Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7836">Marko Đurišić</a>

Marko Đurišić

Socijaldemokratska stranka

Govori

Ako možete da me pustite da kažem. Član 112. …
Posle pauze, ja sam tražio  reč po povredi Poslovnika.
I član 112. govori da se određuje pauza dok se ne uspostavi red. Ne govori o tome da ono što se desilo pre pauze se briše i ponašanje poslanika ili predsedavajućeg pre pauze …
Pa smatram da ste povredili član 27. stav 2. koji kaže da se predsednik Narodne skupštine, u ovom slučaju vi, kao predsedavajući, stara o primeni Poslovnika. Znači, prvo prekidate poslanike, mene konkretno, pre isteka vremena do dva minuta, koliko obrazlažemo povredu Poslovnika, iako govorim isključivo o postupanju predsedavajućeg kako član 103. definiše kako se govori i o povredi Poslovnika.
Nemate pravo da me prekinete dokle god ne završim svoje izlaganje ili dok ne isteknu dva minuta kada imate pravo da me prekinete. Naravno, bilo bi lepo da koristite to pravo prekida na dva minuta i kada govore poslanici iz vaše stranke, a ne da oni govore 2.30 minuta, 2.40 sekundi ili koliko god vremena im treba da završe svoje izlaganje.
Drugo, povredili ste Poslovnik dajući opomenu koleginici Čomić, samo zato što je ona diskutovala na isključen mikrofon baš bez ikakvog obrazloženja zašto nekome isključujete mikrofon.
Niti je koga uvredila, niti je koristila izraze koje koriste, neprekidno, u toku ovog zasedanja kolege iz vaše poslaničke grupe. Ja neću sada da ih govorim jer se plašim da ću da dobijem opomenu. Jer izgleda, kada mi ponovimo te reči koje čujemo sa one strane, mi dobijamo opomene, a vi se pravite gluvi. Gluvi i kažete – čitaćete sinopsis, transkript, šta god.
Pročitajte to u pauzi, trebate da napravite pauzu, pa da pročitate, ako je zabeleženo šta su kolege iz vaše poslaničke grupe izgovorile ovde i kakve su uvrede uputile kolegama svojim poslanicima sa ove druge strane, i onda se vratite ovde i u skladu sa Poslovnikom izrecite disciplinske mere. Hvala.
Hvala predsedavajući.
Ova rasprava je, naravno, najmanje o akcizama na struju i kada nema argumenata da se brani jedna potpuno ne logična mera, kao što je uvođenje dodatnog budžetskog prihoda, a argumenti koje slušamo već drugi dan su da je budžet nikad boljem stanju, najboljem mogućem stanju, onda se kreće sa uvredama, klevetama, lažima, ne znam ni ja sa čim sve ne.
Zemlja je u ovakvom stanju, vi je vodite već tri godine. Tri godine vodite ovu zemlju i vi ste odgovorni za to što je danas prosečna plata manja nego pre tri godine, što je javni dug gotovo za dve trećine veći nego što je bio pre tri godine, zato što je deficit takav kakav je, bio je prošle godine…
(Zoran Babić s mesta: Deficit.)
… prošle godine deficit na kraju godine je bio duplo veći nego što je bio na kraju 2011. godine. Da li će ove godine i kakav će biti? Videćemo. Mi smo i dalje po usvojenom budžetu, na koji se poziva i ministar, projektovali deficit veći nego što je bio 2011. godine. To je istina. Da li će on biti takav ili ne na kraju, videćemo. Vi sada tvrdite da neće, ja mogu da vam verujem ili ne, govorili smo o tome, ima različitih podataka koliko je taj deficit stvarno i slične stvari.
Ono što smo mi uradili za 12 godina građani znaju i cene…
(Zoran Babić s mesta: Vidim.)
…i nemojte vi da vodite. Nemojte se negativno izražavati o tome, probajte da budete upola toliko dobri, da bi građani mogli bolje da žive.
Predsedavajući, mislim da već neko vreme u ovoj raspravi kršite član 100. Poslovnika koji kaže da predsednik Narodne skupštine, kada predsedava sednicom Narodne skupštine, ako želi da učestvuje u pretresu prepušta predsedavanje jednom od potpredsednika Narodne skupštine. Vi već neko vreme sa mesta predsedavajućeg se upuštate u raspravu sa poslanicima, potpuno van dnevnog reda, vređajući poslanike zloupotrebljavate svoju funkciju predsedavajućeg.
Molim vas da, ako imate nešto da kažete što smatrate da može da koristi raspravi koju danas vodimo, siđete sa tog mesta, javite se za reč onome ko bude predsedavao u tom trenutku, dobijete reč i to kažete, a ne da konstantno sa tog mesta zloupotrebljavate funkciju predsedavajućeg i polemišete sa diskusijama kolega poslanika. To nije po Poslovniku.
Zato postoji ovaj član 100. koji obavezuje predsednika da ako želi da učestvuje u raspravi postoji način na koji to može da uradi, a ne čineći to korišćenjem funkcije predsedavajućeg i zloupotrebljavajući jer vi sebi ne merite vreme, ne možete da date ili oduzmete sami sebi reč, kao što radite sa drugim poslanicima, i to gotovo uvek, po pravilu i isključivo sa poslanicima opozicije. Sa njima polemišete, njima isključujete mikrofon, dozvoljavate da se oni vređaju, gluvi ste za sve ono što dolazi od strane poslanika iz vaše poslaničke grupe. Hvala vam.
Hvala.
Čuli smo od gospodina ministra više puta kako ova mera treba strukturno da promeni prihodnu stranu budžeta i kako je ovo deo mera fiskalne konsolidacije. Cilj je smanjiti učešće penzija u BDP čini mi se sa 11 na 9%. Sad smo negde na 10 došli, možda malo ispod toga.
Da bi ostvarili taj cilj, ministre, postoje dva načina. Jedan način je smanjenje plata i penzija. Vi ste krenuli tim putem. Drugi način je povećanje BDP-a. Tu nema nikakvog rezultata već tri godine.
Praktično u 2013, 2014. i u 2015. godini Srbija će imati pad BDP. Kada kažete šta je alternativa, to je alternativa. Sami ste rekli juče, 3,7 milijardi evra odobrenih kredita mi ne koristimo. Zašto, ministre? U čemu je problem da to počnemo da radimo? Ušli ste u ovu Vladu kao ministar privrede, verovatno ste imali neke planove vezano za to. Danas ste ministar finansija i vaša primarna nadležnost jeste da gledate republički budžet, ali on ne može da se puni bolje i više ako ne raste privreda, ako nema investicija.
Rekao je član Fiskalnog saveta, niste rekli da je to netačno, da je poreska efikasnost danas manja nego 2012. godine, a da je danas na tom nivou u budžetu bi bilo od 20 do 30 milijardi dinara više. Rekao je ovde u Skupštini na skupštinskom odboru. Ovom merom 17 milijardi planirate da uđe u budžet u sledećoj godini. Evo vam uštede. Podignite tu efikasnost samo na onaj nivo na kojem je bila 2012. godine.
Kažete – sada je poraslo u odnosu na 2014. godinu. Te 2014. godine je ova Vlada bila, vi ste bili u Vladi, pet meseci kao ministar finansija. Pre vas je bio neko ko je proglašavan za genija. Hajde da se poredimo sa nekim drugim vremenima. Zašto je rast privrede u svim zemljama okruženja tri posto, 3,5%, 4%, a mi pričamo da li će biti minus pet nula ili plus pet.
Te stvari mi hoćemo da Vlada radi, a ne da ponovo zavlači ruku u džep građana u kome nema gotovo ništa. Smanjene su plate i penzije, povećane su cene. Inflacija postoji, nije velika, ali postoji, 2-3% će biti na kraju ove godine. Povećani su ovi porezi na imovinu. Sada će se povećati cena struje.
Smatramo da to nije put. Put je razvoj privrede, ulaganja, strana ulaganja, otvaranje novih radnih mesta, stvaranje nove vrednosti. Kada kažete – da li postoji alternativa, postoji, i to ova Vlada ne zna da radi. Već tri godine nikakvog rezultata nema. Svake godine su sve manja i manja strana ulaganja. Nema povećanja zaposlenosti. Bez toga ne može da raste društveni proizvod. Kada bi rastao društveni proizvod, smanjio bi se udeo iz budžeta, bez smanjenja plata i penzija. Verujem da je to istina. To je prosta matematika, a na tome se ne radi. Nema povećanja bruto društvenog proizvoda, nego gledamo da smanjimo plate i penzije onako surovo.
Smatramo da građani ne mogu da prežive ovu meru. Slušamo ovde dva dana kako je neko dizao cenu struje. Da sluša samo to, ispalo bi da je cena struje najskuplja u Evropi, a vi stalno govorite da je najjeftinija u Evropi. Verujem da je to tačno, ali čemu onda te priče da je neko dizao cenu struje u prethodnim godinama. Ovo nije povećanje cena struje, odnosno električne energije, u smislu da će taj prihod doći EPS-u, da će se on dalje razvijati. Neće se razvijati. Neće biti ulaganja.
Dve godine, tri godine ne rade se kapitalni remonti na objektima u Elektroprivredi. Sve termoelektrane su uradile kapitalne remonte od 2002. do 2012. godine. Dve stotine pedeset megavata nove snage je instalirano u TENT-u. To je jedan ceo blok.
Šta je sa japanskim kreditom za odsumporavanje? Najpovoljniji kredit koji Srbija može da povuče ne može da se realizuje, jer neko hoće da nešto. Realizujte te kredite, pokrenite privredu, zaposlite ljude i onda će biti više para u budžetu i neće morati da se uvodi ovaj novi namet na građane Srbije.
Hvala.
Još jednom ću pokušati kroz raspravu po ovom amandmanu da ukažem na štetnost uvođenja akciza na električnu energiju, što će dovesti do povećanja cene električne energije za građane od 12,34% prosečno, kako je rekao ministar, a što će za 12,34% ili prosečno 325 dinara po domaćinstvu umanjiti budžet svakog domaćinstva u Republici Srbiji.
Ponovo se čuje ovde kako je to obaveza koju treba da uradimo zbog usklađivanja propisa u Republici Srbiji sa pravilima EU, stalno, kao da ne želimo da čujemo da akciza na električnu energiju je moguća po pravilima EU, ali ne i obaveza, da jedan broj zemalja nema uopšte uvedenu akcizu, da jedan broj zemalja ima uvedenu akcizu, ali da je ta stopa nula i da samo, čini mi se, 10 od 28 zemalja EU naplaćuje akcizu na električnu energiju, znači, manje od pola.
Na početku rasprave sam zamolio da ne koristimo na taj način argument EU i evrointegracija kao nametanje ove obaveze, jer on jednostavno ne stoji, ne stoji i nije fer da na taj način pravdamo ovu odluku. Ova odluka mora da se uradi zato što se Srbija na to obavezala dogovorom sa MMF-om, koji je isti ovakav program i imao sa Vladom Republike Srbije u 2009, 2010. i 2011. godini, u godinama kada su najgore stvari, kako čujemo u ovoj raspravi, rađene u ekonomiji Republike Srbije. Tu jednostavno fali jedna logička veza. Ako je to bilo najgore vreme, a misija MMF je sve vreme radila sa Vladom Republike Srbije na merama koje su u vreme najveće ekonomske krize u 21. veku, svetske ekonomske krize pogodile ceo svet, pa i Republiku Srbiju, Vlada Republike Srbije je u to vreme sa misijom MMF radila na merama koje su trebale da stabilizuju stanje u srpskoj privredi.
Tada su preduzimane teške mere i privreda Srbije je u tim teškim okolnostima očuvana. Postoji samo jedne godine pad BDP. U svim ostalim godinama bio je rast, bilo je povećanje investicija, bilo je otvaranja novih fabrika i dogovaranje za nove fabrike koje su završene u prethodne dve godine. Ko ne veruje može da ode u Kragujevac da pogleda „Fijat“, može da ode u Pirot, može da ode u Staru Pazovu, u Suboticu, u Leskovac i da vidi šta je dogovoreno, realizovano u to vreme.
Šta može da vidi šta je dogovoreno, realizovano u ove tri godine? Može da vidi bilbord „Beograda na vodi“ i maketu „Beograda na vodu“. Vi ste, ministre, kada smo govorili o projektu „Beogradu na vodi“, govorili da će nas to lansirati u skroz drugu sferu. Projekat „Beograd na vodi“, kako smo čuli, kad je sklopljen ugovor, konačno, treba da se realizuje narednih 30 godina. Trideset godina, a ne četiri ili 10, kako smo slušali ovde. Čuli smo da je to investicija vredna tri milijarde dolara, evra, čega god, a na kraju smo videli da je to 150 miliona evra investicije partnera i 150 miliona kredita koji smo uzeli od partnera kao država Srbija. Gde je sada taj veliki privredni rast koji će nam „Beograd na vodi“ doneti? Nema ga. Šta imamo tamo gde taj projekat treba da se realizuje? Nemamo ništa. Posle tri godine priče nemamo ništa.
To je problem, ministre, ove Vlade. Nema aktivnih mera koje treba da dovedu do rasta privrednih aktivnosti u Srbiji. Svake godine, svako tromesečje podaci su sve lošiji i lošiji. Pad industrijske proizvodnje konstantan. Pravdali ste to prošle godine poplavama. Sada kada se merilo prvo tromesečje ove godine, sa prošlom godinom, tada nije bilo poplava, 7,7% je manja industrijska proizvodnja u ovoj godini. Nije bilo poplava. Nadam se, naravno, i da neće biti.
Ne može se voditi računa samo o deficitu budžeta kao nekoj izolovanoj kategoriji. Budžet reprezentuje stanje u jednoj državi, kako je država razvijena, koliko je efikasna u naplaćivanju svojih potraživanja, kako troši pare, način na koji skuplja i kakva je ekonomija u toj državi. To se vidi kroz budžet.
Mi ovde pričamo da treba smanjiti deficit. Na koji način? Smanjiti plate i penzije, a uvesti akcize i dodatno opteretiti građane. Gde su aktivne mere za povećanje prihoda, bolju naplatu poreza, veću ekonomsku aktivnost? Toga nema. Samo stabilizovanje budžeta neće dovesti do ekonomskog razvoja Srbije.
Ponavljam, sami ste rekli, 3,7 milijardi odobrenih kredita za projekte koje Srbija ne realizuje. Zašto ne realizuje? Ko je za to odgovoran već tri godine? Za tri godine ste mogli da nađete nekoga ko će to da realizuje. Znači, na tim stvarima ova Vlada pada.
Sami ste rekli da je ovo stanje u budžetu privremeno, na osnovu privremenog karaktera. Dvadeset osam milijardi je više ne poreskih prihoda, prihoda koji su sada naplaćeni, a pitanje je da li sledeće godine mogu da se računaju za budžet. Osam milijardi manje na investicije je potrošeno u prvih pet meseci. Niste rekli da li će to biti nadoknađeno do kraja godine.
Postavljali smo ovde pitanje na koji način se isplaćuju subvencije poljoprivrednicima, a ste vi rekli – kasni se, jer se seli uprava iz Šapca u Beograd, pa je došlo do zastoja. Koliko se kasni sa vraćanjem PDV-a privrednicima u Srbiji i da li se te pare onda pokazuju kao suficit o kome pričamo? Na koji način će građani bolje živeti zbog tog manjeg deficita, da ne kažem suficita, jer ga nema. Ima samo manjak deficita, što je dobro, naravno.
Sami ste rekli da je ova mera za strukturnu stabilizaciju budžeta, ali nigde nema mere, evo već godinu dana, koje trebaju da povećaju BDP. Ove mere neće dovesti do toga. Mogu samo da dovedu do suprotnog. Da ljudi, pošto imaju sve manje para, sve manje troše, da se stvari uruše na unutra.
Znači, ovo je jedna strana i ona bi imala smisla kada bi se radilo na ovoj drugoj strani. Ne radi se na toj drugoj strani, gospodine ministre. Nema tih mera Vlade, nema nikakvih rezultata i zato ne možemo da podržimo ovo što je danas predloženo. Da ima rasta na ovoj drugoj strani, možda bi sve ovo imalo smisla. Ovako samo dovodimo u opasnost budžet da se uruši sam u sebe, da se stvari vrlo brzo okrenu na gore.
Naravno, nemam dilemu da će ovaj novi namet na budžet građana Srbije biti usvojen. Videćemo da li je to kraj žrtve, kako ste rekli, koju građani treba da podnesu, kako bi bilo nagrađeni, da li je ovo poslednje prilagođavanje koje građani treba da istrpe, kako bi bili nagrađeni i kako bi im bila data šansa da makar malo bolje žive, pošto u prethodne tri godine, iz meseca u mesec, iz godine u godinu, žive sve lošije i lošije.
Taj trend da preokrenete, to je ono što mi od vas očekujemo. Smatramo da ova mera, ovako kako je predložena, bez nekih drugih mera neće dovesti do te promene, da će se trend osiromašenja građana nastaviti. Možda će naš budžet super izgledati na papiru, ali građani od toga neće bolje živeti. Naša je obaveza da o tome ovde govorimo i odgovornost za to što kažemo bude u skladu sa politikom za koju se zalažemo, da bude odgovorno prema budućnosti ove zemlje. Hvala.
Hvala poštovana predsednice.
Ovaj amandman je usaglašavanje sa prethodnim amandmanom vezano za to kada stupa na snagu naplata akcize na električnu energiju.
Da podsetim još jednom građane, usvajanjem ovog zakona a ne usvajanjem ovog amandmana što je gotovo izvesno da će se desiti, od 1. avgusta ove godine računi za električnu energiju imaće novu stavku od 7,5% akcize znači prvi put otkada se građanima Srbije isporučuje električna energija, na tu električnu energiju će biti naplaćena i akciza.
Ta akciza treba da konsoliduje stanje u budžetu u kome, slušali smo u prethodna dva dana je sve sjajno i bajno, to nije govorio ministar, ali su govorili kolege poslanici koji će glasati za ovaj zakon.
Onda još jednom mi postavljamo pitanje – ako je sve tako bajno i sjajno, čemu novi namet, čemu novi prihod, ako smo, kako kaže ministar, uštedeli ove godine 600 miliona evra? Ako je stanje tako dobro i bajno i sjajno, onda bi bilo logičnije da umesto novog nameta i novog uzimanja iz džepa građana Srbije imamo povraćaj para, onih para koliko manje oni koji su zaposleni u državnoj upravi i javnim preduzećima dobijaju od novembara prošle godine, a to je 10% na plate preko 25 hiljada dinara, odnosno 5, 10, 15, 20% koliko su umanjene penzije.
Čuli smo da građani mogu da se nadaju da će njihovim mukama brzo doći kraj i da će biti nagrađeni, ali to nismo čuli kada će se desiti.
Ovaj član, ovog zakona, uvodi obavezu svakog građana da će avgustovski računi za električnu energiju biti uvećani za 7,5%, samo na ime akcize, i uz priču da je to usklađivanje sa evropskim obavezama, što se pokazalo u diskusiji kao netačno, jer, još jednom moram da ponovim, akciza na električnu energiju se naplaćuje u deset zemalja EU, znači, u 18 se ne naplaćuje.
Pored toga, ova Vlada je rešila na ovaj način da popuni budžet, pet milijardi dinara u ovoj godini, 17,4 u narednim godinama. Ono što je naš strah je da to nije kraj, da će Vlada morati, zato što ne radi ništa na povećanju ekonomske aktivnosti u Srbiji, povećanju na taj način bruto-društvenog proizvoda, povećanju prihodne strane budžeta sa te strane, zato što će se povećavati privredna aktivnost u Srbiji, da zbog svega toga što nema takvih mera uskoro ćemo imati ponovo neke nove namete na građane, nove akcize, nove poreze, nova usklađivanja, da li će to biti izmene Zakona o PDV-u, sa nekim novim stopama, različitim u odnosu i, naravno, sigurno većim u odnosu na ono što danas građani Srbije plaćaju, ostaje da vidimo u narednim mesecima.
Mi nećemo podržati ni ovaj Zakon, zato što smatramo da on ne doprinosi boljem životu građana Srbije ni kratkoročno, ni dugoročno. Nismo ubeđeni od strane ministra da će ova mera konačno stabilizovati budžet, omogućiti da se ono prilagođavanje, kako je ministar to rekao, plate i penzija iz oktobra meseca poništi. On nije rekao da će se to izvesno desiti i da će biti stavljen van snage zakon kojim su plate smanjene za 10%, a penzije za, u nekim slučajevima, i 20% i da iz tog razloga nemamo poverenje u Vladu. Nećemo dati podršku na kraju kada se bude glasalo o ovom zakonu. Hvala.
U nekoliko minuta, koliko imam, da probam da odgovorim na neke teze koje su izrečene na kraju, a kako ništa nije rađeno prethodnih godina, a kako se sada radi.
Upravo je stvar suprotna. Do 2012. godine radilo se puno u EPS-u. Govorio sam o tome kako su izvršeni kapitalni remonti svih postrojenja na termoelektranama, čime je produžen vek za 20-30 godina. Instalirana je nova snaga. Samo u TENT-u 250 megavata godišnje, što je veličina jednog celog bloka.
U poslednje tri godine ne radi se ništa i danas je Srbija u opasnosti da do 1. januara 2017. godine, kada treba da stupi na snagu Ugovor, koji je Srbija prihvatila, o emisiji ugljenmonoksida iz termoelektrana da svede na evropski nivo. Nažalost, dolazimo u opasnost, pošto nisu započeti radovi na desumporizaciji, denitrifikaciji termoelektrana, da ćemo termolektrane morati da ugasimo, da će moći da rade samo određeni vremenski period od 2013. i da će u tom trenutku Srbiji nedostajati otprilike 13-15% električne energije. Ako se to desi, mi ćemo od zemlje koja može da izvozi električnu energiju i da to bude glavni zamajac naše privrede doći u poziciju da uvozimo električnu energiju. Dodatno ćemo destabilizovati naš spoljnotrgovinski deficit i napraviti velike probleme u budžetu, gospodine ministre, a na tome se ništa ne radi.
Japanski kredit za desumporizaciju se ne realizuje. Trebao je tender da bude zatvoren ovog meseca, a produžen je još za tri meseca. Sve da počne da se radi danas, ne možemo da stignemo do 1. januara 2017. godine da završimo taj posao, a na manjim blokovima do 300 megavata nije urađeno ništa i njih ćemo morati sve da pogasimo 1. januara 2017. godine. To nas čeka, kada govorimo o proizvodnji električne energije.
Ne pravi EPS zaradu na distribuciji struje, nego na proizvodnji struje, i to je glavna vrednost EPS-a. Zato on ne vredi dve, tri, četiri milijarde, nego vredi 10, 15 milijarde evra, a ono što neko radi poslednje tri godine, ovim pričamo o korporizaciji, smanjuje vrednost EPS-a, a sa namerom da za male pare proda jedan deo Elektroprivrede, što je premijer najavio u svom ekspozeu.
Mi smo protiv te prodaje EPS-a, bilo kakve. Naravno da smo protiv toga da se bilo koji deo Elektroprivrede proda za male pare, a to je ono što se danas radi sa EPS. Zato smatramo da ova mera upravo vodi tome da se dodatno umanji vrednosti EPS-a, kako bi se nekome to prodalo za male pare i videćemo u godinama i mesecima pred nama da li je ovo o čemu govorim istina ili ne.
Razgovarao sam sa ljudima, nisam stručnjak za tu oblast, ali sa ljudima koji jesu i koji govori da će se ovo desiti, da je ovo realan scenario, scenario o kome nažalost Vlada Republike Srbije ne vodi računa. Bojim se da ćemo o tome razgovarati vrlo brzo i da ćemo ponovo čuti prebacivanje krivice na nekoga ko je bio do 2012. godine.
Za tri godine mnoge ove stvari su mogle da se završe ili makar da se započnu. Ništa od toga nije urađeno i imaćemo situaciju da će ova zemlja, kao što možete da čitate, u nekim drugim zemljama se o tome govori, morati da uvozi struju.
Poštovani predsedavajući, nažalost, nastavili ste praksu vaših kolega i prekršili član 103. Poslovnika koji kaže kada se daje reč u stavu 3. poslaniku koji ukaže na povredu Poslovnika, predsednik daje reč, koji ukazuje na povredu iz stava 1. ovog člana odmah po završenom izlaganju prethodnog govornika, s tim što predsednici poslaničkih grupa imaju prednost.

Ja sam se javio kada ste počeli da čitate predlog za objedinjavanje rasprave sa željom da ukažem da se krši Poslovnik, član 157. stav 2. Vi ste sada glasanjem, odnosno većina spojila šest tačaka dnevnog reda, od toga pet predloga zakona. Neću sada da nabrajam i da pokušavam da protumačim vezu između tih zakona. Sačekaću izlaganje ministra i da čujemo u kakvoj su vezi svih tih pet zakona, ali šesta tačka koju ste spojili je odluka, Predlog odluke o Programu zvanične statistike, a pročitaću vam član 157. pošto vidim da ima pitanja – u čemu je problem. Stav 2. kaže ovako – Narodna skupština može da odluči da obavi zajednički načelni pretres o više predloga zakona koji su na dnevnom redu iste sednice, a međusobno su uslovljeni jer su rešenja u njima povezana, s tim što se odlučivanje o svakom predlogu obavlja posebno.

Znači – zakona, a ne zakona i odluka. Prekršen je Poslovnik zato što ste spojili na ovaj način šest tačaka dnevnog reda. Tačka 6 – Predlog odluke o programu zvanične statistike ne može da bude spojena po članu 157. stav 2.

Predsedavajući, molim vas, ne znam kako ćemo sada da rešimo. Vi ćete meni da kažete – glasala je većina. Mogla je većina danas da izglasa da je utorak ili da smo počeli u 10,00 časova, a ne u 10,20 časova. Ovo su činjenice i prekršen je Poslovnik, prvo što ste ovo izglasali, a pored toga zato što mi niste dali reč. Hvala.
Hvala. Poštovani predsedavajući.  
Gospodine ministre, bilo je zanimljivo slušati vaše izlaganje, obrazlaganje ovog velikog zakona kako ste ga vi nazvali, čekalo se da uđe u raspravu, veliki zakon od 14. tačaka o izmeni i dopuni Zakona o akcizama, kako bi nastavili i stavili na raspravu ove male zakone koji izgledaju ovako. Imaju po 300, 400 strana, koji treba da olakšaju trgovinu, tranzitni postupak i slične stvari.
I naravno, u raspravi o tim drugim tačkama kao i o ovom novom zaduženju od preko 120 miliona evra nema mnogo reči. Govorimo gotovo isključivo sve vreme o akcizama na struju zato što je to nešto što će svi građani Srbije osetiti po svom džepu i vi ste to onda pokušali da objasnite.
Ja sam ovde pisao neke stvari kako je potrebno povećanje cena električne energije kako bi se obnovio EPS. To ste vi rekli, mi danas govorimo o akcizama, akcize će ići u budžet, neće uopšte dolaziti do EPS-a, da li će i koliko biti povećana cena EPS-a videćemo. Nešto ste govorili vi i ministar Antić, ali nije vam mnogo za verovati. Da li će biti na kraju 12% ili 12,5% ili ne znam ni ja koliko kad se sabere povećanje cene struje na akcizu, pa se doda PDV, koliko će to građane tačno po novčaniku, u procentima da osete ne znamo. Vi ste dali jednu zanimljivu računicu da će prosečan račun biti veći od 325 dinara, rekli ste to je paklica, paklica i po, ja nisam pušač cigara, ne znam, rekli ste jedna cigareta dnevno.
Možda je ova mera uvođenja akciza za struju u sklopu ovih drugih akciza, da se smanji broj pušača u Srbiji. Da ste eventualno tako rekli možda bi i dobili podršku. Ali nije to suština, jer ima ljudi koji ne puše, kao ja, ja ću sada moći da kupim četiri sladoleda manje svojoj deci mesečno. To je otprilike 325 dinara, toliko ću ja morati manje da se odreknem, ali za mene je manji problem, ima građana koji su i to je mnogo dobar izraz prvi put sam čuo danas od vas, izvršeno je prilagođavanje plata i penzija. Tako ste vi to nazvali, odluku u oktobru da se smanje plate za 10%, a penzije za pet, 10, 15, nekima i 20%. Prilagođavanje. Mnogo dobar izraz. Moraću češće da ga koristim.
Rekli ste da ćete vi sada da nagradite građene i evo nagrada, građani akciza na struju 7,5%. To vam je nagrada. Imali ste nagradu u prethodnim mesecima, povećanja cena svih mogućih, porez na imovinu. Kaže ministar – pa, to nije deo države. Nego čega je deo? Ne ide u republički budžet, ali tamo, to je isto deo nekog državnog aparata. Isto plaćaju građani. Oni imaju 10,15, 20% manje para od oktobra meseca prošle godine, ali imaju veće troškove i sada će imati veće troškove za struju, 12 ili ne znam koliko već posto, videćemo.
Vi ste ovde sve vreme, ono što ne piše u zakonu, ne piše koliki je očekivani efekat na budžet. Ja nisam mogao da nađem ovde, ali niste ni rekli da li je to nekih 17 milijardi dinara, ja sam se trudio da pronađem 17 milijardi dinara.
Onda ste govorili o tome kako nam je super stanje u budžetu. Kako nam je, ne znam koliko ste rekli, 50 milijardi manje u odnosu na planirano u ovom trenutku deficit, kako smo na 8,09%. Ako nam je tako dobro, zašto onda ovaj novi prihod? Kako to da objasnimo građanima? Očigledno nešto tu nije u redu. Nešto nije u redu kada vi uvodite prihod koji će značajno da napuni budžet Republike Srbije, a tvrdite da je budžet u super stanju. To se kosi sa logikom. Ja bih vas molio da mi objasnite to, jer očigledno nije tako dobro stanje u budžetu. Vi ste pravdali ovo povećanje pričom o tome kako je dobro stanje u budžetu, to je nelogično. Između ostalog ste rekli PDV je povećan 5%, akcize 7,7% ako sam dobro zapisao.
Ali, da li je istina ovo što je rečeno na sednici skupštinskog Odbora za finansije i budžet, pre nekoliko nedelja, da poreska naplata danas nije na nivou iz 2012. godine, još uvek. I da je na tom nivou na kojem je bila tada, pošto je 2013. godine napravljen veliki pad iako je tada povećan PDV, da vas podsetim ministre. Niste ga vi povećali, ali je ova politička većina koja je formirala ovu Vladu u kojoj ste vi ministar. Povećan je PDV, kao i mnogi drugi porezi 2012, 2013, 2014. godine su povećavani ti porezi.
Ali, naplata je manja, ukupan efekat je manji. Siva zona je povećana 30% u 2013. godini i tu treba da se skoncentrišete. Da imate novi naplate poreze danas kakav je bio u 2012. godini, vi bi imali 20-30 milijardi dinara više u budžetu. To je rekao predsednik Fiskalnog saveta, na sednici Odbora. Ja nisam stručnjak za ekonomiju, gledam šta neki drugi govore koji ne govore samo ovu vašu priču da nam je super i da nam je sjajno, jer tako nije. Građani to ne osećaju, da nam je divno i sjajno i da sada treba da budu nagrađeni poskupljenjem struje zato što nam je tako dobro.
(Aleksandra Tomić, s mesta: To nije rekao.)
Tako je rekao, slušajte. Ja sam vrlo pažljivo slušao i pisao ovde. Ono što je vrlo zanimljivo i što je velika …
(Narodni poslanici dobacuju.)
Molim vas predsedavajući.
Nemojte da ih molite nego ih kaznite.
Prva vaša rečenica, da se ovo radi zbog postepene harmonizacije sa EU i direktivom 2003/96. Da li možete da kažete da u svim zemljama EU postoji akciza koja se naplaćuje, pošto postoje zemlje u kojima akciza postoji u EU, ali je stopa nula.
Nemojte da radite kao proevropski političari, da sve stvari pravdate evro integracijama. Ova stvar nema veze sa evro integracijama. Ova stvar treba da nadomesti vašu nesposobnost. Nesposobnost da vodite finansije ove zemlje i nemojte da pričate kako imamo problem, kako građani gube strpljenje u evro integracijama. Naravno da gube strpljenje u evro integracijama kada čuju priču plaćamo skupu struju jer tako kaže Evropa. To nije istina. Tako nije u Evropi.
Nekoliko puta ste govorili o primeru Hrvatske, kako je tamo struja duplo skuplja, jel tako, ali su i plate duplo veće. Duplo veće plate, pa i u Bosni, Bugarskoj, Makedoniji, sve ovo što sam naveo. Svuda su nažalost veće plate nego u Srbiji.
Ko je za to odgovoran? Vaša Vlada u kojoj ste vi član i danas je predstavljate ovde i odgovorni za poslednje tri godine ministre, iako znam da niste b ili u Vladi poslednje tri godine, nego malo više od godinu dana.
Govorili ste ovde, to mi je bilo posebno zanimljivo, objašnjavali ste stanje duga. Vi ste o tome govorili, rekli ste kako je dug nastao na osnovu kursnih razlika u dolarima, onda ste govorili kako se od 2007. do 2012. godine najviše zaduživalo u dolarima, pa se pojavila ta razlika u dugu. Ali, meni ste na pitanje koje sam postavio zašto je „Srbijagas“ u decembru mesecu prošle godine uzeo kredit od banaka domaćih 200 miliona dolara u decembru, kada ste vi bili ministar? Bili ste ovde, sedeli ste, raspravljali smo. Tada sam postavio pitanje vama ovde – zašto u dolarima? Dolar je posle toga ojačao skoro 20%. To je za vašeg mandata. U redu, nije mnogo, 40 miliona evra. Reći ćete neko drugi je ne znam koliko milijardi. To nije odgovoran odnos ministre, 40 miliona evra kod domaćih banaka je uzet kredit za „Srbijagas“ u decembru mesecu ove godine, ova Skupština ga je tada ratifikovala. U odgovoru na poslaničko pitanje ste mi rekli – mi se ne bavimo rizicima na kurs i kursnim razlikama. Ko se bavi onda time u ovoj državi?
Vrlo je zanimljiva ta priča o EPS i kako se krenulo u restrukturiranje EPS i kakvi su efekti i šta će da se desi sa EPS. To je vrlo ozbiljna tema i ja čekam nekoliko meseci taj poslednji četvrtak u mesecu da ministar ili eventualno premijer dođu i da postavim neka pitanja vezano za to jer su to vrlo ozbiljne stvari.
Vi ste rekli 3,7 ili 3,9 milijardi, sada ću da se izvinim, 3,7 milijardi za koje imamo odobrena sredstva koja nisu povučena i ja sam recimo hteo da pitam ovde ministra energetike – šta je sa 200 miliona evra koje od Japanske banke treba za desupmporizaciju termoelektrana u Obrenovcu, da se završi tender i da se uradi taj posao? Gde se stalo? Zašto je produžen rok od mesec dana, pa sada dodatno od tri meseca za posao koji treba da obezbedi da Termoelektrana „Nikola Tesla“ radi u budućnosti? Građani bi morali da znaju da ako se ne završi desumporizacija i denitrifikacija srpskih termoelektrana po obavezama koje smo kao država preuzeli 1. januara 2017. godine moramo da gasimo blokove termoelektrana, odnosno moći će da rade samo određen vremenski period u narednih šest godina, a onda totalno da ih ugasimo.
Da li ćemo od zemlje koja ima potencijal da bude izvoznik struje, glavni proizvođač u regionu spasti na to da struju uvozimo i da li to što se radi sa EPS se radi namerno da bi se oborila vrednost kompanije, da bi se izvršila privatizacija, kako je predsednik Vlade rekao i najavio u svom ekspozeu, za male pare, da se najvrednije srpsko preduzeće ne ceni 10, 15, 20 milijardi evra nego, kako se danas govori tri, četiri, pet milijardi, da nekome damo ne samo postojeće elektrane, hidro i termoelektrane nego i sve zalihe uglja o kome se ovde isto govorilo? Da li je to stvarna namera?
To su mnogo ozbiljna pitanja, ali o tome ne možemo da govorimo. Videćemo, poslednji četvrtak je ove nedelje i možda se desi da ćemo razgovarati o tome.
Ne sumnjam na žalost da će ova većina usvojiti ove izmene Zakona o akcizama i da će građani Srbije od 1. avgusta ove godine plaćati veću cenu struje. Samo mi ostaje da se nadam da je to poslednja nagrada ove Vlade za građane Srbije, da ih više neće Vlada tako nagrađivati, a da ako je ovo nagrada, da onda možda građane zadesi najveća kazna, a to je da ova Vlada ode. Hvala.
Hvala poštovani predsedavajući.
Biće zanimljivo kada to pogledate, kakvu ćete meru sebi da izreknete, jer ste potpuno neoopravdano gospodinu Babiću dali reč. Nijednom jedinom rečju njega nisam spomenuo.
Nastavlja se praksa da gospodin Babić uvek može da dobije reč da odgovori svakome od nas, a kada mi pokušavamo da vodimo jednu demokratsku diskusiju, nemamo pravo na replike, jer se smatra da naše pravo kao poslanika opozicije nije dovoljno jako da nam obezbedi da nešto odgovorimo.
Neću na ono što je gospodin Babić mnogo da trošim vreme zato što očigledno da njemu trebaju časovi matematike. O ovim procentima o kojima je on govorio, za koje verujem da su istiniti, nije nikada raspravljala Skupština, nikada ja nisam imao prilike bilo šta da kažem, pa ga pozivam da nađe jednu jedinu moju izjavu na tu temu kako ja to podržavam i glasam za, pa onda da dođe u ovaj parlament i ja ću mu se, kada nađe tu izjavu, izviniti, a očekujem od njega da se on izvini meni, pošto nikada to, naravno, neće moći da nađe.
Trebao bi da znam matematiku, da kada je sabrao sve ove procente, to sve zajedno ne mogu da budu stotine procenata povećanja, to nisu stotine. Ali, dobro, ima razreda u osnovnoj školi kada se te stvari uče. Možda je to sve bilo davno, i ja se ne sećam svega što sam učio u školi, nije loše podsetiti se nekad, pa ako ne ovde, možda na nekom drugom mestu.
Govorio sam o tome da će građani od 1. avgusta plaćati struju 12,33% više ako poskupljenje struje bude 4,5%, ovih 7,5% akcize, PDV i sve kada se na to doda. To će plaćati građani i to je bila moja tema, gospodinom Babićem se nisam bavio nijednog jedinog sekunda.