Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Borka Grubor

Borka Grubor

Srpska napredna stranka

Govori

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnikom, dame i gospodo narodni poslanici, u nedelju 1. decembra u Loznici, na izborima za Savete mesnih zajednica, od ukupno 56 saveta u našem gradu, u 55 mesnih zajednica je pobedila lista koju podržava SNS, a u 56. je osvojila dva od pet mandata.

Broj mandata u svih 56 mesnih zajednica je 312, od čega su kandidati koje je podržala SNS osvojili 303 mesta, što je 97,12%. Time su građani Loznice pružili apsolutno poverenje listi kandidata koje podržava SNS, a što je priznanje za dosadašnji rad i najbolja potvrda ispravne i odgovorne politike koju vodi SNS, na čelu sa predsednikom gospodinom Aleksandrom Vučićem.

To je značajan doprinos izgradnji demokratskog društva i daljem jačanju mesne samouprave na putu decentralizacije, ali i pružanja šanse novim mladim ljudima u vremenu bržeg privrednog i sveopšteg oporavka kako Loznice, tako i Srbije u celini.

Ovakav rezultat od 97,12% osvojenih mandata u mesnim zajednicama govori da imamo najboljeg i najjačeg predsednika Aleksandra Vučića, a i najboljeg gradonačelnika Vidoja Petrovića, koji uživaju najveću podršku u širokom narodnim masama Podrinja, a i cele Srbije. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicom, dame i gospodo narodni poslanici, kao prvo, želim da se zahvalim našoj Vladi i predsedniku gospodinu Aleksandru Vučiću za ugovor koji je pre sedam dana potpisan sa azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt“, vezano za izgradnju auto-puta Ruma-Šabac, velikog modernog mosta preko Save, kao i brze saobraćajnice od Šapca do Loznice.

To je veoma važna investicija za našu zemlju, a posebno za Loznicu, Podrinje i celu zapadnu Srbiju. Vrednost ugovora je 476 miliona evra. Gradi se 21,4 km autoputa, novi most i brza saobraćajnica. Radovi će biti završeni u roku od tri godine. Ovaj ugovor znači život za celo Podrinje, jer će doneti nove investicije i nova radna mesta i mnogo više turista, a zadržavanje mladih na svojim ognjištima jer će imati svoju budućnost, moći će da ostanu i da opstanu.

Brza saobraćajnica Šabac-Loznica je duga 54,58 km, širine 19 metara i biće najmodernija saobraćajnica u tom delu Srbije i mnogo će značiti za Rađevinu, cerski i gučevski kraj tj. celo Podrinje. Glavna radna snaga kompanije „Azvir“ su radnici Srbije koji su se pokazali kao veoma vredni i odgovorni, a kompanija posluje u našoj zemlji od 2012 godine, i gradila je autoputa Preljina-Ljig kvalitetno i ugovorenom roku.

Sve ovo je moguće raditi zahvaljujući finansijskoj konsolidaciji države koju je učinio naš predsednik još dok je bio premijer, a nastavila sadašnja Vlada, na čelu sa gospođom Anom Brnabić.

Rekonstrukcijom železničke pruge Šabac-Brasina i renoviranjem svih stanica na tom potezu posle 13 godina pauze uspostavljen je železnički putni prevoz do Šapca i Rume, a ujedno povećani uslovi za transport robe iz Republike Srpske, kojima je ova obnovljena pruga jedini izlaz u svet, što se tiče teretnog saobraćaja. Za par godina Srbija će moći da se pohvali da je za deset godina uradila autoputeva i drugih saobraćajnica više nego u prethodnih 70 godina.

U gradu Loznica i celom Podrinju u poslednjih 30 godina nije otvorena nije jedna nova fabrika, već su postojeće uništene i razorene. Prvi put u istoriji našeg grada došla su dva velika investitora i gradi se nova budućnost Loznice zahvaljujući velikom angažovanju našeg predsednika. U razmaku od nepuna dva meseca postavljen je kamen temeljac za izgradnju dve fabrike 2. aprila za „Mint“ i 31. maja za „Adient“, čime se gradi nova budućnost Loznice. One su od ključnog značaja za ekonomski razvoj i opstanak Loznice, Jadra i čitavog Podrinja, jer će obezbediti radna mesta za mlade ljude i tako ih zadržati na svojim ognjištima.

„Mint automotiv“ je velika kineska kompanija koja će uložiti 100 miliona evra u novu fabriku i zaposliti 1.000 radnika. Ova kompanija je jedan od svetskih lidera u oblasti dizajna, proizvodnje i prodaje, kako strukturnih, tako i dekorativnih delova za automobile. Kompanija je zainteresovana i za izgradnju hotela u Banji Koviljai.

„Adient“ je američka kompanija za proizvodnju presvlaka i autosedišta. Izgradnja fabrike je u toku, a već zapošljava 600 radnika. Po završetku izgradnje fabrike, posao treba da dobije ukupno 1.500 radnika.

Lokalna samouprava grada Loznice je obezbedila svu potrebnu infrastrukturu za oba investitora. Kada se domaćinski posluje onda se iznađu sredstva i na republičkom i na lokalnom nivou. Tako radi odgovorna Vlada, tako radi naš predsednik, tako radi i naš gradonačelnik Vidoje Petrović.

Osim ove dve fabrike u Krupnju je pre par godina počela sa radom turska firma džinsa koja zapošljava oko 160 radnika. Slična firma je planirana i u Malom Zvorniku čiji su pripremni radovi za ovu fabriku u toku, a zaposliće 400 radnika u naredne dve godine.

Što se tiče planiranih investicija za grad Loznicu vrlo važan projekat je postrojenje za preradu otpadnih voda čiju izradu dokumentacije za IPA fondove, finansiraju Ministarstvo finansija, Ministarstvo za evropske integracije i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Takođe je u toku i završna faza priprema za izgradnju novog fudbalskog stadiona. Projektnu dokumentaciju finansira UNDP, a gradnju stadiona Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije.

Kao zdravstvenog radnika veoma me raduje povećanje u budžetu za 2020. godinu za skoro 74% u zdravstvenu infrastrukturu, što će doprineti poboljšanju uslova za lečenje naših sugrađana. U Lozničkoj bolnici je u toku rekonstrukcija tri odeljenja, internog, grudnog i psihijatrijskog. Planirana je izgradnja i nove kotlarnice u bolnici i rekonstrukcija hirurško-ginekološkog bloka ukupne površine 9.200 m2.

Sve ovo uz već isplaćeno povećanje plata u zdravstvu za prvi deo novembra i svim drugim sektorima svakako će uticati na kvalitet zdravstvenih usluga svim našim pacijentima, kao i na smanjenje odliva medicinskog kadra. Zaista Lozničani imaju na čemu da budu zahvalni i našoj Vladi i resornim ministarstvima i lokalnoj samoupravi, a najviše našem predsedniku gospodinu Aleksandru Vučiću, čijom zaslugom je sve ovo i pokrenuto. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, pozitivne efekte finansijske konsolidacije koje je učinila naša Vlada na čelu sa tadašnjim premijerom, a sadašnjim predsednikom gospodinom Aleksandrom Vučićem, danas osećaju svi građani naše države.

U poslednjih 30 godina u Loznici i Podrinju nije otvorena nijedna nova fabrika, već su postojeće uništene i razorene. Prvi put u istoriji grada dolaze dva velika investitora i gradi se nova budućnost Loznice, zahvaljujući velikom angažovanju našeg predsednika gospodina Aleksandra Vučića, koji je u Loznicu doveo dve velike svetske kompanije, „Mint“ i „Adient“. U razmaku od nepuna dva meseca postavljen je kamen temeljac za izgradnju dve fabrike, 2. aprila za „Mint“, a 31. maja za „Adient“. One su od ključnog značaja za razvoj i opstanak Loznice i Jadra i čitavog Podrinja, jer će obezbediti radna mesta za mlade ljude i tako ih zadržati na svojim ognjištima.

„Mint automotiv“ je velika kineska kompanija koja će uložiti sto miliona evra u novu fabriku i zaposliti hiljadu radnika. Ova kompanija je jedan od svetskih lidera u oblasti dizajna, proizvodnje i prodaje kako strukturnih, tako i dekorativnih delova za automobile. Pored navedenog, kompanija je zainteresovana i za investiciju u oblasti hotelijerstva.

„Adient“ je američka kompanija za proizvodnju presvlaka i autosedišta. Izgradnja fabrike je u toku i već zapošljava 600 radnika. Po završetku izgradnje fabrike posao treba da dobije ukupno 1.500 radnika.

Lokalna samouprava grada Loznice je obezbedila svu potrebnu infrastrukturu za oba ova investitora. Kada se domaćinski posluje, onda se iznađu sredstva i na republičkom i na lokalnom nivou. Tako radi odgovorna Vlada, tako radi naš predsednik, tako radi i naš gradonačelnik Vidoje Petrović.

Takođe je u Krupnju pre više od četiri godine, zahvaljujući našem predsedniku, počela sa radom turska kompanija džinsa koja zapošljava oko 160 radnika. Slična fabrika je planirana i u Malom Zvorniku, samo većeg kapaciteta.

Pripremni radovi za ovu fabriku su u toku, a zaposliće 400 radnika u naredne dve godine.

Od izuzetnog značaja za naš region je planirana izgradnja brze saobraćajnice Loznica-Šabac-Ruma. To će omogućiti ne samo bržu saobraćajnu komunikaciju Podrinja sa ostalim delovima naše zemlje, već i podstrek novim investitorima za ulaganje u grad Loznicu i okolinu.

Raduje me najava da će radovi početi u novembru mesecu ove godine, kao i da je pozitivnim rebalansom budžeta za 2019. godinu za ovaj projekat izdvojeno dodatnih 500 miliona dinara.

Ulaganje Republike u grad Loznicu ogleda se i u lokalnoj putnoj infrastrukturi kao što je rekonstrukcija ulica Svetog Save, Železničke, kao i ulaza u Banju Koviljaču sa zaobilaznog puta, gde je finansiranje bilo 60% iz budžeta grada, a 40% iz budžeta Republike.

Takođe, i sanacija klizišta na valjevskom putu, rekonstrukcija i nadogradnja dečijeg objekta „Bambi“ i rekonstrukcija kursalona u Banji Koviljači.

U cilju poboljšanja energetske infrastrukture grade se dve trafostanice u novom naselju Lagator i druga u industrijskoj zoni, a rekonstruiše se trafostanica u Lešnici, izmeštaju se dva dalekovoda u industrijskoj zoni.

Što se tiče planiranih investicija, vrlo važan projekat za grad Loznicu je postrojenje za preradu otpadnih voda, čiju izradu dokumentacije za IPA fondove finansira Ministarstvo finansija, Ministarstvo za evropske integracije i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Takođe, u toku je završna faza pripreme za izradu novog fudbalskog stadiona po UEFA standardima. Projektnu dokumentaciju finansira UNDP, a gradnju stadiona Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije.

Kao zdravstveni radnik, veoma me raduje poboljšanje uslova za lečenje naših sugrađana u lozničkoj bolnici. U toku je rekonstrukcija tri odeljenja: internog, grudnog i psihijatrijskog. Planirana je izgradnja nove kotlarnice u bolnici i rekonstrukcija hirurško-ginekološkog bloka ukupne površine 9.200 m2.

Sve ovo, uz najavljeno povećanje plata u zdravstvu i svim drugim javnim sektorima, svakako će uticati na kvalitet zdravstvenih usluga svim našim pacijentima, kao i na smanjenje odliva medicinskog kadra. Zaista, Lozničani imaju na čemu da budu zahvalni i našoj Vladi i resornim ministarstvima i lokalnoj samoupravi, a najviše našem predsedniku gospodinu Aleksandru Vučiću, čijom zaslugom je sve ovo i pokrenuto. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani predsedniče Komisije, dame i gospodo narodni poslanici, kao prvo želim da izrazim zadovoljstvo što je formirana Komisija za istragu posledica NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije, kao i uticaj na životnu sredinu sa posebnim osvrtom na posledice koje je ostavila upotreba projektila sa osiromašenim uranijumom.

Ubeđena sam da Komisija ima dovoljnog kapaciteta i stručnosti da povereni posao obavi na najbolji mogući način, a za dobro svih građana naše Republike.

Bombe nikada i nigde nisu donele ništa drugo dobrog gde god da su u svetu korišćene, ali bacati ih nemilosrdno na malu državu, kao što je Srbija koja nije ničim izazvala velike svetske sile da nam tako uzvrate je zaista veliki zločin prema našem narodu.

Mi nismo brojčano veliki, ali smo u svim dosadašnjim sukobima vodili odbrambene ratove, nikada nismo nikoga napadali da bi osvajali tuđe teritorije, već smo uvek bili na meti svih osvajača koji su imali nameru da se prošire prema Evropi. Bili smo čuvari na vratima Evrope, a onda nam velike sile uzvrate bombardovanjem i okupiranjem teritorije Kosova i Metohije.

Citiraću besednika, nedavno održanog „Vukovog sabora“ u Tršiću, uvaženog reditelja, Emira Kusturice, koji je tada rekao: „SAD su bombardovale SRJ ne zbog ugroženih ljudskih prava i zločina, nego zbog pomeranja vojne sile prema istoku. Atlantska sila je pokazala mišiće ne samo nama, nego i Evropi, na čijem terenu se odigrala drama i osvojena nova teritorija“.

Ničiji život nema cenu, a poginulo je više hiljada ljudi, žena, dece. Šta je i kome bila kriva mala Milica, koja je izgubila život sedeći na noši ili nerođeno dete u utrobi sa svojom majkom i sve ostale nevine žrtve i ranjeni i osakaćeni u tom sedamdesetosmodnevnom bombardovanju ničim nisu bili krivi NATO-vcima, a oni su im oduzeli život, nešto što je najvrednije svakom živom biću?

Da ne spominjem razaranje gradova, bolnica, mostova, puteva, fabrika, železnica, televizija, vojnih objekata, verskih objekata, repetitora, autobusa. Naš grad je jedini u Evropi, koji je najveći broj puta u toku svoje istorije bio bombardovan, a ipak je preživeo i ponosno blista u svojoj veličini.

Osim izgubljenih nedužnih života više hiljada ljudi, ostala je i velika psihička trauma kod svih naših građana. Sam zvuk sirena, a potom nadletanje aviona nije mogao da ostavi nikoga ravnodušnim, jer se znalo da seju smrt, samo je bilo pitanje koga će u tom trenutku pogoditi. Svi smo živeli u neizvesnosti i strahu.

Kao lekar, mogu da kažem da je u poslednje dve decenije povećan broj obolelih od malignih bolesti i da se starosna dob za pojavu ovih oboljenja sve više pomera na niže ka mlađoj populaciji.

Ubeđena sam da to ima velike veze sa hiljadama projektila sa osiromašenim uranijumom i produktima njegovog raspada, koji su bačeni na našu teritoriju i od čega se ne možemo osloboditi nikada. Lečenje tih pacijenata zahteva timski rad, velika materijalna ulaganja, a kao rezultat dobijemo osobe uglavnom umanjene radne sposobnosti.

Osim štete za pojedinca, štetu trpi i celokupno društvo. Ako su Italijani dokazali postojanje uzročne veze malignih bolesti njihovih vojnika, pripadnika KFOR na Kosovu i Metohiji, zaista ne znam kako bi naše stanovništvo bilo pošteđeno tog štetnog uticaja, pogotovo gde je njihova koncentracija bila velika.

Kao ginekolog sam zapazila da je veći broj spontanih pobačaja u početnim mesecima trudnoće. Nadam se da će ova komisija detaljno razmotriti i ispitati da li su za to krive genetske mutacije nastale štetnim uticajem osiromašenog uranijuma ili toksičnih produkata nastalih njegovim raspadanjem.

Takođe, sve je veći broj mladih bračnih parova koji imaju problem sa začećem i potrebna im je stručna pomoć, što zahteva velika materijalna sredstva. Da li će i ovo biti posledica štetnog dejstva NATO agresije na našu zemlju, ja molim Komisiju da tome posveti posebnu pažnju.

Moj predlog velikim moćnicima koji su nas bombardovali, da nam isplate ratnu odštetu, da bar malo ublaže patnje i nevolje svih naših građana koji su pretrpeli ili trpe i danas bilo kakve posledice njihovih bombi, bačenih na našu teritoriju.

Takođe, predlažem bivšem vlasniku „Farmakoma“ da svoj profit koji se procenjuje na oko 20 miliona evra samo u Zajači podeli sa meštanima Zajače i okoline, da ih bar malo obešteti za svo zlo koje im je naneo svojim nesavesnim poslovanjem, a to su zagađenje vode, vazduha, zemljišta i što je najgore od svega, deca puna olova. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ja želim u ime građana Loznice i Podrinja, i u svoje lično ime, da se zahvalim našem predsedniku gospodinu Aleksandru Vučiću na svemu što je do sada uradio za naše građane, a posebno za današnje polaganje kamena temeljca za novu fabriku kineske automobilske kompanije „Mint“ u industrijskoj zoni Šepak, koja će zaposliti oko hiljadu ljudi.

To će znati novi život za Loznicu i okolinu, jer otvaranjem novih radnih mesta smanjiće se procenat nezaposlenosti. Mladi ljudi biće zadovoljniji i neće odlaziti u beli svet, a i u Fondu za zdravstvo biće više novca za nova ulaganja i za nova zaposlenja.

Takođe, pozdravljam formiranje zdravstvenih centara, tj. spajanje opšte bolnice i doma zdravlja, jer su u Loznici u istom dvorištu, deleći iste zgrade, bile dve odvojene zdravstvene ustanove, što je bilo na štetu najviše pacijentima, a i zaposlenom medicinskom kadru, pogotovo mladim lekarima koji su teže dolazili do željenih specijalizacija.

Zahvaljujem se našoj Vladi i Ministarstvu zdravlja na svim dosadašnjim ulaganjima u lozničku bolnicu, kao i na rekonstrukciji internog, grudnog i odeljenja psihijatrije, koje je u toku, i čija investicija je oko 500 miliona dinara. Takođe je planirano renoviranje hirurškog bloka, infektivnog onkološkog odeljenja. Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, kao žena i kao lekar koja sam ceo svoj dosadašnji radni vek posvetila očuvanju zdravlja žena, želim da najoštrije osudim prebijanje žene Nade Jovanović u Lučanima, samo zato što pripada nekoj drugoj političkoj opciji.

Takođe, osuđujem nazivanje „fuksom“ bilo koju ženu, a pogotovo ne našu predsednicu parlamenta, gospođu Maju Gojković.

Pitam se koja će od nas biti sledeća i sa kakvim verbalnim ili fizičkim nagrđivanjem?

Kao drugo, želim da čestitam našoj predsednici Vlade, gospođi Ani Brnabić, na zauzetom 21. mestu najmoćnijih političarki sveta.

Predlogom zakona o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja utvrđuje se dužnost poreske uprave da Centralnom registru dostavlja ažurne podatke o obračunatim i naplaćenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje fizičkih lica, primaoca prihoda poreza po odbitku na osnovu poreske prijave za porez po odbitku, kao i podatke o obračunatim i plaćenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za obveznike samostalnih delatnosti, obveznike koji obavljaju poljoprivrednu delatnost, kao i posebne kategorije obveznika.

Takođe, ovim Predlogom zakona je propisana obaveza saradnje i razmene podataka između Centralnog registra i korisnika podataka iz Centralnog registra, radi obavljanja poslova iz njihovog delokruga, kao i obaveza Centralnog registra da obezbedi tehničke uslove za njihovu povezanost, ali i elektronsku povezanost sa drugim registrima i bazama podataka koji se vode u Republici.

Centralni registar je obavezan da korisnicima podataka omogući stalan i nesmetan pristup bazi podataka, a prenos i korišćenje podataka samo iz njihove nadležnosti.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, usvajanje Zakona o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja trebalo bi da poboljša naplatu obaveznog socijalnog osiguranja i reši problem iz oblasti socijalnog, zdravstvenog i penzionog osiguranja. Procedura za ostvarivanje prava iz ovih oblasti biće kraća i jednostavnija.

Ovaj zakon obezbediće jedinstvenu bazu podataka o obveznicima doprinosa za socijalno osiguranje, osiguranicima i osiguranim licima u koju se podaci unose i čuvaju i dnevno elektronski ažuriraju. Takođe će biti uspostavljena jedinstvena baza podataka obaveznog socijalnog osiguranja koja će omogućiti da nesavesni poslodavci, koji izbegavaju plaćanje doprinosa budu brzo identifikovani.

Kako je „Farmakom“, poslujući u Zajači, plaćao doprinose za socijalno i penziono osiguranje govori činjenica da većina radnika zaposlenih u toj firmi nije imao overene zdravstvene knjižice. Kada neko od radnika stigne do bolničkog lečenja, pisana je potvrda da je pacijent hospitalizovan, a koju je rodbina nosila u Direkciju gde su dobijali overu na mesec ili dva dana. Ženama i trudnicama iz Zajače i okoline, koje su imale potrebu pregleda kod ginekologa, popunjavale su neke posebne obrasce koji su nam stizali iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja filijale Šabac, a koje su služile kao pokriće umesto overene knjižice, a plate u toj firmi isplaćivali su uglavnom na ruke, čime su izbegavali sve druge obaveze prema državi. Procena zarade vlasnika i njegovih saradnika samo u Zajači je oko 20 miliona evra, a 80% uzorkovane dece u Zajači je imalo olova u krvi preko dozvoljene gornje granice, tako je to radio „Farmakom“. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja treba da obezbedi efikasniju kontrolu naplate doprinosa za socijalno osiguranje, smanjenje troškova administracije i efikasnije funkcionisanje sistema socijalnog osiguranja.

Takođe, se teži sveobuhvatnom vođenju registra zaposlenih, izabranih, imenovanih, postavljenih i angažovanih lica kod korisnika javnih sredstava.

Centralni registar jeste elektronski vođena baza podataka zasnovana na visokim IT standardima i obezbeđuje automatizam u pogledu unosa podataka, kao i unakrsnih kontrola, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta podataka o zaposlenim licima, korisnicima javnih sredstava, kao i boljem planiranju budžetskih sredstava.

Zahvaljujući napornom i mukotrpnom radu našeg predsednika gospodina Aleksandra Vučića i naše Vlade, postignuta je monetarna konsolidacija u našoj državi.

Stabilan budžet sa suficitom u zadnjih nekoliko godina omogućava veća ulaganja i u naš zdravstveni sistem. Ja se ovog puta zahvaljujem Vladi na ulaganju u rekonstrukciju četiri odeljenja Lozničke bolnice internog, grudnog, neurologije i psihijatrije u vrednosti od oko 420 miliona dinara. Radovi su započeti ovih dana. Time će se stvoriti bolji uslovi za boravak i lečenje naših pacijenata na ovim odeljenjima, a i bolji uslovi za rad zdravstvenog osoblja. Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, pre obrazlaganja mog prvog amandmana, želim da čestitam našem predsedniku gospodinu Aleksandru Vučiću dobijanje međunarodne nagrade „Zlatni lav“ za mir u Veneciji za 2018. godinu. To je na ponos svim građanima Republike Srbije.

Biti ambasador mira u svetu u 2018. godini, a poticati sa Balkana kojeg su mnogo puta nazivali inkubatorom ratova i čija su deca generacijama rasla za rat je rezultat snažnog napora u promociji mira, vodnog doprinosa međunarodnog dometa koji karakteriše mandat našeg predsednika.

To je dokaz da u Srbiji i celom regionu postoji ona tiha bezimena većina koja hoće mir, koja ga doživljava kao uslov svih uslova, kao nasušnu potrebu i koja želi da posle vekova smrti nastupi nova era ona u kojoj je vrlina rađati i živeti, pomagati, izlečiti, a ne više ubiti i ne više umreti. Napori koje naš predsednik ulaže u normalizaciju odnosa sa Prištinom, uprkos provokacijama i agresivnom stavu nekih naših suseda su jedan od razloga što je „Zlatni lav“ za mir došao baš u ruke gospodina Aleksandra Vučića.

Kada je reč o Predlogu zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja, njime se omogućava brže i efikasnije ostvarivanje prava kao i razmena podatka državnih organa, odnosno e-uprave, te obezbeđuje zakonski osnov za povezivanje sa drugim registrima i evidencijama u Srbiji. To je reformski zakon od čije će primene imati koristi građani, jer će administracija biti brža i efikasnija.

Primenom ovog zakona trebalo bi da bude uspostavljena jedinstvena baza podataka obaveznog socijalnog osiguranja koja će omogućiti da nesavesni poslodavci koji izbegavaju plaćanje doprinosa budu brzo identifikovani.

Kao zdravstveni radnik, želim da se zahvalim našem predsedniku i našoj Vladi za najavu povećanja plata od sedam do 12% svim zaposlenim u javnom sektoru. Kada se postigne fiskalna konsolidacija u budžetu naše države i kada BDP iz godine u godinu beleži rast od kada je SNS na vlasti, onda je moguće i planirati ova povećanja, koja su apsolutno opravdana za odgovoran i danonoćni rad većine zaposlenih u javnom sektoru, a pogotovo u zdravstvu. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarka sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici.

Sistem smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama nužno podrazumeva angažovanje velikog broja subjekata i prevazilazi svaki od utvrđenih resora pojedinačnih institucija. Postavljeni principi rada državnih organa, autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave zasnovani su na međusobnoj saradnji i razmeni informacija uključujući i partnerski odnos i komunikaciju sa privrednim subjektima i građanima.

Katastrofu na teritoriji grada Loznica koja se ne može ničim sanirati je izazvao prethodni režim bahatim poslovanjem „Farmakoma“ u Zajači nanoseći štetu po zdravlje i životnu sredinu svih meštana Zajače i okoline. Tu će vanredna situacija ostati zauvek. Činjenica da je 80% uzorkovane dece imalo olova u krvi preko dozvoljene gornje granice, da se voda ne sme koristiti ni kao tehnička, da je zemljište puno štetnih agenasa i drugih teških metala, da su najčešća oboljenja u tom kraju maligne bolesti. Ja predlažem da vlasnik i njegovi saradnici svoj profit, koji je samo u Zajači od oko 20 miliona evra podele sa meštanima Zajače i okoline u cilju bar malog obeštećenja za učinjenu im štetu po zdravlje i životnu sredinu. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarka sa saradnicom, dame i gospodo narodni poslanici, Predlogom zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama stvoriće se neophodni normativni uslovi za efikasnije sprovođenje zaštite od elementarnih i drugih nepogoda, što će doprineti povećanju stepena bezbednosti građana.

Jedino ovakvim krovnim sistemskim zakonom mogu se uspostaviti obavezna osnovna načela na kojima se čitav sistem zasniva i definisati zakonska rešenja utemeljena na savremenim metodama i najboljim praksama koje se primenjuju sa istim ciljem i sa kojima se pojedinačna rešenja iz različitih oblasti dalje usklađuju.

U toku katastrofalnih poplava 2014. godine most na Jadru kod Draginjca je poklekao pred nabujalom rekom. Oko 8.500 meštana Gornjeg Jadra iz oko desetak sela je ostalo bez komunikacije sa ostalim delovima teritorije grada Loznice. U pomoć je prvo pritekla naša vojska koja je postavila pontonski most koji je koristio meštanima sve dok tadašnja Vlada na čelu sa predsednikom gospodinom Aleksandarom Vučićem nije izgradila most na Jadru čija je ukupna vrednost 58,8 miliona dinara.

To je bio samo jedan od 276 sagrađenih mostova u toku dve godine na područjima zahvaćenim poplavama u ukupnoj dužini od 15km mostova. Samo u Mačvanskom okrugu, naša država je 2015. i 2016. godine u rekonstrukciju 125km saobraćajnica uložila oko 40 miliona evra. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, osnovni ciljevi Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju u vanrednim situacijama jesu prvenstveno u sveobuhvatnom normiranju preventivnih mera i aktivnosti radi smanjenja rizika od katastrofa, efikasnom reagovanju u slučaju nastupanja katastrofa, kao i što efikasnijem otklanjanju njihovih posledica, kako bi se obezbedili oporavak i normalizacija uslova za život i rad na pogođenom području.

Predlogom zakona stavljaju se u prvi plan principi, planski dokumenti, mere i aktivnosti koje treba da doprinesu što uspešnijoj prevenciji od katastrofa, jačanju otpornosti pojedinaca i zajednice na posledice elementarnih i drugih nepogoda i podizanju nivoa spremnosti za reagovanje u slučaju nastupanja nepogoda.

Grad Loznica je na svojoj teritoriji pretrpeo ogromnu materijalnu štetu u periodu velike katastrofe prouzrokovane poplavama 2014. godine, s obzirom da se nalazi na obali reke Drine, kroz koju protiču reke Štira, Jadar, Trbušnica, Žeravija i druge. Lokalna samouprava grada Loznice je preuzela neophodne mere u cilju smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama kroz sledeće mere i aktivnosti: izgradnja obala utvrde na reci Drini u cilju zaštite bunara pitke vode, sanacija klizišta Valjevski put i Ulice Ive Lole Ribara u Banji Koviljači, sanacija korita reke Štire, sanacija taložnice u Trbušnici, izgradnja deponijsko-konsolidacione pregrade na reci Štiri u Paskovcu, regulacija vodotokova drugog reda, izrada projektne dokumentacije za sanaciju klizišta u Banji Koviljači i Loznici, nabavka sirene, kupovina čamca za spasavanje, protivgradne rakete.

Ukupna vrednost prethodno navedenog i urađenog na teritoriji grada Loznice je 118.669.494 dinara. Sve navedene mere imaju za cilj smanjenje posledica od katastrofa i na očuvanje zdravlja, tj. sprečavanje širenja zaraznih bolesti u slučaju nepogoda bilo koje vrste. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, osnovni cilj i razlog za donošenje ovog zakona je potreba da se sistem smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, kao deo jedinstvenog sistema nacionalne bezbednosti u Republici Srbiji, pravno uredi na jedinstven način, stvaranjem novih pravnih uslova za uspostavljanje jedinstvenog i integrisanog sistema, a da se istovremeno sistem organizacije i funkcionisanja uskladi sa realnim potrebama zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda.

Opština Krupanj je u vreme katastrofalnih poplava 2014. godine pretrpela najveću štetu od svih mesta u Podrinju i okolini. Uništeno je bilo sve. To je bio mrtav grad. Velikim zalaganjem našeg predsednika, gospodina Aleksandra Vučića, tadašnjeg premijera, život je vraćen u to mesto. Nikada u istoriji bilo kog mesta niko od visokih državnika nije toliko puta posetio Krupanj u par meseci 13 puta, kao što je to učinio naš sadašnji predsednik. Radilo se i gradilo danonoćno. Sanirani su tj. izgrađeni putevi, mostovi, vodovodi, sanirana klizišta i oštećeni objekti, ambulante, rekonstruisan dom zdravlja, izgrađeno 29 stambenih objekata, saniran put Krst – Korenita – Krupanj, u dužni 11 kilometara, asfaltiran put LJubovija – Krupanj, u dužni 17,8 kilometara, sanirana brana na Jolovištu rudnika Stolice.

Svima je poznato da su u vreme katastrofa ugroženi ljudski životi i zdravlje ukupnog stanovništva. Tada se vrlo često dešavaju epidemije zaraznih bolesti, bilo zbog zagađenja vode, hrane, neadekvatne higijene, neadekvatnog smeštaja, stresa. Teško je sačuvati zdravlje stanovništva u ugroženim područjima, ali zato je preventiva – zlatni standard, u sprečavanju svih neželjenih posledica katastrofa. Opština Krupanj svake godine izrađuje operativni plan odbrane od poplava i program preventivnih radov a i mera za vode drugog reda na svojoj teritoriji i obezbeđuje sredstva iz budžeta za realizaciju istih.

U cilju zaštite gradskog naselja u opštini je rađeno protiverozivno uređenje gornjeg dela sliva reke Likodre, izgradnjom velikog broja bujičnih pregrada i pragova, kamenih ili betonskih, kao i sanacija korita u zoni mostova, preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, UNDP-a i UNOPS-a i sredstvima opštine Krupanj. Cilj ovih radova je svođenje erozivnih i bujičnih procesa na najmanju moguću meru.

Postojeće bujične pregrade na Kostajničkoj reci i potoku Duboko, su tokom dugog niza godina potpuno zasute, pa se planira njihovo čišćenje, kao i sanacija slapišta na Kostajničkoj reci. Takođe, se planira adekvatno postavljanje zasada horizontalno po izohipsama terena i nasipanje obala masivnim kamenim materijalom, a sve u cilju otklanjanja rušilačkog dejstva bujičnih potoka na strmim delovima ovih reka. Kao preventivna mera izvode se radovi na čišćenju rečnih korita, uklanjanje nanosa i omogućavanju nesmetanog oticanja vode u koritima, ojačavanjem obala krupnim kamenom na kritičnim lokacijama i čišćenje deponijskih pregrada.

Sredstva opredeljena za ovu nameru u opštinskom budžetu za 2018. godinu iznose tri miliona dinara i u toku je izvođenje radova na sprovođenju ovog programa. Opština Krupanj je finansirala izradu projektno-tehničke dokumentacije za regulisanje dela reke Likodre, Kržave i Brštice i ima opredeljena sredstva u 2018. godini, za izradu projektne regulacije Jezave, koja je u 2017. godini pričinila štetu građanima i infrastrukturi. Međutim, realizacija ovih projekata odnosno izvođenje radova na regulaciji prevazilazi mogućnosti opštinskog budžeta. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo, narodni poslanici, naš predsednik i naša Vlada se trude da maksimalno poboljšaju poslovnu klimu ravnomerno na teritoriji cele Srbije, izgradnjom saobraćajne infrastrukture, otvaranjem fabrika i novih radnih mesta.

Na potezu Banja Koviljača-Mali Zbornik-LJubovija, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je rehabilitovalo 53 kilometra puteva. za razliku od prethodnog perioda, kada su tu bile rupe i kada su vozači ostajali bez točkova i uništavali svoja vozila, sada je to moderna saobraćajnica u čiju je rekonstrukciju uloženo tri milijarde dinara.

Molim ministarku Mihajlović i resorno ministarstvo da ima u vidu deo regionalnog puta R113a od Zajače prema Gornjoj Dobrinji koji vodi pored opasne deponije, čija sanacija je u zastoju zbog loše urađene projektne dokumentacije. Taj deo puta u dužini od oko dva kilometra je ostao nezavršen. Projekat sanacije deponije su uradili inženjeri koji nisu ni izašli na teren. To je razlog više da Vlada preuzme odgovornost za licence članova Inženjerske komore, jer je očigledno da pojedini stručnjaci ne rade svoj posao profesionalno.

Kako se prethodni režim trudio da poboljša poslovnu klimu u Loznici, govori informacija do koje sam došla kao član Odbora za zaštitu životne sredine u nadi da se opasni otpad tj. 75 tona cijanidne soli iz centra grada ukloni, došla sam do saznanja da tražim nešto što je već uklonjeno, odraženo i plaćeno, tj. papirološki sve završeno u vreme akcije „Očistimo Srbiju“ a u stvarnosti i dalje stoji na istom mestu. O kojoj se sumi radi i ko je u potpisu, poznato je tužilaštvu. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana potpredsednice Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ovaj zakon omogućava da se uspostave tehnički zahtevi za veliki broj građevinskih proizvoda koji će podići kvalitet proizvoda na našem tržištu. On nameće kontrolu i to je za krajnje potrošače dobro. Time će biti ispunjena obaveza Srbije u okviru pregovaračkog Poglavlja 1, tj. sloboda kretanja robe.

Proizvođači će dobiti obavezu različite frekfencije ispitivanja, različite obaveze po pitanju atestiranja, obaveze stalnosti performansi, tj. moraće sami da obezbede kontrolu proizvoda ili da angažuju nekoga za to.

Novine će osetiti i kontrolna tela promena fokusa rada umesto uzimanja uzoraka i ispitivanja nadzor, promenu metode i frekvencije ispitivanja proizvoda.

Zakon će biti i dodatni podsticaj razvoju građevinarstva i omogućiće da objekti koji se grade budu bezbedni i ekološki prihvatljivi. Naša Vlada, tj. resorno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je rekonstruisalo pristupne saobraćajnice ka Loznici, Krupnju, Banji Koviljači, Malom Zvorniku i LJuboviji, čime je stvorena bolja saobraćajna komunikacija i veća šansa i za naše i strane investitore koji žele da ulažu u naš region.

Takođe je rekonstruisana železnička pruga Šabac-Loznica-Brasina i sve stanice renovirane u predviđenom roku. Time je posle pauze od 13 godina uspostavljen železnički prevoz putnika do Šapca i Rume, a ujedno i poboljšani uslovi za transport robe iz Republike Srpske, kojima je ova obnovljena pruga jedini izlaz u svet, što se tiče železničkog saobraćaja. Ja vam se u ime građana Loznice i Podrinja, tj. čitavog Mačvanskog okruga ovog puta zahvaljujem.

Najava izgradnje brze saobraćajnice Loznica-Šabac, poslovna klima u našem regionu svakako će biti povoljnija za sve investitore. Izrada projektne dokumentacije je u toku i radovi treba da počnu odmah nakon toga.

Zahvaljujući našem presedniku, gospodinu Aleksandru Vučiću, u Loznicu stiže i kineska kompanija „Mint“, koja će uložiti sto miliona evra u novu fabriku i zaposliti hiljadu radnika. Ova kompanije je jedan od svetskih lidera u oblasti dizajna, proizvodnje i prodaje kako strukturnih tako i dekorativnih delova za automobile. Pored navedenog, kompanije je zainteresovana i za investicije u oblasti hotelijerstva.

Sve ovo će i te kako uticati na razvoj privrede u Podrinju o poboljšanje životnog standarda svih građana. Zahvaljujem.