Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Borka Grubor

Borka Grubor

Srpska napredna stranka

Govori

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, amandman predstavlja pokušaj da se ovom predlogu zakona da akcenat na obrazovanje i osnaži opredelenje za brigu o razvoju naše zemlje kroz ulaganje u budućnost. To ulaganje će se mnogostruko vratiti kroz bolji i zdraviji život sadašnjih a i budućih generacija.

Vojno obrazovanje je oduvek u Srbiji bilo vrlo važno zbog našeg geopolitičkog položaja, a uticaj na nivou medicinske doktrine doveo je do toga da su vojne zdravstvene ustanove uvek prednjačile u poboljšanju sveobuhvatnog zdravstvenog sistema Republike Srbije. Kontinuiranim školovanjem kadrova u vojnim zdravstvenim ustanovama kao i njihovom akreditacijom stvara se mogućnost podizanja ukupnog nivoa standarda zdravstvene zaštite ne samo vojnih osiguranika već i svih naših građana.

Vojno medicinska akademija u Beogradu je vrhunska medicinska obrazovna i naučna istraživačka ustanova sa međunarodno priznatom reputacijom i tradicijom dugom 174 godine. U okviru svojih 27 klinika, i 17 instituta, specijalističke poliklinike, nacionalnog centra za kontrolu trovanja, centra hitne pomoći, centra za transplataciju u ovoj ustanovi godišnje se pregleda 230.000 građana civila tj. 40% civilnih osiguranika. Od pre nekoliko godina VMA je potpuno integrisana u republički zdravstveni sistem i pruža najkvalitetnije zdravstvene usluge svim građanima Republike Srbije. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, da zdravstvena ustanova može uspešno da posluje i ostvaruje izuzetne rezultate, a da je državna, govori primer Specijalne bolnice za rehabilitaciju u Banji Koviljači.

U prelepom ambijentu, okruženom umirujućom prirodom, prirodno lečilište sa tradicijom od 160 godina jedinstveni je spoj tradicije i modernih tehnologija. Savremeni rehabilitacioni tretman se sprovodi u kombinaciji prirodnih lekovitih činioca sumporne vode i blata, a pod nadzorom izuzetno stručnog i ljubaznog osoblja. Ova ustanova godišnje primi 17 hiljada pacijenata iz zemlje i inostranstva i ostvari godišnji prihod od oko pet miliona evra.

Potpisan je Sporazum o saradnji i sa Republikom Srpskom i sa Tuzlanskim kantonom. Kao simbol ovog prirodnog lečilišta, nekadašnji dvorac Kur salon je tek nedavno predat na korišćenje specijalnoj bolnici, a sada je u fazi rekonstrukcije i vraćanje sjaja ovoj velelepnoj građevini.

Obnovljeno je i kupatilo Kralja Petra I Karađorđevića prošle godine.

U specijalnoj bolnici se vrši i primena autolognog seruma u lečenju bolnih stanja kod artroze zglobova, diskusahernije, radikulopatija, povreda tetiva.

Kao lider u postavljanju novih standarda u konkurentnosti turističkog tržišta jugoistočne Evrope kroz organizacionu i operativnu izvrsnost, kontinuirane inovacije i investicije, raznovrsnost sadržaja i usluge najvišeg kvaliteta u oblasti medicinskog i velnes turizma specijalna bolnica je na Sedmoj biznis konferenciji u oktobru prošle godine dobila nagradu turistički oskar „Zlatno turističko srce Mediterana jugoistočne Evrope“. Snaga vodopada je u mnoštvu kapljica koje rade zajedno maksima je ove ustanove. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman na Predlog zakona o planskom sistemu Republike Srbije sa posebnim osvrtom na razvoj zdravstva. Da bi građani mogli da koriste zdravstvene usluge i da na najbrži način stignu do zdravstvenih ustanova i putevi treba da budu adekvatni i kvalitetno odrađeni.

Zahvaljujem se Vladi Republike Srbije i ministarki Mihajlović za obećanu brzu saobraćajnicu od Šapca do Loznice i dalje do Republike Srpske koja će mnogo značiti za taj deo zapadne Srbije, a i za početak rekonstrukcije železničke pruge Šabac-Loznica-Brasina, pa sve do Republike Srpske. Time će se stvoriti uslovi za brži i lakši put, a samim tim i investitori će doći pre u taj deo naše Republike.

Prethodna vlada je uložila ogromna sredstva za sređivanje putne infrastrukture na teritoriji grada Loznice, zatim puta Loznica-Valjevo, Loznica-Mali Zvornik-LJubovija. Rekonstruisano je mnogo mostova oštećenih u katastrofalnim poplavama 2014. godine počev od mosta na Jadru u Draginjcu, pa osam mostova u opštini Krupanj. Preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima u opštinu Krupanj je uloženo oko 150 miliona dinara počev od sanacije vodovoda, klizišta, izgradnje 29 stambenih objekata, novčane nadoknade za porušene objekte u vrednosti od 34.894.000 dinara, novčana pomoć za oštećene objekte u vrednosti od 133,2 miliona dinara, asfaltiran je put Krupanj-LJubovija u dužini od 17,8 km. Preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima sanirano je zagađenje Kostajničke reke, reke Korenite i Jadra, nastalo usled izlivanja jalovine sa deponija Rudnika Stolice u vrednosti od 220 miliona dinara. Sanirane su ambulante u Beloj Crkvi i u Mojkoviću, rekonstruisan Dom zdravlja Krupanj u vrednosti od 17.382.000 dinara. U objektima nekadašnje „Krupanjke“ otvoren je proizvodni pogon „DŽinsi“, zaposleno 150 radnika, zbrinuto više stotina porodica.

Sve ovo se desilo zahvaljujući angažovanju našeg predsednika, gospodina Aleksandra Vučića koji je nakon katastrofalnih poplava posetio Krupanj više od deset puta i bukvalno oživeo ovu opštinu koja je bila u totalnom sablasnom stanju. Zbog povoljnije privredne klime odliv stanovništva je smanjen, a broj nezaposlenih je manji od 2.000. U prošloj godini prvi put u opštini Krupanj rođeno je 25% više beba nego prethodne godine.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman na Predlog zakona o planskom sistemu Republike Srbije sa posebnim osvrtom na razvoj zdravstva.

Pošto zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već stanje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, ova Vlada se trudi da u svim lokalnim sredinama pomogne da ljudi bolje i zdravije žive. Tako je i u opštini Mali Zvornik, preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, urađeno pet mostova ukupne vrednosti 54.746.000 dinara, zatim, NBS je uložila 4.293.000 u most na reci Lavnaja u Radalju.

Ministarstvo prosvete je u rekonstrukciji osnovne škole „Branko Radičević“ u Malom Zvorniku i đačku kuhinju osnovne škole u Radalju uložilo 31.524.000. Ministarstvo poljoprivrede je finansiralo uređenje nekategorisanih puteva i projekat kontrole plodnosti zemljišta u vrednosti 3.037.000 dinara. U toku je izrada projektne dokumentacije za renoviranje tajnog podzemnog grada nadomak Drine u Malom Zvorniku, nazvanom Kamena devojka, građenom kao tajno sklonište vojske Kraljevine Jugoslavije. Taj podzemni grad je izgrađen po nalogu kralja Aleksandra i u njemu je svoje poslednje dane u Srbiji proveo Kralj Petar Prvi Karađorđević, pre odlaska u izbeglištvo. Smatra se velikim turističkim potencijalom Malog Zvornika.

Veliki doprinos boljoj i lakšoj saobraćajnoj komunikaciji opština Podrinje je i kompletna rekonstrukcija državnog puta prvog B reda broj 28, od Banje Koviljače do LJubovije, u vrednosti od 720 milina dinara.

Takođe, i boljem povezivanju sa Republikom Srpskom će doprineti novoizgrađen most u LJuboviji „Bratoljub“, u čiju izgradnju je Ministarstvo građevine uložilo 660 miliona dinara.

(Predsedavajući: Privodite kraju.)

U poslednje dve godine investiciona ulaganja u opštinu LJuboviju od strane Republike Srbije su 356.300.000 dinara, uglavnom preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, a i preko Ministarstva finansija, privrede, energetike, turizma, državne uprave i lokalne samouprave.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, podnela sam amandman na Predlog zakona o planskom sistemu Republike Srbije sa posebnim osvrtom na razvoj zdravstva. Da bi se zdravstvo normalno razvijalo i funkcionisalo, svi pojedinci, kao i svi subjekti društva moraju da ulažu u isto preko svojih obaveza koje su dužni da plaćaju državi.

Prethodni režim je imao sasvim drugačiji cilj. U prilog tome govori i činjenica do koje sam došla kao član Odbora za zaštitu životne sredine, a tiče se grada Loznice. Naime, u neposrednoj blizini centra grada, na udaljenosti samo 300 metara, u krugu bivše fabrike „Faka“ nalazi se 75 tona cijanidnih soli još iz doba kada je fabrika radila. U vreme akcije „Očistimo Srbiju“ otpad je upakovan u metalnu burad čiji je rok istekao i soli su počele da cure. Preko Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine sam molila da se taj opasni otpad ukloni. Došla sam do saznanja da ja tražim nešto što je već uklonjeno, odrađeno i plaćeno, tj. papirološki sve završeno, a u stvarnosti i dalje stoji na istom mestu.

Tu nije kraj manipulacijama bivšeg režima. Nakon privatizacije, država je ponovo platila trećinu sume potrebnu za izvoz istog opasnog otpada, koje do dana današnjeg nije mrdnulo sa mesta. O kojoj se sumi radi ja ne znam, niti ko je u potpisu, to je stvar Tužilaštva.

Taj novac je mogao biti usmeren u nabavku neophodne opreme za lozničku bolnicu, kao što su rendgen aparati i skener. Na grudnom odeljenju naše bolnice koristi se rendgen aparat koji je nabavljen daleke 1975. godine, a u službi radiologije dva aparata koji su 1979. i 1981. godište.

Nadležni ministar gospodin Trivan je obećao da će iznaći rešenje da se taj opasni otpad ukloni. Radujem se jer će uslovi za život u Loznici biti kvalitetniji a i građani zdraviji. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, da bi država opstala i razvijala se, narod mora da bude zdrav i obrazovan. Kako obrazovanje počinje od malih nogu, učenjem maternjeg jezika i svog pisma, moramo se potruditi sa sačuvamo i jedno i drugo.

Ponosna sam što delim zavičaj sa velikanima naše pismenosti, nauke, umetnosti, istorije, počev od Vuka Karadžića, Jovana Cvijića, Miće Popovića i mnogih drugih. Lokalna samouprava grada Loznice je prepoznala značaj očuvanja i promocije maternjeg jezika i ćiriličnog pisma, kulturne istorije našeg naroda i programske saradnje sa drugim relevantnim organizacijama u našoj državi, a i u dijaspori.

U čast tvorca naše azbuke u rodnom mestu Vuka Karadžića u Tršiću izgrađen je velelepni obrazovno-kulturni centar površine 3.100 metara kvadratnih sa 40 smeštajnih jedinica i 144 kreveta, dve kongresne sale sa najsavremenijom opremom, internet sala sa šest računara. Poseban značaj ovog centra je u tome što je planirano organizovanje mnogobrojnih manifestacija za učenike osnovnih i srednjih škola iz cele naše Republike, kao što su letnja škola kreativnog pisanja, lepog govora, glume, muzeologije, medijske i digitalne pismenosti, likovne kolonije, semenari za prosvetne radnike, skupovi slavista, boravak studenata iz svih krajeva sveta.

Ukupna uložena sredstva su 320 miliona dinara, od čega je lokalna samouprava uložila 60% sredstava, a ostalo Vlada Republike Srbije, na čelu sa Ministarstvom prosvete i kulture. Zahvaljujem se gospodinu ministru Šarčeviću i ministru Vukosavljeviću koji su otvorili ovaj prelepi objekat u septembru prošle godine na 84. Vukovom saboru i uverili se u opravdanost uloženih sredstava.

(Predsedavajući: Privodite kraju, koleginice Grubor.)

To je naša Petnica broj dva, rekao je tada ministar Šarčević. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, moj amandman se odnosi na razvoj zdravstva u Republici Srbiji.

Smatram da se usvajanjem ovog amandmana daje novi podstrek evropskom putu Srbije, poboljšanju standarda, kao i uslova za život naših građana. U principu, radi se o uvođenju novog i pravednijeg sistema vrednosti, kao i podizanje ambijenta za život na kvalitetno viši nivo.

S toga je vrlo važno nastaviti dalji uspešan razvoj našeg zdravstvenog sistema i na taj način pronalaziti i ispravljati greške iz prošlosti sa posebnim naglaskom na dalji razvoj informacionog sistema u zdravstvu i povezivanje zdravstvenih ustanova u celinu, koja funkcioniše po uzoru na razvijene zemlje.

U naš zdravstveni sistem u poslednjih nekoliko godina je implementirano veliki broj mladih stručnih kadrova iz srednjeg i visokog nivoa obrazovanja, potpuno kompetentnih da prihvate sve izazove koji su pred njima i da se u kontinuiranom radu dalje usavršavaju osvajajući nove veštine, kao i da implementiraju svoje znanje u poboljšanje rada službi u zdravstvenim ustanovama, a prvenstveno na dobrobit naših sugrađana.

Napominjem da bivši režim nije imao sluha za ulaganje u zdravstvo i usavršavanje kadrova, tako da smo u mnogim sredinama došli u situaciju da nemamo dovoljan broj specijalista različitih oblasti, a ni potrebnu opremu.

Osvrnuću se na ustanovu iz koje dolazim, a to je Dom zdravlja u Loznici. Nekada je to bio zdravstveni centar sastavljen iz dve organizacione jedinice – Opšte bolnice i Doma zdravlja. Bivši režim je razdvojio ustanovu na dve potpuno odvojene celine, iako se nalaze u istom dvorištu i delimo iste objekte. Pojavile su se dve administrativno odvojene uprave pod istim krovom. Time se broj administrativnih radnika povećao, a na štetu broja zdravstvenog kadra.

To nije jedini problem koji je nastao ovom nerazumnom podelom. Naime, mladi lekari, koji su stekli uslov za specijalizaciju, nisu mogli da konkurišu za dodelu istih zato što pripadaju navodno drugoj ustanovi. Time su bili u podređenom položaju u odnosu na manji broj mladih kolega koji su radili u bolničkom delu.

Očekujem od ministra zdravlja, a imamo i obećanje, da će u što skorijem vremenu ispraviti grešku iz prošlosti, jer će to biti za dobro i zdravstvenih radnika i naših sugrađana kojima je zdravstvena pomoć potrebna. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, moj amandman se odnosi na razvoj zdravstva u našoj Republici Srbiji u okviru NOKS-a.

Kao lekar ceo dosadašnji radni vek sam posvetila očuvanju zdravlja naših sugrađana, da bi populacija bila zdrava mora svako da brine o životima svih, a ne samo da misli na svoju ličnu materijalnu korist. Navešću vam primer nesavesnog ponašanja bahatog privatnika u gradu Loznica.

Naime, dolaskom „Farmakoma“ za vlasnika rudnika Zajača i postojeće topionice, zdravlje ljudi tog kraja, tog malog rudarskog mesta i okoline je mnogostruko narušeno. Postojeći filteri na visokim pećima nisu mogli da apsorbuju petostruko uvećanu, nazovi, proizvodnju u njima, gde se najmanje topila ruda, a najviše sumnjivi opasni otpad koji je stizao iz svih krajeva sveta, pa čak i iz Australije.

Sve ovo je rezultiralo negativnim posledicama po zdravlje svih, pa i dece. Institut za javno zdravlje Republike Srbije „Batut“ je u više navrata radio analizu krvi i dece školskog uzrasta, a i odraslog stanovništva na prisustvo olova u krvi u Zajači.

Više od 80% uzorkovane dece je imalo nivo olova iznad dozvoljene gornje granice, a to je 10 mikrograma po decilitru krvi. Čak je i beba od 16 meseci imala 16 mikrograma olova u krvi. Većina trudnica iz tog kraja su bile anemične, a većina radnika nije imalo overene zdravstvene knjižice, što znači da vlasnik nije uplaćivao ni socijalno ni penziono osiguranje za njih.

Veći deo plate je isplaćivao na ruke da bi izbegao obaveze prema državi, većina obolelih iz tog kraja su nažalost maligniteti, pogotovu mlađi ljudi. Jedan mladi čovek je jedva preživeo opekotinu nastalu havarijom na visokoj peći, izlivanjem usijane mase na njega.

Lečen je na VMA više meseci, a na moje pitanje da li je dobio ikakvu odštetu od firme, rekao mi je da je dobio da ćuti.

Dolaskom SNS na vlast, firma je, srećom prestala da radi. Nova Vlada gospodina Aleksandra Vučića je prepoznala veliki problem opasne deponije, nastale kao rezultat bahatog poslovanja, pored samog regionalnog puta R113a i obezbedila ogromna sredstva za sanaciju iste.

Sadašnja Vlada je nastavila započeto, a radovi su u toku. Nadam se da se ovakve ekološke katastrofe više neće nikada i nigde desiti i da će krivac dobiti zasluženo. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici Vlade, pozdravljam sve u ime grada iz koga dolazim, a i u svoje lično ime. Dolazim iz grada Loznice.

Kao ginekologu veoma mi je drago što se danas pred nama nalaze ova dva zakona kojima će se regulisati vrlo važne oblasti u našem zdravstvenom sistemu. Jasno i precizno, Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji i Zakon o transfuzijskoj medicini definiše ko, šta može da radi, pod kojim uslovima i ko je nadležan za kontrolu istih. Zakon o BMPO će rešiti problem mnogih bračnih parova koji nisu mogli da ostvare potomstvo prirodnim putem.

Problem začeća je vrlo osetljiva tema i kada se pojavi, obično ga rešava tim stručnih osoba različitih specijalnosti, počev od ginekologa, pa urologa, biologa, genetičara, psihologa i mnogih drugih. Ovaj zakon uređuje veoma važnu oblast u zdravstvu i prilagođava dosadašnji Zakon o veštačkoj oplodnji zakonu koji važi u većini zemalja EU.

Očuvanje reproduktivnog zdravlja žena, posebno mladih, je osnovni zadatak ginekologa, a i svih drugih zdravstvenih radnika. Da bi nam mlade generacije bile reproduktivno sposobne, neophodno je da se uključi i obrazovni sistem uvođenjem obaveznog predmeta u osnovne škole o zdravstvenom vaspitanju.

Svima je poznato da mladi, nažalost, sve ranije stupaju u seksualne odnose, ne razmišljajući o posledicama istih. Zato je i broj abortusa kod maloletnica u našoj zemlji sve veći. Prekid trudnoće u ranoj mladosti može da ostavi trajne posledice u smislu steriliteta, kao i razne seksualno prenosive bolesti koje mogu takođe dovesti do problema sa začećem u željenoj dobi.

Da bi nam nacija bila zdravija i da bi natalitet bio veći od mortaliteta, što kod nas, nažalost, nije slučaj, moramo edukovati mlade i pre stupanja u seksualne odnose. Tako će nam biti i manje bračnih parova kojima je potrebna BMPO i manje će da košta našu državu.

Kada sam počinjala da radim kao ginekolog u mom gradu, u Loznici, broj porođaja na godišnjem nivou bio je 2000, 2100. Posle dve i po decenije taj broj je za prošlu 2016. godinu iznosio 1.030. To je drastična razlika, pogotovo što nam se odliva biološki potencijal odlaskom mladih iz naše zemlje.

Lokalna samouprava grada Loznice unazad nekoliko godina stimuliše natalitet podsticajnim merama, izdvaja određenu sumu novca iz budžeta grada za mlade bračne parove koji prvi put sklapaju brak. Taj iznos je na nivou prosečne neto zarade u gradu, što iznosi 32.000 dinara.

Nezaposlenim majkama porodiljama isplaćuje se mesečno po 20.000 dinara do navršene prve godine života deteta. Takođe, isplaćuje se jednokratna pomoć za prvorođeno dete u iznosu od 15.000 dinara, za drugorođeno dete u iznosu od 20.000 dinara, treće rođeno dete 30.000 dinara, za blizance 40.000 dinara. Za samohrane majke ovaj iznos se uvećava za 50%. Stimuliše rađanje trećeg deteta isplatom novčane pomoći, i to na sledeći način. Do treće godine života deteta tri hiljade dinara mesečno, do sedme godine života deteta pet hiljada dinara, do 15 godine života deteta osam hiljada dinara, do 18 godine života 10 hiljada dinara. Kada se sve ove cifre saberu, to je to punoletstva oko 12 hiljada evra.

Osim do sada navedenog, krajem 2016. godine iz budžeta grada je namenjena suma od pet miliona dinara za kupovinu kuća sa okućnicom do 50 ari, a na selu za mlade bračne parove, da bi ih podstakli da žive u seoskim područjima koji su sve više prazna.

Nadam se da će u danu za glasanje svi u ovom parlamentu podržati ova dva zakona. Zahvaljujem.