Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7989">Zoran Anđelković</a>

Govori

Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Reč ima narodni poslanik i predsednik Skupštine Predrag Marković.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 130. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Rajko Baralić, Toma Bušetić i Milisav - Miša Petronijević.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 143. amandman je podneo narodni poslanik Milan Stevović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta.
Reč ima narodni poslanik Nemanja Šarović.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 153. amandman je podnela narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Izvolite, narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 153. amandman je podneo narodni poslanik Vojislav Milajić.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li se neko javlja za reč? Narodni poslanik Vojislav Milajić.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 155. amandman je podneo narodni poslanik Zlatan Jovanović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović.
Zahvaljujem se. Reč ima narodni poslanik Petar Jojić. Izvolite.
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 156. amandman je podneo narodni poslanik Goran Cvetanović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta.
Zahvaljujem se gospođi Radeti.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 159. amandman je podneo narodni poslanik Dragoljub Stamenković.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li se neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 160. amandman je podnela narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Ima reč narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović.
Zahvaljujem gospođi Leili Ruždić-Trifunović.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 167. amandman je podneo narodni poslanik Nemanja Šarović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Ima reč narodni poslanik Nemanja Šarović. Izvolite, gospodine Šaroviću.
Zahvaljujem se gospodinu Šaroviću.
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 188. amandman je podnela narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, Odbor za zdravlje i porodicu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović. Izvolite.
Poštovani predsedniče, poštovani ministre, dame i gospodo, naravno, kada u ovih nekoliko prethodnih godina imamo zaredom formiranje raznih agencija, direkcija i slično, pa još po neka kancelarija, onda smo došli u poziciju da moramo nekako da uredimo te agencije, direkcije, kancelarije i slično.
Posle 5. oktobra osnovni zadatak DOS-a je bio da formira razne agencije, direkcije, kancelarije i da na taj način smesti prvoborce petooktobarske revolucije, da ih zaposli i da reši pitanje razduživanja prema onima koji su im pomagali u toj petooktobarskoj revoluciji.
Ubeđen sam bio i tada, a i sada, nažalost, da te agencije i direkcije nisu ničemu služile, sem za povećanje administracije i povećanje budžeta Republike Srbije. Naravno, baš zbog te činjenice je i došlo do toga da smo mi u 2002. i 2003. godini imali enormno povećanje budžeta, a time smo apsolutno opteretili privredu Srbije i doveli je u poziciju da jednostavno ne može da funkcioniše.
Možemo sada da pravimo kakve god hoćete zakone, treba se vratiti na to. Sećam se onog perioda, naravno više iz knjiga ili iz priča ozbiljnih privrednika, da je zbog politike tehnomenadžerstva 1971. godine smenjeno 2000 direktora i da se privreda Srbije narednih desetak godina oporavljala od promene ili smenjivanja tada vrlo poznatih direktora pod optužbom da su bili tehnomenadžeri.
Nešto slično, samo pod drugom optužbom, pod optužbom da su birani u vreme vlasti SPS (ili SPS i koalicionih partnera, kao što su radikali), desilo se posle 5. oktobra – smenjeno je 30 hiljada ljudi. Kada smenite 30 hiljada sposobnih ljudi, kada ih rasterate, proterate, a dovedete one koji su sedeli negde u zapećku, po "Dunavu" npr., pa se pojave u kriznom štabu i preuzmu "Dunav", pa potroše 37 miliona dolara za tri meseca (samo zato je i došao), onda naravno mora da se formira agencija, da se vidi kako to da se reši i da se prevaziđu problemi i legalizuje ta situacija.
Takvu smo mi situaciju, u stvari, imali u prethodne tri godine vlasti DOS-a, kada se formiralo sijaset agencija. Dobili smo agenciju i za dijasporu, pa je, po podeli resora u okviru DOS-a, svako ko je dobio svoju agenciju zapošljavao svoje partijske drugove. Tako je Vladan Batić zaposlio 30-40 ljudi u Agenciji za dijasporu, a u suštini nije se video nikakav efekat, jer to nije moglo ni da radi. Danas imamo Ministarstvo za dijasporu i ne znamo šta je sa tih 30-40 ljudi koji su radili za dijasporu. Da li su ostali bez posla? Da li su prešli u Ministarstvo za dijasporu?
Ovde smo raspravljali, kada je bilo reči o Zakonu o budžetu, da će se te agencije ukinuti, ali da dobijemo izveštaj šta je sa ljudima, sredstvima, da li smo na taj način uštedeli u budžetu Republike Srbije. Naravno da smo bili tada protiv formiranja agencija.
Ali, kada je već formirano toliko agencija, neophodno je urediti oblast u funkcionisanju tih agencija, da ova skupština i Vlada imaju neku kontrolu nad funkcionisanjem tih agencija.
Danas imamo agencije bez ikakve kontrole. Neke agencije čak nemaju ni upravni odbor, imaju samo direktora. Ti direktori (doduše i po ovome, gde imam primedbu na jedan član) određuju i plate, imaju po 200-300 hiljada plate, po 100-150 hiljada, a nemamo nikakvu kontrolu.
Mi treba iz budžeta da obezbedimo sredstva, da damo pare iz budžeta, da izglasamo taj budžet, a nemamo nikakvu kontrolu nad radom tih agencija.
Potom, imamo agencije za koje ne znamo za šta služe. Imamo obećanje da će se neke ukinuti. Iz tih razloga mislim da je neophodno da se zakon o agencijama usvoji.
Znači, ako ne možemo da ukinemo agencije, onda bar da uredimo tu oblast, da narod zna, da ova skupština može da prati dešavanja u tim agencijama. Ako je već tako, ako moramo da uredimo te odnose, onda se postavlja pitanje da li smo do kraja u ovom zakonu rešili pitanje kontrole agencija, pitanje upravljanja agencijama i stvaranja atmosfere da agencije rade u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, pa i sa ovim zakonskim aktom koji se ovde predlaže, zakonom o javnim agencijama.
Na primer, u članu 2. se govori o neposrednom nadzoru, ali i političkom nadzoru. Ne znam u kom smislu se misli da se vrši taj politički nadzor, sem ako se ne misli preko upravnih odbora, ako se u delu zakona govori da agencije mogu da imaju direktno izabran upravni odbor mimo Vlade i predloga Vlade.
Ako direktor, po ovom zakonu, ima pravo da sam donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, mislim da je neophodno da dobijemo pojašnjenje na koji način će Vlada, Skupština, pa čak i preko upravnog odbora, koji bira najmanje polovinu, kako predlaže zakon, kontrolisati direktora da on ne kaže - evo, moja sistematizacija predviđa 150 ljudi u ovoj agenciji, a logično bi bilo 30 ljudi.
To znači da nedostajuća sredstva mi moramo u budžetu Republike Srbije da predvidimo za tih 150 ljudi, nezavisno od toga da ta agencija nema potrebe da ima 150, nego može da radi sa 20-30 ljudi.
U članu 21. vrlo precizno piše da je delokrug rada direktora da on napravi sistematizaciju radnih mesta.
Prema tome, to je njegovo inokosno ovlašćenje. Ako je tako, onda može da zaposli i da tom sistematizacijom predvidi broj radnika koliko hoće, a da mi sutradan imamo obavezu da u budžetu servisiramo faktički sva ta radna mesta, iako na drugim mestima imamo toliko nezaposlenih ljudi.
Naravno, mi ćemo podržati zakon o javnim agencijama kako bismo pokušali da pomognemo da se uvede red bar u tim agencijama koje su formirane, kako bismo došli u poziciju da znamo na koji način se kontroliše to, ali tražimo da se uvaži jedan broj amandmana, koje nismo mi podneli, nego druge poslaničke grupe.
Podržaćemo neke od tih amandmana koji govore o tome da Vlada ne može da se odrekne prava uticaja, jer iz ovoga može da se tumači da se Vlada, na neki način, ne odriče prava uticaja na rad agencija, s jedne strane; s druge strane, da se ograniči pravo direktora, ne mislim na broj mandata, kako je tu predviđeno, nego da on, kada je reč o sistematizaciji, programu i sličnim stvarima, nema inokosno pravo bez odluke upravnog odbora, čiju većinu bira Vlada Republike Srbije.
U tom smislu, mislim da u ovom zakonu mora da se predvidi veća uloga Vlade i Narodne skupštine, ako želimo da zakonom uredimo ove postojeće i neke buduće agencije koje bismo formirali.
Prema tome, podržaćemo zakon, a molimo da se u skladu sa raspravom prihvate ti amandmani, kako bi se uspostavio red u agencijama, direkcijama i kancelarijama koje su formirane u vreme DOS-ove vlasti.
Da se ne vređamo samo.
Da li se još neko od predsednika poslaničkih klubova ili ovlašćenih predstavnika javlja za reč? Da. Predsednik poslaničkog kluba DSS-a Miloš Aligrudić.