Hvala.
Poštovani predsedavajući, ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, analizirajući Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2020. godinu, stiče se utisak da se njegovim donošenjem stvaraju uslovi za sprovođenje zadataka javnih finansija u Srbiji.
Najpre, u uslovima pandemije koja u svim segmentima društva izaziva negativna ekonomska kretanja kako na globalnom, tako i u našoj zemlji, rebalans svakako omogućava lokaciju sredstava kojima se obezbeđuje nesmetano finansiranje, pa mogu slobodno reći, borbe za očuvanje zdravlja i života ljudi.
Drugi, ne manje važan zadatak, jeste umanjenje negativnih posledica po privredu i život građana koji u najneposrednijoj meri, ukoliko se ne reaguje blagovremeno, mogu osetiti sve negativne efekte koje pandemija virusa izaziva.
Kao što vam je poznato, početkom aprila ove godine, Vlada Srbije je usvojila program ekonomskih mera za smanjenje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom kako bi se očuvao standard i likvidnost privrede i stanovništva, sve sa ciljem ostvarivanja pozitivnog efekta na pokretanje jedne sveobuhvatne privredne aktivnosti u našoj zemlji.
Činjenica je da ekonomska kriza u ovom trenutku pogađa čitav svet i nikako ne dovodi u pitanje osnovni model kapitalističkog privređivanja, odnosno tržišnu ekonomiju. Međutim, moram da pomenem to da socijaldemokratski model privređivanja podrazumeva da tržište često samo po sebi nije dovoljan samoregulišući mehanizam i da država, naročito u uslovima krize koju imamo danas, mora da posebne za korektivnim instrumentima. Upravo je rebalans budžeta o kome danas govorimo jedan od njih.
Način na koji država interveniše kako bi se predupredili negativni efekti pandemije odgovaraju programskim načelima Socijaldemokratske partije Srbije, a ideja koja stoji iza jedne takve intervencije jeste da se pomogne što većem delu, pre svega privatnog sektora da opstane, tako da trenutni pad poslovne aktivnosti koji imaju, koji se očekuje ne dovede vremenom do trajnog i prekovremenog gašenja radnih mesta, ogromne štete za građane, privredu, pa i na kraju i za same javne finansije.
Da li će ovako snažna državna intervencija imati uspeha, pre svega, zavisi od tri činioca: prvo, da sve mere budu ekonomski racionalne, drugo, da se na vreme obezbedi njihovo finansiranje i treće, da njihovo sprovođenje bude efikasno i pravovremeno, odnosno bez kašnjenja.
Suštinu rebalansa budžeta treba tražiti u razlozima, odnosno uzrocima koji su uslovili potrebu za njegovim donošenje. Ako je to pa makar i delimično saniranje ekonomskih posledica izazvanih pandemijom, što opet sa druge strane, stvara uslove za realno planiranje budžeta, a to nas vrlo brzo očekuje, rukovodeći se parametrima koje smo u ovoj godini imali, e onda mislim da tu uopšte ne postoji razlog za negativno posmatranje i analiziranje ovog predloga budžeta.
Iako je rast ekonomske aktivnosti može se reći bio solidan tokom prvog kvartala ove godine, već u aprilu beleži se snažan pad privredne aktivnosti najpre u sektorima turizma, saobraćaja i rekreacije, i to je logično, ako uzmemo u obzir da su preduzete mere zdravstvene zaštite direktno uticale na njih i njihovu sferu poslovanja.
Takođe, sa velikim problemima suočile su se i kompanije u onim delatnostima koje imaju značajnu uvoznu komponentu, imajući i vidu poremećene lance snabdevanja, pa se tako vremenom dvocifreni rast izvoza koji smo imali u januaru i februaru preokrenuo u dvocifreni pad tokom naredna tri meseca.
Prema trenutno raspoloživim podacima, procenjuje se da bi pad BDP u 2020. godini mogao biti oko 3%. Naime, relativno visoki rast BDP u prvom kvartalu projektovan je u tom trenutku u sladu sa očekivanim pozitivnim efektima u okviru uslužnih delatnosti, ali i u oblastima trgovine, saobraćaja i turizma. Međutim, u tom trenutku se još uvek nisu mogli videti uticaji krize na privredu. To znači da bi u preostalom delu godine realno i mogli očekivati niži, odnosno veći pad BDP-a.
U kontekstu napred navedenog, pomenula bih i to da se ovim rebalansom pruža direktna podrška hotelijerskom sektoru, odnosno rebalansom su dodatno obezbeđena sredstva namenjena hotelskoj industriji u gradovima Srbije, i to, pre svega, kroz jednokratnu direktnu subvenciju svakom pojedinačnom hotelu u iznosu od 350 evra po ležaju i dodatno još 150 po smeštajnoj jedinici.
Složićete se sa mnom da svakako na ovaj način treba posmatrati vid izlaska iz jedne krize u kojoj se sektor turizma nalazi.
U prilog napred navedenom, treba pomenuti i to da je i pored svih teškoća i nepoznanica koje sa sobom nosi period pred nama, Fiskalni savet Republike Srbije je ocenio da Srbija trenutno ima sasvim dovoljno kapaciteta da izdrži tekuću krizu bez nekih značajnih makroekonomskih stabilnosti.
Dozvolite mi da svoje izlaganje zaokružim uverenjem da je pandemija korona virusa postavila pred ekonomsku politiku naše zemlje velike izazove, pre svega u cilju očuvanja ekonomske aktivnosti, očuvanja radnih mesta i standarda stanovništva. I zato je veoma važno na ovaj način pažljivo izabranim merama ekonomske politike blagovremeno odgovoriti na svaki od njih.
Mislim da sa ovim rebalansom budžeta to i čini. I zato će SDPS u danu za glasanje podržati predlog ovog zakona. Hvala.