tome da je bilo konzervativno planirano i da je ostvareno više, najviše zbog toga, a ne zbog nekih poboljšanja performansa. Ja sam hteo u dva dana u raspravi o budžetu da čujem koje ćemo to performanse, šta ćemo da uradimo da imamo efikasniju državu, efikasniju naplatu poreza, PDV-a i drugih poreza. Ali, tog odgovora nema. Gađamo se ovde ciframa.

Ja sam govorio, samo izgleda da to kolega Babić nije shvatio, da jedan amandman prošle godine se ne prihvati, ali se stavi u predlog rešenja ovogodišnjeg budžeta, a kad mi hoćemo da vratimo rešenje na kome je Vlada insistirala prošle godine, Vlada ga sad ponovo odbija, samo zato što govorimo o tome.
Prvi stav člana 16, kao i prošle godine, samo je tada to bio drugi član, govori o tome da se zabranjuje isplaćivanje bilo kakvih božićnih ili godišnjih i drugih vrsta nagrada, bonusa, predviđenih posebnih pojedinačnim ugovorom, osim jubilarnih nagrada za zaposlene.

Mi smatramo da ovo treba da se briše i da se ostavi mogućnost isplate ovih nagrada godinu dana pošto traje program fiskalne konsolidacije, znači, pošto godinu dana već ljudi primaju umanjene plate za 10% u javnom sektoru, da se omogući da, ukoliko u budžetima korisnika, direktnih i indirektnih, ima sredstava, da se tim organizacijama omogući da isplate novogodišnje, božićne i druge vrste nagrada, ukoliko su one predviđene kolektivnim i pojedinačnim ugovorom.

Mislimo da, ukoliko je stanje toliko dobro, toliko dobro da su, evo, i ekonomski razlozi prevagnuli da ne prodajemo „Telekom“, da onda ima prostora da tamo gde su napravljene uštede se omogući isplata ovih dodataka.

Ne mogu da se setim tačno ko je šta govorio, ove reči koje ministar Sertić spominje da je neko govorio vezano za ovu privatizaciju „Telekoma“, sigurno nije govorio niko iz naše političke stranke, ali se sećam kako je premijer pre četiri godine podnosio krivične prijave protiv tadašnjeg premijera, svih onih odgovornih za privatizaciju „Telekoma“ 2011. godine i pozivao građane na protest na ulicama, kada je Vlada isto tako transparentno, javno, vodila proces privatizacije „Telekoma“ i isto ga nije dovela, kao i vi danas, do kraja.
Hvala predsedavajući.

Poštovani gospodine ministre, ova ekstra situacija kao na amandman pre dva člana. Naime, prošle godine postojao je član 18. zakona, koji je istovetan sadašnjem članu 17. samo što je tada postojao stav 3. koji je govorio – plaćanje naknada iz stava 1. ovog člana i merila za utvrđivanje njihove visine urediće se posebnim zakonom.

Pre godinu dana mi smo predložili da se ovaj stav obriše, da bude član kao što je sada, bez trećeg stava. Vi ste tada odbili naš amandman i rekli ste iz razloga zato što je rešenje dato u Predlogu zakona celishodnije od rešenja datog u amandmanu.

Znači, sada posle godinu dana prihvatili ste naš argument. Znači, sada nije celishodnije. Jer, mi kada smo predložili rešenje kako ste vi predložili pre godinu dana, vi ste odgovorili da je amandman neprihvatljiv iz razloga što je već stavom 2. ovog člana propisano da nadležni organ i korisnici javnih sredstava zadužuju i preispituju potrebe postojanja visine naknada koje se isplaćuju, kao i da će radi smanjenja izdataka po ovom osnovu u svakom pojedinačnom slučaju, ukoliko utvrde da je potrebno, u tom cilju inicirati izmene zakona u odnosu drugih akata kojima uređen osnov za isplatu ovih naknada.

Vi ste malopre prihvatili naš amandman ove godine, ali ja vam neću dozvoliti da prihvatite ovaj amandman, jer ja ću ovaj amandman povući, jer mislim da je ovo rešenje bolje. Samo mi je žao što to niste prihvatili pre godinu dana.

Samo vas molim da ne razmišljate o našim amandmanima kao o amandmanima opozicije, nego samo malo da se udubite. Da ste to prihvatili, pre godinu dana bi usvojili ovaj amandman. Hvala.
Hvala.
Ovo je vrlo važno da bi tek tako prešli preko toga. Reč: „treba“, znači, treba da planiraju da bi se isplatila ova povećanja, kaže – mogu. Znači, ne mora da se isplate povećanja.
Ja pitam vas, ministre, da li će biti od 1. januara povećane penzije za 1,25%, plate, sve od 1. januara? Ja bih samo to hteo da čujem, jer ovde piše – može. Posle u Zakonu o budžetskom sistemu isto piše – može.
Znači, da li će biti sigurno povećano od 1. januara 2016. godine? Hvala.
Gospodine ministre, mi smo predložili i u ovom članu, kao i u prethodnom da se uvede obaveza izveštavanja Narodne skupštine jednom godišnje o realizaciji obračunskih naloga iz stavova 1. i 2. ovog člana. Više puta u ovoj trodnevnoj raspravi čuli smo od vas ministre, kako kažete – to možemo da vam dostavimo, imamo te podatke, evo, dostaviću vam ako treba. 
Mi sve vreme ovde, između ostalog, kritikujemo netransparentnost i zbog toga što Skupština nema sve te podatke. Vi govorite da je do toga lako doći, ali mi ne možemo do toga da dođemo. Za nas su to nedostupni podaci i u mnogim zakonima mi smo tražili Vladi da se obaveže da redovnije podnosi izveštaje. Ovde kažete u odbijanju amandmana - biće to u završnom računu. Ko zna kad će doći završni račun. Ko zna da li ćemo ga ikad raspravljati ovde. Kako možemo da koristimo te podatke? Nama su potrebni. Ovde kada sučelimo argumente mi imamo neke podatke koji su ili zastareli ili nedovoljno pouzdani, a vi izađete sa podacima u realnom vremenu. Mi onda imamo problem da imamo dovoljno jake argumente da sučelimo argumente. Zato tražimo kroz ovaj amandman i onaj prethodni da se Vlada obaveže jednom godišnje da izveštava parlament.
Smatramo da način na koji vi mislite, kako ste nam obrazložili kroz odbijanje amandmana, da će to biti kroz završni račun nije dovoljno dobro i ne može nama da koristi u radu. Molim vas da razmislite da prihvatite ovaj amandman, jer je naša jedina namera da poboljšamo rad parlamenta i narodnih poslanika. Mi želimo da imamo što više podataka. Onda bi možda imali manje nesporazuma i ne bi ovoliko raspravljali, kao evo već treći dan o Predlogu budžeta za 2016. godinu. Hvala.
Poštovani predsedavajući, ja vas prvo molim da pročitate tačno ko je podneo amandman, jer sada niste pročitali imena poslanika koji su podneli amandman.
Ne znam ja šta znam, ceo dan radite na jedan način, a sada hoćete to da promenite. Znači, nemojte molim vas.
Dakle, član 38. govori o ukupnom nivou rashoda izdataka budžeta za 2017. i 2018. godinu. Ono što smo mi primetili kada gledamo taj isti član od prošlogodišnjeg budžeta, jeste da je ovaj nivo rashoda za 2016. godinu sada uključen u ovaj budžet i on je toliki – 1.085 milijardi. Međutim, za 2017. godinu prošle godine je stajala cifra od 1.095 milijardi, a ove godine stoji broj od 1.060 milijardi. Nama nije jasno, a to je opet verovatno posledica, gospodine ministre, naše neinformisanosti, kako je došlo do ove promene, jer vidimo da u odnosu na prošlogodišnji budžet 2016. godina je tačno u onom okviru koji ste predvideli prošlogodišnjim budžetom. Ne znamo zašto se promenilo za 2017. godinu i zašto se ta projekcija promenila, te smo u našem amandmanu stavili da broj za 2017. godinu bude isti onaj koji ste vi stavili prošle godine za 2017. godinu – 1.095 milijardi, a za 2018. godinu smo povećali prateći te trendove, kako smo mi to mogli da računamo na osnovu ovog malog broja podataka koje imamo.
Naravno, amandman je odbijen. Rečeno je su ovi iznosi utvrđeni na osnovu makroekonomskih fiskalnih projekcija. Ali, ponavljam, mi to nemamo, mi te brojeve do kraja nemamo. Mi smo samo iskopirali vašu prošlogodišnju projekciju za 2017. godinu. Hvala.
Naš predlog je da se poštuje Ustav koji kaže da zakoni u Republici Srbiji stupaju na snagu osam dana po usvajanju u parlamentu. S obzirom da će ovaj budžet verovatno biti usvojen sutra, nema opasnosti, kao što se u razlozima za odbijanje navodi, da možemo da uđemo u 2016. godinu i da onda može da se ugrozi finansiranje penzija, rad državnih organa i slično.
Znači, ukoliko se usvoji sutra, on može da stupi na snagu 23. decembra, pre kraja godine. Pošto fiskalna godina počinje 1. januara, nema nikakve bojazni. Možda se kada je ovaj zakon pisan i bio poslat u Skupštinu mislilo da će on, u skladu sa Poslovnikom, 15 dana stajati ovde da poslanici mogu da se upoznaju sa njim, da će biti usvajan kasnije u toku decembra i onda ćemo doći u situaciju da će biti potrebno manje od osam dana pre Nove godine da zakon stupi na snagu.
Dakle, ako zakon usvojimo sutra, nikakvog razloga nema da on stupi na snagu narednog dana. Takva žurba ne postoji, nema razloga. Osmog dana, 20. i nekog stupiće na snagu, pre 1. januara, ništa nije ugroženo. Mislim da ovim treba da pokažemo da poštujemo Ustav.
O tome je u krajnjoj liniji govorio ovde i komesar Han juče, čini mi se, ne znam ni koji je dan. Rekao je da u ovom parlamentu previše zakona usvajamo po hitnom postupku i po skraćenoj proceduri i da to nije dobro, da to treba raditi u izuzetnim slučajevima. Znači, sada za razliku od 2014. godine, kada smo budžet usvajali 25. decembra, usvojićemo ga 12. decembra. Dakle, nema nikakvog razloga da se ne prihvati ovaj amandman i da zakon stupi na snagu narednog dana, nego treba da se poštuje ustavni rok od osam dana. Hvala.
Hvala, poštovana predsedavajuća.
Član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu predviđa, onako kako ga je predložila Vlada, moguće povećanje plata i penzija.
Ja bih voleo neko od ministara koji su prisutni, pošto ministar finansija trenutno nije tu, samo da potvrdi da to „moguće povećanje“ će biti stvarno povećanje od 1. januara 2016. godine. Moj amandman menja tri stvari u ovom Predlogu zakona.
Prvo, menja tu reč: „moguće“ sa rečju: „povećaće“. Znači, ne ostavlja mogućnost, kako sada stoji, nego jasno kaže da će se povećati u 2016. godini.
Znači, ne ostavlja mogućnost kako sada stoji, nego jasno kaže da će se povećati u 2016. godini. Onda menja suštinu ovoga šta treba i kako treba da se poveća.
Prvo, s obzirom da je naše mišljenje da je politika smanjivanja plata i penzija loša, mi ovim amandmanom tražimo da se penzije vrate na nivo pre donošenja zakona o umanjenju penzija, kao i plate da se vrate u Javnom sektoru na onaj nivo koji je bio pre stupanja na snagu Zakona o smanjenju plata.
Pored toga, treća stvar koju menjamo tražimo da se i zaposlenima u Ministarstvu pravde, sudovima i tužilaštvima za 2016. godinu kada se vrati ono što je smanjeno povećaju zarade za 2%. Da se zaposlenima u državnoj upravi takođe povećaju zarade za 2%, da se zaposlenima u nauci i kulturi povećaju zarade za 2%. Tih 2% koliko je inflacija u 2015. godini.
Ja molim, ako ništa drugo odgovor na pitanje da li će od 1. januara biti povećane sve ono…
Predsednice, jel mogu još neki sekund, imam dva, tri minuta još vremena ne morate baš da me prekidate?
Ne maltretiram vas, vi ste mene prekinuli …
Hvala gospođo predsedavajuća.
Koleginica Biljana Hasanović Korać predvidela je svojim amandmanom da se pored kategorija koje su predviđene predlogom Vlade i zaposlenima u državnoj upravi poveća plata za 2%.
Više puta sam govorio danas o tome. To je da zaposleni u državnoj upravi oni koji rade, rade veliki posao i mislim da su bez objektivnog razloga kao i zaposleni u kulturi kao i zaposleni u drugim državnim organima isključeni iz ovog plana minimalnog povećanja plata Vlade u 2016. godini.
Pošto je ministar finansija tu, ja bih samo ponovio još jedno moje pitanje – da li će se ova reč „mogu“ kako će je Vlada tumačiti, odnosno da li će povećati plate i penzije onako kako stoje u ovom članu od 1. januara 2016. godine. Hvala.
To piše i u ovom amandmanu. Piše – povećaće umesto može.Pa, u istom, to su slični amandmani.
Vlada je izmenama, odnosno napravila dopunu člana 8. koja predviđa izuzetke od ograničenja iz stava 1. postojećeg člana 54. Zakona, a to je . odgovornost za preuzete obaveze.  U odbijanju amandmana, igramo se rečima.
Taj član 54. ima naslov – odgovornost za preuzete obaveze. Mi smo napisali da se ne slažemo sa ovom izmenom, zato što se predviđa izuzetak od pravila odgovornosti, preuzetih obaveza, a Vlada je rekla da se ne slaže sa našim amandmanom, zato što izmena koju je ona predložila, propisuje izuzetak u odnosu na pravilo koje se odnosi na način preuzimanja obaveza. To je po meni bespotrebna igra reči.
Da je napisano drugačije, bez ovog prvog dela ja bih i prihvatio obrazloženje Vlade zašto se ovo ne prihvata, jer se ovde radi o preuzimanju obaveza za podsticanje investicija u privredi koja je obično višegodišnja obaveza.
To jeste suština i dobro je što je to do sada takođe preuzimano, pa se na neki način izvijao zakon, da tako kažem, kreativno tumačio, a ovo sada stavlja to u jednu zakonsku formu i da je tako Vlada odbila naš amandman, ja bih prihvatio i ne bih ni diskutovao.
Suštinski, razumem nameru Vlade, ali nisu bile potrebne ovakve egzibicije u obrazloženju.
Ovim amandmanom predviđeno je povećanje budžetske rezerve sa 2 na 2,5%.
Mi smatramo da je to preveliko, mislim da je Vlada prethodnih godina išla na smanjenje budžetske rezerve, govoreći da se time postiže veća transparentnost i bolje planiranje, veća odgovornost, a sada se ta granica, ne mnogo, ali opet se pomera.
Mi mislimo da to ne treba, da je bolje da ostane 2%, jer će veći deo budžeta za tih 0,5% biti unapred usvojen odlukom ove Skupštine, planiran je transparentniji, a ovako se za neznatan deo, ali opet kada pogledate koliki je to iznos sredstava, veliki iznos, povećava mogućnost da Vlada u skladu sa nekim svojim potrebama, reaguje i više se para ostavlja sa strane.
Koliko ja shvatam nameru Vlade kroz ovaj pokušaj reformi, jer malo je pravih reformi bilo u godinu i po dana, a jedna od stvari o kojoj se pričalo, to je ta veća odgovornost, transparentnost, veća predvidljivost. Sve to je suprotno u odnosu na ovo što se predlaže izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu.
Mi zato smatramo da član 12. treba da se obriše.