Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Petar Jojić

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka

Govori

Dame i gospodo narodni poslanici, ako je predlagač želeo da pokaže posebne nacionalne interese, meni je nejasno kako to predlagač ne predloži da u nacionalni savet uđe i neko iz Prištinskog univerziteta (ministarka potvrđuje).
Drugo, zašto ovde nema predstavnika Kragujevačkog univerziteta? (Ministarka potvrđuje.) Nema ga u ovoj grupi. Nema ga ovde, gde ste svrstali Beograd u više navrata.
Dame i gospodo, ako pogledate koliko je članova u ovom savetu, primetićete da je to po broju jedno manje minsitarstvo, jedno skromno ministarstvo. Ako želimo da donesemo dobar zakon, on treba da se pokaže u praksi, da ima dužu primenu. Prethodna Vlada i Skupština prethodnog saziva donele su zakon o obrazovanju i vidite, u kratko vreme, pokazalo se da u praksi taj zakon ne može da zaživi.
Zbog toga SRS smatra da treba prihvatiti amandman koji je SRS predložila. A ujedno, ako mi dozvolite, obavestio bih danas građane Srbije da se u Zrenjaninu održava veliki predizborni predsednički miting, na kome govori Tomislav Nikolić, u 18,00 časova, pa pozivam sve neka dođu na miting.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam amandman na član 18, koji je u vezi sa članom 62. važećeg zakona o obrazovanju. Predložio sam da se u članu 18. stav 2. izvrše određene izmene, utoliko da ministar treba u roku od 15 dana da donese akt kojim potvrđuje ili odbija predlog školskog odbora o razrešenju direktora.
Obrazloženje Vlade je apsolutno nelogično, neprihvatljivo, kada ovaj amandman ne prihvata, a obrazlaže iz kojih razloga – amandman se ne prihvata jer je rešenje u Predlogu zakona u skladu sa depolitizacijom izbora direktora i u skladu sa zahtevima racionalizacije.
Dame i gospodo, nema ovde logičke povezanosti, nema pravne logike da se ovako nešto može pravno formulisati, jer predlagač kaže – smatra se da je odluka školskog odbora o razrešenju direktora doneta, odnosno da je ministar dao na nju saglasnost, ako u roku od 15 dana od dana njegonog dostavljanja ne donese akt o odbijanju ili saglasnost. Akt o odbijanju saglasnosti ministar donosi ako se u postupku utvrdi da odluka nije doneta u skladu sa zakonom ili se njenim donošenjem dovodi u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti škole.
Dame i gospodo, ovde je bilo puno reči, jer su narodni poslanici SRS proučavajući ovaj predlog zakona podneli brojne amandmane koji bi trebalo da poboljšaju ovakav predlog zakona. Aktuelna vlast je u predizbornoj kampanji obećala da će do 28. juna doneti ustav i da će to biti prioritet. Kao što vidite, nema teoretskih šansi da se Ustav Srbije, nov ustav ili promene ustava, mogu doneti u tom roku.
(Predsedavajući: Molim vas, držite se teme.)
Dame i gospodo, ovo je tema, jer, gospodine predsedavajući, da je donet novi ustav, onda je trebalo sa tim ustavom donositi i novi zakon o obrazovanju, i isti uskladiti. Dame i gospodo narodni poslanici, govoriti o tome da ovde nema depolitizacije, nema ni govora, jer su poslanici SRS danas ukazivali u više navrata na koji način se vrše izbori direktora u školama, i da su to uglavnom članovi političkih stranaka koje su na vlasti, i da su smenjivani ljudi koji su i stručni, i kvalifikovani da obavljaju tu dužnost.
Za trenutak bih želeo da se manemo direktora. Postavljam pitanje ministru prosvete i sporta – kako to za tako kratko vreme, još ni stolicu nije ugrejao, on napisa zakon. Ovo je sistemski zakon. Sistemski zakon se radi godinu, dve ili tri godine. Ovo su izmene i dopune koje su razorile sve dosadašnje propise iz oblasti obrazovanja. S druge strane, i prihvatile prethodni zakon o obrazovanju. Ono što je najvažnije, ako treba doneti ovakav zakon, onda za to treba stvoriti uslove. Promenjene okolnosti nisu do te mere ...
(Predsedavajući: Vreme, gospodine Jojiću.)
... da smo mogli sada da sveobuhvatno izvršimo ovakve suštinske promene.
Dame i gospodo, SRS smatra da treba poboljšati plate, povećati prosvetnim radnicima, da ne žive onako kako žive, na prosjačkom štapu, od učitelja, nastavnika i profesora, da se na buvljim pijacama naši profesori i nastavnici ne oblače...
(Predsedavajući: Vreme, gospodine Jojiću.)
... Zato tražimo da povećate plate prosvetnim radnicima. Drugo, nemojte baš toliko da se bunite. Povećajte plate i stvorite uslove, i menjajte zakon i prilagodite ga standardima našeg Ustava.
Dame i gospodo narodni poslanici, stotine i stotine uviđaja sam izvršio i poznato mi je iz prakse, pa bih želeo da vam prenesem utiske kako to izgleda u praksi. Davati ovlašćenje organima unutrašnjih poslova da mogu da vrše uviđaj za krivična dela do 10 godina je zaista nešto što ne može biti prihvaćeno iz brojnih razloga. Jedan od osnovnih razloga jeste - ko je taj koji će da utvrdi sada da se radi o krivičnom delu za koje je zaprećena kazna od 10 godina. Hoće li neko da mi kaže da su u policiji svi diplomirani pravnici sa pravosudnim ispitom? Ima stručnih ljudi u policiji, ali još uvek nismo dostigli taj nivo da možemo reći da može policija da vrši uviđaje za krivična dela do 10 godina.
Dame i gospodo, uvešće se opšta praksa da će sudije izbegavati da idu na uviđaje kada pada kiša, kada je sneg, kada je poledica. Javiće njima dežurna služba Ministarstva unutrašnjih poslova da se radi o krivičnom delu, ali će sudija reći - molim vas, ja ne mogu da stignem i ne mogu doći da izvršim uviđaj, pa zbog toga preuzmite da uviđaj izvršite vi.
Sada vas pitam, dame i gospodo narodni poslanici, ovaj dom donosi zakone koji treba da se primenjuju u praksi, čemu treba da služi ovaj dom, a koji organi treba da vrše svoju funkciju? Ovaj posao mora da vrši sud, a ne policija. Postavlja se pitanje kvaliteta prikupljanja i obezbeđenja dokaza. Šta ćete sutra, dođe do krivičnog dela za koje su propušteni da se evidentiraju tragovi i predmeti krivičnog dela, što se u praksi veoma često dešavalo. Sudija je taj koji mora da da ocenu, jer se radi o krivičnom delu, da naloži fotografisanje lica mesta, da naloži oduzimanje predmeta, da naloži fiksiranje tragova krivičnog dela, pogotovo kod saobraćajnih nezgoda, kod provalnih krađa, kod teških telesnih povreda ili drugih krivičnih dela za koja je propisana kazna do 10 godina.
Dame i gospodo, preko 80% krivičnih dela koja se vrše u Republici Srbiji spada u krivična dela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. Ovde će biti teških zloupotreba od strane sudije. Uvek će reći – nismo mogli da stignemo na uviđaj, prepuštamo to policiji. Ne, uviđaj i dokaze mora da obezbeđuje policija, da asistira, da obezbedi, a da sudija i javni tužilac prisustvuju uviđaju.
Ovako smo oslobodili generalno sudije i tužioce da vrše uviđaj za krivična dela do 10 godina, to prepuštamo policiji. To je neprihvatljivo i zbog toga će se u praksi javiti... a ustaljena praksa je ovo još odranije, pa smo sprečavali menjanjem Zakona o krivičnom postupku, ovih odredaba.
Kada bi se ovde predložilo da istražni sudija koji nije mogao da stigne na uviđaj mora da da izjavu (a bio je dežurni istražni sudija) zašto nije izašao na lice mesta da izvrši uviđaj i da ta njegova izjava bude dostupna u predmetu, a sa druge strane da predsednik suda kao starešina pravosudnog organa izvrši kontrolu gde mu je istražni sudija bio dotičnog dana kada je izvršeno krivično delo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do 10 godina.
Zato predlažemo da se ovaj član briše i predlažemo da se amandman SRS prihvati, jer je on apsolutno logičan i poboljšaće i ovaj predlog zakona.
Dame i gospodo narodni poslanici, kakva je demokratija u jednoj državi, to se u  prvom redu ogleda u tome kakva su prava građana, gledano kroz krivični postupak i druge postupke pred nadležnim državnim organima.
Prema Ustavnoj povelji državne zajednice Srbija i Crna Gora, nakon donošenja ove ustavne povelje prioritet ovog parlamenta i Vlade Republike Srbije morao je biti Ustav Republike Srbije.
Prema Ustavnoj povelji države članice su bile dužne da u roku od šest meseci od dana usvajanja Ustavne povelje donesu nove ustave ili da izvrše izmene i dopune svojih ustava, a istovremeno da upodobe svoje zakone sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Dame i gospodo narodni poslanici, kada je u pitanju Ustavna povelja želeo bih da istaknem sledeće, usko je vezano, pa bih skrenuo vašu pažnju. O ljudskim slobodama i pravima se danas piše i govori više nego ikada do sada. To ne treba da čudi, jer su ljudske slobode i prava podjednako predmet filozofskih, pravnih, političkih, književnih i drugih istraživanja u svetu.
Ovde treba posebno istaći načelo suverenosti naroda, kao osnovni obrazac za organizaciju vlasti, i vladavine prava i otpor svakom ugnjetavanju i svakom bezakonju i nasilju, kao i torturi. Suštinu pravne države novijeg doba mora da čini neprikosnovenost područja ljudskih prava i ljudskih sloboda. Ta osnovna i neotuđiva prava jesu prava i slobode, prvenstveno shvaćena kao prava pojedinaca naspram države. Zato u pojam ljudskih prava spadaju i ona prava koja se ne duguju državi i njenoj volji.
Zato, dame i gospodo narodni poslanici, Srbija mora da postane savremena pravna država, koja mora da ispoštuje sva ljudska prava, ako želi da se veže za osnovno načelo liberalne demokratije i načelo vladavine prava.
Dame i gospodo, kada ovo govorim imam u vidu da se u našem parlamentu već skoro četiri godine grubo krše ljudska prava i slobode donošenjem brojnih zakona koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom, suprotno Ustavu Republike Srbije i Ustavnoj povelji državne zajednice Srbija i Crna Gora.
To se posebno manifestovalo uvođenjem vanrednog stanja i mera koje su preduzimane u akciji "Sablja", kada je uhapšeno 12.000 građana Republike Srbije, a ne zna se broj onih koji su bili privedeni na informativne razgovore, imam saznanja da ih je bilo duplo. Među njima računajte da je bilo privedeno i hapšeno najmanje 11.000 svedoka. Hapšeni su ljudi, držani u zatvoru, puštani iz zatvora, a da nikakva procesna radnja prema tim licima nije preduzeta.
Postavlja se ovde jedno pitanje - koliko je uhapšeno? Protiv koliko lica je podneta krivična prijava? Koliko je krivičnih prijava odbačeno i šta je u procesu, odnosno koliko je podignuto optužnica? Ogroman je broj i preko ovoga ovaj parlament, preko svojih organa, ne bi smeo i ne bi trebalo da pređe.
Univerzalna Deklaracija Ujedinjenih nacija, koja je usvojena 1948. godine, usvojena je kao neobavezni pravni dokument. Danas je u pravnom smislu obavezujuća, jer su mnoga prava koja su sadržana u Deklaraciji kasnije uneta u međunarodne ugovore.
Znači, suština ljudskih prava nije sadržana u dokumentima pozitivnog prava, već ona proizilaze iz morala države.
Moderne demokratije, zasnovane na načelima vladavine prava, koriste dragoceno iskustvo koje je sticano još od građanskih revolucija u Engleskoj, Francuskoj i Americi. Zato SRS neće podržati ovaj predlog zakona o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, jer se ovim izmenama i dopunama grubo krše osnovna ljudska prava.
Dame i gospodo, kada to kažem imam u vidu u prvom redu Ustav Republike Srbije i usvojenu Povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora. Odredbe čl. 8. do 10. (ljudska i manjinska prava i građanske slobode) u stavu 2. kažu - dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava, individualnih i kolektivnih, i građanskih sloboda ne može se smanjivati. A, Srbija i Crna Gora prati ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i građanskih sloboda i obezbeđuje njihovu zaštitu, u slučaju kada ta zaštita nije obezbeđena u državama članicama.
Šta će da kaže sada gospodin Marović, i šta će da kaže parlament Srbije i Crne Gore? Po ovoj odredbi Povelje, dame i gospodo narodni poslanici, verujem da svi verujete u nju i da želite dobronamerno da se ista poštuje, morali bi da reaguju drugi organi, da se ne bi dogodilo da dođe do ovakvih izmena koje sužavaju osnovna ljudska prava i slobode.
Dame i gospodo, zabrinjava i to što neko pokušava da ukine državnu zajednicu Srbija i Crna Gora unapred. Naime, u ovom predlogu izmena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku na strani 18 stav 1. piše: "Sudbina državne zajednice je neizvesna, tako da se može desiti da i Ministarstvo nacionalnih i etničkih zajednica bude ukinuto". Prema tome, vidite i sami da onaj ko predlaže ovo zadire duboko u opstanak državne zajednice i dovodi u pitanje državnu zajednicu Srbija i Crna Gora.
Ovaj deo koji sam pročitao iz predloga odnosi se na to koji će državni organ iz poglavlja postojećeg Zakonika o krivičnom postupku, iz poglavlja 32. i 33, izvršavati sada i pružati međunarodno-pravnu pomoć i vršiti ekstradiciju naših građana drugim državama, drugim organima, organizacijama ili izručenje stranaca.
Dame i gospodo, predlog koji sadrži da će to da se odvija i vrši po posebnom propisu i da će to da izvršava posebni organ, stavlja moritoring na ugovor koji je naša država i naša zajednica potpisala sa drugim državama i međunarodnim organizacijama. Dakle, ne može se niko izručiti, nema nikakve saradnje sa međunarodnim sudom, ni sa drugim organima i organizcijama, ukoliko se ne bi brisalo iz postojećeg Zakonika o krivičnom postupku poglavlje o međunarodnoj pravnoj pomoći i o ekstradiciji. Koji je to drugi organ? Koji je to drugi propis? Nije rečeno, jer ga nemamo.
Dakle, nemamo osnovan drugi organ, ne znamo da li će to biti na nivou zajednice Srbija i Crna Gora ili će to biti na nivou članice ove zajednice.
Isto tako kaže se i za propis; nema tog propisa, dame i gospodo, mi taj propis ne vidimo. Šta će biti sa predmetima u međuvremenu? Ko će da rešava predmete ekstradicije i ukazivanja na međunarodnu pravnu pomoć posle usvajanja ovakvog predloga? Neće moći niko. Prema tome, ovde su brojne zablude, brojni problemi zbog čega SRS smatra da ovaj predlog ne treba prihvatiti.
Ovaj predlog ne treba prihvatiti iz više razloga. Kada je u pitanju pritvor, vrsni pravnik koji je sa najboljim ocenama završio Pravni fakultet u Beogradu, gospodin Aleksandar Vučić juče je zaista plastično i detaljno objasnio šta znači produženje pritvora sa dve na četiri godine, šta znači produženje pritvora posle izricanja presude umesto ranijeg rešenja od godinu dana i da se sada ide na dve godine, šta to znači, gde ulazi broj meseci i godina kada se sprovodi istraga.
Osim toga, predlog koji se odnosi na neračunanje rokova u slučaju da se očigledno ide na odugovlačenje postupka ili postavljenje ili imenovanje novog branioca nema uporište, nema pravne logike da se taj period i to vreme ne računa. Zašto? Dame i gospodo, ako je neko nedostupan i ako je odsutan kao okrivljeni, Zakonik o krivičnom postupku predviđa suđenje u odsustvu. Taj institut ne može da se zaobilazi.
Prema tome, ako je neko nedostupan sudu, sud je po zakonu dužan da mu sudi u odsustvu i sudiće mu u odsustvu. Ako je u pitanju postavljanje branioca, nije taj branilac otišao na Mesec, pa ne možemo da nađemo drugog. Drugi branilac se može postaviti po službenoj dužnosti i sud može da obezbedi nastavak suđenja.
Dragi moji drugovi, kolege, poštovane kolege, ovde nije problem u tome, već je problem u efikasnosti suda. Dame i gospodo, problem je u efikasnosti i celishodnosti rada suda. Ukoliko je sud efikasan, nema odugovlačenja postupka. U tom slučaju treba ojačati sudove, treba Vrhovni sud ojačati, odbor za nadzor pri Vrhovnom sudu angažovati, da bude brojčano ojačan i da na taj način efikasnost sudova bude daleko veća nego što jeste.
Zato srpski radikali ne mogu podržati ovaj predlog, iz prostog razloga što se njime zadire u najgrublje kršenje međunarodnog prava i osnovnih i ljudskih prava.
Što se tiče izuzeća sudije ili suda, ne vidim nijedno obrazloženje da se sudija čije se izuzeće traži može naći u veću koje treba da odlučuje da li će se izuzeće prihvatiti ili neće. To je neprihvatljivo. Traži se izuzeće čoveka za koga postoje razlozi za izuzeće. Hoćete da njegov glas bude preovlađujući sutra, odlučujući kod donošenja tog rešenja.
Drugo, šta će se dogoditi kod izuzeća ako se naknadno nakon otvaranja glavnog pretresa otkrije i pronađe novi razlog koji kaže da sudija mora biti izuzet. Prema tome, ni ovaj predlog ne može biti prihvaćen. Može biti prihvaćen, ali neće dobro doneti, gledano sa stanovišta procesnog prava, čak će naneti velike štete pravnoj nauci i našem pravnom poretku.
Dame i gospodo, ne radi se zakon dva meseca. Ja ću vas podsetiti na postojeći Zakonik o krivičnom postupku. Ja sam sa grupom eksperata kao savezni ministar skoro godinu dana radio, ali na ovome sam radio zato što sam angažovao najbolje stručnjake sa pravnog fakulteta, iz saveznog suda, iz Vrhovnog suda, iz Republičkog tužilaštva, okružnih sudova i drugih institucija, dakle, eksperte iz pravne nauke.
Dame i gospodo, nekome može da padne na pamet da kaže da treba da uvedemo telesne kazne, da neke želja mine, kako bi trebalo postupati sa političkim protivnicima. Mogu da vam kažem da je Srpska radikalna stranka bila za to da bude donet nov zakon o krivičnom postupku koji je ocenjen za najnapredniji zakon o krivičnom postupku u Evropi.
Dame i gospodo narodni poslanici, dobro je što TV Srbija prenosi ovo zasedanje. Nadam se da će veliki broj sudija, tužilaca i advokata imati priliku da danas čuju o nekim novim predloženim odredbama izmena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku.
Dame i gospodo narodni poslanici, ostavljanje ovako široke mogućnosti za brojne zloupotrebe je veoma opasno. Nije trebalo dirati pobočno i zadirati u postojeći Zakonik o krivičnom postupku. Zakonik o krivičnom postupku po ovoj odredbi bi bio daleko bolji i uredio bi način izuzeća sudija i javnih tužilaca u predmetima gde oni postupaju i gde za to ima osnova i razloga. Onemogućiti strankama, dakle, i optuženom, pa i tužiocu, da traže izuzeće sudije pojedinca u veću koji sudi je apsolutno nelogično i neprihvatljivo.
Vidim da se predlaže da izuzeće može biti traženo od momenta otvaranja glavnog pretresa. Dame i gospodo, šta će se desiti ako nekom promakne, ili optuženom ili javnom tužiocu, da utvrdi da je postupajući sudija vršio uviđaj ili da je sprovodio istragu, a da prethodno niko nije stavio primedbu, i da se optužnica zasniva na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i da veće donosi odluku na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, koje je utvrđeno u toku istrage.
Zato nije trebalo ovde intervenisati, jer je postojeće rešenje daleko bolje a vi znate da smo mi zemlja u tranziciji, znate da se na sudove vrši žestok pritisak od raznih subjekata, bilo pravnih, bilo fizičkih lica, rođaka, prijatelja, kumova, pa ako se to naknadno otkrije, ako se dokaže u toku glavnog pretresa, stavi se prigovor za izuzeće sudije ili izuzeće celog suda, odnosno veća, u tom slučaju nema pravo da izjavi žalbu na to rešenje. Sa druge strane, ako se traži izuzeće pojedinca u veću, taj pojedinac sada može da učestvuje u odlučivanju.
Dobro je da ovo sluša pravnička javnost, drago mi je, gospodin ministar Stojković je dugogodišnji sudija i bio je advokat doskora, dok nije postao ministar, i ne bi se moglo reći da on ove nelogičnosti ne uviđa i ne primećuje.
Prema tome, dame i gospodo, treba prihvatiti predloženi amandman, jer će ovo u pravničkoj javnosti izazvati oštre osude. Nije mi jasno ko je učestvovao u predlogu ove norme, koja u praksi dugo ne može da zaživi a ni ceo zakon, odnosno Predlog zakona. Mislim da ima dovoljno razloga da se ovaj amandman prihvati i da treba dati pravo strankama u postupku da traže izuzeće u toku celog postupka.
Naravno, tamo gde se zahtev pokaže kao neosnovan, veće će ga odbiti kao neosnovan, ali isključiti mogućnost da se izjavi žalba ili da se isključi sudija za koga se traži izuzeće, to apsolutno nije moguće da zaživi u praksi, jer ovo neće naići na odobravanje i na prihvatanje od strane sudova, tužilaca, advokature i samih učesnika u postupku, a i optuženih.
Dame i gospodo narodni poslanici, ukoliko se prihvati rešenje po ovom predlogu, biće jako teško svakom optuženom i osumnjičenom protiv koga bude određen pritvor.
Uvodi se jedna novina koja nije poznata našem pravu, da se u odredbi ovog predloga, u tački 5), doda: "Ako je za krivično delo propisana kazna zatvora preko 10 godina i ako je to opravdano zbog načina izvršenja ili drugih posebno teških okolnosti krivičnog dela". Zamislite ko će to da utvrdi i kolika će široka primena i zloupotreba ovde biti. Velika. Džabe će biti osumnjičenom ili optuženom da izjavljuje žalbu. Ni Vrhovni sud ove žalbe neće uvažavati. Zapamtite, ovo je jako opasno rovarenje po krivično-procesnom pravu.
Dame i gospodo, poznat mi je slučaj, neću ga imenovati, da je u akciji "Sablja" 35 lica za jedan slučaj lišeno slobode zbog toga što je osumnjičenima stavljeno na teret da su počinili krivično delo zloupotrebe i druga krivična dela i da su protivpravno prisvojili 17 miliona evra. Dame i gospodo, ne mogu ljude da pominjem ovde. Ti ljudi su u akciji "Sablja" torturisani, hapšeni, snimani, fotografisani, prema njima su primenjivane mere pritvora neosnovano, da bi se posle dva sudska veštačenja i jedne institucije Zavoda za sudska veštačenja utvrdilo da štete nema. Dame i gospodo, ulazimo u veoma teško vreme u kome naši građani moraju da strepe i da računaju da neće imati pravne zaštite u krivično-procesnom pravu.
Dame i gospodo narodni poslanici, neću ponavljati ono što su rekli prethodnici, gospodin Krasić i Šarović, jer su debelo u pravu, ali se postavlja jedno pitanje, vrlo ozbiljno. Šta će se desiti ako je lice provelo u pritvoru i bude oslobođeno na ovakav način, po ovim odredbama, sedam i po godina i bude oslobođeno, nije dokazano da je počinio krivično delo, šta ćemo onda  da radimo?
Dame i gospodo, kada smo donosili  Zakonik o krivičnom postupku na saveznom nivou bio sam prvi koji je u Zakoniku o krivičnom postupku predvideo mogućnost lekarskog pregleda. To je savezni parlament usvojio na moj predlog. Zašto? To je bilo nužno iz preventivnih razloga. Ako je lice lišeno slobode, ako je pritvoreno, i ako je izvođeno iz pritvora i ako je licu u toku pritvora ili lišavanja slobode naneta telesna povreda, bilo je nužno da se obezbedi dokaz ukoliko dođe do telesne povrede i da to lice ima pravo da traži zaštitu suda. Naravno, to je uvedeno u Zakonik o krivičnom postupku i ovim predlogom se skoro ništa ne menja, što će reći da je izjava lekara u sastavu istražnih spisa u istrazi.
Dakle, jedino što se u praksi može javiti kao problem sa kojim će se suočiti lice kome je naneta povreda je sledeće. Vi znate, dame i gospodo narodni poslanici, da se pri kazneno-popravnim ustanovama i zatvorima angažuju samo određeni lekari. To je zatvorski lekar, kako ga zovu. Medicinski centri ga određuju i zatvor ga angažuje da pruža zdravstvenu zaštitu pritvorenim licima. Tu je vrlo važno da lekar koji je angažovan bude objektivan i da telesne povrede evidentira, da izvesti istražnog sudiju i da svoj nalaz istražnom sudiji priloži i da ga istražni sudija uloži u krivične istražne spise.
Tu je problem. Dakle, samo je problem u lekaru, da li će osumnjičeni kao pritvorenik tražiti lekarsku pomoć i, najbitnije, da li će to biti lice po njegovom izboru ili će to biti ustaljeni, godinama angažovani lekar koji će mu pružati zaštitu. Ali, ništa se ne menja iz starog, odnosno važećeg Zakonika o krivičnom postupku, predviđeno je da rešenje donosi istražni sudija, ako zahteva osumnjičeni kao pritvorenik, da lekar daje svoj nalaz i da se njegov nalaz ulaže u predmet koji je u pitanju. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, opet imamo inflaciju propisa, bespotrebnih i brojnih zakona koji apsolutno nemaju nikakvog opravdanja da se donose, jer u praksi ovi zakoni neće ništa bolje doneti državi Srbiji i srpskom narodu no što su to propisi koji su regulisali registraciju privrednih subjekata.
Ono što je osnovno, ako je trebalo predlagač bilo šta da menja ili da usavršava, da unapredi, to jeste da izmeni samo neke odredbe koje se odnose na organizaciju i efikasnost trgovinskih sudova. Ovako se baca prašina u oči srpskom narodu. Kako? Neka ministar informiše narodne poslanike kolika je to navala za registraciju privrednih subjekata od 1. januara do danas. Zar nisu sposobni trgovinski sudovi da to obave? Ovakva tvrdnja ne može se prihvatiti.
Drugo, kritikovati rad trgovinskih sudova na način kako smo danas i juče čuli je neprimereno. Trgovinski sudovi obavljaju svoju funkciju, registraciju obavljaju zaklete sudije, koje su položile zakletvu, i trgovinski sudovi neće dozvoliti da se politika meša i da utiče na registraciju, i neće moći kod sudija 16 trgovinskih sudova u Srbiji da se izvrši uticaj, kao što se može izvršiti uticaj putem jedne agencije.
Ne vidim da je tolika navala i da je tolika jagma i potreba, da su građani izrazili toliku spremnost i da su navalili da se registruju kod trgovinskih sudova u poslednjih nekoliko godina. Naprotiv, imamo mnoge subjekte koji su registrovani, a koji se na njihov zahtev sada i brišu, zbog toga što nemaju uslove za poslovanje.
Ovaj predlog zakona bi imao možda neko uporište ukoliko bi se stvorili ekonomski uslovi da građani mogu u većem broju da budu stimulisani, da imaju interes da se registruju i da unapređuju svoju delatnost.
Ovim zakonom nećemo dobiti ništa. Dobićemo samo to da će se agencija sa sedištem u Beogradu formirati i osnovati, koja će imati područne jedinice, možda u 160 opština, jer se predviđa u zakonu o agenciji da agencija ima sedište u Beogradu i da može imati područne organizacione jedinice.
Ako ostavite tu mogućnost, samo da može, to znači, ne sadašnji ministar, ali možda neki drugi koji sutra dođe kaže - pošto mi je data mogućnost i uporište u zakonu o agenciji, formiraću sada 160 područnih jedinica. Koliko će to koštati Srbiju i poreske obveznike? Jako mnogo.
Mi imamo stručne sudije u trgovinskim sudovima i znam da su se neke političke stranke žalile na sudije pojedince i na pojedine sudove, iz nekih njima poznatih razloga i zbog kojih interesa to oni najbolje znaju.
Međutim, kako se razrešava pitanje rada trgovinskih sudova? Na taj način što se preko nadležnih pravosudnih organa ostvari nadzor koliko ima predmeta u radu, koliko je registrovano, koliko traje spor u privrednom sudu, koliko traje upis u registar suda.
Ali, ako ovo prepustimo nekome sa strane, a 50 godina smo imali trgovinske sudove, i ranije privredne, koji su uspešno vršili registracije i vode sporove, ne može se prihvatiti ovo uporište i stanovište. Čemu ovo vodi? Vodi tome da se formira veliki broj agencija.
Znate u prethodnoj vladi koliko je bilo agencija i postavlja se pitanje zašto je devet agencija ukinuto, a zašto se sada nove formiraju, gde idemo. Radimo ono što se radilo u prethodnom režimu. Zbog toga smatram da ovaj zakon neće doneti ništa bolje od stanja postojećeg koje je trebalo usavršiti, dograditi i unaprediti.
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 10. koji je podneo Koprivica Božidar treba prihvatiti, s obzirom da je ovaj amandman podnet u cilju poboljšanja rada privrednih sudova i postupka pri registraciji istih.
Narodni poslanik Koprivica Božidar je predložio da ministar svojim uputstvom reguliše bliže vođenje registra, a što ne iziskuje nikakva dodatna materijalna sredstva. To neće prouzrokovati formiranje nekih novih podružnica ili organizacionih jedinica, to neće prouzrokovati da se u agenciji sutra zaposli njih 150 sa platama, naravno, većim nego u privredi ili u upravi i drugim organima.
Ministar pravde je ovlašćen i može po sudskom poslovniku da kontroliše da li se njegovo uputstvo u praksi sprovodi, i da bliže odredi i izmene i dopune, i da se na taj način uštedi vreme i novac poreskih obveznika Republike Srbije.
Oni koji ovde izlaze, dame i gospodo, pa kažu, poslanici SRS-a podnose amandmane; jeste. Kažu, ista su im neka obrazloženja od prvog, drugog ili trećeg člana; pa, jeste.
Ako SRS smatra da treba brisati predloženi član, u svakom slučaju, u obrazloženju i treba da stoji da su postojeća rešenja kudikamo naprednija i da ih samo treba dograditi i poboljšati, jer se na taj način štedi vreme, štedi se novac.
Oni koji tumače naopako zakon i ne znaju da protumače amandmane, i svrhu amandmana, u svakom slučaju, trebalo bi da pročitaju mnoge knjige iz pravne nauke, da se konsultuju sa stručnjacima i pravnicima, kojih u ovom parlamentu ima u svim političkim strankama. Na taj način da uzmu učešća i poboljšaju tekst zakona, jer na taj način, narodni poslanik može dati doprinos u radu parlamenta i da se donesu dobri zakoni. Nije bitno, dame i gospodo, doneti sto zakona. Donesite tri zakona, ali da budu dobri.
Drugo, u ovom predlogu zakona ima više od polovine članova koje je trebalo izostaviti, jer je daleko manji broj članova mogao da reguliše pitanje registracije i rada agencije. Prema tome, dame i gospodo, inflaciju propisa imamo, ali malo dobrih zakona. Uveravam vas u to, jer ukidate i menjate čak one koji su prošle godine doneti. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, povređen je Poslovnik u članu 99: "Govornik može da govori samo o pitanju koje je na dnevnom redu".
Ministar nije ovlašćen da dođe ovde i da se smeje, da dobacuje. Drugo, nije on ovde pozvan da drži politički govor, nije on ovde danas došao da podnese izveštaj o radu Vlade, ili da ovde propagira Vladu, njene rad i njene uspehe. Ministar je ovde da se drži predloga zakona, da odgovara na poslanička pitanja, a ne da drži ovde bilo kakve političke govore.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam ovaj amandman u želji da se izbegne ono što može ići na štetu sirotinje i siromašnih građana Republike Srbije, u ovom trenutku i ovim okolnostima.
Naime, predlagač u ovom članu predviđa drakonske kazne, povećane od dva do 20 puta. Tu su novčane kazne neprimerene okolnostima i vremenu u kome žive građani Republike Srbije. Dame i gospodo, svedoci smo inflacije propisa u Republici Srbiji, a posebno inflacije i povećanja broja zakonskih propisa koji se odnose na finansije, na cene, na akcize, na poreze i ostalo čime se zadire u džep naših siromašnih građana.
Dame i gospodo, nije mi jasno zašto predlagač nije imao u vidu mogućnost plaćanja ovolikih drakonskih kazni, koje se predlažu u članu 43, odnosno 177. Po doredbi ovog člana koji je predložila Vlada, ako građanin, odnosno poreski obveznik zakasni jedan dan, on će morati da plati kaznu, ako nije podneo poresku prijavu, povećanu kaznu za 20 puta.
Dame i gospodo narodni poslanici, ne treba se takmičiti u tome koliko je koja vlada donela zakona ili uredbi. Treba se rukovoditi time da se donesu dobri zakoni. Odredba ovog predloženog člana sadržana je u Krivičnom zakonu Republike Srbije i to u članu 154.
Citiraću ovaj član, a vi uporedite sa odredbama predloženog zakona – (poreska utaja, član 154) ko u nameri da (on ili ko drugi) izbegne potpuno ili delimično plaćanje poreza, doprinosa, socijalnog osiguranja ili drugih dažbina koje predstavljaju javni prihod, daje lažne podatke o svojim zakonito stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza, ili ko u istoj nameri, u slučaju obaveze prijave, ne prijavi zakonito stečeni prihod, odnosno promet ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza, i iznos obaveze čije se plaćanje izbegava, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.
U stavu 2. normirano je: ako je iznos izbegnute obaveze iz stava 1. ovog člana, čije se plaćanje izbegava, veći od 600.000 dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do 10 godina i novčanom kaznom. Nije jasno, a neće biti moguće da se plati, ukoliko budete usvojili ovaj predlog zakona i ne bude brisan ovaj član, na šta ukazuju poslanici SRS, jer su takve okolnosti da građani neće moći da plate ovakve dažbine i ovako visoke kazne.
Dame i gospodo narodni poslanici, u Pančevu je pre neki dan primljeno oko 50 poreznika, a prošle i pretprošle godine 700 poreznika, prema mojim informacijama, u Republici Srbiji.
Ne znam, nisam čuo da li je 700 radnika u Republici Srbiji dobilo posao. Čime se rukovodite? Rukovodi se Vlada Republike Srbije samo time kako će da opljačka i da oduzme ono malo sirotinje sa kojom još građani preživljavaju. Nije ovo primereno u ovim okolnostima; ovakve kazne, mogle bi da budu, ukoliko bi...
(Predsedavajuća: Vreme.)
... Srbija danas bila Nemačka, Holandija, Kanada, Engleska, Francuska. Tada bi mogli, prema tim okolnostima i prema tom imovnom stanju stanovništva, propisivati takve mere i takve kazne.
Smatram da će ovo u praksi biti ravno nuli. Ovo neće moći da bude primenjeno u praksi, jer će praksa ovo demantovati. Ovo nailazi na otpor i ovo nijedna ...
(Predsedavajuća: Vreme.)
...vlast sa hiljadama poreskih činovnika neće moći da sprovede u praksi. Vi ste toga svesni.
Dame i gospodo, o ovim zakonima koji se donose po veoma hitnom postupku, što nije u skladu ni sa Poslovnikom niti je u skladu sa Ustavom Republike Srbije, jer se zakoni ...
(Predsedavajuća: Narodni poslaniče, ceo minut ste prekoračili vreme.)
... u svakom slučaju, moraju, pre svega, pripremiti od strane stručnih ljudi, a ne od pripravnika, a u prethodnoj vladi pripravnici su nam pripremali predloge zakona koji su ovde glat od većine prihvatani i usvajani.
Dame i gospodo, danas će Srpska radikalna stranka o ovim zakonima, zbog propusta aktuelne Vlade i aktuelne vlasti, biti prinuđena da govori u Nišu na velikom predizbornom mitingu Srpske radikalne stranke, na kome će govoriti predsednički kandidat Tomislav Nikolić, sa čelnicima Srpske radikalne stranke. Nemojte mi zameriti, ali morao sam reći da smo morali da na ulici objašnjavamo građanima i tumačimo zakone koje predlažete.
Dame i gospodo narodni poslanici, Vlada Republike Srbije je prioritet dala predlozima ovih zakona. Očekivali smo da će Vlada Republike Srbije kao prioritet imati neki od zakona iz oblasti poljoprivrede, jer je to prioritetno pitanje u Republici Srbiji.
Dame i gospodo narodni poslanici, mi u oblasti pravosuđa i propisa i zakona od 2000. godine do danas imamo inflaciju zakona i propisa. Ono što je karakteristično zapaziti kod prethodne Vlade, a i sadašnje, niko neće da ostavi po strani i da digne ruke od pravde, jer je pravda jedan vrlo važan instrument jedna poluga vlasti sa kojom se, u svakom slučaju, treba poslužiti ili na nju, u svakom slučaju, računati.
Dame i gospodo narodni poslanici, neki koji ovde kritikuju i optužuju vreme Josipa Broza ili Slobodana Miloševića, moram reći da su neki u svojim kućama držali njihove slike ko' ikone i gledali kao kućne ljubimce, a danas ih oni naveliko kritikuju.
Moram reći da oni koji ocenjuju da je stanje u pravosuđu od 2000. godine naovamo bolje nego što je bilo ranije, po mom mišljenju, to nije tačno, jer za to postoje brojni dokazi koji mogu demantovati takve tvrdnje ljudi koji nisu govorili u stvari u prilog pravosuđa, jer su govorili da je bilo najgore stanje u pravosuđu do 2000. godine. Ne bi se moglo reći, a i ja se sa tim nikada ne mogu složiti, zbog toga što ljudi koji su radili u pravosuđu, postavljani su na određene funkcije u pravosudnim organima, dakle, od opštinskog suda do Vrhovnog suda, a isto tako važilo je i za ljude koji su obavljali tužilačku funkciju. Vidi se i po tome, narodni poslanik SRS-a Vjerica Radeta, pomenula je Leposavu Karamarković koja je smenjena, a u svojoj izjavi rekla je da nije želela da podlegne pritiscima politike i pojedinih centara moći i zbog toga je želela da časno iz pravosuđa ode, kao što je to i učinila.
Dame i gospodo narodni poslanici, SRS smatra da je od 2000. godine naovamo bilo dosta vremena da se donese jedan sistemski zakon, sveobuhvatan, a ne raditi dopune i izmene, jer se samo na taj način može rešiti pitanje u pravosuđu i pravosuđe unaprediti.
Ne slažem se takođe da treba dati ocenu da je svugde kriminal i korupcija u pravosuđu, jer tamo rade časni ljudi. Ako ima izuzetaka, u svakom slučaju zna se kako treba postupiti. Ako pođete od toga kako se biraju sudije, u svakom slučaju ne možemo biti zadovoljni i ne možemo dati podršku da će ocenu o stručnosti, o moralnosti i dostojnosti moći da privatnik da koji drži samostalnu radnju ili neko malo privatno preduzeće u kome je taj kandidat koji je konkurisao za sudiju ili tužioca kvalifikovan, stručan i dostojan.
Slažem se da sudovi moraju i treba da daju poslednju reč i da kolegijum sudova, opštih sednica od opštinskog do Vrhovnog suda, tako isto od opštinskog do Republičkog tužilaštva treba da daju ocenu o stručnosti kandidata koji konkurišu da rade u pravosudnim organima.
Kada je u pitanju vreme provedeno na pravnim poslovima pre nego što bude kandidat izabran, ne može se prihvatiti stanovište da se za sudiju bira kandidat koji je proveo dve ili četiri godine na pravnim poslovima za predsednika suda, zatim za opštinskog, okružnog i Vrhovnog suda. Podsetiću ja vas, dame i gospodo poslanici, da se u Engleskoj, kao kolevci pravde, sudija postaje u 50-toj godini. To nije slučajno.
Što se tiče razrešenja, opet moram reći da i tu nije pitanje dovoljno razrešeno do kraja, niti je dovoljno unapređeno. Ne može više njih, institucija ili organa, da daje predloge i da smenjuje, ako je potrebno to treba da radi jedan organ, na predlog jednog organa.
U svakom slučaju nije preporučljivo da njih pet ili četiri imaju pravo da predlažu razrešenje, a da se narodnim poslanicima ne dostavi obrazloženje zbog čega koga smeniti. Za svakog toga, koji treba da bude smenjen, pred narodne poslanike mora da dođe materijal, obrazložen, zbog čega se traži njegovo razrešenje.
Prethodna vlast eto, smenila je Miodraga Malog, koji je inače čuveni i vrsni stručnjak i pravnik, bio okružni tužilac u Novom Sadu. Odmah po preuzimanju vlasti 2000. godine on je razrešen dužnosti zbog nestručnosti, a njegov pripravnik sa tri, četiri ili pet godina postaje visoki funkcioner u pravosudnim organima. To je apsolutno neprihvatljivo i mi smatramo da je u oblasti pravosuđa potrebno unaprediti pravosuđe utoliko što se u pravosuđe moraju birati stručni ljudi, ljudi koji su provereni, ljudi koji će da dele pravdu, a koji neće padati pod uticaj politike i ekonomske moći pojedinaca. To je veoma opasno za pravosuđe, što dalje.
Kada je bio Nikola Pašić predsednik vlade, pozvao je ministra pravde u kabinet i pitao ga - da li si se ti interesovao za jedan predmet u sudu za nekog tvog rođaka? Kaže - jesam pitao, kada će biti okončan, vodi se malo poodavno? Nikola Pašić mu reče - gospodine ministre, izvolite u vaš kabinet, napišite ostavku da vas politički ne diskreditujemo na vladi i u javnosti.
Dakle, što dalje izvršna vlast mora biti od pravosuđa. Zbog toga ne mogu ni prihvatiti stanovište da je građanima Srbije garantovana i pružena bezbednost za vreme akcije "Sablja". Ko to može prihvatiti, ako je 12.000 ljudi privedeno, uhapšeno, zadržano bez prava na odbranu po Ustavu i Zakoniku o krivičnom postupku?! To je radila Vlada. Vladine odluke su bile odlučujuće. Kako možemo prihvatiti takvu ocenu i takvu pohvalu da su u to vreme jedino građani Republike Srbije bili bezbedni i mirni?
Ne, naprotiv na kugli zemaljskoj građani nijedne države nisu doživeli torturu i teror, kao što su građani Republike Srbije za vreme akcije "Sablja". Zato akciju "Sablja" treba staviti na dnevni red i da se osnuje anketni odbor, koji će utvrditi ko je izdavao naređenja iz centra moći, ko je davao, i pretio, naloge sudijama i tužiocima, zbog toga mogli ste da vidite, dame i gospodo narodni poslanici, da otvorite i pivsku flašu u toku dana, mogli ste da vidite predstavnika Vlade koji preti sudijama i tužiocima i zastrašuje javnost i građane u Republici Srbiji.
Ne možemo to prihvatiti nikako. To je najgore zlo što je zadesilo Republiku Srbiju od oktobarskih promena do današnjeg dana i niko nemojte da se time hvali, jer je to najveća bruka.
Ko kaže da je to bilo podržano od strane međunarodnih organizacija, institucija? To nije tačno!
Upozorenja su bila ozbiljna i zahtevi su bili upravo iz Evrope i drugih zemalja da se akcija "Sablja" obustavi i da se prevede sve u redovno stanje. Zato SRS ne može prihvatiti ovaj predlog. Ovo su samo delimčne kozmetičke promene - bez jednog celovitog kompletnog zakonodavstva u oblasti pravosuđa ne može se govoriti da mi unapređujemo pravosuđe. Zbog toga kažem još jednom, srpski radikali nisu prihvatili ni one predloge koji su bili ranije, dakle, 2001, 2002, 2003, a i sada ne možemo prihvatiti, zaista, ove predloge koji se daju. Zatim bih na kraju rekao, ne bi bilo dobro da se javni tužioci postavljaju na neodređeno vreme, dakle doživotno, a da se zamenici javnih tužilaca od opštinskog do Republičkog biraju na osam godina. To je reizbor. Upravo se vraćamo unazad, u ono vreme kada je trajao reizbor.
Prema tome, treba učiniti jednakost svih građana pred zakonom, a i u toku postupanja. Dakle, optužnice u najvećem delu, 99% zastupaju zamenici javnih tužilaca, od opštinskog do Republičkog tužilaštva. Zbog toga tu razliku ne treba praviti. Zašto? Nemaju pravnu sigurnost zamenici tužilaca po ovom predlogu, ni u kom slučaju, a pravnu sigurnost imaju tužioci i sudije. Ja smatram da u tom delu nikako ne treba praviti razliku, jer su oni pravosudni funkcioneri, bira ih parlament i oni treba da imaju ista prava i obaveze. Hvala vam najlepše.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam ovaj amandman na član 11. i predložio da se reč "funkcioner" zamenjuje rečima "javni funkcioner", da se reč "vršenju" zameni rečju "obavljanju", reči "postavio ili imenovao" zamenjuju rečima "izabrao, imenovao ili postavio" i reč "nadležni" briše.
Druga rečenica u stavu 1. takođe je predložena da se briše, a u stavu 2. reč "funkcioner" zamenjuje se rečima "javni funkcioner", i reč "nadležnog" se briše.
Dame i gospodo narodni poslanici, kada je u pitanju predlaganje i donošenje zakona mora se poći od činjenice da se moraju predlagati dobri zakoni. Ko priprema ove zakone? Nije nam poznato ko je to pripremio, ko je učestvovao u ekipi ili radnoj grupi koja je izradila verziju ovog zakona.
Kada se rade dobri zakoni, ni u kom slučaju nema mesta da se predloži jedan zakon koji bi više ličio na pravilnik lovačkog društva ili dobrovoljnog vatrogasnog društva; za razliku od Predloga ovog zakona, u normativima i dobrovoljnog vatrogasnog društva i lovačkog društva i u zakonu o vinu i rakiji postoje sankcije. Ali, u Predlogu ovog zakona nema sankcije.
Postavlja se pitanje da li je to dobar zakon i kakva je njegova vrednost. Hoće li se ovaj zakon moći u praksi primeniti? Predlagač je morao da pođe od prve činjenice - da li će ovaj zakon moći da bude primenjen ili ne, i koje će rezultate dati u procesu primene. Loši će to biti rezultati.
SRS je predložila veći broj amandmana, kojima se tekst ovog zakona znatno može poboljšati. Eto, što bi se reklo, hajte da šminkamo babu.
Postavlja se i pitanje zašto ovim zakonom nije obuhvaćeno pravosuđe. Pravosuđe je moralo biti obuhvaćeno ovim zakonom. Da li je sukob interesa da predsednik suda bude predsednik, da mu ćerka bude sudija, a da mu zet bude advokat. Pa, to je biznis. To nije nešto što bi se moglo tolerisati i provlačiti ili zaobilaziti.
Ovde se pominje da će to biti regulisano posebnim zakonom. Ni u kom slučaju nije se smelo dozvoliti da pravosuđe ne bude uneto i ne bude predviđeno ovim zakonom, iz bezbroj razloga. Nepotizam je pravosuđe zahvatio do te mere... Izvršite vi, gospodo iz Vlade, analizu i vidite koliko imate muževa - sudija, žena - advokata, ćerki ili sinova - pripravnika, ili zamenika javnih tužilaca itd. Dakle, mogu vam reći da je pravosuđe ovde moralo da bude ugrađeno.
Vidite, vlast pravosuđe ne dira i vlast se drži pravosuđa i pravde i pravdu drži pod svojom kontrolom. To nije bilo ni slučajno u prethodnom periodu - zašto su zamenici javnih tužilaca, koji obavljaju funkciju javnog tužioca, bili postavljani i imenuju se i biraju od strane Vlade? U postupku pune pravne jurisdikcije učestvuju u zastupanju optužnica pred nadležnim sudovima.
Dame i gospodo, ovaj zakon neće moći biti primenjen. Gospodo iz većine i koalicije, možete ga doneti, ali ćete ubrzo analizirati njegove rezultate.
(Predsedavajuća: Vreme.)
Narodni poslanici SRS su predložili određene amandmane, u nameri da se ovaj zakon poboljša. Pomenuo bih amandmane koje je podnela, ispred SRS, narodni poslanik Nataša Jovanović, zatim, amandman koji je podneo Koprivica Božidar, Krasić Zoran itd.
Predlažem da obratite pažnju na te amandmane koje je SRS predložila, jer je tekst ovoga zakona od strane narodnih poslanika SRS dobro proučen i sagledali smo velike mane, a i šta bi od ovoga zakona moglo biti eventualno prihvatljivo.
Dame i gospodo narodni poslanici, kada se donose reformski zakoni u donošenju tih zakona moraju da učestvuju stručnjaci a ne početnici.
Sećate se, dame i gospodo narodni poslanici, da smo krajem 2001. godine, u ovom parlamentu, raspravljali o donošenju novih zakona o sudovima, sudijama, tužilaštvu i Visokom savetu pravosuđa. Šta je rezultat donošenja tih zakona? Nema rezultata, jer ti zakoni nisu bili primenljivi u praksi i znači da to nisu bili dobri zakoni.
Dobre zakone moraju da donose stručni ljudi, koji će proceniti i učestvovati u njihovoj pripremi, da će takvi zakoni moći da zažive u praksi.
Reforma pravosuđa nije ni otpočela, iako je DOS-ova vlast došla 5. oktobra 2000. godine. Čak mogu da konstatujem, dobro mi je poznato, da je stanje u pravosuđu pogoršano i da nikada nije bilo gore nego što je sada, uzimajući u obzir, pre svega, i materijalni položaj zaposlenih, uzimajući u obzir kadrove koji su dovedeni i postavljeni od strane bivše vlasti kao rukovodioci pravosudnih organa, imajući u vidu i činjenicu da je stotine i stotine zamenika javnih tužilaca postavljeno od strane Vlade, koji učestvuju u pravosudnom sistemu i koji vrše funkciju prilikom zastupanja optužnice javnog tužioca.
Prema tome, dame i gospodo, ne možemo govoriti da je DOS-ova vlast bilo šta učinila na poboljšanju položaja i reforme, kao i organizacije našeg pravosuđa.
Kada je u pitanju rad pravosudnih organa, ništa se nije u tome osetilo, čak se pogoršalo, jer je veliki broj predmeta koji nisu rešeni, krivični i parnični. Parnični postupci se vode i po deset, dvadeset, a neki čak i trideset godina. To je apsolutno neprihvatljivo u jednom demokratskom društvu, kako se to od strane nove vlasti želi i prikazati.
Kada je u pitanju donošenje ovih zakona, odlaganje ovih zakona, kao što je rekao predsednik poslaničke grupe Srpske radikalne stranke, gospodin Tomislav Nikolić, to je predugo vreme, i da, za tri godine aktuelna vlast nije u stanju da izmeni, dopuni ili da donese nove sistemske zakone. Ko može da prihvati taj predlog i to stanovište da mu treba tri godine? To je apsolutno neprihvatljivo, jer je poznato da mi za to imamo stručne ljude u pravosuđu i državnim organima, koji i te kako mogu predložiti parlamentu dobre predloge zakona o broju sudija.
Kada je u pitanju broj sudija, podsetiću vas još jednom da Srbija ima oko 3.000 sudija, koliko znam, a da Engleska ima oko 1.650 sudija, a Engleska je sedam puta veća od Srbije, pa se postavlja pitanje efikasnosti našeg pravosuđa.
Kada je u pitanju izbor i reforma nosilaca pravosudnih funkcija - na te funkcije u pravosuđu moraju dolaziti i biti birani stručni ljudi, efikasni ljudi koji mogu da dele pravdu. Pravdu ne može da deli onaj ko je studirao deset ili petnaest godina i da je jedva završio pravni fakultet, a da je položio sa 6 ili 7. Verujte, nemojte nikada poželeti da vam takvi dele pravdu, jer je neće znati deliti.
Kada je u pitanju materijalni položaj pravosuđa, Ministarstvo pravde i pravosudni organi bi morali da vode računa ko edukuje naše sudije i tužioce. Da li je nama potrebna edukacija da nam sudije koji treba da sude za ratne zločine edukuju sudije iz Republike Hrvatske?
Srpska radikalna stranka smatra da je to neprihvatljivo, da mi imamo dobrih sudija i da je naše pravosuđe u tom pogledu apsolutno sposobno, kao što je to činilo i do sada. Izricalo je za najteža krivična dela i najteže sankcije. I ranije smo imali u našem krivičnom zakonodavstvu predviđena i propisana krivična dela za genocid, ratne zločine itd.
Ovo su eksperimenti koji Srbiju mnogo koštaju. U tom pogledu treba reformu izvesti tako da narod vidi da ima dobro pravosuđe, efikasno pravosuđe, racionalno pravosuđe i da nema toliki aparat koji ima sada.
Što se tiče pravosuđa, želeo bih da podsetim da je rezultat rada pravosuđa u poslednjoj godini dana bio taj da je pravosuđe ćutalo i nije se suprotstavilo, a po Ustavu i zakonu je bilo dužno da se suprotstavi najgrubljem kršenju ljudskih prava na kugli zemaljskoj, kao što je to zadesilo Srbiju u akciji "Sablja".
Dame i gospodo narodni poslanici, očekujem da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova izvršiti analizu i doći do rezultata da smo imali više od 5.000 svedoka koji su uhapšeni i da su držani u zatvoru, a da nisu imali pravo da imaju branioca, da nisu imali pravo da ih poseti rodbina u zatvorima, a da ne govorim o onima koji su bili osumnjičeni. Osumnjičeni su za vreme akcije "Sablja", ljudi koji su, navodno, imali neke dosijee kod nadležnih državnih organa. To je bio dovoljan razlog, kažu, da se neko uhapsi i da se drži mesec dana, da mu se produži pritvor na 60 dana, da mu se produži pritvor na tri meseca.
Ubijen je premijer Republike Srbije i istraga koja je vođena u to vreme, došlo se blagovremeno, prema pisanju štampe i elektronskih medija, da su izvršioci otkriveni i da je to delo rasvetljeno. Ko je imao pravo da naredi, iz kog centra moći, da se uhapsi 12.500 ljudi? Da vas podsetim, a to dobro znate, novembra meseca 1963. godine ubijen je predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Kenedi. Uhapšeno je samo jedn lico, a u Srbiji je uhapšeno 12.500 ljudi.
Dame i gospodo, kada je u pitanju pravosuđe, rezultat rada pravosuđa možete da ocenjujete na ovom, i te kako važnom, poslu. Kada je u pitanju edukovanje pravosuđa na savetovanjima, na Zlatiboru, na Kopaoniku, u Vrnjačkoj Banji, u Banji Koviljači, na Paliću, čak i u inostranstvu, u Budvi, to je preraslo u turizam. Ko koga tamo savetuje i o čemu ga savetuje možete proceniti i sami. Od toga pravosuđe nema nikakve koristi i ubuduće bi Ministarstvo pravde o tome trebalo da povede računa, i da se dođe do iznosa sredstava koja se troše i koja su trošena.
Dame i gospodo, dozvolite mi za jedan minut da vas podsetim, u više navrata u poslednje vreme zaustavljaju me poljoprivredni proizvođači iz Banata i pitaju - šta vi to tamo radite gospodo poslanici, da od vas niko ne reče nijedne reči šta ćemo da radimo kada je u pitanju predstojeća prolećna setva. Zašto se taj minsitar iz poljoprivrede ne pojavi i ne predloži neke mere ispred Vlade - da bude jeftinije đubrivo, da bude jeftinije seme, da budu jeftinija zaštitna sredstva, da budu jeftinije poljoprivredne mašine i da građani mogu na taj način obezbediti hleb, odnosno poljoprivredni proizvođači?!.