DUŠAN BAJATOVIĆ

Socijalistička partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dušan Bajatović je do sada sedam puta bio narodni poslanik u Skupštini Srbije. Prvi put je izabran za poslanika u sedmom sazivu, 2007. godine, a zatim i u narednih šest skupštinskih saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2007. godine do danas.

U sedmom sazivu bio je zamenik predsednika poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, i zamenik predsednika Odbora za odbranu i bezbednost.

U 11. sazivu bio je zamenik predsednika Odbora za kontrolu službi bezbednosti, i član Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

U 12 sazivu bio je zamenik predsednika Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, član Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, i član Pododbora za razmatranje izveštaja o obavljenim revizijama Državne revizorske institucije. Tokom 12. saziva a redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 16 sati, nije se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja nije učestvovao, a u traženju obaveštenja i objašnjenja učestvovao je jednom. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je pet puta, i svaki put glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 11. na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS), zamenik predsednika Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, i zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove. Takođe, bio je član Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 11. na listi Ivica Dačić – Premijer Srbije, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 29. januara 1967.godine u Ravnom selu. Završio je Ekonomski fakultet u Subotici i Višu elektrotehničku u istom gradu, i stekao zvanja diplomirani ekonomista (smer agroekonomije) i inženjer elektrotehnike (smer upravljanja sistemima). Doktorirao je na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu 2021. godine.

Bio je poslanik i šef poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije u Skupštini Državne zajednice Srbija i Crna Gora, kao i u Skupštini AP Vojvodine.

Takođe, bio je i potpredsednik Izvršnog veća Vojvodine, član Izvršnog odbora Regionalne privredne komore Novi Sad, generalni sekretar Omladinskog saveza Srbije, kao i član brojnih drugih društvenih organizacija i stručnih institucija.

Osnivač je i raniji direktor Televizije Most u Novom Sadu.

Oktobra 2008. imenovan je za generalnog direktora Javnog preduzeća „Srbijagas“, i na toj poziciji je do danas.

Takođe je i član nadzornog odbora AD Jugorosgaz, predsednik nadzornog odbora Podzemnog skladišta gasa Banatski dvor, direktor South Stream Serbia a.g, predsednik nadzornog odbora SOGAZ a.d.o. Novi Sad i direktor GASTRANS d.o.o. Novi Sad.

Član je Socijalističke partije Srbije od osnivanja 1990. godine. U više mandata bio je potpredsednik Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije i predsednik Pokrajinskog odbora Socijalističke partije Srbije u Vojvodini.

Potpredsednik je Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije, s tim da mu je ta stranačka funkcija "zamrznuta".
Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 11:12

Osnovne informacije

Statistika

  • 6
  • 0
  • 3 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 15 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo poslanicima - pitanja za vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 22 dana

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

Obeštećenje akcionara Agrobanke

čeka se odgovor 7 godina i 9 meseci i 10 dana

PITANJE ZA POSLANIKE SPS: KADA ĆE BITI OBEŠTEĆENI OPLJAČKANI AKCIONARI AGROBANKE? NAJNOVIJE saopštenje akcionara Agrobanke povodom 4 godine od nelegalnog zatvaranja Agrobanke i pljačke njenih akcionara. B92| sreda, 25.05.2016.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica Narodne skupštine , 29.04.2020.

Poštovana predsedavajuća, član 27.

Vi ste moja drugarica i ja vas izuzetno poštujem i to vaše desničarsko opredeljenje, pa i četničko, mislim drugarica u smislu da se poznajemo, da smo komšije u Novom Sadu, ponekad smo popili kafu i otvarali zajedno most kad nam nisu dali, ali, šta hoću da kažem? Nije dobro da predsedavajući polemiše sa poslanikom. Zbog toga sam se javio.

Drugo, gospodine vojvodo, ja bih sa vama možda i zapevao nekad "Spremte se, spremte, četnici", ali vi sa nama ne bi nikad. I ne bih ja o grobnicama.

(Vojislav Šešelj: Šta?)

Pevali partizanske pesme.

Ne bih ja o grobnicama, nije dobra tema.

Ali, ako mi dozvolite, želim nešto da kažem. Nas, levičara i socijalista je bilo i biće. I nema razloga da se bavite tom činjenicom. Kad izađemo na izbore, prebrojaćemo političke opcije…

(Predsednik: Jel to povreda Poslovnika?)

… Da ne ispadne sad ovde da socijalisti ne sme da se jave zato što postoji primat desničara. Nećemo valjda ratovati?

Samo još jednu ideju, ako mogu.

(Predsednik: Poslaniče, jel to povreda Poslovnika?)

Član 27 - vređanje dostojanstva. O tome govorim.

(Predsednik: Tako je, ali obraćate se svima.)

Ako hoćete da se noćas u pola devet…

(Predsednik: Ne razumem vas od maske.)

Izvinjavam se, u pravu ste. Ali, uterali mi strah.

Znači, ako hoćete da se večeras ujedinimo u pola devet, na bazi antiglobalizma, na bazi toga što gledamo drugačije u Srbiju…

(Zoran Živković: Da se spalite…)

Nema veze, Živkoviću.

Nemojte da to radimo sa pesmom "Spremte se, spremte, četnici". Oko toga nema jedinstva. Ima jedinstva oko budućnosti Srbije i oko onoga kako gledamo na nju. A dnevno-političko mišljenje… (Isključen mikrofon.)

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 20.11.2019.

Poštovana gospodo ministri, poštovane kolege, želim samo da kažem u ime gospodina Dragana Markovića Palme, našeg koalicionog partnera, da je on morao da ode da položi neki kamen temeljac, jer je mislio da neće trajati utvrđivanje dnevnog reda dva sata. On kaže da je to patriotizam. Preneo sam njegovu poruku, a njegove kolege, poslanici iz Jedinstvene Srbije, će iskoristiti taj deo.

Vidim da su kolege već počele da se bave ciframa. Smatram da je to razmatranje za pojedinosti.

Pozabavio bih se nekim stvarima, nešto malo istorije, a i nekim stvarima gde mislim da treba da budemo ponosni na ovu Vladu od 2012. godine.

Mi smo svi zaboravili da je država bila, ali zaista, opljačkana, ne samo u budžetu, nego i u pljačkaškoj privatizaciji, razrušenoj industriji, u bankarskom sistemu koji ne pripada srpskom kapitalu i svim tim nekim raznim stvarima – visokim kamatnim stopama, velikim zaduženjima, maltene bankrotiranom državom.

Prošli put u istoj ovoj sali, sa istog ovog mesta, smo komentarisali da je najvažniji cilj prethodnog budžeta da zakuca fiskalnu konsolidaciju i da više nema remećenja, kada je u pitanju fiskalna konsolidacija, jer je fiskalna konsolidacija uslov da uopšte uđete u razvojni budžet. Ovaj put je to urađeno.

Dakle, ovaj budžet, bez obzira, koliko sam ja razumeo, poštovani gospodine ministre, to je ono što predstavlja, da kažem, višak u apsolutno konzervativno planiranom budžetu, a u smislu potrošnje usmerene na dve stvari. Jedna je u povećanju plata i penzija, a ja bih rekao u rast standarda, pa ću se vratiti na to. To je važno, a sa druge strane povećali ste investicije sa 220 na, čini mi se, 260 milijardi, što znači da se deo novca… Ipak je kod nas Vlada najveći poslodavac i verovatno ćemo kao mala zemlja sa relativno plitkom privredom, još uvek, sve je bolja, i dalje će Vlada biti najveći poslodavac. Predviđaju se velike investicije, pa ću se kasnije vratiti na to.

Slušao sam juče na našoj omiljenoj televiziji N1, koja se bavi pravdom i slobodom, guvernera Šoškića. Kaže – ne treba da se podignu plate, jer produktivnost nije porasla. Naravno, vlast je odgovorila, odnosno Vlada je odgovorila – čekajte, mi smo to dali iz realnog novca koji smo uštedeli. Dobre su strane investicije. Oni se rugaju da smo šampioni, ako to priznaje „Vol strit žurnal“. Porede 1,3 u Nemačkoj, koja ima 1.100 milijardi izvoza sa onim što je realni rast u Srbiji, ali je realni rast u Srbiji. To nije realna ekonomska analiza.

Prošli put smo konstatovali da su strane investicije pokrile sve ono što su bili fiskalni deficiti. To je bilo dobro. One su ove godine još veće i biće još bolje, ali šta je suština? Ako želite da podignete unutrašnji BDP, imam dve preporuke. Jedna je da mora da se poveća unutrašnja potrošnja. Ukoliko nemate rast potrošnje, ne možete imati rast društvenog proizvoda. To je nemoguće. Možda će nešto tog novca otići napolje, jer struktura naše industrijske proizvodnje nije dobra, ali u redu ako kupimo neki šporet koji je proizveden u Nemačkoj, to je jedna stvar, a valjda smo pokupovali te šporete, ali pijaca, većina supermarketa sadrži srpsku robu. Ako ubrzamo obrt kapitala u srpskoj privredi, podignemo ono što ulažemo u potrošnju, ne možemo neograničeno, nismo mi Angela Merkel pa da emitujemo hiljadu milijardi evra kada treba da se podigne u potrošnju, pa kupiš nemački televizor, nemački auto.

Mi to nemamo, ali imamo ono što imamo i ako sam ja u pravu, a računao sam, ovo sada od 9% za javni sektor, a pratiće ga i minimalna cena rada i u privatnom sektoru, a samim time što fali kvalitetnih ljudi doći će do rasta zarada i u privatnom sektoru i bez mera Vlade Republike Srbije, sve će to podići unutrašnju potrošnju. Unutrašnja potrošnja treba da bude onoliko koliko može da bude. Malo kod nas mora biti ograničena, zato taj rast ne može da bude neograničen, dakle, mora da bude kontrolisana, dobro je zapakovana, podići će nivo standarda građana, ubrzaće obrt novca u privredi, pre svega, u sektoru usluga i u sektoru trgovine, a samim tim ćemo imati i uticaj na BDP

S druge strane, gospodine ministre, ja putujem svaki dan za Beograd, to je moj drugi predlog, poslednje dve godine tri puta ima više kamiona. Ne znam da li su svi oporezovani ili nisu, ali znam da je gužva na putu. Razumem da možemo da budemo iracionalni da vozimo automobile levo-desno, ali sumnjam da neko vozi prazne kamione levo-desno. Interesantno - ima jako mnogo srpskih registarskih tablica, nisu sve turske, što znači da neko vrši naše usluge.

Ako imate u tom sektoru porast, moj predlog bi bio, ja bih se time pozabavio, mada znam da to rade neke druge službe, neke su u okviru Ministarstva finansija, neke su uopšte u okviru Vlade Republike Srbije, mislim da se može napraviti mnogo veći zahvat u sivu ekonomiju. Zašto? Zato što mi smo to do sada možda tolerisali, zato što deo stanovništva malo i živi od te sive ekonomije, pa ga ne treba dodatno osiromašiti, ali mera sive ekonomije treba da bude na nivou 10ak posto, možda 15% za tranzicione zemlje, a ne 30% kao što mislim da je slučaj kod nas.

Prema tome, deo rezerve za bolje punjenje budžeta ne leži samo u ovim merama koje su ovde predstavljene, nego i u zahvatu sive ekonomije.

Dakle, ove mere uz javne investicije, koje su ovde opisane, a želim samo da komentarišem još jednu stvar, vidim veliku kritiku što se prave međudržavni aranžmani sa Rusijom, Kinom, Azerbejdžanom, Turskom itd. Pa ako nekome to smeta, neka dovede francuske, britanske i američke investitore. Mada imamo nešto i američkih koje su isto tako napravile, ali to malo ko spominje, nama treba rezultat u izgradnji infrastrukture, bila ona digitalna, putna, železnička ili gasna, nema napred.

Zato mislim da mi još uvek nismo članica EU, vozaju nas levo-desno, menjaju pravila. Mi treba da se držimo našeg nacionalnog interesa, a naš nacionalni interes u uslovima u kojima je Vlada Republike Srbije, a ja bih rekao i Ministarstvo finansija, obezbedila, evo ja sad dižem kredite, 1,7 na bilanse koje imamo. Država na 1,25 na obveznice. Znate kako se to u privredi kod menadžera zove? Džaba pare.

To je kao da vam je neko poklonio novac pod uslovom da znate u šta investirate. U ovom momentu vidim da država investira u infrastrukturu, rekao sam zašto treba. Mislim da na sledećem budžetu, jer ne vidim neke velike političke promene šta god da se dešavalo, u smislu vladajuće većine, treba da razmislimo o tome da malo više podržimo domaći kapital.

Razumem da sve proizvodnje koje se prave u Srbiji one ne mogu biti dovoljne, sve što se proizvodi u Srbiji mora da ima regionalni karakter. Nama odnosi sa Hrvatskom, mada imamo mi višak u CEFTA u razmeni, ali…

(Mihailo Jokić dobacuje.)

Tako je, o tome i govorim. Ali sve proizvodnje moraju da budu regionalne. Vi ne možete proizvoditi za neko malo tržište, možete neke, ne znam, rusku salatu, neke sokove, itd. a i to bi bilo dobro. Ali ono što osmišljamo, u šta bi ulagali sa malim i srednjim kapitalom pošto nemamo dovoljno veliki broj brendova i velikih sistema sa kojima bi mogli da se povežemo u ovom momentu to nemamo, videćemo kako će se dalje razvijati „Fijat“, videćemo kako će se dalje razvijati „Ling Long“, videćemo kako će se ti kompomentaši razvijati, ali ja bih jako voleo, pošto mi imamo nedovoljno fabrika, naša struktura poljoprivredne proizvodnje, izašao je gospodin Nedimović, to je jedina kritika, poštovani gospodine ministre finansija, koju imam, što je smanjena za poljoprivredu. Tamo se pravi čista 3%, nije mnogo, za donacije one. Tako piše na analizi onog budžetskog, ali nema veze.

Zašto govorim o poljoprivredi? Setvena struktura je loša. Naš seljak se opredeljuje za tradicionalno jer ne može da očekuje zaradu. Nismo napravili pravi Zakon o zadrugarstvu, nismo stimulisali tu vrstu udruživanja poljoprivrednika. Ako ne znaju oni sami da vidimo da li privatni kapital ili država na sebe da preuzme obavezu da udruži poljoprivredne proizvođače, da tu proizvodnju napravimo onako kako možemo da izvezemo, da imamo fabrike koje od žita prave bonžitu, da sejemo više paradajiza, paprike, kultura koje imaju sledeći stepen prerade.

Pozdravljam ove kvote koje smo dobili za izvoz mesa i u Rusiju i Tursku i sve je to lepo, nego mi se nekako čini da mi malo izvezemo tog kvalitetnog mesa, a uvezemo, ne znam koliko to baš ima inspektora, nešto manje kvalitetno, ali mi bi trebali da vidimo da tu svinju pretvorimo u onu konzervu šunke i onda je izvezemo napolje.

To je nešto što ja vidim da bi uz pomoć odgovarajućih podsticaja, a vidimo da će iza izgradnje infrastrukturnih i digitalnih projekata, a i ovaj budžet ovde - on ima dovoljno potencijala. Reći ću zašto mislim da će naredna godina biti možda dobra. Pogledajte deficit opšte države – 0,5%. Mislim, gospodine ministre, da deficit opšte države nikada nije bio 0,5%. Šta to znači? Da smo osim što smo stopirali zaduživanje na nivou Republike, odnosno republičkog budžeta, mi smo zaustavili nepravilno trošenje novca u lokalnim samoupravama koje se često ne sviđa, ali će dati efekte.

Ako je nama opšta država na deficitu od 0,5%, a država na 0,3%, mi i sami znamo da će sigurno biti još jedan, kako su ga ovde u Fiskalnom savetu nazvali, pozitivni rebalans budžeta koji možemo da usmerimo u nešto što bi zvali reindustrijalizacija. Kod nas kada se govori o reindustrijalizaciji svi mislimo da ćemo mi sada da napravimo neke velike fabrike. Nemamo mi dovoljno brendova. Možemo da se udružujemo sa nekim srednjim ili velikim proizvođačima pa da unutar Srbije i mi sami proizvodimo neke stvari. Dakle, mi imamo taj potencijal.

Sa ovom cenom kapitala za koji sam siguran, s obzirom da je euribor, čini mi se i dalje negativan, Fed ionako neće nešto povećavati Amerikanci, možemo očekivati ovu cenu kapitala sa ovim bankarskim rejtingom barem dve do tri godine. Ako znamo šta treba da radimo i ako je država počela da se razdužuje i ako je tamo pad, ako je recesija – šta rade kapitalisti? Šta je rekao Rokfeler – gospodo, nije vreme da stvaramo novi kapital, vreme je da ga sačuvamo.

Sve banke su visokolikvidne, čak i one u Srbiji. Znači, može se doći do novca ukoliko imate fine, dobro planirane investicije.

(Mihailo Jokić: Konverzija dugova.)

Molim? Konverzija dugova, kolikoj znam, ministarstvo to prati, već radi. Smanjujemo kamatne stope. Dolar, evro je dobro struktuiran u javnom dugu Srbije. Nisam mislio da govorimo o tome, ali može, ako treba. Tu je gospodin ministar.

Šta sam još hteo da kažem? Ovaj sistem koji nije bankarski, koji nije baš naš, ja ga vidim kao brz sistem. Kada biste otišli kod ovih naših privrednika koji ipak nešto proizvode i izvoze i postavite im pitanje – gospodo, šta biste vi hteli da država uradi za vas? Jel možemo ikako kratkoročne skupe kredite da zamenimo za dugoročne jeftine, zato što ne postoji proizvodnja u nekom kvalitetu u kojem vi možete razvijate tu priču, a da vi u stvari imate kratkoročni kapital za koji ne znate koliko će on tačno da vas košta i onda se oni teško odlučuju na rizik. Dosta novca stoji zbog neizvesnosti ulaganja u slamaricama, nije bitno, mi to tako kažemo, da li je to po kućama ili po bankama, svejedno.

Imam još jednu primedbu. Ovde se dosta često polemiše, a video sam, to su uglavnom ovi koji su protiv vlasti, da je evro depresiran, da je precenjen.

Naša ekonomija još uvek ne dozvoljava neke mere u kojima bi mi mogli da koristimo ono što je Orban radio u Mađarskoj, tu malu inflaciju, pa da peglamo neke dugove, stvari, ono što bi uradila država na period od par godina, a što je u stvari ekonomski zdravo. To prepoznaje ekonomske teorije. Zašto smo sačuvali dinar kao i oni forintu ako to nećemo uraditi. Ali nam treba još jedna godina. Dolar smo mi manje-više uradili. Dolar smo dobili po dobrim cenama, ali da ne komentarišem ja to.

Komentarišem da postojanje domaće valute nudi dve stvari – da se jedan deo uz pomoć NBS neinflatorno finansira, a drugi deo da uz pomoć domaće valute u stvari pojeftinite finansiranje određenog fonda stvari, i tako čak i smanjite dug, a pre svega unutrašnji dug da se opegla. Spoljni morate da platite u devizama. Ja bih razmišljao, recimo, u tom smeru.

Još jednu stvar, kada je u pitanju ovaj fiskalni sistem, trebali da vidimo, sada je pitanje, vidim rastu nam zlatne rezerve, raste nam kvalitetna valuta, dobro plasirana, tvrda u euru, mada se ta korpa valuta menja. Moramo da dođemo u poziciju u kojoj banke koje imaju višak likvidnosti ne ulaze repo operacije i rade samo sa NBS, to je taj povrat novca. Nego da radije plasiraju, da im se više isplati da plasiraju sredstva u privredu. U ranijem periodu kada smo imali ove kamatne stope, o kojima je govorio gospodin Mali, 6,5%, na dinarske račune 10%, 12%. Pa, svako je propao.

Ali, sada kada smo u stanju da čuvamo i pokazali smo već dve, tri godine u nazad da smo u stanju da čuvamo odnos evra i dinara, treba razmisliti o stimulaciji privatnog kapitala koja ne ide samo ka tome da država ga nešto stimuliše. Vidim ovde sa 62 na 61, pa kaže Fiskalni savet, bilo bi bolje da smo sišli na 58 u doprinosima. Nije suština u tome. Dajte vi mogućnost da se nabavi jeftini, pa bar na srednji rok dobar kapital. Svaki dobar privrednik u Srbiji će, mali i srednji, će to znati da iskoristi.

Dobro nam ide oko sektora usluga. Imamo deo oko banjskog turizma. Oko industrije će to ići malo teže, ali može u segmentu prerađivačke industrije kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi. Mi bi tu mogli uz ove javne radove koje danas sprovodi, pre svega Vlada Republike Srbije sa svojim partnerima, neka to budu i ti istočni ugovori, oni bar hoće da daju par, i bar nemaju političke zahteve, a i kapital je po svojoj ceni vrlo primamljiv. Zašto postoji inicijativa 16 plus 1, sada je 17 plus 1, a samo će Srbija biti kritikovana. Ne vidim razloga za to.

Jednu dobru stvar ste rekli gospodine ministre, koliko sam čuo, ja nisam bio nažalost, iako sam član Odbora za finansije. Kada pričamo oko ovog rasta plata, vi ste povećali učešće plata u BDP sa 9,3 na 9,5, a evropski prosek je, čini mi se negde oko 11, ili čak i više, u Francuskoj 12 i kusur. Nismo ništa loše uradili. Mi smo u stvari napravili dobru stvar.

Povećaćemo unutrašnju potrošnju, a da pri tome ne poremetimo fiskalnu stabilnost, dobićemo brži obrt novca, što će samo po sebi dati neke efekte. Imaćemo bolji standard stanovništva. Možemo tako da uradimo i sledeći put, korak po korak, ne možemo da uradimo sve odjednom.

Ja sam otprilike hteo da, mada mi je ostalo još minut i po, ne moramo sve da potrošimo…

(Mihailo Jokić: Još jedna stvar, zlato.)

Pozdravljam kupovinu zlata, pozdravljam miks koji je napravljen u smislu valuta, koji je danas mnogo čvršći i mnogo bolji nego što je bio, jer neke od hartija od vrednosti koje su se ranije ubrajale u devizne rezerve Republike Srbije nisu bile tog kvaliteta kojeg su danas.

Šta hoću da kažem, neko voli da kaže od 2012. godine vlast, moje kolege više vole da govore od 2014. godine, svejedno, imamo dobre ekonomske rezultate, ako se meri tačka od koje smo počeli.

Mi ovde ne govorimo o demokratiji, ovde govorimo o tome da se stvaraju uslovi da stvarno dođemo do mogućnosti da uđemo u nešto što se zove teorija rasta. Gospodine ministre, i vi i ja znamo, kada pređemo platu od 550 evra, taj odnos ponude i potražnje u stanogradnji, u investicijama i sve, u stvari će biti okidač za prvi nivo teorije rasta koji će dati odlične rezultate, ja se nadam u četiri godine, ako budemo ovakvu politiku sprovodili.

Ja sam kao neko iz privrede ovde, ima nekih 70 miliona „Srbijagasa“ da znate, nismo dužni nikom ništa, zadnje tri godine imamo po 150 miliona neke ebide. Ovo je za ono što mi zovemo Turski tok, ostalo je zavarimo još cevi za 22 km, mislim da je i to neki rezultat, biće neka razvojna mogućnost, a vama hvala što ćete podržati tu vrstu. Zabranjeno mi je da tražim za tekuću likvidnost, ali za investicije nije.

Čestitam Vladi Republike Srbije, personalno čestitam i ministru Siniši Malom, pre svega za rezultate za cenu kapitala i za ono što je urađeno sa bankama, sa MMF i sa Svetskom bankom, odsustvo političkih uslova i cena kapitala koji ćemo sigurno imati, barem na period od dve, tri godine i na dužu ročnost kapitala, koji ćemo nadam se dobiti kod domaćih banaka. Mislim da će to biti dovoljno, uz određenu podršku koju dodatno može da da Vlada republike svojim merama.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 20.03.2019.

Ja se zahvaljujem parlamentarnoj većini što je stavila pitanje finansiranja Vojvodine na dnevni red, iako ono očigledno neće biti danas uspešno rešeno. Da bi to imalo smisla, jer posle pauze ne bi imalo smisla, želim samo da na nekoliko stvari odgovorim u ovoj polemici.

Prvo, ja sam ponosan na ulogu SPS od 1988. godine, šta god to ko tumačio. Govor koji je izneo gospodin Čanak ovde je tipičan dokaz kako je korišćenje istorijskih fakata nesporno, kao što je radio i gospodin Šešelj. Vi, u stvari, možete da napravite, kombinacijom velikih istorijskih događaja, tipa Majske skupštine, sastanaka opskurnih društava, Somborska skupština, neka novosadska i sličnim stvarima, da napravite jedan miks i sada je tako ispalo da mi, u stvari, o budućnosti autonomije Vojvodine treba da raspravljamo u prošlosti.

Vojvodina je deo Republike Srbije i ako sam išta dobro danas čuo, gospodine Čanak, od vas jeste da ste shvatili da separatistički projekti, tipa „Vojvodina republika“, više nemaju nikakve šanse ne zato što vi nećete, nego zato što ne mogu da opstanu.

Podsetiću vas da ste vi bili vrlo ponosni što ste učestvovali na skupovima separatista širom Evrope. I dan danas u vašem programu piše da se zalažete za Vojvodinu republiku, ako niste obrisali ovih dana.

Da li su to legitimne političke ideje? Iz istorijskog osvrta smo videli da jesu, ali pančevački advokat Duda Bošković, koji je osnovao autonomaški pokret u Vojvodini 1924. godine, za saveznike je imao, recimo, Hrvatsku seljačku stranku.

U periodu raspada Jugoslavije takođe su te autonomaške ili autonomističke stranke imale sličnu vrstu saradnje, da ne spominjem te BIA, CIA, MIA i ostale. Jugoslavija se nije raspala zahvaljujući volji svojih naroda, nego volji političkih elita komunističkih. Kako god hoćete.

Deo vašeg tumačenja naravno da je najvažnija godina prisajedinjenja Srbiji mimo pokreta Srba do 1918. godine. Normalno da je to prisajedinjenje Vojvodine Srbiji odlukom Narodne skupštine.

To što spominjete 31. jul 1945. godine, nažalost, moram da se složim sa četničkim vojvodom Šešeljem koji negira sve komunističke akte, ali to jeste bio deo onoga kako su komunisti posmatrali organizaciju Jugoslavije i tačno da je Srbija bila pokrajina, Vojvodina bila pokrajina, Kosovo bilo pokrajina, Crna Gora bila pokrajina. Sve su to bili pokrajinski komiteti, Kod komunista, ako čitate istoriju Saveza komunista, SKPB. Prema tome, jeste to pravno preneto iz narodnooslobodilačke borbe i ja to pozdravljam, ali ne mogu da se složim sa vama da je to neki datum o kome mi treba da razmišljamo, a i sami ste spomenuli da je prvo prisajedinjenje Vojvodine posle svega onoga što su Srbi preživljavali, na čiju stranu su Srbi stali u Austrougarskoj, taj je vladao. Jedno vreme je vladao.

Pravi datum je 1918. godina. Ja ne volim one koji se predstavljaju da su jedini zastupnici interesa, kako vi volite da koristite izraz, građana Vojvodine. Mislim da nam je korišćenje termina i kada je pisan statut aktuelni, pa posle Ustavni sud to poništio, kad smo pošli u to da… A to smo zamerili DS, ne znam kako ste vi, vi ste podržavali akademika Firu 2002. godine, kada je on pisao osnovni akt AP Vojvodine, što bi značilo ustav AP Vojvodine, a to bi značilo Republike i vi sada koristite dva termina koji proizvode sumnju, iako i ja, kao i vi, želim da budem lokal-patriota, i ja vam to lično zameram, proizvodite sumnju jer koristite dva termina. Jedan je teritorija AP Vojvodine. Ustav ne prepoznaje teritoriju AP Vojvodine kao nekakvu federalnu jedinicu ili kao nekakvu kategoriju u tom smislu.

Sledeće, stalno smo pokušavali, neki krugovi u Vojvodini ne i ja ili SPS da kažemo da se autonomija zasniva na pravu građana i građanki. Nema te vrste prava građana i građanki, stanovnika ili glasača koji žive na teritoriji Vojvodine da mi možemo da protumačimo, da iz toga izvodimo pravo da imamo nekakvu autonomiju Vojvodine.

Mi autonomiju Vojvodine možemo da naslovimo kada je tumačimo na nekakve istorijske događaje, na nekakve kulturološke stvari i to je relativno tanko, ali ona mora da počiva na Ustavu Republike Srbije. Dakle, samo na Ustavu Republike Srbije.

Mi koji želimo da promovišemo, a u programu SPS postoji autonomija Vojvodine, ne mislim da je treba ukinuti, za razliku od gospodina Šešelja, želimo da aktivnosti na poboljšanju, ako hoćete, i standarda i kulturnog oblika i saradnje sa mojim prijateljima… Ja često kažem gospodinu Balintu – bez manjine nema većine. Vojvodina poznaje taj suživot. Ja čak mislim, iako su propali ovi modeli multikulturalizma u celoj Evropi, to je Angela Merkel rekla još 2007/2008 godine, hajde da vidimo, ako možemo da primenjujemo modele interkulturalizma, jer očigledno multikulturizam nije imao dovoljno sažimanje, pa i mi u Vojvodini smo i u vreme ratnih dešavanja ovih najnovijih imali svakakve nekakve situacije o kojima sada ja ne bih da polemišem.

Dakle, mislim da svi koji se zalažu, evo, uključujem i sebe pod to, da rešimo pitanje autonomije Vojvodine, ne treba da koristimo termine, ni zahteve koji vode ka tome da svi drugi… Evo, kolege poslanici, svi građani Srbije, a moramo voditi računa, jer Srbija je jedinstvena, imaju sumnju šta su naše stvarne političke namere.

Dobro je ako smo odustali, a ovde to ne vidim, mada nije ni tema i nema u deklaraciji, interesantno, nema sudske, izvršne i zakonodavne vlasti. To i u budućoj preradi Ustava pod pritiskom Evrope ili ne-Evrope treba da bude izbegnuto. Sudska, izvršna i zakonodavna vlast moraju da budu jedinstvene. Vojska, policija, pa čak i poreska uprava, ako ništa drugo, zbog nemogućnosti da se uspostavi jasna metodologija kod poreske uprave, kome koliko pripada poreza, treba da ostanu jedinstveni.

Ne kažem da u okviru prenetih nadležnosti… Dakle, sada ne govorim o finansiranju. Nije moguće uspostaviti na nivou AP Vojvodine, kako ga vi definišete kao predlagač, sada ne polemišem sa vama lično, nego ste dali kao predlog neki srednji nivo vlasti, ali on ne sme da ugrožava ono što bi bilo imperativno od strane Republike. Nema potrebe da to radimo. Sve to možemo da uradimo unutar Ustava ili novog ustava Republike Srbije i u okviru zakonodavnog sistema Republike Srbije.

Jednu stvar moram da priznam, iako smo bili u različitim sastavima vlasti još od 2000. godine, neću da tumačim ranije, ni u jednom momentu ovaj parlament nije imao ili barem mi iz Vojvodine, većina će nas govoriti ovde iz Vojvodine, nismo imali političku težinu i nismo uspeli da se ujedinimo oko tri stvari, a to su ta tri zakona – o prenetim nadležnostima, o imovini i oko finansiranja AP Vojvodine.

Slažem se da oni koji politički dobro promišljaju uvek znaju da je bolje zatvoriti problem i zato ja pozdravljam ovu sednicu, makar za sada medijski zatvorili ovo pitanje, a politički ga otvorili kada počne neka priča oko novog Ustava. Bolje je zatvoriti političko pitanje i držati ga u nekom zakonskom okviru, kakvom-takvom, nego da je ono stalno otvoreno jer je Ustavom garantovano i to je, čini mi se, poslednji elemenat u kojem bih mogao da podržim ono što je ovde napisano.

Možemo mi sada da polemišemo oko raznih i istorijskih stvari, ja sam hteo samo da kažem još nekoliko stvari koje se tiču, ne verujem da su građani pročitali ovo što ste vi predložili oko finansiranja, znate šta, mi ne možemo imati nikakvu federalnu jedinicu, srednji nivo vlasti može biti orjentisan samo na Vojvodinu, jer za sada mislim da nije zdravo da mi pričamo o autonomijama po Srbiji dok ona ekonomski ne ojača, dok ne završimo otvoreno srpsko nacionalno pitanje, govorim i o Republici Srpskoj. Govorim i oko situacije oko Kosova i nema potrebe da sada neko u Vojvodini zbog 20, 30 i 40 hiljada birača koji radije gledaju Beč nego Beograd, sada treba da ima nekakve druge stavove.

Valjda ćemo svi da se borimo za Srbiju da ona uspe i da na uspešan način, šta god to značilo, zatvorimo, zaokružimo, zaštitimo još uvek otvoreno srpsko nacionalno pitanje.

Ne kažem da nije albansko otvoreno. Jeste. Ko ga je otvorio? Nismo mi. Otvoreno je pitanje unutar Bosne i Hercegovine. Videćemo šta će biti sa Makedonijom. Ako se ova rasprava i otvara u okviru neke potencijalne promene unutar Ustava, ona i dalje mora da obezbeđuje jedinstvenu strukturu Republike Srbije.

Kad-sad, želimo da pričamo ovde oko još nekih stvari, prosto moram da kažem, tačno je da je u vreme antibirokratske revolucije smenjeno 40 hiljada, možda i najboljih kadrova, dobro školovani, ali i 5. oktobar, čiji ste vi bili nosilac je smenio još više ljudi u Vojvodini, a nisam siguran da je proces bio demokratičniji nego proces diferencijacije. Boga mi, možemo da izvedemo i tu statistiku.

Još nešto što čime možda vredi polemisati, vi ste kao iskusan političar i odajem vam tu priznanje, zaista, izneli ste brojke koje, sada mi ovde ne znamo koliko smo i kako smo pljačkali Vojvodinu, koliki je sada bio dohodak u dinarima te i te godine u Kraljevini Jugoslaviji, ne možemo da polemišemo sa vama, ali mogu da polemišem sa nečim drugim. Jeste, i žito se otimalo, najviše u Vojvodini, jer ga je ujedno i bilo, ali moram nešto da kažem i Vojvodina je živela, a vi kažete i napredovala tamo i pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina, ne zahvaljujući promenom ustavnog sistema, nego zato što je Jugoslavija bila tržište od 22 miliona ljudi, ekonomski dobro uređeno, bez obzira na, uslovno rečeno, dogovorenu ekonomiju, pa je valjda i Vojvodina imala neke koristi od toga.

Inače, svi misle da se proizvodi više žita u Vojvodini nego u ostatku Srbije. Nije tačno, evo ga ministar poljoprivrede. Imamo godine kada se više žita fizički proizvede iza Dunava i Save, nego u Vojvodini. Ni ta poljoprivreda više ne može da bude baš tako jednostavno tumačena.

Industrijski kompleks, nisam siguran da je uz Vojvodini bio tako veliki, a danas ga nažalost kao posledica 5. oktobra, a ne nečeg drugog, nema, ni da je ta prerađivačka industrija bila baš tako uništena. Ako bih ja smeo da vam se pridružim u vašim, kako bih ja to rekao, lokalnim patriotskim nastojanjima, meni više smeta da sve što se privatizuje pređe u Beograd, ali ne možete vi da imate poreske olakšice za Sentu, Adu i Kanjižu, ne zato što je tamo većina Mađara, ili Alibunar, a da to isto nemate za jug Srbije.

Znači, moramo da imamo iste kriterijume, da imamo ista ekonomska prava za sve učesnike, bilo da su strani investitori, bilo da su domaći, bilo ko, ja bih tako kritikovao ovaj pristup umesto da sad paušalno kažem, ne može u Vojvodini postojati dva poreska sistema, mi i sada imamo Poresku upravu Novi Sad. On obuhvata, faktički, celu Vojvodinu, ali metodološki, kako vi sada da izdvojite ko je koliko poreza dao?

Još jednu stvar mogu da podržim, slobodno, ali pitanje je da li ekonomsko vreme u Srbiji dozvoljava takvo kakvo je, mali su prihodi lokalnih samouprava, jer šta je najveći problem Srbije, ono što i zagovara predsednik ove države? Mora da se uđe u teoriju rasta tek kada podignete budžet na odgovarajući nivo, onda će lagano doći do toga kako imamo suficit u državi, tako da imamo suficit i opšte države, pre nego što uradimo domaći zadatak podizanja privredne aktivnosti, pre nego što uradimo dovoljno investicija, pre nego što uradimo još mnogo stvari i postavljamo, da kažem, vrednije i bolje organizovano ekonomsko društvo, možda ćemo moći da razgovaramo oko nekih drugih stvari o kojima vredi razgovarati kada je u pitanju decentralizacija.

Još jedna molba svima, vrlo često mešamo pojmove decentralizacije koji se pre svega odnosi na pitanje lokalne samouprave i ono što treba da se dešava na nivou AP Vojvodine. Pošto sam ja obećao da neću baš previše da uzmem vremena, samo želim da kažem, mi imamo sada Vojvodinu u Republici Srbiji, nećemo mi zasnivati položaj Vojvodine na nekom referendumu na kome će učestvovati većinsko srpsko stanovništvo, pa će onda biti poništena autonomija Vojvodine, barem je to moj stav za razliku od gospodina Šešelja. Ja mislim da nama takvi referendumi ne trebaju, ali nam treba ustavno, pravno jedinstvo Srbije, koje ni jednim aktom, jedinstven pravni poredak.

Šta mi se ovde nije svidelo? Ne možemo mi da kažemo da ćemo zakonom o finansiranju Vojvodine, pa ovde kaže ako je taj zakon o finansiranju Vojvodine u suprotnosti sa nekim drugim zakonima, primenjivaće se ovaj zakon. Nije to leks specijalis. Moraju da budu poštovani svi zakoni i moraju svi jednako da se primenjuju. Ako u tim okvirima, gospodine Čanak, bez korišćenja termina „teritorija Vojvodine“, bez zasnivanja autonomije na pravu građana i građanki, pošto građani i građanke su svi u Srbiji, počnemo da otvaramo pitanja koja imaju odraza u kulturološkoj sferi, u ekonomskoj sferi, izvinjavam se, u ekonomsko-kulturnoj i pre svega u ekonomskoj sferi, tada ćete verovatno u ovom parlamentu imati više saveznika.

Dok god vi ili, ne znam, neka demokratska stranka, pošto su oni to radili, na ovaj način otvarate pitanja o autonomiji Vojvodine, imaćete ako ništa drugo zbog sumnje, ali i spornih i političkih i ustavno-pravnih, ali i istorijskih činjenica problem da nađete saveznike za one koji žele da rešavaju problem autonomije Vojvodine.

Prema tome, ja sam zahvalan i vama i parlamentarnoj većini i predsednici što imamo priliku danas da govorimo o pitanju autonomije Vojvodine. Nažalost, zbog pristupa koji imamo neće ova sednica, osim poruka koje će otići prema javnosti od svake pojedinačne partije, pa i od vas, na čemu mislim da ste veoma zahvalni parlamentarnoj većini, ljudi će imati o čemu da razmišljaju. Ova tema neće biti uspešna ako uglovi, promocija i rešenja pitanja autonomije i dalje ostanu na ovom fonu na kome ste vi to sada predočili.

Gospođo predsedavajuća, uzeo sam tri minuta više. Hvala vam.

Imovinska karta

(Novi Sad, 06.06.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Generalni Direktor JP Srbijagas Novi Sad Sredstva preduzeća Mesečno 202462.00 RSD 23.10.2008 -
Član nadzornog odbora AD Jugorosgaz Sredstva preduzeća Mesečno 999999.99 RSD 18.03.2009 -
Predsednik nadzornog odbora Podzemno skladište gasa Banatski dvor Sredstva preduzeća Mesečno 587900.00 RSD 30.01.2015 -
Direktor South Stream Serbia a.g. Sredstva preduzeća Mesečno 0.00 RSD 01.02.2012 -
Predsednik nadzornog odbora SOGAZ a.d.o. Novi Sad Sredstva preduzeća Godišnje 0.00 RSD 22.06.2012 -
Direktor GASTRANS d.o.o. Novi Sad Sredstva preduzeća Mesečno 999999.99 RSD 26.01.2018 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 34805.00 RSD 03.08.2020 -
Poreska uprava - Regionalno odeljenje, Novi Sad (Povraćaj više uplaćenog doprinosa za PIO) Javni prihod Jednokratno 999999.99 RSD 12.05.2021 -
Podzemno skladište gasa Banatski Dvor (bonus) Javni prihod Jednokratno 999999.99 RSD 28.04.2021 -
GASTRANS d.o.o. Novi Sad (bonus) Javni prihod Jednokratno 999999.99 RSD 30.11.2021 -