Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Olivera Pešić

Olivera Pešić

Srpska napredna stranka

Govori

Na taj način će sva roba koja se izvozi u uvozi u Lebane i Bojnik zaobići u stvari centralno gradsko jezgro i to će imati…
Zahvaljujem predsedavajući.

Pozivam se na član 107. – dostojanstvo Narodne skupštine i smatram da je dostojanstvo Narodne skupštine grubo narušeno kada su nas kolege iz žutog preduzeća nas poslanike iz SNS optužili za besčašće. Hajde da vidimo ko nas to optužuje da smo besčasni? Oni iz saveza za silovanje, oni iz saveza za vešanje, možda. Puna su im usta u nedostatku argumenata da danas govore o temi zakona, puna su im usta o pravima žena.

Hajde da pitamo kolege iz poslaničke grupe iz žutog preduzeća – koje su oni zakone kao narodni poslanici, koji su sedeli ovde u Narodnoj skupštini u nekoliko mandata, predložili kako bi poboljšali prava žena? Koje su oni zakone predložili da zaštite trudnice, da zaštite prava porodilja, a danas i svih ovih dana unazad imamo neku naknadnu pamet.

Koleginica je u prethodnoj nedelji, kada nisam imala priliku da se javim za repliku, govorila kako se oni zalažu za prava porodilja i trudnica. Da li vi koleginice Jerkov znate da ste u Leskovcu 2012. godine, dok je vaša žuta koalicija bila na vlasti, doneli Zakon o jednokratnoj pomoći porodiljama i da onda naredne dve godine ni dinar tim porodiljama niste isplatili? Znači, sve ovo što vi danas pričate u nedostatku argumenata da govorite na temu zakona je čista demagogija i naknadna pamet bez osnova. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Ja sam malopre ukazala na povredu člana 107. na dostojanstvo Narodne skupštine, a sada se pozivam na član 109. a u vezi članom 107. Malopre sam vas zamolila da vodite računa o toku sednice i nakon minut jedan vi ste opet Balši Božoviću dozvolili da nas poslanike iz SNS i šefa i zamenika šefa poslaničke grupe ponovo nazove besčasnima.

Molim vas da ubuduće govornika prekinete kada upotrebljava takve pogrdne izraze. Odmah naravno u nedostatku argumenata, na temu zakona, jer koleginice Žarić, kolege iz opozicije ne mogu da iznesu argumente i naprave poređenje šta su radili u prethodnim godinama, jer šta su radili? Nisu radili ništa. Godine 2008. i 2009. dok je žuto preduzeće vodilo Srbiju dvadeset kilometara pruge je urađeno, 2010. godine nula kilometara pruge. Ništa nije urađeno. Od 2000. do 2012. godine za punih 12 godina nijedno stanično mesto nije izgrađeno i zbog toga oni danas u nedostatku argumenata se pozivaju na prava žena, pozivaju se na prava žena iz radnog odnosa.

Evo pitam kolegu Balšu Božovića, 400 hiljada ljudi je u Srbiji ostalo bez posla zbog pljačkaških privatizacija. Među njima sigurno 200 hiljada žena. To vas ne boli. Bole vas prava osam žena. Pitanje je da li govorite istinu. Samo u Leskovcu koji je imao 15 hiljada radnika koji su ostali bez posla ste najmanje sedam hiljada žena ostavili bez posla. Sramota je čime se služite. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovana potpredsednice Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman na član 3. kako bih dodatno ukazala na značaj donošenja ovog zakona za sveobuhvatni razvoj Srbije.

Trenuti pravni okvir koji reguliše ovu oblast stvara određene prepreke slobodnom kretanju robe, a samim tim se stvaraju i određene prepreke za sveobuhvatni razvoj Srbije.

Srbija je danas postala jedno veliko gradilište. Samo u Beogradu imamo otvoreno oko 10.000 gradilišta na kojima je zaposlen ogroman broj ljudi i to tako mora da se nastavi, jer cilj predsednika Srbije Aleksandra Vučića i cilj ove Vlade jeste da Srbija bude jedna moderna i razvijena zemlja.

Cilj rukovodstva grada Leskovca na čelu sa SNS jeste da Leskovac bude jedan moderan i razvijen grad i zato danas Leskovac, kao i cela Srbija, jeste jedno veliko gradilište.

Do novembra meseca 2012. godine, od kako je SNS na vlasti u Leskovcu, dakle za nepunih šest godina, u Leskovcu je asfaltirano preko 70 ulica. U 70 ulica je zamenjena vodovodna mreža koja je bila stara u nekim ulicama i do pet decenija. Izgrađeno je osam kilometara kanalizacione mreže. Rekonstruisano je 20 km trotoara i ugrađeno. Skoro sve škole su renovirane. Ne postoji odeljenje u opštoj bolnici na kome nije bilo većih ulaganja. Sve kulturne institucije su renovirane. Sve ovo što sam navela je u direktnoj vezi sa ovim zakonom, jer će se usvajanjem ovog zakona omogućiti da imamo bolji kvalitet materijala koji se ugrađuje u puteve i druge objekte. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena potpredsednice Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman na član 1. Predloga zakona kojim sam predložila dodavanje stava 2. s ciljem da se ovaj zakon poveže sa sveobuhvatnim razvojem Republike Srbije.

Činjenica je da će se usklađivanjem našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU doprineti sveobuhvatnom razvoju Srbije. Kao prvo, dobićemo bolji kvalitet materijala koji se koristi u gradnji puteva, mostova, zgrada i drugih objekata, a samim tim što ćemo dobiti bolji kvalitet materijala koji se ugrađuje, imaćemo i bezbednije objekte po život i zdravlje građana.

Kao drugo, domaći proizvođači koji posluju u Srbiji, ali i na tržištu EU neće više imati duple troškove i duple procedure koje su imali do sada. Treće imaćemo domaća akreditovana tela za ocenu usaglašenosti, tako da nećemo morati više da angažujemo strana tela iz EU. Zatim, lakše ćemo realizovati projekte koji se finansiraju sredstvima EU, inovativni proizvodi će lakše i ubrzano moći da se stave na tržište, zatim, uvešće se različiti nivoi kontrole tokom proizvodnje, čime će se obezbediti stalan kvalitet proizvoda.

Sve ovo što sam pomenula doprineće razvoju građevinarstva u Srbiji, kao jedne od najvažnijih grana i naravno, sveobuhvatnom razvoju Republike Srbije. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući, uvažena potpredsednice Vlade sa saradnica, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, govoriću o Zakonu o građevinskim proizvodima.

Smatram da će ovaj zakon bitno uticati na razvoj građevinarstva u Srbiji, kao jedne od najznačajnijih privrednih grana.

Srbija usvaja jedan potpuno nov zakon koji će na jedan sveobuhvatan način urediti ovu oblast i ono što je možda bitno da se kaže, zarad građana Srbije, da sve zemlje u okruženju imaju već usvojen ovakav zakon, a da se u EU on primenjuje još od 1989. godine.

Usvajanjem ovog Predloga zakona će se pre svega podići nivo kvaliteta materijala koji se koristi u gradnji puteva, mostova, zgrada i drugih objekata što će za rezultat imati da objekti koji se grade u Srbiji budu bezbedniji i sigurniji po zdravlje i život građana Srbije.

Takođe, podizanjem nivoa kvaliteta materijala domaći proizvođači u građevinarstvu će postati konkurentniji na tržištu EU.

Do sada zakonskim predlozima nije bilo uređeno da inovativni proizvodi koji se u Srbiji plasiraju na tržištu građevinskih materijala mogu da budu plasirani i to se sada definiše ovim zakonom tako da će se i na taj način omogućiti našim proizvođačima koji proizvode za domaće tržište, ali i za tržište EU da budu konkurentniji, a samim tim se i otvara dodatni prostor za razvoj građevinarstva u Srbiji.

Neusaglašeno domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, takođe negativno utiče na naše privredne subjekte koji posluju i proizvode za tržište u Srbiji, ali istovremeno i za tržište EU, jer oni imaju duple procedure i duple troškove, obzirom na to da moraju svoje poslovanje usaglase prema zakonima koji važe u Srbiji, ali i zakonima koji važe u EU, tako da će se usvajanjem ovog Predloga zakona i taj problem rešiti.

Problemi koji će se takođe rešiti sa usvajanjem Zakona o građevinskim proizvodima bitno će uticati na opšti razvoj Srbije u smislu većeg iskorišćenja sredstava iz pred pristupnih fondova EU, koji su Srbiji na raspolaganju, jer sada prilikom realizacijom projekta koje se finansiraju sredstvima EU se javljaju veliki problemi, upravo iz tog razloga što EU zahteva da se proizvodi, odnosno materijal koji se ugrađuje u oblasti građevinarstva da bude visokog kvaliteta, odnosno da bude prema određenim standardima.

Obzirom na to da mi nemamo akreditovano domaće telo za ocenu usaglašenosti što će se tek sad postiće ovim zakonom. Iako smo u prethodnom periodu usvojili skoro sve harmonizovane standarde da bismo realizovali projekte, mi moramo da angažujemo tela iz EU koja će vršiti ocenu kvaliteta građevinskih proizvoda i verovatno je to jedan od razloga što Srbija možda nedovoljno koristi sredstva iz pretpristupnih fondova EU, upravo je taj što se javljaju poteškoće prilikom realizacije projekta sa ugradnjom materijala po evropskim standardima.

Isto tako domaći proizvođači građevinskih proizvoda koji se bave izvozom mogu da primene harmonizovane standarde samo ako angažuju telo iz EU i to su neki od problema koji će se rešiti usvajanjem ovog predloga zakona, koji će bitno uticati na razvoj građevinarstva u Srbiji.

Na kraju samo kratko želim da se osvrnem na opaske koji su narodni poslanici DS juče imali tokom diskusije, u nedostatku argumenata vezano za rad vašeg Ministarstva, vezano za boju šlema koju nosite na gradilištu. Želim da pohvalim vašu prisutnost na terenu, odnosno na gradilištima. Želim da pohvalim rezultate rada vašeg Ministarstva, da vam poručim da nastavite da gradite mostove, pruge, kilometre auto-puteva koji nam dovode nove investitore, a novi investitori dovode nova radna mesta i dokle god vaše Ministarstvo ima rezultate rada kakve je imalo do sada, imate podršku narodnih poslanika SNS da nosite šlem u boji koja vam najbolje pristaje. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, Srbija je posvećena implementaciji Agende 2030 sa ciljevima održivog razvoja, među kojima je kao najznačajniji cilj zaštita životne sredine.

Pristupanje Evropskoj uniji je prioritet Republike Srbije, tako da je sprovođenje reformi koje za cilj imaju ispunjenje kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji od velikog značaja takođe za ispunjavanje ciljeva održivog razvoja, među kojima je, kako sam rekla, i zaštita životne sredine, i obrnuto, jer ispunjavanjem ciljeva održivog razvoja u stvari se Srbija približava Evropskoj uniji.

Agenda 2030 sa ciljevima održivog razvoja u stvari je jedan putokaz kako i na koji način da budućim generacijama ostavimo svet koji će biti bolji, lepši, zdraviji i čistiji. Da bi se ispunile obaveze koje je Srbija preuzela Agendom 2030, potrebno je mnogo truda i rada, ali takođe je potrebno da što hitnije radimo na promeni svesti i promeni načina života, pogotovo u oblasti zaštite životne sredine.

Mnoge moje kolege su u prethodnim svojim diskusijama podržale projekat države Srbije sa postepenim ukidanjem plastičnih kesa. Ja takođe smatram da bi uspešno mogao da se realizuje i projekat sa odlaganjem plastične ambalaže, ali ono što smatram da je neophodno je da se izdvoje odgovarajuća finansijska sredstva i da država Srbija uloži u stvaranje potrebne infrastrukture, odnosno uslova za odlaganje plastične ambalaže.

Takođe smo se svi u svojim diskusijama složili da prirodni resursi nisu neograničeni i da ono što je najhitnije je promena naše svesti, ali takođe još jednom napominjem da kao država moramo da stvaramo i potrebne preduslove da bi uopšte mogli da zahtevamo od građana promenu njihove svesti. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman kojim sam predložila da se u članu 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine doda stav 3. sa ciljem da ukažem na značaj unapređenja uslova u nacionalnim parkovima.

Svi smo se u prethodnim danima u svojim diskusijama složili da je neophodno da država Srbija ima jasno definisanu nacionalnu politiku u oblasti zaštite životne sredine i, takođe, smo se svi u svojim diskusijama složili da je potrebno da se veća sredstva izdvajaju za zaštitu životne sredine, kako na republičkom nivou, tako i na lokalu.

Republika Srbija je posvećena agendi održivog razvoja 2030 u sprovođenju 17 milenijumskih ciljeva, i svakako jedan od tih ciljeva kao prioritet je i zaštita životne sredine.

Ciljevi održivog razvoja usmereni su, pre svega, na to da pomognu običnom čoveku da u narednom periodu, u narednim decenijama koja dolaze, živi bolje i kvalitetnije. Jedan od ciljeva je osigurati očuvanje šuma, takođe zaustaviti krčenje šuma, obnoviti uništene šume i povećati pošumljavanje na globalnom nivou.

Mi smo imali priliku da od ministra danas čujemo da je u Beogradu pošumljeno oko 700 hektara i to je za svaku pohvalu, i da je plan Ministarstva da u narednim godinama budu izdvajana sve veća i veća sredstva za pošumljavanje. Neki od ciljeva održivog razvoja odnose se i na očuvanje planinskih ekosistema, zatim se odnose na zaštitu ugroženih vrsta i sprečavanje njihovog istrebljenja, kao i sprečavanje krivolova, ali i sprečavanje trgovine zaštićenim životinjama i biljnim vrstama.

Svi ovi ciljevi su ostvarivi, ukoliko se značajno uvećaju finansijska sredstva za ovu namenu, a Srbija to želi i mora raditi na tome. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman kojim sam predložila dodavanje stava 2. u članu 1. Predloga zakona o zaštiti životne sredine, kako bih ukazala na značaj unapređenja uslova u nacionalnim parkovima.

Izdvojiću Nacionalni park Šar-planinu koji se nalazi na samom jugu Srbije i predstavlja primer netaknute prirode sa preko 1500 vrsta biljaka, sa preko 200 vrsta ptica, 150 vrsta leptira, mnogo životinjskih vrsta i sa izuzetno bogatim kulturno-istorijskim nasleđem.

Što se tiče unapređenja uslova života za građane Leskovca, a koji se tiču zaštite životne sredine juče je napravljen jedan veliki korak. Naime, juče su ministar Trivan i ambasador Kraljevine Holandije uz prisustvo gradonačelnika Leskovca potpisali sporazum o bespovratnoj pomoći iz Orio programa Kraljevine Holandije, čija vrednost iznosi osam miliona evra i ovim sredstvima će se izgraditi kanalizaciona mreža za 17 naseljenih mesta u Leskovcu, dužine negde oko 80 kilometara. Na taj način će se obezbediti bolji uslovi života za građane Leskovca i naravno zdravija životna sredina i to je velika stvar u oblasti zaštite životne sredine za građane Leskovca i ovom prilikom vam se ministre zahvaljujem. Hvala vam.
Zahvaljujem predsedavajući.

Pozivam se na član 109. u vezi sa članom 107. Koleginica Jerkov je uvredila sve nas narodne poslanike iz SNS rekavši da nemamo svest o tome da decu treba lečiti. Ja hoću da pitam koleginicu Jerkov, zašto ona nije imala svest 2012. godine? U koliko mandata je bila narodni poslanik DS i zašto nikada do tada nisu izdvajana sredstva za lečenje dece od retkih bolesti?

Dakle, zarad građana Srbije, do 2012. godine nula dinara je država Srbija izdvajala za lečenje dece od retkih bolesti.

Sve što smo imali priliku da u toku jučerašnje diskusije čujemo na ovu temu od strane opozicionih poslanika DS je čista demagogija. Parafraziraću ću jednu koleginicu koja je juče rekla da Vlada Republike Srbije do 2012. godine nije izdvajala sredstva, jer su bile neprepoznatljive grupe. Dakle, deca sa retkim bolestima su bila, po njima, neprepoznatljive grupe i izjednačene u tom trenutku, kao što je koleginica rekla, kao i osobe sa invaliditetom.

Pa, zbog čega, ako ste bili u prilici, ako ste vodili ovu državu 10 godina i bili na mestima narodnih poslanika u toliko mandata, niste nešto učinili po tom pitanju? Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, složićemo se da je neophodno da Srbija ima jasno definisanu nacionalnu strategiju u oblasti zaštite životne sredine, a posebno u delu koji se odnosi, naravno, na finansiranje ove oblasti.

Ono što se predlaže izmenama i dopunama, predlaže se iz razloga da se omogući maksimalno korišćenje sredstava koja su Srbiji na raspolaganju, pre svega mislim na sredstva iz predpristupnih fondova. Ovde se u stvari stvara pravni osnov kako bi naši individualni proizvođači uopšte mogli da konkurišu za ova sredstva.

Republika Srbija može da ima velike koristi od korišćenja ovih sredstava i šteta je da se to ne iskoristi. Tačno je da država Srbija mora da izdvaja mnogo veća sredstva za zaštitu životne sredine, tačno je da jedinice lokalne samouprave moraju da izdvajaju mnogo veća sredstva za zaštitu životne sredine, ali je takođe i tačno, da mnogo toga jedinice lokalne samouprave mogu da urade sa mnogo truda i sa vrlo malo novčanih sredstava.

Vi ste ministre malopre rekli da je za vas jug Srbije jednako važan kao i sever Srbije, takođe i za mene, s obzirom da ja predstavljam ovde građane sa juga Srbije, konkretno građane Jablaničkog okruga i Leskovca, grada iz kog dolazim. Hoću ovde da iskoristim priliku da pomenem svoj grad, grad Leskovac, kao primer dobre prakse za čitavu Srbiju.

Naime, grad Leskovac od 2013. godine do danas, svakog vikenda, dakle i subotom i nedeljom radi na čišćenju divljih deponija i za ovih pet godina je očišćeno 250 divljih deponija, sa kojih je odveženo 3200 tona smeća i komunalnog otpada. Ono što je važno za građane da znaju da građane Leskovca ovo čišćenje divljih deponija ne košta ništa, iz prostog razloga što „For vener veber“, austrijska kompanija o kojoj smo malopre imali priliku da čujemo, kao društveno odgovorna kompanija ne naplaćuje ove usluge gradu, a javno komunalna preduzeća obavljaju u sklopu svojih redovnih aktivnosti tu delatnost, a građani mesnih zajednica u kojima se tog vikenda sprovodi akcija učestvuju kao radna snaga kako bi dali svoj doprinos.

Mi smo u toku letnjih meseci probali da uradimo jedan pilot projekat u jednoj gradskoj mesnoj zajednici gde je grad finansirao izradu 20 kontejnera za plastiku i za tri meseca u toku letnjih meseci su građani te mesne zajednice odložili 1,5 tone plastičnih flaša. Plan grada Leskovca je da u narednom periodu obezbedi sredstva i da u svakoj mesnoj zajednici postavi kontejnere, jer je očigledno da je ovaj naš projekat imao velikog uspeha.

Dok ja govorim o primeru kada bez novca možemo da čistimo deponije, ne mogu a da se ne podsetim vremena kada je žuto preduzeće vladalo Srbijom i kada su se pod parolom „Očistimo Srbiju“ kada su se milioni građana Srbije pljačkali. Ako se setimo vremena kada je Ministarstvo životne sredine, dok ga je vodio Oliver Dulić, plaćalo pet miliona za obuću, 1,8 miliona za odeću, 3,6 miliona za arhiviranje nekih mejlova, dakle, za nepostojeće usluge. Jasno nam je ko kakav odnos ima prema zaštiti životne sredine.

Što se tiče Predloga odluke o davanju saglasnosti na odluku izmenama finansijskog plana Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu, ono što je važno reći, je da se ovom odlukom povećavaju sredstva za decu obolelu od retkih bolesti u iznosu 500 miliona dinara. Dakle, na 1,5 miliona sredstva koja su bila opredeljena za 2018. godinu, odobravaju se još dodatnih 500 miliona dinara za lekove za retke bolesti, pomagala, naknadu za odsustva sa rada.

Suština u celoj priči je da država Srbija izdvaja svake godine sve veći iznos sredstava za lečenje dece obolele od retkih bolesti, a činjenica je da do 2012. godine država Srbija je izdvajala ravno nula dinara. Dakle, 2012. godine, po prvi put Ministarstvo zdravlja opredeljuje sredstva za lečenje dece od retkih bolesti, a od 2012. godine do danas taj iznos se uvećava svake godine i po nekoliko puta. Tako je 2014. godine izdvojeno 260 miliona, 2015. godine 335 miliona, 2016. godine 600 miliona, 2017. godine 1,100 miliona, i sada 2018. godine sa ovim izmenama koje ćemo usvojiti će država Srbija izdvojiti dve milijarde dinara za decu obolelu od retkih bolesti.

Sve ono što smo imali priliku da čujemo u prethodnim danima od strane opozicionih poslanika je čista demagogija, jer čista demagogija svakako jeste ako narodni poslanik iz opozicije kaže da u njihovo vreme nisu izdvajali sredstva za lečenje obolelih od retkih bolesti, jer su u to vreme deca i odrasli oboleli od retkih bolesti bili prosto, neprepoznatljiva grupa, a tek sa usvajanjem zakona su postali prepoznatljiva grupa. Prosto, mogu da kažem da se radi o jednoj naknadnoj pameti i neka je njima na čast. Zahvaljujem.

Naravno, u danu za glasanje podržaćemo ja i moje kolege sve predloge koji su danas na dnevnom redu.
Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, uvaženi ministri, uvaženi gosti, dame i gospodo narodni poslanici, prioritet Vlade Republike Srbije i predsednika Srbije Aleksandra Vučića je otvaranje novih fabrika i novih radnih mesta.

U Srbiji je u prethodnim godinama, od kako je SNS na čelu ove države, otvoreno oko 80 fabrika i 150.000 novih radnih mesta.

Danas i sutra u Nišu predsednik Srbije Aleksandar Vučić otvara još dve nove fabrike koje će u naredne dve godine uposliti još oko 3.000 novih radnika i upravo ta nova radna mesta su garancija stabilnih penzija u narednom periodu i upravo ta nova radna mesta su u stvari garancija da penzioneri mogu računati na povećanje penzija u narednom periodu. To je socijalno odgovorna politika koju vodi Vlada Republike Srbije i koju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Socijalno odgovorna politika je isplaćivati penzije iz realnih izvora i povećavati penzija iz realnih izvora, a ne kako su naši prethodnici radili do 2012. godine povećavati penzije iz kredita.

Penzioneri su razumeli zašto su penzije morale biti smanjene, jer je država bila na ivici bankrota i danas penzioneri razumeju da na povećanje penzija mogu računati samo iz realnih izvora, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti i na tome im hvala. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je tema koja je važna za veliki broj građana Srbije.

Mi smo danas imali priliku da od određenih poslanika, koji su bili poslanici stranaka koje su vladale Srbijom do 2012. godine, čujemo za negativne strane ovog zakona, naravno, po njihovom mišljenju. Međutim, niko nije od njih rekao da to što smo morali da umanjimo penzije u prethodnom periodu jeste pre svega rezultat njihovog odnosa prema državnoj kasi do 2012. godine.

Ono što je važno za nas jeste da je nezaposlenost značajno smanjenja i da je to jedan od razloga na osnovu koga penzioneri danas mogu da računaju na veće penzije nego što su to bile do 2014. godine. Najvažnije je da penzioneri znaju da Vlada Republike Srbije i predsednik Republike Srbije imaju dugoročan cilj, a to je da vode dobru ekonomsku politiku, koja će garantovati povećanje penzija i u narednom periodu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju će uticati na poboljšanje životnog standarda svih građana Srbije, ali posebno naših penzionera i to je ono što je danas najvažnije.

Takođe, važno je da građani znaju da su u prethodnim godinama dotacije iz budžeta Republike Srbije za penzije, iznosile oko 50%, a do danas dotacije iz budžeta Republike Srbije za penzije iznose svega oko 29%, što je duplo manje nego u prethodnom periodu i to je rezultat dobre ekonomske politike koju je Vlada Republike Srbije vodila u prethodnim godinama.

Danas su stvoreni takvi ekonomski uslovi da penzioneri koji su podneli najveći teret teških mera fiskalne konsolidacije, mogu da imaju značajno veće penzije. Ono što je najvažnije, jeste da se povećanje penzija planira iz realnih zdravih izvora i da je plan da se ubuduće, takođe penzije povećavaju iz realnih, odnosno zdravih izvora, odnosno u zavisnosti od finansijskih mogućnosti.

Jasno je da ukoliko Srbija nastavi da ide putem kojim se do sada kretala, a to je put na kome imamo tri godine za redom suficit, to je put na kome se otvaraju nove fabrike, otvaraju nova radna mesta, a u tom slučaju je jasno da građani Republike Srbije, odnosno naši penzioner mogu da računaju u narednim godinama i na nova povećanja.

Danas treba da zahvalimo penzionerima što su podneli najteži teret teških mera fiskalne konsolidacije, i što su možda najbolje razumeli razlog zbog koga država Srbija mora da štedi. Oni su najbolje razumeli zašto moramo da smanjimo penzije, jer je Srbija u prethodnim godinama bila pred bankrotom, a na ivicu bankrota su nas doveli oni koji su upravo Srbiju vodili do 2012. godine, oni koji su ostavili 400 hiljada ljudi na ulici i na taj način sami uticali na to da dovedu uopšte opstanak penzija u pitanje.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima treba da stvori pozitivan uticaj na građane Srbije jer se pojednostavljuje postupak davanja pristanka za darivanje tkiva i sa druge strane pruža se mogućnost svakom punoletnom građaninu Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova uže porodice da se izjasne ukoliko se lice za svog života nije izjasnilo.

Ovaj zakon na najbolji mogući način vrši promociju i afirmaciju dobrovoljnog davalaštva organa i tkiva u svrhu lečenja drugih ljudi.

Veliki broj građana Srbije u ovom trenutku čeka transplantaciju organa. Neke procene su da zbog nedostatka organa u Srbiji godišnje umre oko 30 ljudi. Usvajanjem ovog zakona otvoriće se jedno novo poglavlje modernizacije zdravstva u Srbiji, a činjenica je da Vlada Republike Srbije i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić svakodnevno ulažu u modernizaciju i razvoj zdravstva gradeći i renovirajući bolnice, kliničke centre i domove zdravlja širom Srbije.

Radi se na tome da se mladi lekari zadrže u Srbiji. I ove godine je 100 najboljih diplomaca medicine dobilo posao, a ja sa zadovljstvom mogu da kažem da je među njima dvoje mladih Leskovčana, mojih sugrađana.

To je odgovorna politika koju vodi predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i Vlada Republike Srbije. Tako da i ovaj moj amandman ide u pravcu podrške tako odgovornoj politici. Zahvaljujem.

Whoops, looks like something went wrong.