Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Milanka Jevtović Vukojičić

Milanka Jevtović Vukojičić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem.

Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvažena ministarko sa saradnicima, ja sam podnela amandman na član 3, gde se poseban akcenat daje na zaštitu ranjivih grupa.

Moram da kažem da je za Srpsku naprednu stranku, za predsednika Aleksandra Vučića, da su ljudi najveća vrednost našeg društva, odnosno građani Srbije, a da je zaštita života svakako prioritet broj jedan.

Upravo član 3. Predloga zakona kaže da je prioritet broj jedan, da su upravo ljudski životi u spašavanju od katastrofa i nepogoda prioritet broj 1.

Moram da kažem da je u fokusu čitavog zakona upravo zaštita posebno osetljivih i posebno ranjivih grupa, a tiče se zaštite i dece i trudnica i majki i osoba sa invaliditetom i izbeglih i raseljenih lica.

Ono što takođe moram da istaknem, a u fokusu je upravo zaštita ranjivih grupa, to je da sve informacije i sva obaveštenja o mogućim rizicima od katastrofa daju u prilagođenom formatu, ali da se daju i na znakovnom jeziku i na Brajevom pismu, što i te kako pokazuje da se vodi računa o gluvim i nagluvim osobama, kao i da se vodi računa o slepim i slabovidim licima.

Takođe, ovaj zakon u cilju zaštite najosetljivijih i najranjivijih prepoznaje i to i obavezu škola i drugih vaspitno-obrazovnih ustanova, predškolskih ustanova, fakulteta i svih onih objekata gde se izvodi nastava, da su u obavezi da vrše procenu rizika. Kada je u pitanju evakuacija stanovništva, prioritet se daje upravo ranjivim kategorijama i to majkama, deci, osobama sa invaliditetom.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarko sa saradnicima, kolege poslanici, poslanice, poštovani građana Srbije, moj amandman na član 4. koji inače reguliše integrisano i međusektorsko postupanje u vanrednim okolnostima, odnosi se na zaštitu posebno osetljivih, odnosno posebno ranjivih grupa. Za razliku žutog tajkunskog preduzeća, koje je do 2012. godine, brinulo o onim najugroženijim, a pre svega su u pitanju deca, na taj način što ih je opljačkalo za 157 miliona, a u pitanju su deca ometena u razvoju kroz dvorac Heterlend. Za razliku od žutog preduzeća i njihovog čelnika Dragana Đilasa, koji je protivpravno uzurpirao građevinsko zemljište u najelitnijem delu Beograda i na dve hiljade kvadrata izgradio kuću „Velikog brata“, umesto da izgradi boravak za decu, i na taj način naravno ostvario profit od nekoliko miliona evra, SNS dolaskom na vlast 2012. godine, i te kako vodi računa o zaštiti najboljeg interesa najugroženijih i najranjivijih kategorija, a među njima su i deca.

Moram da istaknem da je međusektorska saradnja, da je MUP međusektorsku saradnju integrisano upravljanje i te kako pokazalo tokom migrantske krize, jer je sarađivalo sa Vojskom Srbije, sarađivalo je sa Komesarijatom za izbeglice, sarađivalo je sa Crvenim krstom Srbije, sarađivalo je sa građanima, sarađivalo je sa nevladinim organizacijama.

Još nešto, MUP je u toku migrantske krize podnosilo izveštaje mesečne ne samo nadležnom odboru, već i odboru za rad u čijem predmetu je zaštita onih najugroženijih i najranjivijih.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi potpredsedniče Vlade sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova ovim Predlogom zakona akcenat stavlja pre svega na preventivu, jer ostvarivanje preventivnih aktivnosti svakako direktno utiče na smanjenje rizika od katastrofa.

Ali, ono na šta sam ja htela da stavim akcenat, to je na velikom učešću, na velikoj odgovornosti, na velikoj efikasnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kada je u pitanju bilo upravljanje krizom, a to se odnosi na globalnu krizu, migrantsku krizu, koja je zadesila i Republiku Srbiju, koja je u stvari bila tranzitna zemlja velikom broju migranata. Smatra se da je kroz našu zemlju prošlo oko milion i 200 hiljada migranata. Trenutno u Republici Srbiji boravi oko tri hiljade i 200 migranata i oni su smešteni u prihvatnim centrima.

Takođe, želim da istaknem veliku profesionalnost, umreženost, povezanost Ministarstva unutrašnjih poslova sa drugim sistemima, pre svega sa sistemom vojske, jer je zahvaljujući zajedničkim aktivnostima i zajedničkoj patroli Ministarstva unutrašnjih poslova i vojske sprečeno da ilegalno na našu teritoriju uđe samo za nepunih šest meseci oko 20 hiljada migranata.

Takođe želim da istaknem veliko angažovanje MUP na sprečavanju krijumčara ljudi, na njihovom otkrivanju i MUP u tim aktivnostima je uhvatilo odnosno uhapsilo oko dve hiljade krijumčara ljudima.

Takođe želim da istaknem da je Srbija na ovom zadatku, pre svega zahvaljujući MUP, a i drugim sistemima, pokazala svoje dobro i humano lice, ali takođe želim da istaknem da je 16. avgusta 2017. godine predsednik Republike, Aleksandar Vučić, primio desetogodišnjeg dečaka Fahrada Nurija, koji je putem prodaje svojih likovnih radova u stvari pomogao jednom našem sedmogodišnjem dečaku.

Bezbednost i sigurnost Srbije i poštovanje ljudskih prava je politika Srpske napredne stranke. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvažena ministarka sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, podnela sam amandman na član 1. Predloga zakona o sprečavanju rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama.

Zakon je značajan pre svega sa aspekta javne bezbednosti, ali takođe i te kako je značajan i predstavlja korak napred upravo u pogledu preventivnih aktivnosti i preduzimanju svih onih mera preventivnih koji će dovesti do ublažavanja katastrofalnih posledica, odnosno izbegavanja katastrofalnih posledica ili njihovog smanjenja na najmanji mogući nivo.

Sem toga što je i ovo jedan od zakona koji predstavlja korak napred i unapređuju čitav sistem MUP, istaći ću učešće MUP u jednoj globalnoj krizi koja je zahvatila i našu zemlju kao tranzitnu zemlju, a u pitanju je migrantska kriza, u pitanju je zaštita posebno ranjivih, odnosno osetljivih društvenih grupa. Moram da istaknem da je Republika Srbija tokom migrantske kriz i tokom velike seobe naroda posebno iz Sirije koja je bila obuhvaćena ratom ali i iz drugih zemalja pokazala visok stepen poštovanja ljudskih prava, ali naravno i najveći mogući stepen zaštite bezbednosti i sigurnosti njenih građana.

Moram da istaknem takođe da je u jul u mesecu 2016. godine Vlada Republike Srbije donela odluku o formiranju zajedničkih snaga MUP, odnosno policije i Vojske Srbije upravo u cilju obezbeđenja državne granice i to prema Bugarskoj i Makedoniji i u cilju suzbijanja i regularnih migracija. Ministarstvo unutrašnjih poslova je nagrađeno prvom nagradom zajedno sa mađarskim policajcima upravo na planu sprečavanja i krijumčarenja ljudi.

Takođe, moram da istaknem da je MUP donelo Memorandum zajedno sa Republičkim javnim tužilaštvom oformilo stalnu udarnu grupu za sprečavanje krijumčarenja ljudima jer znamo da velika migrantska kriza koja je pogodila sve zemlje, a naravno i našu zemlju, mada su migranti kroz našu zemlju prolazili kao tranzitnu, da su mnogi koristili migrante kako bi se obogatili, i kako bi u stvari se bavili krijumčarenjem ljudi. Moram da istaknem da je ova stalna udarna grupa za suzbijanje krijumčarenja ljudi 2017. godine uhapsila 13 lica koja su sa područja Makedonije pokušali da prokrijumčare 107 izbeglih lica, a takođe pre tri dana zahvaljujući aktivnostima policije na području Kikinde, Subotice, Kanjiže otkrivena je osmočlana kriminalna grupa koja se bavila krijumčarenjem migranata iz Indije i Avganistana.

Naravno da je cilj i fokus MUP-a bezbednost i sigurnost naših građana, ali tokom migrantske krize MUP i te kako je pokazalo da jednom koordinisanom jednom efikasnom, jednom multidisciplinarnom aktivnošću i te kako je radilo na zaštiti ljudskih prava i migranata, a pre svega, onih najranjivijih a tu su pitanju deca.

Moram da istaknem da u Subotici u dečijem Domu „Kolevka“, opremljeno je jedno krilo u kome su smeštena deca migranti, bez roditeljske pratnje. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko sa saradnicima, članovi Ministarstva unutrašnjih poslova, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Republike Srbije, pred nama se nalaze predlozi zakona iz dve oblasti, i to iz oblasti Ministarstva unutrašnjih poslova i predlozi zakona koji se odnose na Ministarstvo pravde. I jedni i drugi zakoni sa aspekta SNS predstavljaju i te kako značajan iskorak napred u smislu bezbednosti građana, u smislu bezbednosti Republike Srbije, u smislu jednake dostupnosti pravde za sve građane Srbije.

U tom smislu SNS, nema dileme, u danu za glasanje podržaće sve predložene zakone.

Sada ću se osvrnuti na Predlog zakona o proceni rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama, koji je i te kako značajan sa aspekta bezbednosti građana, posebno u situacijama kada nastupi neka od katastrofa koja može biti različitog oblika, od požara, poplava, zemljotresa itd. Moram da istaknem veliki značaj ovog zakona, pre svega na planu uspostavljanja preventivnih aktivnosti i preventivnih planova zaštite. Zašto su preventivni planovi zaštite, odnosno preventivni planovi otklanjanja rizika važni? Zato što se njima na tačan i precizan način targetira konkretni rizik, a onda se taj rizik na adekvatan način obrađuje u tom smislu da se posledice njegovog nastanka svedu na najmanju moguću meru, ako već ne postoji mogućnost da se on izbegne.

Moram da naglasim da tokom poplava 2014. godine, koje su bile najveće poplave u zadnjih 120 godina, nijedna jedinica lokalne samouprave, ni privredno društvo na teritoriji Republike Srbije nije imalo plan procene rizika i plan zaštite i spasavanja, na čiju je izradu dalo saglasnost Ministarstvo unutrašnjih poslova. Pretpostavka je da samo ovakvim načinom, odnosno samo ovakvim planovima jedinica lokalne samouprave, na čiju saglasnost i izradu daje Ministarstvo unutrašnjih poslova, i te kako se može uticati na smanjenje rizika od onih katastrofa najvećih mogućih, a najveće moguće katastrofe su svakako gubljenje ljudskih života. Upravo poplavom 2014. godine došlo je i do gubljenja ljudskih života i Vlada na čijem je čelu tada bio sada predsednik, a tada premijer Aleksandar Vučić 20. maj 2014. godine proglasila je trodnevnu žalost na teritoriji Republike Srbije.

Takođe želim da naglasim i da stavim akcenat na poseban značaj Republičkog štaba civilne zaštite, pre svega na specijalizovane jedinice, jer one, kao i čitava civilna zaštita, praktično „žuto preduzeće“ Đilasa apsolutno nije ni interesovalo. Moram da naglasim da je od 2012. godine pa do sada formirano oko 200 specijalizovanih jedinica Republičkog štaba civilne zaštite, da su oni smešteni po okruzima, da je u planu da od 2020. godine počne i sa aktivnom rezervom, odnosno aktivnim uključivanjem rezerve, a sve u cilju poboljšanja bezbednosti naših građana.

Moram da istaknem i da je za pripadnike snaga specijalnih jedinica kupljeno 200 komada garderobe, odnosno, ne 200 komada, nego 2.000 komada garderobe. Takođe moram da istaknem da je popunjenost četiri elitne jedinice 100%, da je popunjenost drugih specijalizovanih jedinica 90% i moram da naglasim da se aktivnostima kojima se bave specijalizovane jedinice, odnosno odzivom na civilnu zaštitu, zadnji odziv je bio 93% i to je najveći odziv, čak i kad se poredi sa odzivom u bivšoj Jugoslaviji.

Ono što nadalje želim da kažem, to je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. On je, takođe, i te kako značajan iskorak napred, on se oslanja na ratifikovanu potpisanu Istambulsku konvenciju, ali što je najvažnije on omogućava jednak pristup pravdi svim građanima. To je i ono što je Ustavom garantovano, ali naravno Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći tačno je određen krug lica i nikako ne mogu da se složim da se on odnosi samo na socijalno najugroženije. On se odnosi na druge građane koji bi plaćanjem, finansijskim izlaganjem u plaćanju pravne pomoći i podrške, došli u tešku materijalnu situaciju i došli u situaciju da postanu i korisnici, da ostvare pravo na ostvarivanje novčane socijalne pomoći.

Moram da istaknem da i udruženja koja takođe mogu da pružaju ovu pravnu pomoć preko advokata imaju projektna finansiranja, znači, mogu da se ne finansiraju direktno iz republičkog budžeta i, naravno, tim projektnim finansiranjem mogu da pružaju i te usluge.

Ovde smo od predstavnika „žutog Đilasovog preduzeća“, od njegovih poslanika, kojih doduše nema sada, govorili da ovde nema vladavine prava. Moram da istaknem da u njihovo vreme nije bilo vladavine prava, da je u njihovo vreme bilo 30.000 pravno nevidljivih lica, uglavnom su to bili Romi, da je pravno nevidljiva lica, odnosno Rome, Đilas prisilno iseljavao iz Beograda, tobož, zato što nisu imali ovde prebivalište. Oni su bili pravno nevidljivi, postojali su a u stvari nisu postojali. Tek dolaskom SNS usvojen je zakon o vanparničnom postupku kojim se tim licima omogućava naknadni upis mesta i vremena rođenja i taj broj je sada smanjen na oko 5.000. Ovim zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći upravo su i ova lica predviđena da im se ta pomoć pruža.

Srpska napredna stranka sve ono što se tiče boljitka građana i Srbije podržaće. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, član 4. Predloga zakona o građevinskim proizvodima i te kako je važan, jer članom 4. Predloga zakona doprinosi se pravnoj sigurnosti i privrede i građana Srbije.

Pravna sigurnost i za građane i za privredu jeste jedno od osnovnih opredeljenja Aleksandra Vučića i SNS. Ono što mojim predlogom amandmana želim da unapredim to je povećanje ekonomske razmene zato što povećanjem ekonomske razmene, a konkretno se tiče građevinskih proizvoda, direktno se utiče na ekonomski razvoj zemlje, a samim tim i na poboljšanje životnog standarda svakog građanina Republike Srbije i uopšte na poboljšanje ambijenta u Republici Srbiji sa aspekta privlačenja svih investitora, kako domaćih tako i stranih.

Aleksandar Vučić vratio je nadu u život i rad građanima Republike Srbije i posebno želim da istaknem da je vratio nadu onim područjima koja su male sredine, koji pripadaju malim lokalnim samoupravama. Navešću kao primer lokalnu samoupravu Priboj.

U Priboju je otvorena industrijska zona zahvaljujući lokalnoj samoupravi i Vladi Republike Srbije, došli su investitori, otvorili su fabrike i u njima rade građani opštine Priboj.

Za one koji su u teškom zdravstvenom stanju, koji boluju od bubrežnih bolesti, prvi put od dolaska SNS, građani Priboja koji idu na hemodijalizu ne moraju dnevno da prelaze 60, odnosno 160 kilometara, idući do Prijepolja i Užica, već je to omogućeno u dnevnoj bolnici pri Domu zdravlja u Priboju.

Takođe, SNS omogućila je bolji pristup, bolji, brži i efikasniji pristup građanima opštine Priboj, jer u vreme kada je ministar bio Nikola Selaković Pribojčanima je vraćen Osnovni sud u Priboju.

Takođe, želim da naglasim da dolaskom SNS, a zahvaljujući, naravno, i sredstvima Vlade Republike Srbije, OŠ „Branko Radičević“ u Priboju, lokalna samouprava, predškolska dečija ustanova i Dom kulture greju se na biomasu, tako da učenici i nastavnici u OŠ „Branko Radičević“ u Priboju više ne moraju… (Isključen mikrofon.)
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvažena potpredsednice Vlade Srbije sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, moj amandman na član 2. Predloga zakona o građevinskim proizvodima odnosi se na unapređenje ekonomske razmene.

Ekonomska razmena i te kako je važna sa aspekta izvoza jer izvoz na direktan način utiče na ekonomski razvoj Republike Srbije i na rast bruto domaćeg proizvoda. Ono što posebno želim da istaknem, za razliku od onih koji su opljačkali Republiku Srbiju, koji su zatvorili sve fabrike i stavili katance na sve fabrike u Republici Srbiji do 2012. godine, koji su otpustili 400.000 radnika, koji su ostavili mnoge majke samohrane bez posla i bez mogućnosti da pruže egzistenciju svojoj deci, zahvaljujući dolasku SNS broj izgrađenih fabrika u Srbiji premašio je 100, a broj zaposlenih radnika, zahvaljujući odgovornoj vlasti SNS, zahvaljujući Aleksandru Vučiću, veći je od 170.000.

Za razliku od onih koji su vladali do 2012. godine i stvarali građanima poteškoće i komplikovali život postavljajući administrativne barijere, ovaj zakon kroz normativno uređenje elektronske kontakt tačke za građevinske proizvode u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i te kako doprinosi da i građani i privreda blagovremeno i adekvatno dobiju sve informacije koje su neophodne u vezi sa građevinskim proizvodima, a to direktno utiče na poboljšanje tržište, a samim tim i na ekonomsku razmenu.

Na kraju, završiću jednom rečenicom, oni koji nemaju nijednu političku ideju, oni koji pozivaju na silovanje, oni koji vrše fizičko nasilje ovde u Domu Narodne skupštine, oni koji pozivaju na vešanje, oni u ljudskom i moralnom smislu predstavljaju dno dna.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, poštovana potpredsednice Vlade sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, naravno da predloženi Zakon o građevinskim proizvodima i sve druge zakone SNS u danu za glasanje će podržati. Moram najpre da se osvrnem na jednu opasku koju smo danas čuli od ovih poslanika opozicije koji dođu na deset, 15 minuta, a upravo se odnosilo na Zakon o građevinskim proizvodima koji su kao primedbu naveli da građevinski proizvodi neće biti kontrolisani.

Moram da kažem da oni nisu pročitali Zakon o građevinskim proizvodima jer da su ga pročitali videli bi da se građevinski proizvodi kontrolišu od momenta proizvodnje, pa do momenta ugradnje. Znači, u svim fazama građevinski proizvodi se kontrolišu upravo radi kvaliteta.

Moram da istaknem da je za povećanu ekonomsku razmenu građevinskih proizvoda itekako važna saobraćajna infrastruktura. Moram da istaknem da se od 2014. godine gradi, da se Srbija premrežava autoputevima, da se obnavlja i rekonstruiše železnička infrastruktura, ali moram da istaknem da se itekako ulaže i u vodni saobraćaj koji itekako značajno mesto zauzima u zemljama EU. Prvi put nakon 30 godina u vodni saobraćaj je opredeljeno 210 miliona evra.

Moram da istaknem da je doneta strategija vodnog saobraćaja i ono što posebno želim da istaknem to je izgradnja Luke Smederevo i izgradnja terminala za rasuti teret, čija će količina robe biti pet miliona tona. Moram da istaknem i gradnju železničke saobraćajnice Mala Krsna-Smederevo-Luka Smederevo, koja će takođe pružiti veliki značaj privrednom razvoju.

Takođe očekujem da će i nastavak Koridora 11, kada se tiče drumskog saobraćaja, koji bi trebalo da dođe već sledeće godine do Požege doprineti razvoju i ovog kraja Srbije. Zahvaljuje.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvažena potpredsednice Vlade Republike Srbije sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, uložila sam amandman na član 1. Predloga zakona o građevinskim proizvodima koji inače članom 1. reguliše predmet ovog zakona, a moj amandman odnosi se na unapređenje sveukupnog ekonomskog razvoja Srbije sa posebnim osvrtom na poboljšanje ekonomske razmene.

Pre nego što kažem zašto smatram da ekonomska razmena, odnosno poboljšanje ekonomske razmene je itekako važno, moram da naglasim, da pohvalim, u stvari, ministarstvo u postupku donošenja predloga ovoga zakona, pre svega, sa aspekta uključivanja i učešća proizvođača i svih onih koji se bave proizvodnjom građevinskog materijala u izradi ovog zakona.

Naime, oni su aktivno participirali jer je Ministarstvo građevinarstva na svom sajtu imalo jedan upitnik na osnovu koga su mogli da se izjasne upravo proizvođači građevinskog materijala. Poboljšanje ekonomske razmene, a odnosi se na građevinske materijale, značajno je, pre svega, sa aspekta izvoza. Ako znamo da izvoz i povećanje izvoza je itekako važan parametar u ekonomskoj razvoju svake zemlje, pa i u ekonomskom razvoju Republike Srbije, onda naravno da zaključujemo da povećanje ekonomske razmene građevinskih proizvoda uticaće i na rast BDP. Ono što moram da istaknem to je da u zadnje tri godine Republika Srbija beleži suficit, odnosno rast tri godine za redom. To se nikada ranije nije desilo.

Takođe moram da istaknem da će povećanjem ekonomske razmene doći i do povećanja tražnje za građevinskim proizvodima. Zašto? Zato što je Srbija jedno veliko gradilište u kojoj se radi i gradi, i u njenoj prestonici, ali i u svim drugim gradovima i opštinama unutar Srbije. Zato će doći do povećane tražnje građevinskih proizvoda, doći će i do povećane sigurnosti i bezbednosti, jer će ugradnjom građevinskih proizvoda, koji će biti sertifikovani, imati svoju deklaraciju, odnosno ličnu kartu povećati se i bezbednost i sigurnost i izgrađenih mostova i izgrađenih puteva i izgrađenih pruga i izgrađenih objekata.

Naravno da bi ekonomska razmena bila uspešna i da bi se ona poboljšala itekako je važna saobraćajna infrastruktura, i to moram da pohvalim, a tiče se železničke saobraćajne infrastrukture i Koridora 11.

Poštovana potpredsednice Vlade i poštovani građani Srbije, žuto preduzeće i DS ostavili su „Železnicu Srbije“ građanima iz 19 veka. Pruga Beograd-Bar završena je 1976. godine u prošlom veku i od tada pa do 2016. godine ništa nije ulagano u njenu rekonstrukciju.

Moram da istaknem da je na Koridoru 11, a koji predstavlja žilu kucavicu, posebno za gradove i opštine u zapadnom delu Srbije, tu mislim i na Užice i na Priboj, opštinu iz koje dolazim, i na Prijepolje izvršena rekonstrukcija 77 kilometara ove železničke pruge u iznosu od 80 miliona dolara, a koja se odnosi na deonicu Resnik-Valjevo. Očekujemo da će se rekonstrukcija pruge nastaviti sve do crnogorske granice. Brzina pruge na ovom delu je preko 100 kilometara, ali nažalost žuto preduzeće ostavilo je pruge čija je prosečna brzina 10, 20, 30 kilometara. To se naravno više nikada neće ponoviti.

Za razliku od njih, za koje me i ne čudi sve ono juče što su govorili, jer oni sem što su ostavili 400.000 radnika bez radnih mesta, oni su opljačkali decu ometenu u razvoju za 157 miliona samo kroz dvorac „Heterlend“. Oni su bespravno uzurpirali građevinsko zemljište u najelitnijem delu Beograda i to za kuću Velikog brata, umesto za dnevni boravak dece, za njihovu igru i za njihovu rekreaciju, ali se neću baviti njima.

Ono što hoću da istaknem to je da Aleksandar Vučić, da je Vlada, da SNS sprovode i realizuju politiku pobede rada nad neradom, poštovanje zakona, a ne bezakonje, pobedu i iznošenje istine, isključivo istine a ne laži, pobedu života, a ne smrti. To je politika koja pobeđuje.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarko sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, Srbija je zemlja u kojoj se radi i gradi vredno, svakog dana, ponekad i danonoćno. To da se u Srbiji radi i gradi, građani Srbije vide na svakom koraku, ne samo u Beogradu, koje je najveće gradilište trenutno u Srbiji, već i u svim drugim mestima.

Razvoj građevinske industrije, pre svega ima veliki značaj na ukupan ekonomski razvoj svake zemlje, pa samim tim razvoj građevinske industrije ima i te kako veliki značaj na ekonomski razvoj Republike Srbije.

Građevinska industrija i razvoj građevinske industrije jedan je od osnovnih uslova zapošljavanja radnika i zahvaljujući dolasku SNS i preuzimanju vršenja vlasti SNS, zahvaljujući razvoju građevinske industrije, broj nezaposlenosti se drastično smanjio sa 26%, koliki je bio 2012. godine, na ispod 12% u zadnjem kvartalu ove godine.

Takođe, moram da istaknem da razvoj građevinske industrije sa sobom povlači i razvoj mnogih drugih usluga, kao što su na primer trgovina, turizam itd. Razvoj putne infrastrukture, kako železničke, tako i drumske, i te kako ima veliki značaj za ekonomski razvoj naše zemlje, za privlačenje stranih investicija, ali i za bolji život svakog građanina Republike Srbije.

Takođe želim da istaknem da je na sistemski nov način i prvi put, uređuje se, predloženim Zakonom o građevinskim proizvodima, tržište građevinskih proizvoda i to je naravno za svaku pohvalu.

Sem drumskih koridora, Koridora 10, Koridora 11, sem velikog ulaganja u razvoj, odnosno u obnavljanje železničke infrastrukture, ja moram da istaknem, veliki napor ove Vlade i konkretno Ministarstva građevinarstva, na razvoju i na projektima koji se tiču vodne industrije. Pre svega iz razloga što su danas na dnevnom redu dva zakona koji se odnose na upis plovila i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o pomorskoj plovidbi, kojim se sem usaglašavanja sa Evropskom konvencijom, pre svega o radu pomoraca koje je naša zemlja ratifikovala, i te kako u skladu sa evropskim standardima uređuje i način recikliranja i postupak recikliranja brodova.

Ono što želim da istaknem, a što se ministarstva i kompletne Vlade tiče, to je izgradnja terminala na Luci Smederevo, zato što je u Smederevu, zahvaljujući predsedniku, a tada premijeru Aleksandru Vučiću, predsedniku tada države, gospodinu Nikoliću, uspostavljeno strateško partnerstvo i Železara Smederevo, za razliku od onih koji su želeli da je unište, danas zapošljava pet i po hiljada radnika i naravno da i ovaj terminal za rasuti teret, koji će moći da primi pet miliona tona rasutog tereta, i te kako značajan za Luku Smederevo, za sam grad Smederevo, uostalom i za polovni put Dunava, jer je Dunav na čitavoj dužini naše teritorije, a to je 588 kilometara plovan.

Takođe, vezano za Smederevo, za razvoj privrede, za razvoj rečnog brodarstva i te kako značajna je i železnica, a to je u pitanju pet i po kilometara nove železnice, koja će voditi od Male Krsne-Smederevo do Luke Smederevo, odnosno do terminala za rasuti teret. To će biti jednokolosečna pruga koja bi trebalo da se završi do kraja ove godine i koja će naravno biti elektrificirana.

Takođe, u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite životne sredine, moram da pohvalim i projekte koji su vezani za vađenje potonulih brodova, ratnih brodova iz Drugog svetskog rata. U pitanju su 23 nemačka ratna broda, koja se nalaze u neposrednoj blizini Luke Prahovo.

Takođe moram da pohvalim sve aktivnosti ministarstva i Vlade, koji se odnose na obnavljanje, rekonstrukciju i modernizaciju lučkih kapetanija kojih u Srbiji ima 12. Pre svega Lučke kapetanije Smederevo i Lučke kapetanije u Kladovo, a do kraja godine biće rekonstruisana i obnovljena Lučka kapetanije u Prahovu.

Sve ovo što preuzima Vlada, sve ovo što se odnosi na građevinu, saobraćaj i infrastrukturu jeste u cilju napretka i razvoja Republike Srbije i SNS u danu za glasanje podržaće sve predložene zakone. Zahvaljujem.

Sve ovo što preuzima Vlada, sve ovo što se odnosi na građevinu, saobraćaj, infrastrukturu, jeste u cilju napretka i razvoja Republike Srbije i Srpska napredna stranka u danu za glasanje podržaće sve predložene zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, moj amandman na Predlog zakona odnosi se na održanje zaštićenih prirodnih dobara.

Pre nego što krenem sa amandmanom moram da istaknem da su kooridinisane politike vrlo važne za uspešnost u svakoj oblasti ljudskog života. Ovde se konkretno radi o usklađenim i koordinisanim politikama između Ministarstva za zaštitu životne sredine i Ministarstva poljoprivrede, a kada se tiče pristupu IPARD fondovima, pre svega, zemljoradnika, zemljoradničkih gazdinstava, zemljoradničkih zadruga i drugih pravnih i fizičkih lica koji imaju pravo na korišćenje ovih fondova.

Naravno, da pitanje zaštite životne sredine, a samim tim i pitanje zaštite zaštićenih prirodnih dobara nije pitanje samo ministarstava, već pitanje svakog od nas i to kao pojedinaca, kao roditelja, kao komšija, kao nastavnika, kao vaspitača, kao profesora. Jednom rečju, to je pitanje čitavog društva. Nadam se da će unapređenju životne sredine, a posebno zaštićenih prirodnih dobara doprineti i bilateralna saradnja između Republike Srbije i Narodne Republike Kine, posebno u delu pošumljavanja koje se odnosi na sprečavanje klimatskih promena.

Moram da istaknem da je 2014. godine, kada je preuzeo dužnost premijera Aleksandar Vučić, kao prioritet broj jedan stavio interes građana, a u cilju ostvarenja najboljeg interesa građana postavio je principe timskog rada, principe odgovornosti, koordinacije i na kraju rezultat. Ove principe nastavila je da poštuje i Vlada Ane Brnabić i kao rezultat svega ovoga imamo napredak Srbije u svim oblastima pa samim tim i napredak u oblasti životne sredine.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, moj amandman odnosi se na održavanje zaštićenih prirodnih dobara i ja ću se ovde osvrnuti na zaštićeno prirodno dobro prve kategorije, a to je Specijalni rezervat Uvac. Naravno, Specijalni rezervat Uvac prostire se na području opštine Nova Varoš i opštine Sjenica, ali ono o čemu ja želim da pričam jeste ulaganje iz Zelenog fonda, odnosno ulaganje koje se tiče projekata, istraživačkih projekata, a u cilju upoznavanja sa prošlošću i u cilju očuvanja sadašnjosti, ali i adekvatnog planiranja budućnosti u zaštićenim prirodnim dobrima.

Moram da istaknem da je Specijalni rezervat prirode Uvac najveće stanište beloglavog supa, inače jednog od dve preostale vrste lešinara na području Republike Srbije, vrlo značajan u održavanju eko sistema, jer se hrani isključivo divljim uginulim životinjama i na taj način sprečava širenje zaraze među ljude i, na kraju krajeva, čini prirodnu reciklažu u prirodi.

Takođe, moram da napomenem da je Specijalni rezervat Uvac najveće jedino stanište velikog ronca. To je inače ptica koja pripada grupi patki i, sem što je jedino gnezdilište u Srbiji, ono je najveće gnezdilište na Balkanu.

Moram da pohvalim akcije MUP-a u Sremskoj Mitrovici koji su u februaru mesecu ove godine sprečili krađu dva mužjaka, upravo ove vrste ptica – velikog ronca, na području Sremske Mitrovice.

Ono što želim da istaknem, a tiče se naučnog istraživanja u ovoj oblasti, to je postavljanje klimatoloških stanica u pećinama Specijalnog rezervata Uvac, pre svega u Ledenoj pećini. Te klimatološke stanice su postavljene 2016. godine u projektu Zavoda za zaštitu prirode, a inače taj projekat je podržalo Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i, naravno, zaposleni u Specijalnom rezervatu Uvac. Ove klimatološke stanice, sem u Ledenoj pećini u Specijalnom rezervatu Uvac, postavljene su i u Resavskoj pećini i u Risovačkoj pećini, s tim što su sem klimatoloških stanica postavljene i stanice koje mere podrhtavanje tla.

Smatram vrlo značajnim ulaganje u naučno-istraživački rad, a Ministarstvo zaštite životne sredine, i uopšte ulaganja iza sredstava Zelenog fonda, a navešću još jedan projekat koji se tiče Prirodnjačkog muzeja koji je inače sufinansiran od strane Ministarstva za zaštitu životne sredine, a tiče se nalazišta, odnosno pronalaska 31. vrste slepih miševa na području zaštićenog prirodnog dobra Vlasina. To se desilo 18. oktobra 2017. godine. Inače, to je vrsta sredozemnog repaša, pripada najvećoj vrsti slepih miševa koji inače pripadaju grupi sisara.

Naravno, moram da naglasim da je za SNS zdrava voda, zdrava pijaća voda, zdrav vazduh, zdravo zemljište u direktnoj korelaciji sa zdravljem stanovništva, a zdravlje stanovništva svakako da je prioritet broj jedan za SNS.

Na kraju, moram da se osvrnem na još jednu konstataciju poslanika različitih pojavnih oblika žutog preduzeća. Ko je ružio i ko je klevetao, a boga mi i dobro pljačkao građane Srbije, a ko radi u interesu građana, pokazali su upravo građani na slobodnim demokratskim izborima i 2012, i 2014, i 2016, i 2017. godine, dajući ogromnu podršku Aleksandru Vučiću i politici SNS. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, moj amandman odnosi se na zaštićena prirodna dobra. Međutim, pre nego što budem govorila o zaštićenim prirodnim dobrima, ne mogu a da se ne osvrnem na ekološki aspekt koji šume imaju u Republici Srbiji, a uopšte i na području čitave planete. Da šume imaju tako veliki značaj, govori i činjenica da su šume u stvari pluća naše planete, jer su najveći proizvođač kiseonika.

Pošumljavanje i stvaranje novih šumskih zasada i te kako je značajno sa aspekta klimatskih promena, koje su inače i naglašene u Preporuci održivog razvoja do 2030. godine, gde je jedan od predloženih načina protiv klimatskih promena upravo pošumljavanje.

Ali, ja ovde moram da naglasim jednu konferenciju koja se odnosila na klimatske promene, na vaše istupanje na toj konferenciji, u kome ste upravo istakli značaj pošumljavanja, u cilju sprečavanja negativnih posledica na klimatske promene, ali moram da naglasim da u okviru te konferencije, a u okviru mehanizma saradnje Kine sa zemljama centralne i istočne Evrope, njen predstavnik, kineski predstavnik, a u pitanju je zamenik direktora državnog administratora za šumarstvo, upravo naglasio značaj bilateralne saradnje sa zemljama istočne i centralne Evrope, upravo na saradnju naučno-istraživačkih institucija, odnosno saradnju fakulteta i drugih institucija koji se bave zaštitom i unapređenjem životne sredine.

Proširivanje naučno-istraživačke saradnje izvan granica Srbije, a posebno sa Kinom, koja je na globalnom nivou…

… jedan od naših najznačajnijih partnera, svakako da će doprineti unapređenju životne sredine i u Republici Srbiji.
Zahvaljujem, poštovana predsednice.

Uvaženi ministri, kolege poslanici i poslanice, podnela sam amandman na član 2, a cilj mog amandman je zaštita posebno osetljivih, odnosno posebno ranjivih grupa.

Zahvaljujući odgovornom, marljivom i predanom radu predsednika Republike Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije, u zadnje tri godine Republika Srbija postigla je sjajne ekonomske rezultate koje joj priznaje čitav svet. Po privrednom rastu, za privih osam meseci, a to je 4,9%, mi smo druga zemlja u Evropi, odmah posle Poljske.

Srbija je zemlja u kojoj se radi i gradi. To primećuju svi građani Republike Srbije. I, zahvaljujući poboljšanju njihovog standarda, zahvaljujući povećanoj zaposlenosti, oni na demokratski način, na svim izborima, počev od 2012. godine, ogromnu podršku daju Aleksandru Vučiću i SNS.

Ove godine, 24. avgusta, predsednik Republike Aleksandar Vučić, zajedno sa ministrom gospodinom Đorđevićem, posetio je Gerontološki centar na Bežanijskoj kosi, inače najveću ustanovu u oblasti socijalne zaštite na teritoriji Republike Srbije. Tom prilikom, u otvorenom i srdačnom razgovoru sa penzionerima, predsednik Republike zahvalio im se na njihovom požrtvovanju i na njihovoj veri u dobar rezultat. Takođe, predočio im je da će sve penzije biti povećane od oktobra meseca ove godine. Zahvaljujem.

Whoops, looks like something went wrong.