Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8296">Nemanja Šarović</a>

Nemanja Šarović

Srpska radikalna stranka

Govori

Današnju sednicu, ja ipak moram reći da su obeležili ti govori predstavnika vladajuće koalicije koji pokušavaju da ubede i javnost, odnosno građane Srbije i koji pokušavaju da ubede nas narodne poslanike koji pripadamo opozicionim strankama, kako su ispoštovani svi demokratski principi, kako su obavljene fenomenalne konsultacije, kako je ispoštovana dobra parlamentarna praksa, kako je divna Vlada i kako vlada ovde neobično dobra demokratija.
Međutim, da je to tako onda bi ova sednica zaista bila protokolarna, onda bi ova sednica bila formalna. Oni koji su bili poslanici u prethodnim sazivima Narodne skupštine Republike Srbije ili koji su makar te sednice gledali preko malih ekrana, sećaju se da jeste bila praksa da za ove predloge, predloge o izboru radnih tela Skupštine i parlamentarnih delegacija, glasa i vlast i opozicija.
Međutim, da bi se to desilo, mora nešto prethoditi a mora prethoditi dogovor, konsenzus i to je vaš poraz. Vi pokušavate da nas ubedite da ste napravili konsenzus, a očigledno je da konsenzusa nema. Vi pričate kako ste imali konsultacije, kakve su konsultacije bile najbolje govori to što opozicija za ovo neće glasati. Zar to nije dovoljan dokaz koliko je slaba vaša parlamentarna praksa.
Kada smo obavljali…
(Aleksandar Martinović, s mesta: Za RIK će glasati.)
Gospođo Gojković, umesto što dobacuje, gospodin Martinović, molim vas da ga opomenete.
Meni smeta, gospođo Gojković.
(Vojislav Šešelj, s mesta: Kako sme da komunicira?)
Može? Ni to nije problem da znamo mi za ubuduće samo šta je dozvoljeno, šta nije. Dobro.
Što se tiče izbora odbora, vi znate da je parlamentarna praksa u Srbiji nalagala da predsednik Administrativnog odbora dođe iz najjače opozicione stranke i uopšte iz druge po snazi stranke u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a to je SRS i to je praksa koja je trajala negde do 2009. godine…
Upravo o dnevnom redu.
Popunjavaju se odbori, a ja govorim o parlamentarnim principima u skladu sa kojima se i ovde biraju i to je ono o čemu su svi govorili i vi kao predstavnik predlagača, gospođo Gojković, ste govorili o parlamentarnim principima.
Jeste, kao predlagač. Nemojte onda uskraćivati meni pravo da o tome govorim.
I sama činjenica da se uporno opozicija ućutkuje, a šta je to ako nije ućutkivanje kada me prekidate a govorim o temi? Dakle, upravo je ovo tema.
Kako su tekle konsultacije jer ovo je jedan proces koji traje od početka? Ta parlamentarna praksa je naručena nakon izbora 2008. godine, tada je Tomislav Nikolić, kao predstavnik poslaničke grupe i liste SRS, izabran za predsednika Administrativnog odbora i to je bilo nesporno.
Kada su nam ukradeni mandati, ja ću vas podsetiti da je tada u skladu sa članom 102. Ustava Republike Srbije, mogao svaki poslanik da poveri svoj mandat i to su svi poslanici SRS učinili. Međutim, većina je bila potrebna u Administrativnom odboru i tada su u skladu sa Ustavom Srbije glasali i G 17 plus i LDP, nije glasala DS, koja je i garantovala te mandate onima koji su napustili SRS, nije glasala DSS, nisu još neki.
Mi smo insistirali da mesto predsednika Administrativnog odbora bude vraćeno SRS, umesto toga je izabran Nenad Konstantinović iz DS i ja pretpostavljam da mu vi danas vraćate ovim izborom.
Koliko još vremena imam, ako mogu da…
Koliko precizno?
Ako možete da budete ljubazni, samo da znam koliko je vremena ostalo da bih prilagodio svojoj diskusiji.
Druga teza koju je zastupao i predlagač i koju su zastupali poslanici vladajuće koalicije je to kako su sve delegacije i svi odbori iste važnosti.
Ukoliko je to tako, zašto ste odmah u startu tih konsultacija rekli kako ne dolazi u obzir da određene odbore ima opozicija? Pa je to bio Zakonodavni odbor, Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbor za ustavna pitanja, za kontrolu službi bezbednosti, odbranu, Kosovo i Metohiju, itd. Čitav niz odbora.
Ako su svi isti, ako su sve delegacije iste, zašto? Pa ste rekli kako u ovoj delegaciji za OEBS ne može da bude niko iz opozicije, jer Bože moj, tamo se glasa i svaki glas je bitan, a može se desiti da neko iz opozicije glasa drugačije.
To jeste smisao da svako predstavi svoju politiku i da opozicija srazmerno broju poslanika dobije svoje predstavnike, a da onda u tim delegacijama glasa onako kako hoće.
Zašto bi bila obaveza bilo koga i koji je smisao predstavljanja ako treba da glasamo onako kako odredi vlast. U to jednostavno nikoga ne možete da ubedite.
Teza dela tzv. opozicije kako su oni dobili predsednika odbora zato što je on Bože moj stručan je više nego smešna. Mi vidimo na primer od svih drugih odbora koliko je stručnost bitna. Nije bitna, primenjivali su se zakulisni dogovori.
Nije bilo konsultacija onakvih kakve su bile uvek u prošlosti, da se napravi sastanak svih šefova poslaničkih grupa i da se napravi celovit dogovor. Taj se dogovor pravio i onda se u kompletu sve iznosilo pred Skupštinu i uvek je prolazilo bez rasprave i prolazilo jednoglasno. Vaš je poraz što to ovoga puta ne samo da niste uspeli, nego niste ni želeli.
Vaš odgovor na svaku kritiku opozicije je – mi smo osvojili većinu na izborima, za nas je narod glasao. Narod je glasao za Aleksandra Vučića i njegovo ime je bilo na toj listi, dobilo je toliko procenata. Ali, ako pričamo o procentima, pogledajte RIK. U RIK-u od 17 članova, vi imate 13 članova, ne govorim o zamenicima. Trinaest članova je nekih 76,5% od ukupnog broja članova RIK-a, pa plus sekretar, pa plus predstavnik iz Zavoda za statistiku. Jeste li vi osvojili 76,5% glasova na izborima? Niste, gospodo, niste, a pogotovo ih nije osvojio niko pojedinačno od vas i najmanje su osvojili oni koji najviše pričaju – mi smo uzeli glasove.
Izađite vi. Oni koji ukazuju Nataši Jovanović koliko je glasova osvojila, ali ona je izašla pod svojim imenom, pod imenom svoje stranke i kada je osvajala 3% i kada je osvajala 30%. E, to je ono čemu se treba diviti i šta treba poštovati. To je suština.
Kada se radi o RIK, SRS ima jednog člana i dva zamenika, ali kada dođe do glasanja opet ćete vi dominirati. Zamenici nisu bitni, da se ne lažemo. Bitni su članovi, bitni su glasovi sutra na glasanju. Za bilo koju važnu odluku doći će svi članovi. Ako je svejedno, hajde da se zamenimo, nije kasno, pa da ima SRS dva člana i jednog zamenika i da isto tako bude i za druge opozicione poslaničke grupe. Vi već imate većinu i to nije sporno.
Ako ste toliko jaki, toliko moćni, toliko pametni, lepi, obrazovani, toliko vas voli narod, pa čega se onda plašite? Zašto ste toliko rigidni? Nijedan skupštinski saziv i nijedna vlast nije bila rigidnija i to jeste možda najveći problem. Ko god sedne na onu stolicu, evo sad je Vjerica, mi smo mislili u vreme kad je predsedavala Gordana Čomić da od toga dalje nema, i upozoravali DS da će doći kad tad udar tog Poslovnika. I, negde, evo da priznam, postoji neko i zadovoljstvo kada se vidi danas, kad potpadnu pod udar tog Poslovnika. Ali, taj Poslovnik nije demokratski i to ste govorili i vi koji ste tad bili u SRS, a danas ste u SNS. Pa, zašto onda sad ne menjate to što je nedemokratsko, to što je protiv parlamentarizma u Srbiji? E, sad ste vlast, pa vam to više ne odgovara.
Ja sam prilikom konsultacija sa gospodinom Arsićem njemu predložio princip po kome bi bili birani i odbori i po kome bi bile birane te delegacije i šefovi delegacija, da se odrede srazmerno veličini poslaničkih grupa kvote, a da onda prvo biraju opozicione političke stranke. Mislim da bi to bila dobra parlamentarna praksa. To je ono što je i u nekim prethodnim sazivima Skupštine funkcionisalo i ne samo da je funkcionisalo, nego je funkcionisalo dobro.
Još jedna stvar. Ističete kao argument da Vlada Republike Srbije nije isporučila Vojislava Šešelja, Vjericu Radetu, Jovu Ostojića i Petra Jojića Hagu. Pa Bože moj, valjda zbog toga ne treba da tražimo mesta u odborima. Šta to znači? Vi niste isporučili Hagu …
Evo, završavam.
Vi ih niste isporučili ne zbog nas, nego zbog vas.
Drugo pitanje – kakve veze u pravnoj državi, u kojoj postoji podela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, ima Vlada Republike Srbije sa isporukom Vjerice Radete, Jojića i Ostojića? Pa, nema nikakve. To je samo još jedan dokaz koliko ste vi suštinski potčinili i zakonodavnu i sudsku vlast, a onda kažete – evo, nismo ih isporučili.
Dame i gospodo narodni poslanici, imajući u vidu koliko je prošlo od prethodnog zasedanja i prethodne sednice, moram reći da sam ipak očekivao da će biti prisutno više predstavnika vladajuće koalicije danas u sali, međutim čak i jedna od prvih vesti koje smo jutros čuli je bila ta, da je gospođa Slavica Đukić-Dejanović, kao predsednik Narodne skupštine, izjavila da će, imajući u vidu da je vanredno zasedanje, hvala bogu, i da je potrebno svega 83-84 poslanika za otvaranje sednice, 83, 84, 85 koliko ste već nakupili, da će Skupština, hvala Bogu, moći da počne nesmetano sa radom.

Moram reći da se danas jedna veoma važna rasprava održava van ove sale, zato je ta zakulisna rasprava, na kojoj se odlučuje u stvari da li ova vlada ima većinu ili nema većinu. To je možda postalo prethodno pitanje, ako već hoćemo da koristimo pravne termine, na koje je neko morao da nam odgovori, čak i pre ove rasprave.

Gospodine Novakoviću, vi sami znate kakve sve probleme ima vladajuća koalicija. To je već i činjenica koja je opštepoznata, da vi već duže vreme nemate većinu. Jedino što je održalo ovu vladu četiri godine na okupu, doduše i tih koji je napuštaju je sve više iz dana u dan i beže sa broda koji tone, je želja za vlašću. Osnovno pitanje ovde je – da li imate moralno pravo? Pored legitimiteta, da li imate i legalitet da birate bilo šta, a kamo li da birate predstavnike Visokog saveta sudstva?

Naravno, vama to neće smetati i nikada vam nije smetalo to što nemate većinu. Kada se sa time suočite, vi jednostavno odložite sednicu. Međutim, mislim da je to traćenje vremena narodnih poslanika i novca građana Srbije koji nas plaćaju.

Kako kaže Ustav Republike Srbije, Visoki savet sudstva ima 11 članova. Od osnivanja Visokog saveta sudstva, on praktično nikada nije radio u punom sastavu. Taj krnji saziv, odnosno nepostojeći, nastaviće se. Sada birate jednog novog člana Visokog saveta sudstva, a zapravo ste u prethodnom periodu izgubili dva ili tri. Kada izaberete i ukoliko izaberete ovog novog člana, ponovo neće moći Savet da radi, jer će biti narušena ta ustavna proporcija, koja kaže da od 11 članova, šest mora biti iz redova sudija. To je, u stvari, garancija nezavisnosti.

Ne znam kako vi razumete tu podelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, ali je valjda suština u tome, da izvršna vlast ne može putem pritiska na zakonodavnu, a činjenica je već da je duži niz godina Narodna skupština samo servis Vlade i sada pokušavate, a to ste u potpunosti i uspeli, da potčinite tu sudsku granu vlasti, jer je većina ljudi koji sede u Visokom savetu sudstva upravo izabrana zahvaljujući izvršnoj vlasti.

Zaista mi je teško da sada vama objasnim, kao što i Ustav kaže da Narodna skupština mora imati 250 poslanika, isto tako kaže da Visoki savet sudstva mora imati 11 članova, a od toga šest iz reda sudstva, ali kako sada to da objasnim vama koji ste doveli do toga, govorim o DOS-ovom režimu i različitim tim agregatnim oblicima, koji ste svojevremeno doveli do toga, da Skupština ima nekih 300 članova, u vreme kada ste svojevremeno potpuno protivustavno oduzimali pojedinim poslanicima mandate, pa je čuveni profesor, naravno čuven po lošim stvarima, Gašo Knežević, povukao svoju ostavku, pravni genije, i rekao da je bio u pravnoj zabludi. Svojevremeno ste glasali iz Bodruma i nema toga što vama, nema antidemokratskog ponašanja koje vama i protivustavno nije strano. Kako sada vama neko da objasni da Visoki savet sudstva mora imati 11 članova i da ne može raditi tako što ćete imati tri člana u zatvoru, tri izabrana i petoro koje imenuje Vlada Republike Srbije? Da li je to nezavisno pravosuđe koje ste obećavali i koje obećavate već 12 godina građanima Srbije?

Što se tiče samog kandidata, vi naravno tvrdite kako je on moralan, stručan i odgovoran, ali podsetiću vas da ste to tvrdili i za sve prethodne. Svojevremeno ste tvrdili i za Gorana Kljajevića, kako je izuzetno stručan, moralan, a onda ste utvrdili na kraju da je deo te stečajne mafije, pa ga uhapsili. Naravno, pošto je debelo povezan sa rukovodstvom DS i što ništa od tih prevara koje je izvršila stečajna mafija i pljačke građana Srbije nije moglo da se uradi bez najvišeg rukovodstva DS, vi vidite da se o tom slučaju u javnosti ne govori i ne zna se šta je sa njima. Umesto da je završen taj postupak, umesto da se o tome izjašnjava ministar pravde, gospođa Malović, ona se izjašnjava o mnogim stvarima o kojima suštinski nema pravo, a to je potpuno gurnuto pod tepih.

Vi nemate, a to sam već i rekao, tu većinu već duže vreme. Ukoliko već želite da funkcionišete u skladu sa Poslovnikom, u skladu sa Ustavom, gospodine Novakoviću, ova narodna skupština je morala prvo obaviti glasanje o interpelaciji o radu ministra Srećkovića, koji je SRS podnela još u julu mesecu prošle godine. U skladu sa Ustavom, rok da Vlada odgovori na interpelaciju je 30 dana, a to je najduži mogući rok i ozbiljna vlada, odgovorna vlada bi to valjda učinila u kraćem roku. Onda se o tome mora raspravljati. Rasprava podrazumeva i glasanje. Nije to rasprava radi rasprave.

Činjenica je da ne želite u ovom trenutku da smenite tog ministra, jer je jasno da SPO više njemu ne pruža podršku. Vi ste to rešili tako što ste odlučili po ko zna koji put da brutalno kršite Ustav i da to gurnete pod tepih. Osnovni princip ove nesrećne vlade u još nesrećnijoj zemlji je upravo guranje problema pod tepih. Kada god o nekom pitanju nemate većinu, vi to lepo pod tepih.

Kada je došlo pitanje KiM na dnevni red, vi ste ovde nedeljama i mesecima obmanjivali građane Srbije, obmanjivali narodne poslanike i govorili – biće zakazana sednica u utorak, biće u četvrtak, a u četvrtak kažete u petak, u petak prolongirate do ponedeljka. Svojevremeno ste nas čak i vikendom držali u stanju pripravnosti, pa govorili – biće u subotu, biće u nedelju itd.

Nema rasprave jer nemate većinu da potvrdite sporazume koje su potpisali Borislav Stefanović, a koje je, pretpostavljam, osmislio Boris Tadić. Prava je šteta što nema prenosa i sa sednice odbora Narodne skupštine, jer da postoji, da mediji korektno izveštavaju, svi biste videli da je na jučerašnjoj sednici Odbora za KiM vladajuću većinu i te sporazume i ministra za KiM žešće kritikovao predstavnik DS, predstavnici vladajuće koalicije iz SPS, G17 itd, nego što smo to činili mi koji smo predstavnici opozicije. Mi smo svoj sud dali odavno.

Ono što smo čuli i što je za mene dodatni razlog da ne glasamo za ovaj predlog je to da je ovo n ovi korak u okviru te čuvene reforme pravosuđa koju vi sprovodite. Reformu pravosuđa sprovodite punih 11 godina, ovo je 12 i svaki skupštinski saziv je bar jednom, neki i po više puta, doživljavali da nam donosite setove pravosudnih zakona, da presipate iz šupljeg u prazno, da prekrajate vrstu, organizacionu strukturu sudova, broj sudija i sve ostalo i rezultat je svaki put sve godi i gori. Umesto da građani budu zadovoljniji, umesto da im približite mogućnost da ostvare svoje pravo u skladu sa zakonom, u stvari su njihova prava sve dalja i dalja.

Čuli smo čak od predstavnika SPS da je ovo još jedan od uslova koje mi treba da ispunimo kako bi Srbija konačno dobila kandidaturu za EU. Nakon 11 godina ispunjavanja uslova, nakon 11 godina poniženja srpskog naroda, ponižavanja države, ponižavanja ovog parlamenta kada ste pod diktatom iz Brisela morali da usvajate deklaraciju o nepostojećem genocidu u Srebrenici, da odvojite te žrtve od svih drugih žrtvi i mnogo većih žrtvi koje su pale u toku tog rata, od isporučivanja srpskih generala, srpskih heroja, Ratka Mladića, Radovana Karadžića i svih ostalih, prodaju najboljih srpskih preduzeća i sve to što ste uradili, sva ta poniženja nisu bila dovoljna da postanete makar kandidat, jer ste vi i dalje 11 punih godina kandidat za kandidata. Da li je moguće da neko bude toliko politički nepismen i da toliko nema kontakta sa realnošću da istakne kao argument – to je uslov da dobijemo kandidaturu za EU. Možete li nam jednom dati konačan spisak tih uslova koje je potrebno ispuniti, kako bismo konačno dobili tu nesrećnu kandidaturu, a jasno je i vama i nama da tu kandidaturu ne možemo dobiti ako se otvoreno ne odreknemo KiM. To se upravo čini kroz ove sporazume za koje vi nemate većinu u parlamentu, ali to ne želite da priznate.

Vreme je da se svi otvoreno izjasnite, da li želite ili ne želite Srbiju u sastavu KiM. Za Čedomira Jovanovića, za Borisa Tadića, za Tomislava Nikolića očigledno je da ne žele, ali da gledaju kako to da saopšte, a da ne izgube neki politički poen. SRS jedina otvoreno i pošteno kaže – mi ne želimo EU, mi ne želimo ni po koju cenu da se odreknemo srpskog KiM. Vi pričate, to je još jedna tema, pričate o izmeni naziva ulica i trgova u Bujanovcu. Znate li ko je u tome učestvovao, pored onih kojima ne možemo zameriti? Ne možemo zameriti predstavnicima Šiptara, ali možemo zameriti Stojanči Arsić, ako se ne varam, on je iz URS-a…

(Predsedavajući: Ali nije na dnevnom redu Stojanče Arsić, nego je Predlog odluke o izboru člana Visokog saveta sudstva. Povežite, molim vas.)

… i možemo zameriti Bobanu Pavloviću, završavam, iz DS.

Što se tiče ove činjenice koju vi ističete, da je ovaj kandidat dobio visok procenat podrške kolega, dobio je šezdesetak procenata, šta to uopšte znači? Šta to uopšte znači u sudstvu kakvo postoji danas u Srbiji, u kome je sve teledirigovano? Radio sam u sudu i znam kako izgledaju izbori sudija na bilo kom nivou. Tako što se biraju politički podobni. Pre ovog ovde formalnog ili kvaziformalnog izbora, postojao je jedan mnogo bitniji izbor, a to je bio onaj prethodni izbor, kada se bira kandidat, jer se za kandidata glasa po inerciji, glasa se da se ne biste zamerili nekom. Većina sudija tako rešava i predmete koje dobija. Kada dođe predmet u sud u kome se pominje neka politička stranka ili neki političar, svi beže, ne možete po hodnicima sustići nikog od sudija. Zašto? Ne žele da se zamere, zato što ste im nabili strah za prethodnih 11 godina, zato što znaju da ako ne budu radili po političkom diktatu, da će biti razrešeni ili, kako vi to kažete – da neće biti reizabrani, da neće napredovati u viši sud itd, a da postoji mogućnost i formalnog razrešenja.

Dakle, taj neformalni izbor uz status kandidata je nešto što je neuporedivo bitnija stvar. Uostalom, ako je to argument, dajte, recite nam koliki je procenat glasova dobio sudija koji sada leži i trune u zatvoru i to mesecima. Kako je moguće da neko ko je član Visokog saveta sudstva bude u zatvoru već pet meseci i da se tu ništa ne rešava? Ima li hitnijeg postupka i hitnijeg predmeta od toga iz dva razloga, ili da mu dokažete nevinost, odnosno da mu omogućite da tu pretpostavku nevinosti koja postoji svuda osim u Haškom tribunalu, da ona bude očuvana, jer ukoliko neko leži pet meseci u zatvoru, mnogi pomisle da je on kriv, blaćen je po novinama, provlačen i davani su kojekakvi naslovi. Ukoliko nije nevin, onda ga osudite, potvrdite tu veru građana Srbije u nezavisno sudstvo. Ako je negde potrebna efikasnost, potrebna je u takvim predmetima. Vi niste u stanju da obezbedite efikasnost nigde.

Pre nekoliko dana bio je zakazan sudski postupak po tužbi privatnoj krivičnoj protiv Tomislava Nikolića za uznemiravanje javnosti. Setićete se da je svojevremeno kukao na sva usta kako je Vojislav Šešelj naredio da ga ubiju, pa je pričao kako to nije prvi put da Vojislav Šešelj ih Haškog tribunala naručuje nečije ubistvo, ali bože moj, pošto su on i Vučić bili mnogo fini, oni nisu hteli nikoga da ubiju, ali im to nije smetalo da ostanu još nekoliko godina u SRS. Šta mislite, da li je ta moralna mizerija došla u sud da potvrdi, da stane iza tih svojih reči? Naravno da nije, izbegao je suđenje. Izbegao je suđenje, kao što će ga verovatno i ubuduće izbegavati, pa se nadati da će kroz nekakvu buduću koaliciju sa svojim ideološkim klonovima iz DS biti oslobođen odgovornosti. To je sudstvo koje postoji danas u Srbiji.

Zaista postoji još hiljadu razloga koje bih mogao da navedem, ali zbog ovog vremena koje je ipak kratko, sada ću morati da završim. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Cvetkoviću, SRS je podnela amandman kojim tražimo da se 45 miliona, odnosno precizno 43.687.000, koje ste vi namenili budžetom Kabinetu potpredsednika Vlade, preusmeri i da se usmeri ka jačanju institucija Republike Srbije na Kosovu i Metohiji. Konkretno, da se prebaci kosovskom upravnom okrugu.
Vama je poznato, pretpostavljam da vam je poznato, gospodine Cvetkoviću, da vi više nemate potpredsednika Vlade, koji je bio zadužen za evropske integracije, jer je Božidar Đelić, nakon one vruće šamarčine koju je dobio iz EU, u vidu ne davanja statusa kandidata i u vidu potpuno otvorene ucene da Srbija mora da se odrekne KiM, da mora da poštuje teritorijalni integritet Kosova, kako je rekao nemački ministar inostranih poslova Gvido Vestervele, čak ni obraz Božidara Đelić, koji je poznat kao jedan od najdebljih obraza na političkoj sceni, ne samo Srbije već i šire, nije izdržao i on je podneo ostavku. Ipak, vi veoma široko planirate i dalje da finansirate njegov kabinet.
Nas je vodila zdrava logika i mi smo se ponadali da ste vi konačno shvatili da od tih evropskih integracija nema ništa. Ovaj amandman u potpunosti oslikava situaciju u kojoj se sada nalazi Srbija, u kojoj se nalazi vaša vlada, gospodine Cvetkoviću, vi morate da se opredelite između EU i KiM. Ta šarena laža i ta laž, mogu slobodno reći, u koju ste nas ubeđivali godinama, kako su to odvojeni koloseci i kako se može istovremeno i sačuvati suverenitet nad KiM i sa druge strane ići u EU, sada više niko u to ne veruje. Sada je potpuno očigledno, te ucene od strane vodećih zemalja EU su ogoljene do kraja i vi ste sada dužni da date građanima Srbije odgovor na pitanje da li ćete poštovati sve one sporazume koji su protivustavni i protivzakoniti i koje ste zaključili pod pritiskom Brisela, u kojima ste se obavezali da ćete raditi na formiranju matičnih službi na Kosovu.
Obavezali ste se i da ćete raditi na formiranju kosovskog katastra. Prihvatili ste kao drugostepenu, kao nadležnu instancu vrhovni sud Kosova. Prihvatili ste kosovsku katastarsku agenciju. Prihvatili ste šiptarske lične karte. Prihvatili ste njihove vozačke dozvole, njihove saobraćajne dozvole. Prihvatili ste registarske oznake RKS, republike Kosovo ili Kosova. Dakle, praktično prihvatate sve njihove institucije. Da bi bilo koji Srbin sada registrovao svoje vozilo mora, po tom sporazumu, koristiti ili RKS ili KS tablice. Da bi to uradio mora uzeti ličnu kartu. Da bi uzeo ličnu kartu, mora uzeti njihovo državljanstvo. Da bi uzeo njihovo državljanstvo, mora prihvatiti da njegova nacionalnost bude Kosovar. To je nešto što je neprihvatljivo za sve Srbe koji žive na KiM.
Vi, gospodine Cvetkoviću, morate odlučiti, morate se probuditi iz tog zimskog sna i reći – ili institucije Republike Srbije ili taj san o EU u koji više niko ne veruje. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Cvetkoviću, vi ste uspeli danas da dokažete još jedanputa da je zemlja apsurd, a ja sam pravo da vam kažem iznenađen i vašim tim obrazloženjima, vi ste uspeli budžet koji se nalazi na hiljadu strana da obrazložite sa pet minuta, posle vam je duže trebalo da replicirate gospodinu Vlahoviću, nakon njegovog izlaganja.
Danas se u Srbiji ne zna, i to je nešto što je pratilo vašu Vladu pune četiri godine, ne zna se ko je vlast, ko je opozicija, vi ste istakli to kao nekakav podatak, zbog koga se treba ponositi, da je ovo četvrti budžet koji donosite, međutim, zaista mislim da građani Srbije koji su u potpunosti osiromašeni, koji su ostali bez posla, koji zaista jedva sastavljaju kraj sa krajem, nemaju nikakvog razloga da slave zbog tog vašeg malog jubileja, mislim da je jasno da nikada gora Vlada nije izdržala duži vremenski period.
Onoga dana kada ste izabrani mi smo i predvideli da će ta vlada dugo trajati, ne zato što je kvalitetna, već pre svega, zbog toga što ne postoji princip oko koga ste vi formirali Vladu, osim puke želje za vlašću i već je tada bilo da nema principa oko koga bi moglo doći do rušenja te vlade.
Mi zato danas imamo i tu potpuno šizofrenu situaciju, da oni koji će glasati kada bude dan za glasanje za ovaj budžet, budu možda oštriji kritičari tog budžeta, od nas koji zaista jesmo opozicija.
Pokušali ste da uvedete neke nove pojmove i demokratske, i ekonomske, itd, pa smo danas čuli za nulti rast na primer, dobro bi bilo da kažete da li onda postoji i nulti pad, jer, čuli smo i za nekakvu tržišnu demokratiju koja, kako reče jedan od prethodnih govornika funkcioniše u Srbiji, ne znam da li ste po tržišnom demokratijom mislili na kupovinu poslanika, koja je karakterisala prethodni period, jer se možda time može obrazložiti to što je narodni poslastičar, koji je govorio prvi, zaista, iako je formalno opozicija, sve vreme je hvalio Vladu.
Čuli smo i pitanje – da li treba da štedimo na investicijama? Bože moj, sada neko iz redova opozicije treba da se tome usprotivi, a vi ste rekli kako je ustvari taj budžetski deficit zbog toga što sav taj deficit ide u investicije i to je zapravo zamena teza.
Da ste vi bili u stanju da napunite taj državni budžet, onda nikada ne biste morali da se zadužujete i da iz investicije pravite i zaduženja, ali tu je uvek moguće i drugo pitanje, kontra pitanje, koje je mnogo pravilnije, da li zbog investicija, pogotovo promašenih, kakve vi već pravite četiri godine, treba uvesti državu u dužničku krizu.
Vi ste gospodine Cvetkoviću, pokušali da promenite kroz vašu diskusiju i neke zakone koje ste donosili, naprimer Zakon o javnom dugu, pa je onoga trenutka kada je vaša Vlada došla u sukob sa definicijom javnog duga, ponovo stradao zakon i vi ste rekli – nije javni dug veliki, nego ne valja zakonska definicija, o tome šta je javni dug, mi smo to mogli da promenimo, a nismo hteli da nam neko ne bi prigovorio.
Ne znam da li ste vi obavešteni gospodine Cvetkoviću, u vreme vašeg mandata je tri puta menjan Zakon o javnom dugu, svaki put da bi se omogućilo da se Grad Beograd dalje i dodatno zadužuje.
Svaki put, dakle, na insistiranje Dragana Đilasa, potpredsednika, odnosno zamenika predsednika Demokratske stranke, i sve je to dovelo do toga, da danas 80% ili čak 90% javnog duga lokalnih samouprava u Srbiji otpada na grad Beograd koji je zadužen sa neverovatnih 82 milijarde dinara.
To je u slučaju Grada Beograda mnogo gori procenat, dakle negde oko 100%, odnosno preko 100% projektovani sopstveni prihodi su se 76 milijardi, već smo zaduženi sa 82, znači otprilike nekih 110% u odnosu na sopstvene prihode već zaduženje, vi kažete – da je zaduženje vaše Vlade negde od 44 do 46%, i kako to navodno i nije mnogo, pa je gospodin Dinkić čak rekao kako jedna Nemačka ima javni dug od preko 80%.
Ne znam da li je vas, vaš koalicioni partner obavestio, ali jedna Nemačka ima izvoz od hiljadu milijardi evra, a sa druge strane, jedna jadna i osiromašena Srbija pod vašom jedanaestogodišnjom vlašću ima ukupno jedva negde oko 10 milijardi. Dakle, ne možete porediti ni na koji način babe i žabe.
Drugu genijalu stvar, koju smo čuli od gospodina Dinkića je to da firmarinu treba u potpunosti ukinuti, ili barem za mala i srednja preduzeća.
Zaista bih želeo da znam gde je to sprovedeno u praksi, dokle ćemo genijalnim planovima Ujedinjenih regiona, slušati neposredno pred izbore, a kada ćemo konačno moći da vidimo i bilo kakve rezultate?
Dobro bi bilo gospodine Cvetkoviću, ja sam to pokušao da nađem u budžetu, nisam uspeo, da vidimo da li je ta inicijativa Ujedinjenih regiona, koji obilaze građani Srbije ubeđuje i kako će mesne zajednice dobiti desetine miliona dinara u narednom periodu, pa su na primer rekli da mesna zajednica "Fontana" na Novom Beogradu, imaće 23 miliona, pa će ne znam mesna zajednica "Ripanj" imati 30 miliona, pa će razne druge mesne zajednice isto imati tako 20, 30 miliona dinara, to gospodine Cvetkoviću, ovde nigde ne piše.
Želeo bih da znam da li je tu uključeno u ovaj budžet i ukoliko jeste, da li ćete prvo isplatiti taj novac, ili ćete prvo isplatiti onih čuvenih hiljadu evra, kojima ste obmanuli građane Srbije na prethodnim izborima.
Čuli smo i to od vaših koalicionih partnera da Mađarsku, Hrvatsku i susedne zemlje čeka grčki scenario, i to meni daje za pravo da se zapitam zašto vi onda dalje gospodine Cvetkoviću, gurate zemlju u EU i pokušavate da uvedete evropske standarde, ako su upravo ti evropski standardi nama susedne države, ili one koje su malo dalje, doveli do ruba propasti.
Grčka je član EU punih 30 godina, i pogledajte kakve efekte razorne, ti evropski standardi imaju na njihovu privredu.
Uostalom, mislio sam gospodine Cvetkoviću, da ste vi u potpunosti raskrstili sa tim evropskim integracijama, onoga trenutka kada ste jasno čuli od neprijatelja Srbije, koje vi predstavljate nekakvim evropskim vašim saradnicima, da EU otvoreno traži i Angela Merkel, kao predstavnik najmoćnije zemlje u EU, traži da Republika Srbija ukine ono što oni zovu paralelne institucije i ono što mi zovemo državnim institucijama Republike Srbije, a da Gvido Vestervele traži da Srbija poštuje teritorijalni integritet Republike Srbije, mene čudi, odnosno teritorijalni integritet Kosova.
Mene čudi gospodine Cvetkoviću, da vi niste reagovali na izjavu još jednog od vaših koalicionih partnera, gospodina Balinta Pastora, koji je kao ovlašćeni predstavnik svoje poslaničke grupe rekao, ja sam zapisao i citiraću, povodom toga što Republika Srbija nekih pedesetak milijardi dinara, dakle sa tim novcem podmiruje srpske institucije na Kosovu i Metohiji, on je rekao da to nije neuobičajeno i da sve države u regionu finansiraju svoje sunarodnike na drugim teritorijama.
Molim vas gospodine Cvetkoviću, da li su Srbi sa teritorije Kosova i Metohije vaši i naši sunarodnici na drugim teritorijama, ili AP Kosovo i Metohija sastavni deo Republike Srbije, a Srbi koji žive tamo, punopravni građani Republike Srbije.
Nažalost, meni je očigledno da je ova vlada u potpunosti na tom putu tihog priznanja i maltene zavrtanja ruke Srbima sa Kosova i Metohije, da pristanu na mirnu integraciju u šiptarsku kvazi državu.
U prilog tome govore i uredbe Vlade koje ste vi doneli 22. decembra, to su uredbe o ovim graničnim prelazima, ne kako ih vi zovete administrativnim, jer koristi se izraz (strana reč), a border je engleska reč, koja označava isključivo granicu i ne može se bilo kako drugačije tumačiti, u krajnjoj liniji, nije ni bitno tumačenje, bitna je suština.
Vi priznajete šiptarske lične karte, priznajete šiptarske vozačke dozvole, priznajete vrhovni sud Kosova, priznajete kosovsku katastarsku agenciju, nećete više izdavati registarske oznake sa oznakama gradova poput Prištine i drugih sa Kosova i Metohije.
Nećete više izdavati registarske oznake sa oznakama gradova poput Prištine i drugih sa KiM. Ja želim da znam da li ćete taj prihod koji ste naplaćivali, ta 24 evra sa tablicama Republike Kosovo a koje budu ulazile, a nesmetano će ulaziti u skladu sa ovom uredbom, da li ste taj prihod uključili u budžet Republike Srbije.
Želim da znam, ne toliko da biste vi saopštili da ćete na taj način možda prikupiti milion, dva, tri ili pet evra, već pre svega zbog toga što je neophodno da građani Srbije znaju koliko 30 Judinih srebrnjaka iznosi po današnjem kursu u dinarima, evrima, ili bilo kojoj drugoj valuti, potpuno je svejedno.
Na kraju, pošto sam već rekao da je Srbija država apsurda i da sa jedne strane rasipate nemilice, a da sa druge nemate za najosnovnije potrebe. Jedna od stavki budžeta je nabavka aviona za potrebe Vlade i za to ste predvideli iznos od 30 miliona evra.
Gospodine Cvetkoviću, u akciji B 92 koja je upravo završena, prikupljeno je nekih 200 inkubatora i to je bilo dovoljno da se reši taj problem na teritoriji čitave Srbije. Da li vas je sramota da odvojite novac za kupovinu aviona za Vladu Republike Srbije, kojim ste mogli kupiti 3.000 inkubatora? Sa druge strane u toj akciji Vlada Republike Srbije, odnosno Ministarstvo zdravlja, učestvuje sa svega, koliko mi je poznato, pet inkubatora. Da li vas je sramota da predstavljate takvu Vladu i da dalje obećavate građanima Srbije nekakvu bolju evropsku budućnost, iako je sada svakome potpuno jasno da Srbija od Evrope ne može dobiti ništa.
Vrlo ste ljubazni, gospodine Novakoviću. Nadamo se da vas neće zameniti koleginica u nastavku rasprave. To bi za demokratiju Srbije bilo pogubno, kao i obično, ali da se vratim amandmanu.

Srpska radikalna stranka je podnela na skoro sve članove ovog zakona o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku amandmane. Imajući u vidu da su svi amandmani krajnje smisleni i dobro obrazloženi, zaista moram reći da sam očekivao da će barem nekoliko amandmana biti i prihvaćeno.

Nažalost, gospodin Marković, odnosno Mirko Cvetković, koji je u ime Vlade Republike Srbije potpisao obrazloženje zašto Vlada ne prihvata ove amandmane, nije našao za shodno da prihvati ni jedan naš amandman, i ujedno je to prvo moje pitanje gospodinu Markoviću koji, pretpostavljam, kucka SMS poruke trenutno.

Gospodine Markoviću, ako možete malo da obratite pažnju. Dakle, prvo moje pitanje je da li vi stojite iza ovog mišljenja koje smo dobili, mišljenja Vlade Republike Srbije na amandmane koji su podneti na predlog ovog zakona? Da li ste vi pisali obrazloženje ili je ovo obrazloženje pisao neko drugi? Da li je to bio Mirko Cvetković, pa možda nije stigao da pročitao uopšte o čemu se radi? Ali, ova vaša obrazloženja koja ste dali za ne prihvatanje su potpuno apsurdna.

U članu 1. praktično vi ste tražili da se promeni stav u članu 5. postojećeg zakona, odnosno da se promeni stav 2. koji glasi, pročitaću i to – rešenje na kome se zasnivaju promene u biračkom spisku, koje se odnose na birača koji ima boravište u inostranstvu i koji podnese zahtev za promenu u biračkom spisku preko diplomatsko konzularnog predstavništva Republike Srbije, uvek vrši i donosi ministarstvo nadležno za poslove državne uprave.

Mi smo predložili da ostane takvo rešenje, imajući u vidu da ministarstvo nadležno za poslove uprave i treba da vodi taj jedinstveni birački spisak u skladu sa zakonom, a da postoji mogućnost, odnosno mi smo tražili da se doda stav 3. koji bi glasio – birača koji ima boravište u inostranstvu i koji podnese zahtev za upis u birački spisak neposredno opštinskoj odnosno gradskoj upravi u birački spisak upisuje opštinska, odnosno gradska uprava po mestu njegovog prebivališta u zemlji.

Po našem mišljenju, ovo je nešto što je najekonomičnije i najefikasnije. Dakle, birač koji podnese zahtev diplomatsko konzularnom predstavništvu, sa njim će komunicirati, sa diplomatsko konzularnim predstavništvima će kontaktirati isključivo Ministarstvo državne uprave, dok u onim slučajevima kada se zahtev podnosi neposredno u Republici Srbiji, u bilo kojoj opštinskoj ili gradskoj upravi, onda bi upravo ta gradska ili opštinska uprava i vršila upis u birački spisak.

Vi ovo rešenje niste prihvatili. Po Predlogu zakona vi ste predvideli da direktno komuniciraju sve opštinske i gradske uprave u Srbiji sa svim diplomatsko konzularnim predstavništvima Srbije u svetu. U vašem obrazloženju vi kažete prvu stvar – amandman se ne prihvata. Druga rečenica – predloženo rešenje sadržano je u Predlogu zakona. To nije tačno, upravo sam pročitao. Vidite da je ono što smo mi predložili amandmanom drugačije od onoga što stoji u Predlogu zakona. Upravo je zato i podnet amandman, da bismo nešto promenili, a ne da bismo još jedanput predložili ono što već u tekstu predloženog zakona stoji.

Onda kažete dalje, dobro je što su ovi mladi i budući birači tu da i oni pokušaju šta ovo znači. Vi kažete – Predlogom zakona predviđena je mogućnost da birač koji ima boravište u inostranstvu podnese zahtev za upis u birački spisak ili neposredno opštinskoj, odnosno gradskoj upravi, ili preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije u inostranstvu, a u oba slučaja u birački spisak ga upisuje opštinska, odnosno gradska uprava, po mestu njegovog prebivališta.

Dakle, vi sami kažete da gde god da podnese birač, da li u inostranstvu, da li u Srbiji upisuje ga opštinska, odnosno gradska uprava, a onda u sledećoj rečenici tvrdite da je to zato što predloženim rešenjem uvažava se potreba da postupak upisa u birački spisak bude što efikasniji i ekonomičniji.

Kako je to moguće da to bude efikasnije i ekonomičnije? 168 lokalnih samouprava ima u centralnoj Srbiji, 30 u Kosovu i Metohiji, tj. 198 jedinica lokalne samouprave u Srbiji. Prema podacima Ministarstva inostranih poslova Srbija u svetu ima 63 ambasade, sedam misija i 23 konzularna predstavništva. Ukupno dakle, 93 diplomatsko-konzularna predstavništva koja vi predviđate u ovom zakonu.

Vi sada tvrdite da je ekonomičnije i efikasnije da sa jedne strane 198 opštinskih i gradskih uprava komunicira sa 93 diplomatsko-konzularna predstavništva u svetu. Da li znate kolika je to veza? To znači da na primer ambasada Republike Srbije u Briselu neposredno komunicira i sa opštinskom upravom u opštini Crna Trava i Bojnik, i Trgovište, i Subotica, i Beograda, i Kraljevo sa svima, sa svih 198. Kada to pomnožite to je ukupno 18.414 različitih veza između svih diplomatsko-konzularnih predstavništava i između svih opštinskih i gradskih uprava u Srbiji.

Sa druge strane, amandmanom koji je podnela Srpska radikalna stranka je predloženo da sa svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu komunicira isključivo Ministarstvo uprave, što broj tih veza svodi sa 18.414 na ukupno 93. Retko šta može, pogotovo u pravu da se matematički izračuna i da se izvede neki egzaktan podatak. U ovom slučaju predloženo rešenje, rešenje koje je predložila Srpska radikalna stranka je tačno 198 puta efikasnije i ekonomičnije od onoga što predviđate vi.

Dakle, nijednog racionalnog razloga, ni jednog normalnog razloga, niko ko je pri zdravom razumu, siguran sam da nije mogao napisati ovakvo obrazloženje, a vi onda kažete to vam je valjda poslednji argument, kažete da se vašim rešenjem otklanja dilema koju birači sa boravištem u inostranstvu imaju zbog učešća dva organa, nadležnog ministarstva i opštinske, odnosno gradske uprave u postupku upisa u birački spisak i obaveštavanja o podacima upisanim u birački spisak, kako je to do sada bilo regulisano važećim zakonom.

Vi, dakle sami, tvrdite da je zakon koji ste sami doneli, koji ste doneli gospodine Marković, odnosno koji je donela na vaš predlog Narodna skupština pre dve godine, da je konfuzan, da se ne može primeniti, da nije efikasan, iako još uvek nije ni počela primena tog zakona. Ovaj zakon je stupio na snagu pre dve godine, a odložena je njegova primena na period od dve godine, jer je to bio maksimalan period u kome ste vi procenili da ćete napraviti jedinstveni birački spisak.

Decembra 24., dakle za nekoliko dana, ovaj zakon će početi da se primenjuje. Vi ste između ostalog u poslednjem članu predvideli da se ponovo odgodi primena ovog zakona, ali gospodine Markoviću, prenebregli ste jednu činjenicu, a to je činjenica da će se o ovim zakonima glasati tek u ponedeljak, u ponedeljak će već proći, to je 26. decembar, dakle već će početi primena ovog zakona, što znači da je ovo što vi radite sa jedne strane protivzakonito, suprotno zakonu, vi ne možete odložiti primenu zakona koji je već počeo da se primenjuje, a sa druge strane potpuno je očigledno da je rešenje koje je predloženo amandmanom znatno bolje, nego ono što vi predviđate izmenama i dopunama Zakona.

Nadam se da ćete nam odgovoriti na još jednu stvar, a to je da čujemo koliko je, odnosno kako napreduju ti poslovi kod jedinstvenog biračkog spiska, vi ste odbili na prethodnom onom našem da kažem susretu, prethodni put kada smo raspravljali o ovom zakonu u načelu, vi ste odbili da se izjasnite precizno, mislim da je veoma bitno, pre svega zbog toga što je uslov fer i demokratskih izbora formiranje jedinstvenog biračkog spiska, vi znate to sam vam pokazao i prošli put, da samo u opštinama Tutin i Novi Pazar postoji hiljadu ljudi koji su duplo upisani, dakle koji su upisani koji glasaju i u Tutinu i u Novom Pazaru, vi veoma dobro znate, to sam rekao prošli put da postoji na primer problem što veliki broj ljudi nema uopšte upisan jedinstveni matični broj građana i vi praktično ne možete za njih ni znati koliko su puta upisani u birački spisak.

Praktično svako ime i prezime se ponavlja u biračkom spisku po nekoliko puta, ko zna koliko ima Milana Markovića, ko zna koliko ima ljudi koji se zovu Nikola Jovanović, Nikola Novaković ili Nataša Jovanović, to su desetine, stotine hiljada ljudi u zavisnosti od toga koliko je često ime i prezime, jedini način da se to reši je formiranje jedinstvenog biračkog spiska.

Vi ste do petooktobarske revolucije do dolaska na vlast, nakon te buldožer revolucije predstavljali jedinstveni birački spisak, a uslov demokratije, kao nekakav evropski standard sada jedanaest godina nakon toga vi prestajete o tome da pričate, kukali ste prethodni put kako vam je mnogo teško, kako ste uložili mnogo energije. Ovoga puta, nadam se da ćete prevashodno bazirati svoje obrazloženja i komunikaciju sa narodnim poslanicima na činjenicama, a ne nekim svojim subjektivnim stavovima ili poteškoćama. Hvala.