Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7989">Zoran Anđelković</a>

Govori

Sačekajte malo, gospodine Albijaniću. Ne znam da li je povređen Poslovnik. Gospodine Krasiću, vi ste, po običaju, svi iskoristili pravo po članu 100, gde se kaže da je narodni poslanik dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine, narodni poslanici su dužni da se obraćaju jedni drugima sa uvažavanjem. Nisam shvatio, kao predsedavajući, da se gospodin Albijanić sa neuvažavanjem odnosio prema bilo kom drugom poslaniku, sem ako su različiti politički stavovi neuvažavanje.
Mislim da nema potrebe da dalje raspravljamo o ovom pitanju. Ako smatrate da je povređen član 100, molim da se u danu za glasanje o tome izjašnjavamo.
Gospodine Albijaniću, i gospodin Krasić je izneo različite političke stavove, ne znam šta vas je povredio.
(Miloljub Albijanić, sa mesta: Replika)
Ako je replika, onda izvolite.
Reč ima gospodin Šarović.
Zahvaljujem se, gospodine Šaroviću. Reč ima narodni poslanik Milan Marković, a potom narodni poslanik Vjerica Radeta. Gospodine Markoviću, nemojte da padnete, i još da budem kriv kao predsedavajući, i da izlomite nogu. Nemojte, molim vas, izvolite.
Zahvaljujem se gospodinu Markoviću. Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta, a potom narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.
Reč ima narodni poslanik Gordana Pop-Lazić, pa narodni poslanik Marko Krstin.
Zahvaljujem se gospođi Pop-Lazić.
Reč ima narodni poslanik Marko Krstin, a neka se pripremi narodni poslanik Momir Marković. SRS ima još 16 minuta i pet govornika. Izvolite, gospodine Krstin.
Reč ima poslanik Momir Marković.
Mene je gospodin Zoran Krasić jednom upozorio da gledam desno, iako mi je muka i vrat mogu da izlomim, ipak gledam, povremeno pogledam i moram da poštujem kompjuter.
Dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite samo nekoliko rečenica povodom ovog zakona. Kao što znate, SPS će podržati ove izmene, ali odmah da budemo potpuno jasni, podržaćemo zato što smo mi, kao što je poznato, ne samo za državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, mi smo za Jugoslaviju, za SRJ, za dobru državu između Srbije i Crne Gore, jer je to interes građana Srbije i Crne Gore i države Srbija i Crna Gora.
Naravno da nismo glasali, a ni danas ne bi, nije se u tom smislu ni stav SPS promenio, jer smo i tada mislili i sada mislimo da je to bio jedan kvazidokument kvazidržave, koji neće predstavljati nikakvu osnovu za funkcionisanje ove dve republike, ova dva naroda, ove dve funkcionalne, ako mogu tako da kažem, teritorije. Tada i sada smo mislili da će to umnogome usložiti funkcionisanje državne zajednice, a ubeđeni smo kada kažemo da je interes zajednička država i državna zajednica Srbija i Crna Gora, onda mislimo u svim mogućim parametrima.
Ubeđeni smo da je to interes i kada je reč o tržištu, pa nije EU napravila prvo neku zajednicu i odmah pravila ustav, nego napravila neku zajednicu, pa je povećavala ingerencije i danas ovo glasanje koje ide po Evropi, pa i ovo propalo u Francuskoj, jeste potreba za jačanjem te državne zajednice, u krajnjem slučaju, a ona ima i veće ingerencije kao državna zajednica po tom predviđenom ustavu nego ova naša Ustavna povelja. Znači, potreba za jačanjem prostora tržišta, za jačanjem prostora saobraćaja, šta nas povezuje.
Ne povezuje nas samo sa Crnom Gorom činjenica da ima 31,7 posto Srba tamo, povezuje nas i tržište, i saobraćaj, i kultura, i istorija, i šta god hoćete, i potreba za zajedničkim životom. Naravno da bih voleo da ne bude ni samo državna zajednica Srbija i Crna Gora, voleo bih da vidim i Republiku Srpsku i Makedoniju. Znam, i kada bi se glasalo u Makedoniji, ubeđen sam da bi oni bili zainteresovani za takvu državnu zajednicu.
Ako ima uslova, i zato mi danas glasamo i želimo da glasamo o tim amandmanima, da pomognemo da jača državna zajednica, da dođe do promene političkog stava u Crnoj Gori, pomoći ćemo da ta državna zajednica preživi. Ubeđeni smo da, ukoliko na referendumu pobedi interes građana Crne Gore, a to znači izjasne se za zajedničku državu ponovo, a glasali su pre 12 godina za tu zajedničku državu, da će u tom slučaju jačati i menjati se Ustavna povelja ka ustavu zajedničke države.
Nije ovde samo pitanje perspektiva prema EU i činjenica da se time stvara zajednička država i državna zajednica.
Ako se vratimo malo unazad, sećam se tih velikih priča krajem devedesetih godina o tome da samo da dođe do promene vlasti u Srbiji, a i danas sam slušao neke nebuloze i gluposti povodom toga, kao eto naše državno rukovodstvo Srbije nije sarađivalo sa državnim rukovodstvom u Crnoj Gori, pa potom zbog toga to nije moglo dobro da funkcioniše. To su potpuno nesuvisli i netačni stavovi.
Ne mora isto rukovodstvo da bude u Crnoj Gori kao na nivou državne zajednice ili na nivou savezne republike. Ne mora da bude ni isto rukovodstvo u Bavarskoj, u nezavisnoj državi Bavarskoj, tako se zove, kao što je na nivou Nemačke. To ne znači da, ako je na nivou Nemačke druga koalicija na vlasti, da mora da se menja koalicija u Bavarskoj i obrnuto. Poštuje se izborna volja, ali se mora poštovati ustav i ustavne obaveze koje iz toga proističu.
Mi to tražimo ovde da i Srbija i Crna Gora poštuju svoje obaveze iz Ustavne povelje takve kakva je. Naravno, mislimo i ne bismo imali ništa protiv i da je ovaj referendum ranije u Crnoj Gori, i kada bi rekli da će biti na jesen, bolje da vidimo na čemu smo i gde smo, i da li će to biti državna zajednica, da li će se stvoriti stvarno državna zajednica ili će nastaviti ovakva kvazidržava da funkcioniše...
(Predsednik: Vreme, gospodine Anđelkoviću.)
Završavam za minut. Ako malo pogledamo tu istoriju i ako pogledamo šta se dešavalo posle 2001. godine, kada je DOS obećavao popravljanje odnosa, samo da dođe do promene vlasti, a pre svega DS, obećavali su to, samo da dođe do promene vlasti. I šta se dogodilo; danas imamo ovo što je gospodin Marković govorio malopre: imamo i dalje dve novčanice, imamo i dalje granicu, imamo i dalje zahlađenije odnose između Srbije i Crne Gore kao država i imamo i dalje nerešene odnose, i imamo i dalje sukob ta dva rukovodstva.
Prema tome, referendum i potom izbori ukoliko bude država, a ukoliko ne bude zajedničke države neće biti ni izbora, to jeste rešenje, pa zato SPS podržava da to pitanje prekratimo. Hvala.
Reč ima narodni poslanik Nataša Jovanović.
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, po Poslovniku.
Po Poslovniku, gospodin Krasić.
Momir Marković po Poslovniku.
Gospodine Markoviću, isteklo je vreme.
Gospodine Markoviću imali ste dovoljno vremena sa ministrom, mogli ste dok je bio tu. Ima, da raspravimo prvo što je povređen Poslovnik. Ja sam bio malo tolerantan pozivom na Poslovnik i nisam čuo ništa šta je povređeno. Da li vas je pomenuo? Dobro, doći ćemo do toga. Narodni poslanik Dušan Mrvoš.
Gospodine Mrvoš, nemojte vi sada ono na početku što ste rekli da izazovete, razumete?