TOMISLAV ŽIGMANOV

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Tomislav Žigmanov je do sada jednom bio narodni poslanik, u 11. sazivu, od 2016. do 2020.godine.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao prvi na listi ZAJEDNO ZA VOJVODINU - VOJVOĐANI (DEMOKRATSKI SAVEZ HRVATA U VOJVODINI, ZAJEDNO ZA VOJVODINU), mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe EVROPSKI REGIONI - Vojvodina, Sandžak, Preševska dolina, i zamenik člana Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbora za zaštitu životne sredine. Podneo je ostavku na početku saziva, mandat mu je završen 25.10.2022.

BIOGRAFIJA

Rođen 12. aprila 1967. godine u Tavankutu. Živi u Subotici.

Osnovnu školu je pohađao u Tavankutu, a u obližnjoj Subotici srednju školu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je diplomirao na grupi filozofija. Po zanimanju je profesor filozofije.

Direktor je Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009. godine.

Član je Društva hrvatskih književnika, Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog filozofskog društva.

Od 2016. godine bio je odbornik u Skupštini grada Subotice.

Na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije izabran je 26. oktobra 2022. godine.

Pored književnog rada, Žigmanov se angažovao i politički još početkom devedesetih, nakon raspada SFRJ. Zajedno s još nekim hrvatskim vojvođanskim intelektualcima pokrenuo je časopis Žig. Dve je godine bio urednik tog lista, od 1996. do 1998. godine. Istovremeno je bio delovao pri Otvorenom sveučilištu u Subotici, gde je bio koordinatorom za razvitak civilnog društva. Nakon toga, od 1998. do 2002. godine radio je na pokretanju programa Radija Subotice na hrvatskom jeziku. Nakon 2002. godine angažiovao se na pokretanju novinsko-izdavačke kuće vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatske reči.

Sarađivao je s Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji kad se izrađivao izveštaj o položaju hrvatske manjine u Srbiji.

Oktobra 2015. godine izabran je za predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Poslednji put ažurirano: 25.02.2023, 10:52

Osnovne informacije

  • Poslanička grupa Vojvođanski front, Srbija 21
  • Subotica
  • Tavankut
  • 12.04.1967.
  • profesor filozofije
    • Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog

Statistika

  • 6
  • 1
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovani gospodine Žigmanov, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korup...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 15 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo za narodne poslanike- pitanja za Vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 21 dan

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Sedmo vanredno zasedanje , 13.06.2018.

Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.

Mislim da nisu upitni napori koje je Vlada učinila kada je u pitanju unapređenje pravnog položaja nacionalnih manjina u Srbiji i da je za svaku pohvalu ono što se čini na planu da se određeni problemi, kada je u pitanju društveni položaj, kada je u pitanju ostvarivanje prava i interesa pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji unapredi.

Ono što mislim da treba osvestiti, istina relativno mali broj narodnih zastupnika je govorio o ovim zakonima. Čulo se dosta toga, mahom od strane predstavnika nacionalnih manjina, uz određene kritike.

Treba reći i sledeće. Zakonske promene koje se odnose na Predlog zakona o ljudskim i manjinskim pravima pripadnika nacionalnih manjina i o Nacionalnim većima nacionalnih manjina se odvijao bez jasne platforme u Republici Srbiji kada je u pitanju integracija pripadnika nacionalnih manjina u srbijansko društvo.

Naime, još uvek ne znamo šta su osnove te politike, da li je to politika segregacijskog multikulturalizma, da li hoćemo Srbiju kao zemlju u kojoj će pripadnici nacionalnih manjina biti integrativni delovi svih procesa donošenja odluka, svih segmenata društva ili nešto treće. Nažalost tu vrstu politika ne može se iščitati iz onoga što je do sada bilo na sceni.

S druge strane, bilo je za očekivati da vidimo kako će se, da li će se i kako će se rešiti pitanje izmene Ustava, naposve kada je u pitanju član 1, gde, kao što znamo, imamo jednu dosta ne čestu ekskluzivnu odredbu Srbije kao države srpskog naroda i njenih građana.

Naravno, bilo je za očekivati da će određeni standardi koji postoje u suvremenim međunarodnim dokumentima koja se bave pitanjem manjinskih prava, pre svega načelo demokratske participacije, to je sudelovanje predsednika manjina u procesima donošenja odluka, biti više integrirani.

Već je bilo reči o inkluzivnosti. Tu je bilo određenih deficita. Predstavnici samo nacionalnih veća nacionalnih manjina bili su uključeni u proces izrade ovih dokumenata. Predstavnici političkih stranaka nacionalnih manjina nijednom nisu bili pozvani, čak ni kada je u pitanju bila javna rasprava, na skupove, osim onoga što je bilo kao javni poziv na sajtu stranice.

Kada je u pitanju transparentnost, deo koji se odnosio na primedbe, predloge predstavnika zainteresovanih za izmene zakona, nikada nisu mogle videti šta je njihova sudbina, zašto su odbijeni, na koji način se oni ne prihvataju itd, itd. U tom smislu se može reći da je bilo u formalnom proceduralnom smislu i određenih deficita kada je u pitanju taj segment.

Na kraju, ali ne manje važno i neke konkretne primedbe koje će biti razlog zašto ću ja u biti, uskratiti podršku ovim zakonskim rešenjima. Prvo, do sada neviđena zabrana političkim subjektima da obnašaju određene dužnosti. Nemamo u Srbiji niti jednu javnu poziciju osim sudskog dela vlasti, u kojim se eksplicitno zabranjuje, kada je u pitanju ovaj segment, sudjelovanje predstavnicima političkih partija, najvišim dužnosticima njihovim da sudjeluju u ovome.

Podsetiću vas da su političke stranke nacionalnih manjina osnovane da se bore za zaštitu interesa i prava i pripadnika istih načina, a zbog ovakvih zakonskih rešenja to im se, kako bih rekao, najjači kredo njihovoga postojanja na neki način uskraćuje.

Imamo deficite kada su u pitanju stečena prava. naime, vi znate da je prethodni zakon, tj. zakon pre ovih izmena omogućavao da Nacionalno veće nacionalnih manjina proglašavaju ustanove u kulturi i obrazovanju od nacionalnog značaja za njihovu zajednicu. Sada se to pravo uskraćuje i samo se traži predlaganje.

Isto tako je i kada je u pitanju distribucija sredstava od strane onih koji su tela lokalne samouprave kada su u pitanju sredstva namenjena za kulturne i druge sadržaje nacionalnih manjina. Do sada su Nacionalna veća davala predloge za iste, a sada se to pravo derogira na davanje mišljenja kao pravno manje obavezujućeg oblika.

Isto tako, ali ne manje važno, jeste isključenost predstavnika Nacionalnih veća nacionalnih manjina i uopšte manjina iz odlučivanja kada je u pitanju raspodela sredstava iz budžetskog fonda za nacionalne manjine. To mislim da je poruka koja nije dobra jer princip demokratske participacije nacionalnih manjina po sebi podrazumeva da ste vi uključeni u svaku priliku koja se vas neposredno tiče, da možete donositi odluke. Iskustva u drugim zemljama ukazuju da u tim sredstvima u najvećem omjeru u najvećem broju, najveći broj slučajeva su uključeni predstavnici manjina.

Na kraju ću reći samo to da postoje određena ograničenja, pravo na samoupravu u članku 122. Vaše ministarstvo može suspendirati bilo koju odluku, pojedinačni akt Nacionalnog veća, pri čemu ono nema pravo sudske zaštite. Sud je isključen iz ovog postupka. Tu vidimo određenu vrstu etatizacije.

U članu 133. bojim se da je paušalno doneta procena da 50% sredstava treba da budu tzv. institucionalni troškovi, a 50% sredstava treba da budu namenjeni određenim projektima. To ne može vredeti za svaku nacionalnu zajednicu. Nema svaka zajednica jednak broj, teritorijalnu disperziranost, institucionalnu razvijenost, itd. Na kraju, kaznene odredbe su vrlo jasne i izričite, što naravno ne treba previše možda podvući kritici.

Ali, kada su u pitanju druga tela koja su dužna osiguravati pretpostavke za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, recimo što ukoliko lokalna samouprava ne zatraži mišljenje, a bilo je takvih slučajeva, od Nacionalnog veća za nacionalne manjine za raspodelu sredstava? U tim slučajevima nemamo nikakvu vrstu kaznene mere.

U tom smislu, zbog navedenih razloga, kažem još jednom, biću u prilici uskratiti podršku ovim zakonima. Zahvaljujem.

Peto vanredno zasedanje , 27.09.2017.

Zahvaljujem predsedavajući.

Radi se o amandmanu čija je intencija da se osnivačka prava nacionalnim savetima nacionalnih manjina omogući da oni budu osnivači obrazovnih institucija. u stavu 1. to je prihvaćeno amandmanom od kolega iz poslaničke grupe SVM, međutim, odbačen je moj amandman kojim se u stavu 3. pokušava uvesti i mogućnost da nacionalni saveti nacionalnih manjina budu osnivači javne ustanove.

Ovo pitanje je važno iz razloga što samo javne ustanove u sistemu prosvetom Republike Srbije imaju pravo da budu, tj. oni se finansiraju direktno iz budžeta Republike Srbije, tj. proračuna Republike Srbije.

Na ovaj način mislimo da su one obrazovne ustanove čiji su osnivači nacionalni saveti isključene iz toga i da eventualno oni učenici koji bi pohađali tu vrstu škole bi morali snositi, tj. njihovi roditelji, samofinansiranje.

Treba kazati da je ovaj stav, člana 90. direktno suprotan članu 2. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, tj. o nadležnosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina, gde se direktno govori o tome da nacionalni saveti nacionalnih manjina imaju pravo osnivati ustanove iz područja svoje neposredne nadležnosti. To uključuje i obrazovanje.

Ne prihvatanje ovog amandmana ima onda svoje reperkusije i ka tome, budući da je ovaj institut već do sada bio upražnjavan pre svega, od strane Mađarske nacionalne zajednice i da se ona javlja kao osnivač brojnih škola na mađarskom jeziku, na ovaj način mislim da za nove nacionalne manjine, kao što je recimo Hrvatska, se to pravo uskraćuje i ono sadrži određenu vrstu diskriminatorskih posledica.

Tim pre, mislim da je ovo važno iz razloga što se odbijanjem krši član 20. Ustava Republike Srbije u kojem se govori da se odnos…

Peto vanredno zasedanje , 27.09.2017.

…ljudskih i manjinskih prava ne sme dovoditi u pitanje.
Tim pre, mislim da je ovo važno iz razloga što se na ovaj način tj. odbijanjem se krši član 20. Ustava Republike Srbije u kojem se govori da se odnos ljudskih i manjinskih prava ne sme dovesti u pitanje.

Imovinska karta

(Subotica, 25.06.2018.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Direktor Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Pokrajina Mesečno 90000.00 RSD 12.10.2017 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 28686.00 RSD 03.06.2016 -
Odbornik Skupština grada Subotice Grad Mesečno 16478.00 RSD 02.06.2016 -